Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
26-50 od 219 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Radio je kompletan i sve je originalno.Postoje tragovi curenja baterija na donjem delu. Kada se stave baterije, cuje se krcanje. Skala je ispravna. Antena je citava. Baterije ne idu uz radio. Dakle, samo radio, kako je opisan. Podaci sa net-a: Year: 1965/1966 transistors 9: AF106 AF125 AF126 AF126 AF126 AC126 AC126 AC127 AC128 Tuned circuits 6 AM circuit(s) 10 FM circuit(s) Long Wave and FM or UHF. Details Power type and voltage Dry Batteries / 8 × 1,5 Volt from Radiomuseum.org Model: Perfect 642A [Nr.: 1.112.451 - 1.188.050] - Minerva-Radio Radiola- Dimensions (WHD) 230 x 140 x 62 mm / 9.1 x 5.5 x 2.4 inch Notes 642A ist die richtige Bezeichnung dieses Gerätes. Durch einen Druckfehler auf der Serviceanleitung auch angelegt als Perfekt 652. Net weight (2.2 lb = 1 kg) 1.6 kg / 3 lb 8.4 oz (3.524 lb)
-
Mašine i alati chevron_right Ručni alat i rezervni delovi
`- Karakteristike: Talk Range 3-5km Type: Two Way Radio Dimensions 60X33X115mm(Not Antenna) Frequency Range 400 ~ 470MHz - U kompletu dobijate: 2 x stanice BF-777S 2 x baterije 2 x antene 2 x punjača 2 x štipaljke za kaiš 2 x upustvo
-
Mašine i alati chevron_right Ručni alat i rezervni delovi
`- Karakteristike: Talk Range 3-5km Type: Two Way Radio Dimensions 60X33X115mm(Not Antenna) Frequency Range 400 ~ 470MHz - U kompletu dobijate: 2 x stanice BF-777S 2 x baterije 2 x antene 2 x punjača 2 x štipaljke za kaiš 2 x upustvo
-
Mašine i alati chevron_right Ručni alat i rezervni delovi
Podaci su vidljivi na slikama,relej je radio i u ispravnom stanju.
-
Mašine i alati chevron_right Ručni alat i rezervni delovi
Kontaktor je radio vrlo malo sto se i vidi po kontaktima na slici,proban bez znakova korozije,tj nema zujanja,pomocni kontakti ok.Na kontaktoru jedino nedostaju originalni podmetaci i poklopac pomocnih kontakta.
-
Mašine i alati chevron_right Ručni alat i rezervni delovi
Kontaktor je radio izuzetno malo,skinut sa masine koja je vise stajala nego radila.U kompletu ja sa termickom zastitom od 24-29-34A.Kontaktor je proban radi normalno,zujanja grejanja,kontaktri prenose svi u potpunosti.Mogucnost montaze na dinsinu.
SRBI I ALBANCI KROZ VEKOVE PETRIT IMAMI RADIO B92 BEOGRAD 1998 Edicija RAT I MIR R e f e r e n c e I. SUSEDSKI ODNOSI II. KULTURNE VEZE III. ETNONIM ALBANACA ............................................................. Pažnja !!! PRVO IZDANJE !!!!!!!!!!!! Broš Latinica 261 stranica NEKORIŠĆENO NEOTVORENO EKSTRA !!!!!!!!!!!!!!
