Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveŔtenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaŔu mail adresu.
51-75 od 286 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi Äe Vas obavestiti kad pronaÄe nove oglase za tražene kljuÄne reÄi.
Gogi Äe vas obavestiti kada pronaÄe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene saÄuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i saÄuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Nikola Kusovac: SRPSKO SLIKARSTVO XX VEKA : IZBOR IZ PRIVATNIH ZBIRKI Tvrd povez - formata: 24x30cm, 455strana, reprodukcije, portreti, ŠŠøŠŗŠ¾Š»Š° ŠŃŃŠ¾Š²Š°Ń (ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“, 23. ŃŠµŠ±ŃŃŠ°Ń 1935) ŃŠµ ŃŃŠæŃŠŗŠø ŠøŃŃŠ¾ŃŠøŃŠ°Ń ŃŠ¼ŠµŃŠ½Š¾ŃŃŠø Šø ŠŗŃŃŃŠ¾Ń ŠŠ°ŃŠ¾Š“Š½Š¾Š³ Š¼ŃŠ·ŠµŃŠ° Ń ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“Ń, Ń ŠŗŠ¾Š¼Šµ ŃŠµ Š“ŃŠ³Š¾ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Š° Š±ŠøŠ¾ Šø ŃŠµŃ ŠŠ“ŠµŃŠµŃŠ° Š·Š° ŠøŃŃŠ¾ŃŠøŃŃ ŃŠ¼ŠµŃŠ½Š¾ŃŃŠø. Š”ŠæŠ°Š“Š° Ń Š½Š°ŃŠ·Š½Š°ŃŠ°ŃŠ½ŠøŃŠµ ŃŃŠæŃŠŗŠµ Š»ŠøŠŗŠ¾Š²Š½Šµ ŠŗŃŠøŃŠøŃŠ°ŃŠµ, ŃŠ° Š²ŠøŃŠµ Š¾Š“ Š“Š²Šµ Ń ŠøŃŠ°Š“Šµ Š¾Š±ŃŠ°Š²ŃŠµŠ½ŠøŃ ŃŠ°Š“Š¾Š²Š°, Š¼ŠµŃŃ ŠŗŠ¾ŃŠøŠ¼Š° ŃŠµ Šø Š½ŠµŠŗŠ¾Š»ŠøŠŗŠ¾ Š“ŠµŃŠµŃŠøŠ½Š° Š¼Š¾Š½Š¾Š³ŃŠ°ŃŠøŃŠ° Š¾ ŃŠ°Š·Š½ŠøŠ¼ ŃŃŠæŃŠŗŠøŠ¼ ŃŠ»ŠøŠŗŠ°ŃŠøŠ¼Š°. Š¢Š¾ŠŗŠ¾Š¼ ŠŠ“Š±ŃŠ°Š¼Š±ŠµŠ½Š¾-Š¾ŃŠ°ŃŠ±ŠøŠ½ŃŠŗŠ¾Š³ ŃŠ°ŃŠ° ŃŠ°Š“ŠøŠ¾ ŃŠµ Š½Š° ŃŠæŠ°ŃŠ°Š²Š°ŃŃ ŃŃŠæŃŠŗŠ¾Š³ ŠŗŃŠ»ŃŃŃŠ½Š¾Š³ Š½Š°ŃŠ»ŠµŃŠ° Šø Š±Š»Š°Š³Š° Šø ŃŠµŠ³Š¾Š²Š¾Š¼ ŠæŃŠµŠ±Š°ŃŠøŠ²Š°ŃŃ Ń Š”ŃŠ±ŠøŃŃ. ŠŠ° Š²ŃŠµŠ¼Šµ ŃŠ²Š¾Š³ Š²ŠøŃŠµŠ“ŠµŃŠµŠ½ŠøŃŃŠŗŠ¾Š³ ŃŠ°Š“Š° Š¾Š“ŃŠ¶Š°Š¾ ŃŠµ ŠæŃŠµŠŗŠ¾ Ń ŠøŃŠ°Š“Ń ŠæŃŠµŠ“Š°Š²Š°ŃŠ° Šø Š²Š¾Š“ŠøŠ¾ Š½Š° ŃŃŠ¾ŃŠøŠ½Šµ Ń ŃŠ¼Š°Š½ŠøŃŠ°ŃŠ½ŠøŃ Š°ŠŗŃŠøŃŠ°. [1] ŠŠµŠ“Š°Š½ ŃŠµ Š¾Š“ ŠæŠ¾ŃŠ°ŃŠ½ŠøŃ ŃŠ»Š°Š½Š¾Š²Š° Š¾ŃŠ½ŠøŠ²Š°ŃŠ° Š£Š“ŃŃŠ¶ŠµŃŠ° Š·Š° ŠŗŃŠ»ŃŃŃŃ, ŃŠ¼ŠµŃŠ½Š¾ŃŃ Šø Š¼ŠµŃŃŠ½Š°ŃŠ¾Š“Š½Ń ŃŠ°ŃŠ°Š“ŃŃ ā ŠŠ“Š»ŠøŠ³Š°Ń`, Š³Š“Šµ ŃŠµ ŃŃŠµŠ“Š½Š¾ Š½Š°Š»Š°Š·Šø Šø ŃŠµŠ³Š¾Š² Š»ŠµŠ³Š°Ń, Ń ŠŗŠ¾Š¼Šµ ŃŠµ Šø ŃŃŃŃŃŠ½Šø ŃŠ°Š²ŠµŃŠ½ŠøŠŗ Š·Š° Š·Š±ŠøŃŠŗŃ ŃŠ¼ŠµŃŠ½ŠøŃŠŗŠøŃ Š“ŠµŠ»Š° Š£Š“ŃŃŠ¶ŠµŃŠ°.
BLIOTEKA LJILJAN Marija Paskaval Komplet MARIJA PASKVAL Maria Pascual 12 knjiga, skoro A4 format, tvrd povez. NIÅ RO OsloboÄenje, 1988. Veoma dobro oÄuvane, bez pisanja, peÄata, posveta, cepanjaā¦ 1. PriÄe iz Alhambre, Irving Washington Princ hodoÄasnik ljubavi Zidareva pustolovina Bjegunac 2. Ruske priÄe, Lav Tolstoj Kavkaski zarobljenik Istina uvijek pobjeÄuje 3. NjemaÄke priÄe, Ernst T. A. Hoffmann Äovjek iz pijeska Zulemina pjesma Dama u bijelom 4. Äarobne bajke, Fernan Caballero Vitezovi od ribe Princeza krasuljka Ptica istine 5. RomantiÄne legende, Gustavo Adolfo Becquer Bijela srna Zelene oÄi Ruže nesretne ljubavi 6. FantastiÄne priÄe, Trini Maseda Neptunova palaÄa DjevojÄica koja nije mogla narasti 7. Engleske priÄe, Viljem Å ekspir Kralj Lir MletaÄki trgovac UkroÄena goropad 8. Ruske priÄe, Aleksandar PuÅ”kin Snijeg Seoska plemkinja Dunja, izgubljena ljubav 9. Engleske priÄe, Äarls Dikens PutujuÄi trgovac Gvineja hrome djevojÄice 10. Francuske bajke, Madam D`Onoa Zelena zmija Plemenita miÅ”ica 11. NjemaÄke priÄe, Ernst T.A.Hofman Rudnici faluna Kockareva sreÄa 12. Ruske priÄe, Lav Tolstoj DjevojÄica i peÄurke PtiÄica Morski pas Maria Pasqual i Alberich (Barcelona, 1. srpnja 1933. ā 13. prosinca 2011.) bila je plodna i popularna Å”panjolska ilustratorica. Maria Pascual Alberich zapoÄela je svoju karijeru kasnih 1940-ih, izmjenjujuÄi uvodnike kao Ameller (Los Mil y una Cuentas, Mala princeza), Marte (Sam, Cuentos Mariposa) i Toray (Azucena, Cuentos de la Abuelita, Mis Tales). Pascual Alberich je od 1955. radio gotovo iskljuÄivo za izdavaÄku kuÄu Toray u obje prethodne i nove zbirke: Alice (1955), Graciela (1956), Lindaflor (1958), Rosas Blancas (1958), Guendalina (1959), Susan ( 1959.), Serenada (1959.) i Tales Diadem (1960.). U Editorial Brugueri objavila je nekoliko strip priÄa, āSissiā (1957.) i āCuentos de Andersenā (1958.), koji su brojevi 38. i 57. serije PriÄe.[1] Kasnije je Pascual Alberich radio u Editorial Susaeti, koristeÄi svoju reputaciju za predstavljanje zbirki kao Å”to su Las MuƱecas Pascual Maria i MuƱecas Recortables de MarĆa Pascual. MeÄutim, njen najvažniji posao je odradio s Grupom Ocean: DjeÄje priÄe, DjeÄja Biblija, Basne, TisuÄu i jedna noÄ, UÄi engleski s MarĆom Pascual, UÄim matematiku, Moj prvi rjeÄnik, Seks ispriÄan djeci itd. meÄu najvažnijima, iako nisu bili jako poznati jer su bili namijenjeni Južnoj Americi i nekoliko europskih zemalja. Njezini osobni radovi ukljuÄuju viÅ”e od 2000 crteža, a Äuvaju se u Biblioteca de Catalunya... MG (Ä)
