Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 65 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Đorđije Popović : RADIO U VOJVODINI / Novi Sad : Zajednica radio-difuznih organizacija SAP Vojvodine, 1985, Fizički opis 210 str. ; 20 cm Str. 7-9: Predgovor / Mario Plenković. Napomene i bibliografske reference uz tekst Bibliografija: str. 199-210. Радиодифузија -- Војводина - Radio stanice -- Očuvanost 4-.
Miroslav Mira Mitrović: NEVIDLJIVI SAPUTNIK, RTS- Izdavaštvo 2006, str. 251. Očuvanost 4. Miroslav Mira Mitrović /1920-2006/ predratni i posleratni spiker Radio Beograda, preminuo je u 86. godini, u svom domu na Zlatiboru. Mitrović je tvorac i prvi urednik najpopularnije zabavno-humorističke emisije Radio Beograda – “Veselo veče” od 1949. godine, radio i pozorišni stvaralac. Zahvaljujući njegovom angažmanu, stvorena je plejada radio glumaca, počev od čika Proke, Rafa, Čkalje, Perice Slovenskog, Ljube Didića, Branke Veselinović, prvih velikih radio zvezda, koje su kasnije tumačile uloge i na televiziji. Miroslav Mira Mitrović, jedna od najvećih legendi Radio Beograda, bio je dugogodišnji urednik Zabavno-humorističkog programa. Autor je zbirke humoreski “Živeo prvi svetski mir” i knjige “Smehotvorci”. Njegova dela prevođena su i izvođena na desetak stranih jezika. Bio je i glumac, reditelj i reporter. Zapisi o istorijatu Radio Beograda, o ljudima i događajima, sabrani su njegovoj knjizi “Nevidljivi saputnik”. Očuvanost 4.
Naslov: Programiranje na jeziku Paskal ( u originalu: Программирование на языке ПАСКАЛЬ) Autor: Perminov (u originalu: О.Н.Перминов) Izdavač: Radio i komunikacije Moskva ( u originalu: Москва `Радио и связь` ) Godina izdanja: 1988 Broj strana: 221 Povez: mek Format: 14x21cm Očuvanost: solidna, nema tragova pisanja ili podvlačenja, deluje nekorišćeno K-22*
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Izdavac: Radio b92 - Beograd.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Izdavac: Radio b92 - Beograd
Sveta Lukić: PREKO GRANICA - Deset portreta modernih stvaralaca, Svjetlost Sarajevo 1984, str. 224. Sadržaj na slici. Eseji. Očuvanost 4-; Sveta Lukić (Beograd, 18. oktobar 1931 - Beograd, 31. januar 1997), književnik, estetičar, književni istoričar, filmski, radio i televizijski scenarista. Diplomirao na grupi za filozofiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, a počeo je da objavljuje književne radova još 1951. godine. Radio je u Izdavačkom preduzeću `Prosveti` i uređivao biblioteke `Karijatide`, `Književni pogledi`, kao i Malu enciklopediju Prosvete. Uređivao je časopise `Delo`, `Kultura`, `Čovekova sredina`, sarađivao u časopisu `RTV-teorija i praksa`. Objavio je pet romana o Beogradu i Srbiji, više knjiga studija i rasprava (Umetnost i kriterijumi, Estetička čitanka, Po književnoj Jugoslaviji, Celo jato, Novi mediji - nova umetnost i dr. Objavljivao je knjige proze, pripovetke, lirske proze, pisao je filmska scenarija i radio-dramatizacije književnih dela. Knjige su mu prevođene na engleski, italijanski, poljski, mađarski, rumunski, slovački. U Televiziji Beograd ogledao se u različitim žanrovima, pisao je za Redakciju programa iz kulture, naučnu, obrazovnu... a poznate su njegove TV drame: Posle odmora, 1965; Kalendar Jovana Orlovića, 1968; Na dan požara, 1969; Poslednje sovuljage i prvi petli, 1983; Vrenje, 1986; serija Slom, 1979. Za svoj književni rad dobio je Ninovu nagradu za publicistiku `Dimitrije Tucović`, za književnu kritiku `Milan Bogdanović` i `Đorđe Jovanović`, nagradu sarajevske `Svjetlosti` i RTB-a.
SVETOMIR ARSIĆ BASARA Galerija RTS 10. novembar - 3. februar 2012. Katalog izložbe Autor kataloga: Srđan Marković Izdavač: Radio-televizija Srbije, Beograd 2011. Mek povez sa klapnama, 32 stranice, ilustrovano, 21cm Katalog je NOV ---------------------------- k
Radio-televizija Beograd Redakcija dramskih emisija Specijalna izdanja Izdato u Beogradu 1969.god Burleska o grku - Generali ili srodstvo po oružju - provod - Jednog dana moj Jamele - Noć i magla - Simon - Gospodin foka - Sezona poljubaca. Stanje kao na slikama Mek povez 259.strana
SOMBORSKE NITI LAZE KOSTIĆA (Milan Stepanović) Studija o somborskim godinama znamenitog srpskog pesnika Laze Kostića (1841-1910), koji je u ovom gradu živeo i radio između 1895. i 1910. godine. Милан Zlatna grana memorija 2007 89 str. ilus 27 cm Stanje odlično S.S.S.