Stanoje Stanojević SVETI SAVA Karta putovanja Svetog Save 1991 - 1235 na kraju knjige Crteže radio A. Deroko BEOGRAD 1935, STRANA 123, MEKI POVEZ, ILUSTROVANA PREŠIVENA I SREĐENA SA NOVOM PLATNENOM RIKNOM Zadnja korica reparirana pri dnu (vidi se na slici), ostalo dobro očuvano TAGS: Aleksandar Deroko Palestina Jerusalim Sveta Gora Srpski manastiri 04.05.2024
S.M. Marinković - Kriminološke slike kod srpskih sudova, Iz advokatskih beležaka Beograd, 1906. Tematika: proza Meki povez, bez korica. Strana (1)+ VIII+ 145 Sava M. Marinković ( Beograd, 1866 - Šabac, 1933) advokat, pripovedač, slikar. Pokrenuo je 1926. godine nedeljnik `Šabačke novosti`. Slikarstvo je učio kod Đorđe Krstića. Radio je akvarele i ulja, većinom pejzaž i mrtvu prirodu. Lično preuzimanje knjige je moguće (po dogovoru) u ulici Braće Jerković
SLOBODAN BLAGOJEVIĆ TRI ČISTE OBIČNE PAMETI RADIO B92 BEOGRAD 1996 Edicija RAT I MIR .................................................................. R e f e r e n c e GLAS NJEGOVOG GOSPODARA RIJEČI U VJETAR ................................... JER SAMO JE ZNANJE SLOBODA (Razgovor s N. KURSPAHIĆ) KRVAVI PLES POGLAVICA (Razgovor s M. MLAKAROM) KOLO KOLO NAOKOLO (Razgovor s M. KOJADINOVIĆEM) LATINICA B R O Š 22 CM 119 STRANICA NEKORIŠĆENO g/44
Novi Sad 1891. Mek povez, ćirilica, 65 strana. Na predlistu posveta autora. Knjiga je odlično očuvana. Jovan Živojnović (Dolovo, 1869 — Novi Sad, 1927) bio je srpski književnik, profesor srpskog i nemačkog jezika u srpskoj i upravitelj gimnazije u Novom Sadu, prvi načelnik i veliki župan Novog Sada posle Velikog rata, inspektor Ministarstva prosvete u Beogradu. Rođen je u Dolovu 1869, gde je završio osnovnu školu. Gimnaziju je započeo u Pančevu, a maturirao je u Novom Sadu (1891). Kao pitomac Tekelijanuma filozofiju je studirao u Pešti, gde je položio i profesorski ispit (1896). Radio je kao suplent Učiteljske škole u Somboru (1896 — 1900), profesor srpskog i nemačkog jezika u Srpskoj velikoj pravoslavnoj gimnaziji u Novom Sadu (1900 — 1914). Bio je član Ekonomskog odseka Društva za Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu (1905 — 1909). Posle Prvog svetskog rata u novoj državi Kraljevini SHS, postavljen je za gradskog načelnika i velikog župana Novog Sada (1919). Neko vreme je radio kao inspektor Ministarstva prosvete u Beogradu i upravitelj muške gimnazije u Novom Sadu (1925 — 1926). Preminuo je 1927. godine u Novom Sadu, i sahranjen je na Uspenskom groblju.
Божа Мулер Жене са зеленим очима izuzetno redak primerak knjige, na slovačkom После дипломирања (1915) на Чехословачкој пословној академији у Прагу, морао је да се пријави, после рата је још годину дана радио у чехословачкој војсци. Потом је радио као новинар; 1921-24 у редакцији Словачког истока у Кошицама, 1924-27 као дописник Чехословачке штампе у Будимпешти, 1927-39 у братиславском Мелантрицху као уредник разних новина (1928-29 Хласу, 1931-33 Понделлни . Оженио се у Кошицама 1923. године, жена му је била мађарског порекла. Тада је у књижевност ушао и као словачки писац; писао је приповетке (Тадеаш Вавра, инспектор, 1923, Жене зелених очију, 1926), стихове (Тужни тонови, 1924) и драме (Барбора Целлска, 1936). У пролеће 1939. вратио се у родни крај, настанио се у Точнику, 1942-43 био чиновник у Жебраку. Октобра 1944. интерниран је у логоре Остероде и Клајнштајн, априла 1945. побегао је и сакрио се у Бероунским шумама. После ослобођења прелази