Istorija civilizacije u Egiptu i na Bliskom istoku do Aleksandrove smrti, i u Indiji, Kini i Japanu od samih poÄetaka do danaÅ”njih dana sa uvodom o prirodi i osnovama civilizacije i 86 ilustracija i mapa. Na ovoj knjizi dr Djurant radio je od 1927. do 1932. godine i knjiga predstavlja treÄu kompletno dopunjenu verziju. Knjiga se može porediti sa velikim delima francuskih enciklopedista osamnaestog veka jer predstavlja najsveobuhvatniji pokuÅ”aj naÅ”eg doba da se obuhvati ogromna panorama ljudske istorije i kulture. U njoj Äete naÄi sve o Sumeru kao kolevci prvih gradova i pisanih zakona, EgipÄanima koji su usavrÅ”ili monumentalnu arhitekturu, medicinu i mumifikaciju pre 3500 godina, Vaviloncima koji su razvili astronomiju i fiziku i posadili seme zapadne mitologije, Judejce, biÄeve božje Bliskog istoka i njihovog kralja Asurbanipala, koji je na skulpturama prikazan kao pola Äovek, pola ÄudoviÅ”te, Judejce koji su odoleli svim pokuÅ”ajima da ih zatru i zauvek saÄuvali svoju kulturu u besmrtnom Starom zavetu. Povez knjige : tvrd Strana : 1000 Format : 210mm x 290mm Pismo : Äirilica
knjiga je u veoma dobrom stanju, samo na prvoj praznoj strani ima zutih tragova starosti SveÄnjak, Vilim , slikar i grafiÄar (Zagreb, 12.VII.1906 ā Zagreb, 3.VI.1993). Slikarstvo je diplomirao na UmjetniÄkoj akademiji u Zagrebu, a zatim godinu dana boravio u Parizu. Bio je Älan skupina Zemlja (1934 ā 35) i Mart (1957) te osnivaÄ grupe Ars (1962). Sudionik je NOB - a. God. 1948 ā 51. bio je ravnatelj Galerije likovnih umjetnosti u Rijeci te je istodobno radio na organizaciji kulturno - umj. života i uspostavljanju kult. ustanova u Istri. Od 1953. nastavnik na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu. U prvome razdoblju lik. stvaralaÅ”tva bavio se soc. temama s motivima sela i predgraÄa. Potom 1930 - ih koloristiÄki ekspresionizam iskazuje u seriji krajolika i mrtvih priroda, a 1950 - ih sl ika krajolike u duhu koloristiÄkoga strukturalizma te s naznakama postkubizma. Od 1960 - ih postcĆ©zanistiÄki izraz ostvaruje u aktovima, portretima, krajolicima i mrtvim prirodama. Objavio je grafiÄku mapu Istarski motivi (1947), prema kojoj su prireÄene i r azglednice.
TASIN DNEVNIK 1870-1906 Priredio i predgovor napisao prof. dr Živojin AleksiÄ - Zapisi Tase MilenkoviÄa prvog srpskog policajca - VukoliÄ Beograd, 1991. godine, 475 strana, tvrd povez, veÄi udžbeniÄki format, ilustrovano fotografijama. Äirilica. Knjiga je nekoriÅ”Äena, sitni i zanemarljivi tragovi vremena - malo praÅ”ine odozgo. Autobiografske beleÅ”ke nastale kao plod dugogodiÅ”njeg predanog rada i iskustva u policijskoj branÅ”i MilenkoviÄ je svojevremeno objavio pod imenom Tasin dnevnik u pet svezaka. Ovo delo je svedoÄanstvo o jednom vremenu, nekadaÅ”njem Beogradu i uopÅ”te naÅ”oj zemlji, u kome možemo Äitati o zatvorenicima, kriminalu, kao i o sudbinama i unutraÅ”njim dramama veÄih i manjih zloÄinaca. Tasa je radio kao naÄelnik policije za vreme kraljeva Milana i Aleksandra ObrenoviÄa, i pokuÅ”ao je da spreÄi atentat nekoliko dana pre Majskog prevrata, o Äemu takoÄe u dnevniku govori. Kroz ovu izvanrednu knjigu, pratimo istoriju Kneževine i Kraljevine Srbije, dinastiÄki prevrat 1903, kao i niz drugih važnih Äinjenica za istoriÄare i istoriografe, kao i sve ljubitelje srpske istorije. # 71
REMBRANDT SELF PORTRAITS Christopher Wright NEMA U PRODAJI !!! Luksuzna monografija Rembratovih autoportreta, njujorÅ”ko izdanje, 136 strana, veliki format 29 x 23 cm, tvrd platneni povez, zlatotisak, pun kolor, zaÅ”titni omot. Knjiga je odliÄno oÄuvana, Äista i uredna, sasvim diskretan miris ustajalosti, Äak je i zaÅ”titni omot odliÄno oÄuvan. Potpis na predlistu. Rembrant Harmenson van Rajn (1606 - 1669), holandski barokni slikar i grafiÄar, jedan od najveÅ”tijih slikara naracije u istoriji umetnosti, izuzetnog umeÄa u umetnosti portreta i dramskih scena. Rembrant je takoÄe poznat kao slikar svetla i senke i jedan od onih koji su bili skloni beskompromisnom realizmu. Na poÄetku svoje karijere i neÅ”to kasnije, Rembrant je uglavnom slikao portrete. Mada je nastavio da slika, radi gravire i ponekad crta portrete tokom svoje karijere, vremenom je to radio sve reÄe. Rembrant je najveÄi i najpoznatiji holandski slikar i jedan od najuticajnijih umetnika zapadnoevropske umetnosti XVII veka. PsiholoÅ”ka dubina njegovih portreta i produbljena interpretacija biblijskih dogaÄaja koje je rado slikao, ostale su do danas jedinstvene i neponovljive.