Naslov: Programiranje na jeziku Modula-2, prevod sa engleskog Naslov u originalu: Modula-2 programming Autori: Ed Nepli i Robert Plat Izdavač: Radio i komunikacije Moskva Godina izdanja: 1989 Broj strana: 304 Povez: tvrd Format: 16.8x24cm Očuvanost: solidna, nema tragova pisanja ili podvlačenja, deluje nekorišćeno K-21*
Dr Dragan Marković : MOJE PRESS GODINE , Beograd : Studio B, 1994 Fizički opis 219 str. : ilustr. ; 20 cm Predmetne odrednice Merković, Dragan -- Memoari Међународни односи -- Југославија -- У успоменама Nekontrolisane predmetne odrednice Studio B / Radio Jugoslavija / Jugoslovenski kulturno-informativni centar Njujork / Sjedinjene Američke Države / Kongo / novinarstvo Očuvanost 4-.
Milivoje Jeftić: O JEZIKU TVO(JE)M(U) I MO(JE)M(U), Oslobođenje Sarajevo 1985, str. 137. Priručnik i primeri o pravopisu novinske kuće Oslobođenje Sarajevo, pravopisni saveti, lektorisanje, jezička pitanja. Očuvanost 3+. Milivoje Bato Jeftić - jedan od dobrih duhova nekadašnjeg Sarajeva U Vancouveru je 10. januara, pet-šest minuta iza ponoći, preminuo Milivoje Jeftić, sarajevskoj raji znan kao naš Bato Jeftić, naš legendarni profa. Bato je rođen 28. juna 1931. godine u Bosanskom Miloševcu kod Zvornika. Otac mu je bio pravoslavni sveštenik, a majka učiteljica. Jako čestiti ljudi! Kad je imao samo dvije godine ostao je bez oca, te sa majkom Marom dolazi u Sarajevo u kojem ostaje sve do 2002. Dakle, u Sarajevu je proveo skoro sedamdeset godina i odavno postao naš dragi i izuzetno poštovani Sarajlija, da ne kažem jedan od “zaštitnih znakova” onog urbanog Sarajeva i njegova unikatnog duha što ga se sada samo sjećamo. Sa sjetom. Bato je diplomirao književnost i srpsko-hrvatski jezik davne 1956. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Godinama je radio kao profesor u Učiteljskoj školi, te u Petoj gimnaziji, a od 1980. godine je radio u “Oslobođenju” kao šef lektorske službe. Cijeli rat je proveo u Sarajevu, a na pamet mu nije padao da iskoristi neku šatro “novinarsku akreditaciju” s kojim su tada švercovali neki “vrli novinari” i napusti grad. Kraj rata je dočekao je u Sarajevu, a odmah po osnivanju je postao član Kluba intelektualaca 99. JEFTIĆ BATO, MILIVOJE, je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na dva odsjeka: jugoslovenska književnost i srpskohrvatski jezik (1956) i srpskohrvatski - hrvatskosrpski jezik i istorija jugoslovenskih književnosti. Magistrirao na Filološkom fakultetu u Beogradu. Predavao u sarajevskim srednjim školama: Zubotehničkoj, Ekonomskoj, Učiteljskoj i Petoj Gimnaziji. Bio savjetnik za srpskohrvatski - hrvatskosrpski jezik u Prosvjetno - pedagoškom zavodu u Sarajevu i predavao na katedri za razrednu nastavu Pedagoške akademije u Sarajevu. Radio kao urednik lektorske službe u listu Oslobođenje; bio jugoslovenski lektor i predavao lingvističku stilistiku na Univerzitetu `Kliment Ohridski` u Sofiji. Radio kao stalni saradnik u Zavodu za izdavanje udžbenika u Sarajevu (recenzent mnogih udžbenika); objavljivao članke iz oblasti nastavne prakse i primijenjene lingvistike; emitovano mu je petnastak predavanja na Radio Sarajevu; bio je lektor u nekoliko bh. časopisa; i lektor TV i pozorišnih drama i dugometražnih filmova. Rukovodio nastavnim centrom za obuku nastavnika maternjeg jezika u Sarajevu. Izdao priručnik za novinare: `O jeziku tvo(je)m(u) i mo(je)m(u)` , NISRO Oslobođenje, 1985. Dobitnik nagrade fonda otvoreno društvo BiH za najbolju knjigu eseja 1999 godine `Jezik za protektorat`, Bosanska Knjiga, 2000. Poslije rata povremeno se javljao u Oslobođenju, Bosanskoj vili i Reviji slobodne misli, časopisu Asocijacije nezavisnih intelektualaca, Krug 99 čiji je i član. Aktivni je učesnik mnogih kongresa slavista, simpozijuma i drugih filoloških sesija.