у Праг-Холешовице и посвећује се уређивачком раду; 1945-49 истовремено је радио у одељењу за штампу Министарства информисања и просвете, 1950. у Прагопресу, 1951. у Чехословачкој штампи, од 1952. до пензионисања 1958. у дневном листу Свободне слово. Почео је да преводи двадесетих година (са немачког на словачки: Шопенхауер, Животна мудрост, 1926). Од почетка 30-их година 20. века, циљано почиње да преводи и мађарску књижевност. Највише се интересовао за песника Е. Адија, касније је постао његов доживотни промотер и први чешки преводилац књига; међутим, напор за тачним преносом био је подвргнут крутој прецизности, а вишак пажње био је на штету поетског узлета и естетског доживљаја дела. Више од лирских превода, Милер је успео у прозаичним преводима. После 1945. ступио је у један мађарски кружок, где је учествовао у преводилачким манифестацијама, мотивисан савременим градитељством. У његовим преводима објављена су значајна дела мађарских класика (Петефијев Луди Ишток), проза З. Морича, Седам кројача и Срећни човек, а учествовао је и у чешком Моричком комитету за варваре и другим приповеткама. Кроз бројне преводе А. Јозсеф-а и Ф. Каринтхија, радио је на радију и у часописима и уписао се у први послератни период као добар преводилац са мађарског, упркос многим неспретностима превода, у којима је стилистова неравнотежа осцилирала између чешко- Поларитет словачког језика је играо улогу. Преводи са мађарског Барани, Тамас: Промена власти у држави Парана (Корманивалсаг Паранабан; Р, Праг, Праце 1960) Болдизсар, Иван: Форточка (Фортоцска; Р, Праг, Мелантрицх 1950) Илес, Бела: Хори Тиса (Ег а Тисза; Р, Праг, Статни накладателстви политицке литератури 1960) Морицз, Жигмонд: Варвари и друге приче (потпредседница, Праг, Одеон 1971, + Дагмар Еиснерова, Павел Еиснер) Морицз, Жигмонд: Седм крејцару (ВП, Праг, Свобода 1951) Морицз, Жигмонд: Срећни човек (Сваки жар; Р, Праг, СНКЛХУ 1955) Петофи, Сандор: Блазен Ишток (Болонд Исток; Б, Праг, Мелантрицх 1952, + Дагмар Еиснерова, Павел Еиснер [поновљена песма]) APR.21/10
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Fun with words : a picture dictionary for children - Višnja Anić, Branimir Dorotić Fun with words : tekst rječnika s prijevodom Zagreb : Školska knjiga, 1989. U ovom popularnom izdanju engleskog slikovnog rečnika mali čitaoci, koji su se odlučili na rano učenje engleskog jezika, mogu da nađu više od 2 000 reči i fraza u stripu. S luckastim zmajem Arturom i devojčicom Alisom učenje engleskog jezika postaje zabava. Branimir Dorotić (Supetar, 1951.), hrvatski slikar, ilustrator, dizajner, putopisac i pedagog. Živi i radi u Samoboru. Životopis Rodio se je 1951. godine u bračkom mjestu Supetru. Poslije završetka srednje škole radio je na crtanom filmu, gdje je radio kao ilustrator i pedagog. Studirao je u Zagrebu na Akademiji likovnih umjetnosti gdje je diplomirao 1983. godine u klasi prof. Vasilija Jordana. Kao slikar se istakao sakralnim opusom djela kojem raspon ide od oltarnih slika do vitraja. Djela mu se nalaze diljem Hrvatske i susjedstva, od Međugorja, preko Čakovca, Metkovića, Splita, Osijeka itd. Djela mu se nalaze i u inozemstvu: SAD, Francuska i Kanada. Izlagao je samostalno i skupno. Sudionik je brojnih likovnih kolonija. Brojna je djela donirao. Osim slikarskog posla, danas dizajnira i ilustrira časopise, slikovnice i knjige. Sudionik je Domovinskog rata, koji je zabilježio u putopisima-dnevnicima.