SpoljaÅ”njost kao na fotografijama, unutraÅ”njost u dobrom i urednom stanju! Ako bude nekih nedostataka navescu pored naslova knjige! Fali knjiga br 10 BIBLIOTEKA LJILJAN Marija Paskaval MARIJA PASKVAL Maria Pascual 11 knjiga, skoro A4 format, tvrd povez. NIÅ RO OsloboÄenje, 1988. 1. PriÄe iz Alhambre, Irving Washington Princ hodoÄasnik ljubavi Zidareva pustolovina Bjegunac 2. Ruske priÄe, Lav Tolstoj Kavkaski zarobljenik Istina uvijek pobjeÄuje 3. NjemaÄke priÄe, Ernst T.A.Hoffmann Äovjek iz pijeska Zulemina pjesma Dama u bijelom 4. Äarobne bajke, Fernan Caballero Vitezovi od ribe Princeza krasuljka Ptica istine 5. RomantiÄne legende, Gustavo Adolfo Becquer Bijela srna Zelene oÄi Ruže nesretne ljubavi 6. FantastiÄne priÄe, Trini Maseda Neptunova palaÄa DjevojÄica koja nije mogla narasti 7. Engleske priÄe, Viljem Å ekspir Kralj Lir MletaÄki trgovac UkroÄena goropad 8. Ruske priÄe, Aleksandar PuÅ”kin ----- Ima nacrtano malo srce na unutrasnjoj strani korica, nista strasno! Sve ostalo uredno! Snijeg Seoska plemkinja Dunja, izgubljena ljubav 9. Engleske priÄe, Äarls Dikens PutujuÄi trgovac Gvineja hrome djevojÄice 10. Francuske bajke, Madam D`Onoa Zelena zmija Plemenita miÅ”ica 11. NjemaÄke priÄe, Ernst T.A.Hofman Rudnici faluna Kockareva sreÄa 12. Ruske priÄe, Lav Tolstoj DjevojÄica i peÄurke PtiÄica Morski pas Maria Pasqual i Alberich (Barcelona, āā1. srpnja 1933. - 13. prosinca 2011.) bila je plodna i popularna Å”panjolska ilustratorica. Maria Pascual Alberich zapoÄela je svoju karijeru kasnih 1940-ih, izmjenjujuÄi uvodnike kao Ameller (Los Mil y una Cuentas, Mala princeza), Marte (Sam, Cuentos Mariposa) i Toray (Azucena, Cuentos de la Abuelita, Mis Tales). Pascual Alberich je od 1955. radio gotovo iskljuÄivo za izdavaÄku kuÄu Toray u obje prethodne i nove zbirke: Alice (1955), Graciela (1956), Lindaflor (1958), Rosas Blancas (1958), Guendalina (1959), Susan ( 1959.), Serenada (1959.) i Tales Diadem (1960.). U Editorial Brugueri objavila je nekoliko strip priÄa, āSissiā (1957.) i āCuentos de Andersenā (1958.), koji su brojevi 38. i 57. serije PriÄe.[1] Kasnije je Pascual Alberich radio u Editorial Susaeti, koristeÄi svoju reputaciju za predstavljanje zbirki kao Å”to su Las MuƱecas Pascual Maria i MuƱecas Recortables de MarĆa Pascual. MeÄutim, njen najvažniji posao je odradio s Grupom Ocean: DjeÄje priÄe, DjeÄja Biblija, Basne, TisuÄu i jedna noÄ, UÄi engleski s MarĆom Pascual, UÄim matematiku, Moj prvi rjeÄnik, Seks ispriÄan djeci itd. meÄu najvažnijima, iako nisu bili jako poznati jer su bili namijenjeni Južnoj Americi i nekoliko europskih zemalja. Njezini osobni radovi ukljuÄuju viÅ”e od 2000 crteža, a Äuvaju se u Biblioteca de Catalunya....
SpoljaÅ”njost kao na fotografijama, unutraÅ”njost u dobrom i urednom stanju! Ako bude nekih nedostataka navescu pored naslova knjige! Fali knjiga br 11 i 12 BIBLIOTEKA LJILJAN Marija Paskaval MARIJA PASKVAL Maria Pascual 11 knjiga, skoro A4 format, tvrd povez. NIÅ RO OsloboÄenje, 1988. 1. PriÄe iz Alhambre, Irving Washington Princ hodoÄasnik ljubavi Zidareva pustolovina Bjegunac 2. Ruske priÄe, Lav Tolstoj Kavkaski zarobljenik Istina uvijek pobjeÄuje 3. NjemaÄke priÄe, Ernst T.A.Hoffmann Äovjek iz pijeska Zulemina pjesma Dama u bijelom 4. Äarobne bajke, Fernan Caballero Vitezovi od ribe Princeza krasuljka Ptica istine 5. RomantiÄne legende, Gustavo Adolfo Becquer Bijela srna Zelene oÄi Ruže nesretne ljubavi 6. FantastiÄne priÄe, Trini Maseda Neptunova palaÄa DjevojÄica koja nije mogla narasti 7. Engleske priÄe, Viljem Å ekspir Kralj Lir MletaÄki trgovac UkroÄena goropad 8. Ruske priÄe, Aleksandar PuÅ”kin ----- Ima nacrtano malo srce na unutrasnjoj strani korica, nista strasno! Sve ostalo uredno! Snijeg Seoska plemkinja Dunja, izgubljena ljubav 9. Engleske priÄe, Äarls Dikens PutujuÄi trgovac Gvineja hrome djevojÄice 10. Francuske bajke, Madam D`Onoa Zelena zmija Plemenita miÅ”ica 11. NjemaÄke priÄe, Ernst T.A.Hofman Rudnici faluna Kockareva sreÄa 12. Ruske priÄe, Lav Tolstoj DjevojÄica i peÄurke PtiÄica Morski pas Maria Pasqual i Alberich (Barcelona, āā1. srpnja 1933. - 13. prosinca 2011.) bila je plodna i popularna Å”panjolska ilustratorica. Maria Pascual Alberich zapoÄela je svoju karijeru kasnih 1940-ih, izmjenjujuÄi uvodnike kao Ameller (Los Mil y una Cuentas, Mala princeza), Marte (Sam, Cuentos Mariposa) i Toray (Azucena, Cuentos de la Abuelita, Mis Tales). Pascual Alberich je od 1955. radio gotovo iskljuÄivo za izdavaÄku kuÄu Toray u obje prethodne i nove zbirke: Alice (1955), Graciela (1956), Lindaflor (1958), Rosas Blancas (1958), Guendalina (1959), Susan ( 1959.), Serenada (1959.) i Tales Diadem (1960.). U Editorial Brugueri objavila je nekoliko strip priÄa, āSissiā (1957.) i āCuentos de Andersenā (1958.), koji su brojevi 38. i 57. serije PriÄe.[1] Kasnije je Pascual Alberich radio u Editorial Susaeti, koristeÄi svoju reputaciju za predstavljanje zbirki kao Å”to su Las MuƱecas Pascual Maria i MuƱecas Recortables de MarĆa Pascual. MeÄutim, njen najvažniji posao je odradio s Grupom Ocean: DjeÄje priÄe, DjeÄja Biblija, Basne, TisuÄu i jedna noÄ, UÄi engleski s MarĆom Pascual, UÄim matematiku, Moj prvi rjeÄnik, Seks ispriÄan djeci itd. meÄu najvažnijima, iako nisu bili jako poznati jer su bili namijenjeni Južnoj Americi i nekoliko europskih zemalja. Njezini osobni radovi ukljuÄuju viÅ”e od 2000 crteža, a Äuvaju se u Biblioteca de Catalunya....