Lale Andersen - Lili Marlen STrahov, Beograd, 1941. Dva lista, note. Osteceno pri vrhu, vidi se na slici. EKSTREMNO RETKO! Lili Marleen Lili Marleen (poznata i kao `Lili Marlen`, `Lilli Marlene`, `Lily Marlene`, `Lili Marlène` i sl.) njemačka je ljubavna pjesma koja je postala popularna tijekom Drugog svjetskog rata. Stihove je 1915. napisao Hans Leip, a uglazbio ju je Norbert Schultze 1938. godine. Pjesmu su preveli i Amerikanci, Rusi, Francuzi, a Britanci su na ratištu u Africi čak proglasili svojom pjesmom – “Eighth Army Song”. Izvorni naslov pjesme bio `Das Mädchen unter der Laterne` (Djevojka pod uličnom svjetiljkom), ali je postala popularna kao `Lili Marleen`. Njemačka varijanta snimljena je 1939. godine u izvedbi Lale Andersen, a verziju na engleskom jeziku pjevala je Marlene Dietrich. Nakon njemačkog zauzeća Beograda 18. travnja 1941. pjesma `Lili Marleen` u izvedbi Lale Andersen emitirana je svake večeri u 21:55 na tamošnjoj radio postaji Radio Beograd (tada radijska postaja njemačkih okupacijskih postrojbi pod nazivom „Soldatensender Belgrad“ („Vojnički radio Beograd“)), čiji se signal mogao dobiti diljem Europe i sjeverne Afrike. Tada je pjesma postala vrlo popularna. Njemački tekst Vor der Kaserne, Vor dem großen Tor, Stand eine Laterne. Und steht sie noch davor, So woll`n wir uns da wieder seh`n, Bei der Laterne wollen wir steh`n Wie einst, Lili Marleen. Uns`rer beiden Schatten Sah`n wie einer aus. Daß wir so lieb uns hatten, Das sah man gleich daraus. Und alle Leute soll`n es seh`n, Wenn wir bei der Laterne steh`n Wie einst, Lili Marleen. Schon rief der Posten, Sie bliesen Zapfenstreich, Es kann drei Tage kosten, Kam`rad, ich komm` ja gleich, Da sagten wir auf Wiedersehn, Wie gerne würd` ich mit dir geh`n, Mit dir, Lili Marleen. Deine Schritte kennt sie, Deinen schönen Gang, Alle Abend brennt sie, Doch mich vergaß sie lang. Und sollte mir ein Leid gescheh`n, Wer wird bei der Laterne steh`n Mit dir, Lili Marleen? Aus dem stillen Raume, Aus der Erde Grund, Hebt mich wie im Traume Dein verliebter Mund. Wenn sich die späten Nebel drehn, Werd` ich bei der Laterne steh`n Wie einst, Lili Marleen.
IZBLIZA I IZDALEKA KLD LEVI STROS SVJETLOST Sarajevo 1989 RASKRŠĆA R e f e r e n c e Tužni tropi Osnovne strukture srodstva Divlje misli Pariz Simon de Bovoar Moris Merli-Ponti Marks Kapital SAD Njujork Talkot Parsons Breton Tangi Dišan Maks Ernst Pegi Gugenhajm Sartr Malinovski Jakobson Brodel Lakan Ana Zegers Viktor Serž Klod Šenon, osnivač kibernetike Etnologija Kolež de Frans ........................................................... Pažnja !!! Jedna izuzetno uzbudljiva knjiga u kojoj se pominju brojni naučni autoriteti i drugi likovi koje je autor poznavao i sa kojima se ili susretao ili radiO !!! Latinica Broš Omot 196 stranica Odličan primeraK
1930 Naslovnu stranu nacrtao Pjer Križanić Retko u ponudi Mihailo S. Petrović Kao na slikama Dobro očuvano za knjigu ove starosti Mihailo S. Petrović (1901–1949) je bio srpski novinar, predsednik Udruženja novinara Srbije, stalni saradnik i dopisnik časopisa „Politika”, ratni izveštač tokom građanskih ratova u Španiji, a pokrenuo je i radio-emisiju „Glas Jugoslavije” na Bi-Bi-Siju u Londonu. Interesovao se za istoriju štampe i razvoja novinarstva, za istoriju svoje zemlje i Beograda, a neka od poznatijih dela su: Kako je postao Beograd, Beograd pre sto godina, Borbe starog Beograda, Ogled iz istorije štampe, Oluja nad Francuskom, Londonska emigracija i dr. Prvo izdanje 1. Istorija Beograda Kroz istoriju Večiti grad Antikvarne knjige Srba srpskog naroda 19. vek xix veka