Veliki format, bogato ilustrovano, novo! Autor - osoba MedakoviÄ, Dejan, 1922-2008 = MedakoviÄ, Dejan, 1922-2008 Naslov Srpski slikari XVIII-XX veka : likovi i dela / Dejan MedakoviÄ ; [urednici Zoran Vapa, Zoran Kolundžija] Vrsta graÄe knjiga Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.) Jezik srpski Godina 2021 Izdavanje i proizvodnja Petrovaradin : Pokrajinski zavod za zaÅ”titu spomenika kulture ; Novi Sad : Prometej, 2021 (Subotica : Rotografika) FiziÄki opis 417 str. : ilustr. u bojama ; 31 cm Drugi autori - osoba Vapa, Zoran = Vapa, Zoran Kolundžija, Zoran, 1952- = Kolundžija, Zoran, 1952- RadojÄiÄ, Svetozar, 1909-1978 = RadojÄiÄ, Svetozar, 1909-1978 ÄuriÄ, Vojislav J., 1925-1996 = ÄuriÄ, Vojislav J., 1925-1996 TrifunoviÄ, Lazar, 1929-1983 = TrifunoviÄ, Lazar, 1929-1983 Davidov, Dinko, 1930-2019 = Davidov, Dinko, 1930-2019 ISBN 978-86-80929-48-4 (PZZZSK)(karton) Napomene `Dejan MedakoviÄ 1922-2022 - sto godina od roÄenja` ā prelim. str. `Povodom 70 godina Pokrajinskog zavoda za zaÅ”titu spomenika kulture` ā prelim. str. Tekst Å”tampan dvostubaÄÄno Tiraž 1.000 Str. 7-8: Predgovor / urednici Str. 387-388: Moderna analiza žitija i dela / Svetozar RadojÄiÄ Str. 388-389: Doživljaj i otkriÄe / Vojislav J. ÄuriÄ Str. 389-391: NauÄno istraživanje slikarstva / Lazar TrifunoviÄ Str. 391-393: NauÄna literarna esejistika / Dinko Davidov O tekstovima: str. 396 BeleÅ”ka o piscu: str. 416-417 PeÄat na nasl. str.: Poklon iz biblioteke Prof. dr Slobodan TomiÄ: SID: Z 4 75 Bibliografija: str. 402-406 Registar. Predmetne odrednice Srpski slikari -- 18-20. v. Srpsko slikarstvo -- 18-20. v. BaveÄi se godinama srpskim slikarima Dejan MedakoviÄ je u obliku portreta i kraÄih monografija uspeo da prikaže važnije nosioce naÅ”eg umetniÄkog razvoja, posebno onog u XVIII i XIX veku. Njegova namera da piÅ”uÄi o naÅ”im slikarima XVIII i XIX veka pruži Å”to sažetiju sliku njihovog života i rada sada je, po njegovoj koncepciji, dopunjena reprezentativnim izborom prikaza najboljih umetniÄkih ostvarenja. Otuda ova knjiga nije stroga antologija, ona je znatno bliža istoriji naÅ”e umetnosti, odnosno njena prefinjena interpretacija. U odnosu na davno izdanje sada donosimo dopunjeno i autorovom rukom korigovano novo izdanje sa potpuno novim reprodukcijama, u kvalitetnoj opremi. Ova monografija doprinosi sagledavanju celovitije slike o novijoj srpskoj umetnosti, dokumentuje i predstavlja vrhunska dostignuÄa nepokretnog nasleÄa Å”irokoj publici. Ujedno, ova knjiga, stilski izvrsno napisana, pravi je trezor znanja i doprineÄe edukaciji novih generacija. U monografiji su predstavljeni sledeÄi slikari: Hristifor ŽefaroviÄ Janko HalkozoviÄ Zaharija Orfelin Teodor KraÄun Jakov Orfelin Teodor IliÄ ÄeÅ”ljar Arsa TeodoroviÄ Konstantin Danil Jovan KlajiÄ Pavle SimiÄ Novak RadoniÄ Äura JakÅ”iÄ Steva TodoroviÄ MiloÅ” TenkoviÄ ÄorÄe KrstiÄ Stevan AleksiÄ Leon Kojen Ljubomir IvanoviÄ Marko Murat UroÅ” PrediÄ Paja JovanoviÄ RoÄen je 7. jula 1922. u Zagrebu kao sin ÄorÄa MedakoviÄa, ekonomiste, i Anastasije, domaÄice. Deda po ocu mu je bio Bogdan MedakoviÄ, a pradeda Danilo MedakoviÄ. Gimnaziju je zavrÅ”io 1941. u Sremskim Karlovcima. Od 1942. do kraja rata živeo kao izbeglica u Beogradu gde je radio u Muzeju kneza Pavla, a nakon rata radio je u Muzeju grada Beograda, Ministarstvu za nauku i kulturu i Saveznom zavodu za zaÅ”titu spomenika kulture. Studirao je istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Kao asistent radio je na istorijskom institutu SAN od 1952. do 1954. Pred komisijom akademije doktorirao je disertacijom Grafika srpskih Å”tampanih knjiga XV-XVII veka 1954. godine (Å”tampana u izdanjima akademije 1958). Potom je preÅ”ao na Filozofski fakultet u Beogradu gde je ostao do penzionisanja 1982. godine. Godine 1958. MedakoviÄ je boravio na tromeseÄnoj specijalizaciji u NemaÄkoj, a 1964/65. godine postao je stipendista fondacije Alexander von Humbolt i tu godinu proveo je mahom na radu u Zentral institut Kunstgeschichte u Minhenu. Dopisni Älan SANU postao je 1972. a redovni 1981. godine. Bio je dekan Filozofskog fakulteta, sekretar odeljenja istorijskih nauka SANU, generalni sekretar SANU, kao i predsednik SANU (1999ā2003). Godine 2001. izabran je za redovnog Älana nauÄnog druÅ”tva Leibnic Societ u Berlinu. MG125 (N)
odliÄno stanje JAKO RETKO U PONUDI 78 strana SĆ”frĆ”ny Imre / [a kĆ©peket vĆ”logatta Ć©s az elÅszĆ³t Ćrta Tolnai OttĆ³] ŠŠµŠ·ŠøŠŗ Š¼Š°ŃŠ°ŃŃŠŗŠø ŠŠ¾Š“ŠøŠ½Š° 1978 ĆjvidĆ©k : Forum, 1978 (ĆjvidĆ©k : Forum) ŠŃŃŠ°Š»Šø Š°ŃŃŠ¾ŃŠø Tolnai, OttĆ³ s tablama delimiÄno u bojama (reprodukcije) : ilustr. ; 21 cm Slike Å afranj Imre Rezime na srp. jeziku SĆ”frĆ”ny Imre ŠŃŠµŠ“Š¼ŠµŃŠ½Šµ Š¾Š“ŃŠµŠ“Š½ŠøŃŠµ ŠØŠ°ŃŃŠ°Ń, ŠŠ¼ŃŠµ, 1928-1980 - Š”Š»ŠøŠŗŠ°ŃŃŃŠ²Š¾ Imre Å afranj je delovao kao slikar, kritiÄar, ilustrator i pisac. Radio je kao novinar. Veliki deo njegove umetniÄke zaostavÅ”tine uniÅ”ten je u požaru koji je zahvatio subotiÄku Gradsku kuÄu 1970. razraÄivao je slikarska dela karakteristiÄnih modernistiÄko-ekspresivnih stilizacija biljnih i životinjskih motiva: Äkalj ili Paun (1956). Njegov stilizovani asocijativni i emotivno tonirani ekspresionizam je svakako bio deo atmosfere socijalistiÄkog etetizma. Umetnik je u svom opusu naÄinio jedan neoÄekivani iskorak serijom kolaža 1970. Ti kolaži su bili jednostavne strukture naÄenih pa citiranih papirnih predmeta kao Å”to su:vozne karte, ulaznice, flajeri, omoti itd. KarakteristiÄno je da kolaži nemaju asocijativan veÄ izrazito doslovan karakter, Å”to ih Äini ekcesom u odnosu na njegov slikarski opus. avangarda, neoavangarda, ekspresionizam, uj symposion...
Kao na slikama JAKO RETKO U PONUDI 78 strana SĆ”frĆ”ny Imre / [a kĆ©peket vĆ”logatta Ć©s az elÅszĆ³t Ćrta Tolnai OttĆ³] ŠŠµŠ·ŠøŠŗ Š¼Š°ŃŠ°ŃŃŠŗŠø ŠŠ¾Š“ŠøŠ½Š° 1978 ĆjvidĆ©k : Forum, 1978 (ĆjvidĆ©k : Forum) ŠŃŃŠ°Š»Šø Š°ŃŃŠ¾ŃŠø Tolnai, OttĆ³ s tablama delimiÄno u bojama (reprodukcije) : ilustr. ; 21 cm Slike Å afranj Imre Rezime na srp. jeziku SĆ”frĆ”ny Imre ŠŃŠµŠ“Š¼ŠµŃŠ½Šµ Š¾Š“ŃŠµŠ“Š½ŠøŃŠµ ŠØŠ°ŃŃŠ°Ń, ŠŠ¼ŃŠµ, 1928-1980 - Š”Š»ŠøŠŗŠ°ŃŃŃŠ²Š¾ Imre Å afranj je delovao kao slikar, kritiÄar, ilustrator i pisac. Radio je kao novinar. Veliki deo njegove umetniÄke zaostavÅ”tine uniÅ”ten je u požaru koji je zahvatio subotiÄku Gradsku kuÄu 1970. razraÄivao je slikarska dela karakteristiÄnih modernistiÄko-ekspresivnih stilizacija biljnih i životinjskih motiva: Äkalj ili Paun (1956). Njegov stilizovani asocijativni i emotivno tonirani ekspresionizam je svakako bio deo atmosfere socijalistiÄkog etetizma. Umetnik je u svom opusu naÄinio jedan neoÄekivani iskorak serijom kolaža 1970. Ti kolaži su bili jednostavne strukture naÄenih pa citiranih papirnih predmeta kao Å”to su:vozne karte, ulaznice, flajeri, omoti itd. KarakteristiÄno je da kolaži nemaju asocijativan veÄ izrazito doslovan karakter, Å”to ih Äini ekcesom u odnosu na njegov slikarski opus. avangarda, neoavangarda, ekspresionizam, uj symposion...
SpoljaÅ”njost kao na fotografijama, unutraÅ”njost u dobrom i urednom stanju! Srpski reÄnik sinonima VeÄ svojim prvim izdanjem iz 2008. ovaj reÄnik iz autorske radionice Pavla ÄosiÄa popunio je uoÄljivu prazninu u naÅ”oj leksikografiji. Prethodno izdan sliÄan reÄnik postao je u velikoj meri zastareo, pa je pojavljivanje ovog dela obezbedilo jedan od osnovnih alata svim poslenicima javne reÄi ā od novinara, preko pravnika i politiÄara, sve do književnika. U makrostrukturi je primetno da reÄnik sadrži nekih Äetiri stotine odrednica viÅ”e od prethodnog izdanja i nekih 2.000 reÄi viÅ”e po sinonimskim gnezdima. Usto, selekcija je znatno konsistentnija. JoÅ” jedna znaÄajna novina je to da ovo izdanje donosi i registar reÄi, pa se pojedina reÄ može naÄi u svim sinonimskim gdnezdima gde se javlja. Naravno, osnovni princip makrostrukture, organizacija po sinonimskim gnezdima, koja je i jedini logiÄan pristup ovakvom reÄniku, ostaje na snazi. Pomenuti registar dobrodoÅ”ao je dodatak uz tabele sa hiponimima, koje su bile prisutne u prethodnom izdanju, ali u ovom izdanju nalazim Äetrnaest novih takvih tabela. U mikrosrukturi glavna novina je to da se sada beleži i akcenat reÄi (uz veÄ postojeÄe parafraze znaÄenja, razdvajanje viÅ”estrukih smislova, koriÅ”Äenje bogatog i doslednog sistema upotrebnih etiketa). āUveren sam, bez ikakvih rezervi, da ovo novo izdanje Srpskog reÄnika sinonima Pavla ÄosiÄa predstavlja znaÄajan iskorak u pravcu dovoÄenja reÄnika na nivo izvrsnosti. Time, a i Äinjenicom da zadovoljava potrebe i znatno Å”ireg kruga korisnika jer sad se reÄ i njeni sinonimi pomoÄu registra mogu veoma lako naÄi bez ikakvog znanja leksiÄkih relacija.ā ā Prof. dr Danko Å ipka Pavle ÄosiÄ (24. avgust 1967) u Beogradu, srpski je lingvista, pisac, leksikograf, satiriÄar i izdavaÄ. TakoÄe je poznat po svom multimedijalnom satiriÄnom angažmanu unutar, sad veÄ nepostojeÄe, kulturno-umetniÄke grupe Ilegalni poslastiÄari. Osnovni cilj grupe bio je da podigne graÄansku svest, a rad se zasnivao na ismevanju druÅ”tveno i politiÄki znaÄajnih tema, kao i na Å”irenju lažnih vesti sa ciljem da se raskrinkaju mehanizmi i obrasci funkcionisanja medija i propagande. U sklopu svog angažmana, grupa je organizovala koncerte, izložbe, promocije i druga kulturna deÅ”avanja.[1] Magistrirao je na lingvistici Å”to mu je osnovna i najvažnija profesija.[2] Osim navedenim angažmanima, bavio se i filmom i filmskom kritikom, kao i blogovima od kojih je najpoznatiji blog Svetopavlje i blog na stranici portala Kornet. IzdavaÅ”tvo, umetnost i lingvistika Nastanak izdavaÄke kuÄe Kornet[3], Äiji je ÄosiÄ vlasnik, a koja je i nazvana po Ilegalnim poslastiÄarima kao njihova podružnica, zapoÄela je s radom tako Å”to je objavljivala blogove sa željom da promoviÅ”e neafirmisane autore. Prvo izdanje Korneta bila je slikovnica Borisa StareÅ”ine Marko KraljeviÄ ā Natprirodni ciklus (2006), potom roman Ivana TobiÄa TobiÄenja, duÅ”o moja, zbirka priÄa Divne PeÅ”kir Domicid[4], a zatim i ÄosiÄev roman Leposava[5] koji je doživeo veliki uspeh i mnogo izdanja, a uÅ”ao je i u uži izbor za Ninovu nagradu. Naredne godine, ÄosiÄ isto za Kornet objavljuje svoje najsveobuhvatnije delo, ReÄnik sinonima, sa preko 23.000 odrednica, 2008. godine. (ovo izdanje ReÄnika se joÅ” od 2012. godine nalazi u srpskom VikireÄniku ustupkom autora, a u planu je i onlajn izdanje drugog i dopunjenog izdanja kao zasebne stranice na internetu). Ovom delu prethodilo je drugo znaÄajno delo iz oblasti jezika, Srpski za strance (testovi, vežbanja, igre), izdato 2004. za vreme ÄosiÄevog boravka na mestu lektora na Univerzitetu Adam MickjeviÄ u Poznanju, u Poljskoj.[6] Osim Å”to je radio na sopstvenim projektima, uz podrÅ”ku lingviste Ivana Klajna, ÄosiÄ je potpomogao, u funkciji saradnika, i izdanje ReÄnika kolokvijalnog govora Danka Å ipke, izdatog za Danvudi pres iz Springfilda 2000. godine.[7] Od 2010. do 2014. godine imao je svoju satiriÄnu kolumnu u nedeljniku PeÄat u kom je objavljivao satiriÄne tekstove u vidu lažnih vesti. Taj period prekinut je njegovim privoÄenjem zbog navodne pretnje smrÄu Aleksandru VuÄiÄu preko druÅ”tvene mreže Fejsbuk. Ilegalni poslastiÄari su, pored lažnih vesti, najviÅ”e zapamÄeni po postavljanju ÄoÅ”ka Salvadora Dalija[8][9][10]u Beogradu na uglu Simine i Kapetan MiÅ”ine ulice 2007. godine koji je postao turistiÄka atrakcija, ÄoÅ”ku Marka KraljeviÄa u Å angaju[11] 2008. godine u okviru Festivala meÄunarodne savremene umetnosti, i Banderi Ilegalnih poslastiÄara[12] u Ljubljani u Metelkovoj. Jedno vreme je na istom ÄoÅ”ku, u dogovoru sa SaÅ”om MarkoviÄem Mikrobom na istom ÄoÅ”ku stajao i njegov rad pod nazivom āVentilatorā, ali je nakon godinu dana ukraden. ÄosiÄeva poslednja knjiga iz oblasti lingvistike, JeziÄke nedoumice: zablude i mitovi, iz 2022. godine, izdata u saradnji izdavaÄkih kuÄa Kornet i Prometej, izazvala je kontroverze, kako u struÄnim krugovima, tako i meÄu laicima. U planu je drugo dopunjeno izdanje, kao i Å”kolsko izdanje. U martu 1999. za vreme NATO bombardovanja SRJ, ÄosiÄ zajedno sa Ratkom RistiÄem i Nelom Å ukarom osniva prvi srpski sajber magazin, odnosno satiriÄni portal, pod nazivom Krompir.[13] IzaÅ”la su Äetiri broja koja su dopunjavana do 2005. godine, a i danas im se može pristupiti putem platforme Audiolinuks. Film Devedesete su obeležene ÄosiÄevim doprinosom u oblasti novinarstva i uredniÅ”tva. Osim Å”to je pisao kolumnu o žargonu pod nazivom āGistro Å atroā za meseÄnik Iks Zabava (X Zabava, koji je ureÄivao Petar LukoviÄ), radio je kao lektor, filmski kritiÄar i urednik za Dnevni telegraf Slavka Äuruvije. SaraÄivao je i sa drugim dnevnim listovima i televizijskim i radio-stanicama, a autor je i dva kratka filma, dokumentarnog Slobo ā Klintone! iz 1999, koji je prikazan na viÅ”e evropskih filmskih festivala i nacionalnoj holandskoj telefiziji pre kraja bombardovanja SRJ, i igranog filma Nije dobar, nije loÅ”, zao, grupe Les Autres u kojoj su joÅ” Stefan KostadinoviÄ i Stanislav StojanoviÄ, i u kom je uÄestvovao u ulozi režisera, scenariste i snimatelja.[14] TakoÄe, reditelj je i scenarista za reklamne spotove priruÄnika āJeziÄke nedoumice : Zablude i mitoviā za Kornetovu produkciju na iste izdavaÄke kuÄe. Prvi je nesvakidaÅ”nja reklama za knjigu, a drugi u duhovitom spotu u kom uÄestvuje i ugledna novinarka i književna kritiÄarka Olivera ÄurÄeviÄ, pod nazivom āKratki film o prebijanju`. Svoje poimanje sveta i Beograda, kao i svojih sugraÄana, ÄosiÄ je obradio u epizodi āÅ kolskoā serije āNa veslu priÄaā. Pisci, ekolozi, filolozi i muziÄki umetnici dele sa gledaocima svoje utiske o modernom vremenu, istoriji, ekologiji, gradovima u regionu.[15] Fikcija DruÅ”tveno-politiÄku klimu devedesetih ÄosiÄ je umetniÄki preradio u svom jedinom delu fikcije, satiriÄnom distopijskom romanu Leposava iz 2007. godine. Od 2022. godine, roman Leposava se zove Nova Leposava i stalno se menja od izdanja u izdanje, postavÅ”i tako jedinstven eksperiment jer se akteri i zbivanja stalno menjaju zavisno od druÅ”tveno-politiÄke situacije. Po prvom izdanju Leposave snimljena je i radio-drama u produkciji RTS Radio Beograda.
Video i multimedijalni prenos putem celularnih mreža NOVA U CELOFANU ŠŠ²Š° Š¾Š“Š»ŠøŃŠ½Š° ŃŠµŃŠµŃŠµŠ½ŃŠ° ŠæŃŃŠ¶Š° Š“ŠµŃŠ°ŃŠ½Ń Š°Š½Š°Š»ŠøŠ·Ń Šø Š¾ŠæŃŠøŠ¼ŠøŠ·Š°ŃŠøŃŃŠŗŠµ Š°ŃŠæŠµŠŗŃŠµ Š¶ŠøŠ²ŠøŃ 3Š Š¼Š¾Š±ŠøŠ»Š½ŠøŃ ŠŗŠ¾Š¼ŃŠ½ŠøŠŗŠ°ŃŠøŠ¾Š½ŠøŃ Š¼ŃŠµŠ¶Š° ŠŠøŠ“ŠµŠ¾ Šø Š¼ŃŠ»ŃŠøŠ¼ŠµŠ“ŠøŃŠ°Š»Š½Šø ŠæŃŠµŠ½Š¾ŃŠø ŠæŃŃŠµŠ¼ ŃŠµŠ»ŃŠ»Š°ŃŠ½ŠøŃ Š¼ŃŠµŠ¶Š° Š¾ŠæŠøŃŃŃŃ Š²ŃŃ ŃŠ½ŃŠŗŠø ŠæŃŠµŠ½Š¾Ń Š¼ŃŠ»ŃŠøŠ¼ŠµŠ“ŠøŃŠµ ŠæŃŠµŠŗŠ¾ ŃŠµŠ»ŠøŃŃŠŗŠøŃ Š¼ŃŠµŠ¶Š°, ŠæŃŠ¾ŃŠµŃŃŃŃ ŠæŠµŃŃŠ¾ŃŠ¼Š°Š½ŃŠµ Š¾ŠæŠµŃŠ°ŃŠøŠ²Š½Š¾Š³ ŃŠøŃŃŠµŠ¼Š° Š½Š° Š¾ŃŠ½Š¾Š²Ń Š¼ŠµŃŠµŃŠ° Šø ŠæŃŠ°ŃŠµŃŠ° Š¶ŠøŠ²ŠøŃ Š¼ŃŠµŠ¶Š° Šø Š½Š° ŠŗŃŠ°ŃŃ ŠæŃŠµŠ“ŃŃŠ°Š²ŃŠ°ŃŃ ŠŗŠ¾Š½ŃŠµŠæŃŠµ Šø Š¼ŠµŃŠ¾Š“Šµ Š·Š° ŃŠ½Š°ŠæŃŠµŃŠµŃŠµ ŠŗŠ²Š°Š»ŠøŃŠµŃŠ° Ń ŃŠ°ŠŗŠ²ŠøŠ¼ ŃŠøŃŃŠµŠ¼ŠøŠ¼Š°. ŠŃŃŃŠ½Šµ ŠŗŠ°ŃŠ°ŠŗŃŠµŃŠøŃŃŠøŠŗŠµ: ŠŠ±ŃŠ°ŃŠ° ŃŠµ ŠæŃŠµŠ½Š¾ŃŃ ŃŠ°Š·Š»ŠøŃŠøŃŠøŃ Š¼ŠµŠ“ŠøŃŠ° ŠæŃŠµŠŗŠ¾ ŃŠµŠ»ŠøŃŃŠŗŠøŃ Š¼ŃŠµŠ¶Š°, ŃŠ° ŃŠ¾ŠŗŃŃŠ¾Š¼ Š½Š° ŃŠ°Š·Š²ŠøŃŠ°ŃŃŃŠµ ŃŠµ Š£ŠŠ¢Š” ŠæŃŠµŠ½Š¾ŃŠ½Šµ ŃŠøŃŃŠµŠ¼Šµ ŠŠ¼Š¾Š³ŃŃŠ°Š²Š° Š“ŠµŃŠ°ŃŠ½Š¾ ŠæŠ¾ŠŗŃŠøŠ²Š°ŃŠµ Š¼ŃŠµŠ¶Š½Šµ Š°ŃŃ ŠøŃŠµŠŗŃŃŃŠµ Š£ŠŠ¢Š”-Š° Šø ŠæŃŠµŠ³Š»ŠµŠ“ 3ŠŠŠ Š²ŠøŠ“ŠµŠ¾ ŃŃŠ»ŃŠ³Š° ŠŠæŠøŃŃŃŠµ ŠŗŠ°ŃŠ°ŠŗŃŠµŃŠøŃŃŠøŠŗŠµ Š³ŃŠµŃŠ°ŠŗŠ° ŃŠ»Š¾ŃŠ° Š²ŠµŠ·Šµ Ń ŠæŃŠøŃŃŃŠæŠ½Š¾Ń Š¼ŃŠµŠ¶Šø Š£ŠŠ¢Š” Š·ŠµŠ¼Š°ŃŃŠŗŠµ ŃŠ°Š“ŠøŠ¾ ŃŃŠ°Š½ŠøŃŠµ (Š£Š¢Š ŠŠ), Š“Š¾Š±ŠøŃŠµŠ½Šµ Š¾ŠæŃŠµŠ¶Š½ŠøŠ¼ Š¼ŠµŃŠµŃŠøŠ¼Š° Ń Š£ŠŠ¢Š” Š¼ŃŠµŠ¶Š°Š¼Š° ŃŠ¶ŠøŠ²Š¾ ŠŠ¾ŠŗŃŠøŠ²Š° ŠŗŠ¾Š“ŠøŃŠ°ŃŠµ Šø Š“ŠµŠŗŠ¾Š“ŠøŃŠ°ŃŠµ Š²ŠøŠ“ŠµŠ¾ Š·Š°ŠæŠøŃŠ°, ŃŠ²Š¾Š“ŠµŃŠø Š„.264 / ŠŠŠ¦ Š²ŠøŠ“ŠµŠ¾ ŠŗŠ¾Š“ŠµŠŗ, ŠŗŠ°Š¾ Šø Š°Š“ŃŠµŃŠøŃŠ°ŃŠµ ŃŠ°Š·Š»ŠøŃŠøŃŠøŃ Š½Š¾Š²ŠøŃ ŠŗŠ¾Š½ŃŠµŠæŠ°ŃŠ° Š·Š° Š²ŠµŃŃ Š¾ŃŠæŠ¾ŃŠ½Š¾ŃŃ Š½Š° Š³ŃŠµŃŠŗŠµ Š Š°ŃŠæŃŠ°Š²ŠøŃŠµ Š°Š»Š³Š¾ŃŠøŃŠ¼Šµ Ń ŃŠµŠ°Š»Š½Š¾Š¼ Š²ŃŠµŠ¼ŠµŠ½Ń ŠŗŠ¾ŃŠø ŃŃ ŠæŠ¾Š³Š¾Š“Š½Šø Š·Š° ŠøŠ¼ŠæŠ»ŠµŠ¼ŠµŠ½ŃŠ°ŃŠøŃŃ Ń ŃŠµŃŠ¼ŠøŠ½Š°Š»Šµ Š¾Š³ŃŠ°Š½ŠøŃŠµŠ½Šµ ŃŠ½Š°Š³Šµ Šø Š²ŠµŠ»ŠøŃŠøŠ½Šµ ŠŃŠµŠ“ŃŃŠ°Š²ŃŠ° Š¼ŠµŃŠ¾Š“Šµ Š·Š° ŠæŃŠ°ŃŠµŃŠµ ŠŗŠ²Š°Š»ŠøŃŠµŃŠ°, ŠŗŠ°Š¾ Šø Š·Š° Š°Š½Š°Š»ŠøŠ·Ń Šø Š¼Š¾Š“ŠµŠ»ŠøŃŠ°ŃŠµ ŠµŠ²Š¾Š»ŃŃŠøŃŠµ ŃŠ°Š¾Š±ŃŠ°ŃŠ°ŃŠ° Ń ŃŠµŠ»ŠøŃŃŠŗŠ¾Ń Š¼Š¾Š±ŠøŠ»Š½Š¾Ń Š¼ŃŠµŠ¶Šø ŠŠ²Š° ŠŗŃŠøŠ³Š° Š½ŃŠ“Šø Š“ŃŠ°Š³Š¾ŃŃŠµŠ½Ń ŃŠµŃŠµŃŠµŠ½ŃŃ Š·Š° ŠøŃŃŃŠ°Š¶ŠøŠ²Š°ŃŠµ Šø ŃŃŃŠ“ŠµŠ½ŃŠµ ŠŗŠ¾ŃŠø ŃŠ°Š“Šµ Š½Š° ŠæŠ¾ŃŃ ŠæŃŠµŠ½Š¾ŃŠ° Š¼ŃŠ»ŃŠøŠ¼ŠµŠ“ŠøŃŠ° ŠæŃŃŠµŠ¼ Š±ŠµŠ¶ŠøŃŠ½ŠøŃ Š¼ŃŠµŠ¶Š°. ŠŠ½Š“ŃŃŃŃŠøŃŃŠŗŠø ŃŃŃŃŃŃŠ°ŃŠø Šø ŠæŃŠ¾ŃŠµŃŠøŠ¾Š½Š°Š»ŃŠø ŠŗŠ¾ŃŠø ŃŠ°Š“Šµ Ń ŃŠ¾Ń Š¾Š±Š»Š°ŃŃŠø ŃŠ°ŠŗŠ¾ŃŠµ ŃŠµ ŠæŃŠ¾Š½Š°ŃŠø Š¾Š²Ń ŠŗŃŠøŠ³Ń Š¾Š“ ŠøŠ½ŃŠµŃŠµŃŠ°. This excellent reference provides detailed analysis and optimization aspects of live 3G mobile communication networks Video and Multimedia Transmissions over Cellular Networks describes the state-of-the-art in the transmission of multimedia over cellular networks, evaluates the performance of the running system based on the measurements and monitoring of live networks, and finally presents concepts and methods for improving of the quality in such systems. Key Features: Addresses the transmission of different media over cellular networks, with a focus on evolving UMTS transmission systems Provides in-depth coverage of UMTS network architecture, and an overview of 3GPP video services Describes the characteristics of the link layer errors in the UMTS Terrestrial radio Access Network (UTRAN), obtained by extensive measurements in live UMTS networks Covers video encoding and decoding, introducing H.264/AVC video codec, as well as addressing various novel concepts for increased error resilience Discusses the real-time capable algorithms that are suitable for implementation in power and size limited terminals Presents the methods for monitoring quality, as well as analyzing and modelling traffic evolution in the cellular mobile network This book provides a valuable reference for researchers and students working in the field of multimedia transmission over wireless networks. Industry experts and professionals working within the field will also find this book of interest.
KOMPLET KNJIGA IZ RAÄUNOVODSTVA I REVIZIJE sadrži 3 bestselera: 1. FINANSIJSKO RAÄUNOVODSTVO, Branko Ž. LjutiÄ 2. UPRAVLJAÄKO RAÄUNOVODSTVO ZA MENADŽERE, Branko Ž. LjutiÄ 3. REVIZIJA I USLUGE UVERAVANJA, Branko Ž. LjutiÄ BRANKO Ž. LJUTIÄ, OvlaÅ”Äeni revizor, sertifikovani raÄunovoÄa (Crna Gora, Srbija). Doktor i magistar nauka (monetarna ekonomija i bankarstvo, meÄunarodne finansije), diplomirani ekonomista (finansije i raÄunovodstvo). Bio je Älan upravnih i nadzornih odbora korporacija i banaka, savetnik (PKB Korporacija, PKB banka, Cobest Invest, Invest Biro, Jugoimport SDPR). Ekonomski komentator za berze i meÄunarodne finansije, RTS TV1 sedmiÄni izveÅ”taj āBerzaā, glavni ekonomski komentator Radio Beograd 1, emisije Nedeljom u 10 i Argument viÅ”e, komentator BBC radija na srpskom jeziku. UÄestvovao je u ekspertskom timu Svetske banke/MeÄunarodne finansijske korporacije u realizaciji projekta ponovo formiranje berzi u Jugoslaviji, deo korporativnog izveÅ”tavanja i berzanskih indeksa. Poseduje bogatu praksu u oblasti praktiÄnog korporativnog upravljanja, druÅ”tvene odgovornosti i održivog izveÅ”tavanja. UÄestvovao je u kreiranju viÅ”e zakona (finansije, bankarstvo, berze, raÄunovodstvo, revizija, u Jugoslaviji i u Srbiji). Pisac je viÅ”e knjiga i radova, organizovao programe praktiÄne obuke za firme, bio je ili je Älan redakcija nauÄnih Äasopisa. Direktor je novoformiranog MeÄunarodnog centra za održivo izveÅ”tavanje i upravljanje (ICSRG, 2023-).
USPON I PAD TREÄEG REICHA, komplet I - IV William L.Shirer Uspon i pad TreÄeg rajha 1-4 Znanje, Zagreb, 1977. Tvrd povez sa omotom, 4 knjige. Lepo oÄuvane, zaÅ”titni omoti malo iskrzani i listovi spolja sasvim malo požuteli od stajanja. 1. Uspon Adolfa Hitlera, Trijumf i konsolidacija, 415 strana 2. Put u rat, 485 strana 3. Prve pobjede i prekretnica, 462 strane 4. PoÄetak kraja, pad TreÄeg rajha, 318 strana Å irerovo delo i dalje predstavlja referentno Å”tivo i najbolji prikaz nastanka i sloma TreÄeg rajha, zamiÅ”ljenog da traje hiljadama, a okonÄanog nakon samo dvanaest godina, krcatih kataklizmiÄnim nizom deÅ”avanja koja su bezmalo survala u ponor Äitavu zapadnu civilizaciju. Å irer je zapravo živeo i radio kao reporter u nacistiÄkoj NemaÄkoj tridesetih godina proÅ”log veka, imao je pristup tajnim nemaÄkim arhivima koje su Saveznici pronaÅ”li nedirnute (oko 485 tona dokumenata u vidu velikog broja dnevnika, telefonskih transkripta i ostalih spisa), a takoÄe je prisustvovao suÄenjima u Nirnbergu. Zato njegov autoritativni pregled godina 1933ā1945, kada su nacisti pod voÄstvom svog Firera vladali NemaÄkom, organizovali Holokaust, gurnuli svet u ludilo Drugog svetskog rata i zauvek izmenili tok moderne istorije i izgled Evrope, predstavlja monumentalnu studiju najstraviÄnijih trenutaka naÅ”e civilizacije. TreÄi rajh
Uspon i pad Treceg Reicha William L.Shirer Knjige su ocuvane, minimalna iskrzanja na zastitnom omotu.komplet se sastoji od 4 knjige ali nedostaje knjiga br.1 tako da prodajem 3 knjige zajedno za navedenu cenu.svaka knjiga je zasebna celina. 1. NEDOSTAJE U KOMPLETU. 2. Put u rat, 485 strana 3. Prve pobjede i prekretnica, 462 strane 4. PoÄetak kraja, pad TreÄeg rajha, 318 strana Å irerovo delo i dalje predstavlja referentno Å”tivo i najbolji prikaz nastanka i sloma TreÄeg rajha, zamiÅ”ljenog da traje hiljadama, a okonÄanog nakon samo dvanaest godina, krcatih kataklizmiÄnim nizom deÅ”avanja koja su bezmalo survala u ponor Äitavu zapadnu civilizaciju. Å irer je zapravo živeo i radio kao reporter u nacistiÄkoj NemaÄkoj tridesetih godina proÅ”log veka, imao je pristup tajnim nemaÄkim arhivima koje su Saveznici pronaÅ”li nedirnute (oko 485 tona dokumenata u vidu velikog broja dnevnika, telefonskih transkripta i ostalih spisa), a takoÄe je prisustvovao suÄenjima u Nirnbergu. Zato njegov autoritativni pregled godina 1933ā1945, kada su nacisti pod voÄstvom svog Firera vladali NemaÄkom, organizovali Holokaust, gurnuli svet u ludilo Drugog svetskog rata i zauvek izmenili tok moderne istorije i izgled Evrope, predstavlja monumentalnu studiju najstraviÄnijih trenutaka naÅ”e civilizacije. WWII, Treci Rajh, Adolf Hitler, Nacional socijalizam.....
OdliÄno Kao novo PriruÄnik za odreÄivanje životinjskih vrsta Ta bogato opremljena knjiga predstavlja Vam faunu evrope podeljenu na sistematske kategorije. Iscrpan uvod, pregledne tablicei sazeti opisi omogucuju citatelju da lakse pronadje ono sto trazi! struÄni saradnici Otto v. Frisch i Friedrich Schaller ; ilustracije u boji Wilhelm Eigener IzdavaÄ: Mladinska knjiga Prevod dela: Fauna Europas Prevod: Ivo MatoniÄkin, Ivan Habdija i Nikola TvrtkoviÄ Godina: 1981 Broj strana: XXXII, 550, ilustrovano Format: 27.5x16.5 Povez: tvrd Geografska zoologija. Zoogeografija. Fauna. Geografska rasprostranjenost životinja. Sistematska zoologija Harri Garms (roÄen 20. oktobra 1903. u Hamburg-Cranz, ā 1987) bio je njemaÄki biolog i didaktika biologije. Poznat je po udžbenicima iz biologije. Garms je bio sin ribara i pohaÄao je koledž za obuku nastavnika u Stadeu sa prvim ispitom nastavnika 1925. Zatim je pohaÄao Abitur u Schlesvig-u i studirao biologiju na Univerzitetu u Hamburgu sa doktoratom 1930. godine (studije o zarastanju rana u plodovima). Zatim je predavao na Vichernschule, gdje je 1936. godine dobio pun posao. Godine 1933. pridružio se NSDAP-u i bio aktivan u Nacionalnoj socijalistiÄkoj asocijaciji nastavnika, kao Å”ef biologije u Gaufachschaft II (srednjim Å”kolama). Godine 1937. postao je predavaÄ biologije na Visokoj Å”koli za obrazovanje uÄitelja u Hamburgu (zavrÅ”no zaposlenje 1939). Objavio je o nasleÄu i rasnoj nauci u nacionalsocijalistiÄkom smislu i održao predavanja o tome. Godine 1945. Britanci su otpuÅ”teni iz javne službe, a 1948. je uspio da se vrati na posao kao državni službenik. Postali su poznati po udžbenicima iz biologije i 1957. godine viÅ”im savjetnikom. Godine 1965. ranije je penzionisan iz zdravstvenih razloga. Bio je oženjen od 1930. godine i imao je troje djece. Kao odgovoran za obuku nastavnika iz biologije (bio je predavaÄ na Institutu za obuku nastavnika), ispitao je, izmeÄu ostalog, i Loki Schmidt u Hamburgu Otto von Frisch, sin zoologa i nauÄnika o ponaÅ”anju Karl von Frisch, studirao je zoologiju zbog svog interesa za životinje. Tako je napisao doktorsku tezu o pticama za Å”ljuke i pljaÄkaÅ”ima i, izmeÄu ostalog, pregledao divljinu u bavarskim moÄvarama iu Camargueu na jugu Francuske. Godine 1957. Von Frisch je svirao u bajkovitoj adaptaciji Vuk i sedam djeÄaka u ulozi Geissenova uÄitelja. To je bila jednokratna filmska uloga koju je prihvatio za svoju ljubav prema životinjama. Godine 1959. Otto von Frisch postao je nauÄni asistent za kralježnjake u PrirodnjaÄkom muzeju u Braunschveigu, 1970. godine imenovan je za kustosa, od 1978. do penzionisanja 1995. godine bio je direktor muzeja. Godine 1965. bio je habilitovan na TU Braunschveig, koji ga je 1970. godine imenovao za profesora. Fon Frish je objavio brojne knjige, od kojih je njegov rad Hiljadu trikova kamuflaže nagraÄen NemaÄkom omladinskom nagradom iz 1974. godine. Od 1971. do 1973. moderirao je dokumentarnu seriju ZDF Paradise of Animals Friedrich Schaller (roÄen 30. avgusta 1920. u Gleismuthhauzenu, Gornja Frankonija, ā 5. maj 2018. u BeÄu) bio je nemaÄki ili austrijski zoolog. Friedrich Schaller je bio sin nastavnika osnovne Å”kole Nikolausa Schallera i njegova supruga Dorothea. Odrastao je uglavnom u Rothmanstalu. [2] Nakon diplomiranja na Novoj gimnaziji u Bambergu, Schaller je studirao od 1939. do 1944. zoologiju na Univerzitetu u BeÄu sa fokusom na biologiju, antropologiju, paleontologiju i nauku o tlu. Nakon Å”to je radio kao asistent istraživaÄ na Univerzitetu Philipps u Marburgu i Johannes Gutenberg Univerzitetu Mainz, bio je od 1947. do 1957. u Mainzu. Profesor. Godine 1950. habilitirao je s pisanjem o ekologiji pijeska u Mainzu. Godine 1958. prihvatio je profesuru na TehniÄkom univerzitetu u Braunschveigu i institutu i āādirektoru muzeja u Braunschveigu. Godine 1968. prelazi u redovnog profesora i Älana upravnog odbora 1. ZooloÅ”kog instituta Univerziteta u BeÄu. Godine 1987. postao je emeritus. Schaller je živeo u BeÄu. Vilhelm Eigener (roÄen 13. marta 1904. u Holzmindenu, 9. oktobra 1982. u Hamburgu) bio je ilustrator nemaÄkih životinja i grafiÄar. Vilhelm Eigener dolazi iz porodice umetnika. Preci su bili ikonopisci iz Ulma, koji su kasnije emigrirali u Moskvu, gde su postavili fabriku boja. Nakon požara grada, vratili su se u NjemaÄku i nastanili se u Holzmindenu na Veseru. Po zavrÅ”etku srednjeg obrazovanja u humanistiÄkoj gimnaziji, Eigener je zavrÅ”io slikarsko naukovanje. Od 1920. do 1924. studirao je umjetnost kod Alberta Aereboea u Kunstgeverbeschule Kassel, sa Arthur Illies u Å koli primijenjenih umjetnosti u Hamburgu i sa Ludvigom Bartningom i Oskar Hermann Verner Hadank u United State Schools of Free and Applied Arts u Berlinu. Vilhelm Eigener je radio od 1930. do 1938. godine kao glavni dizajner u Å”tamparijama Friedlander, Å”tamparskoj firmi sa sediÅ”tem u Hamburgu koja se specijalizovala za cirkus i plakate umetnika. Tokom Drugog svetskog rata služio je kao vojnik u Poljskoj i Rusiji. Nakon ilustracije nekih knjiga iz bajke nakon rata, postao je jedan od najtraženijih nemaÄkih ilustratora knjiga životinja i prirode iz 1950-ih. Njegovi živopisni crteži u akvarelima mogu se naÄi u mnogim životinjskim, prirodnim, bioloÅ”kim knjigama, ali i na naslovnicama zooloÅ”kih vodiÄa berlinskog zooloÅ”kog vrta. Da bi mogao da posmatra životinje izbliza, Eigener se upustio u studijska putovanja kroz Afriku u godinama 1956, 1959 i 1965, meÄu njima u Kairo, Kejptaun, Zanzibar, džunglu Kongo, pustinju Namib i Obalu kostura u jugozapadnoj Africi. Godine 1977. otputovao je u Iran i 1979. u Indiju. Od 1978. do 1980. Eigener je bio nauÄni savjetnik za ARD veÄernju seriju Velt der Tiere, moderator Dietmar Schonherr. Eigener je radio viÅ”e od 30 godina nezavisno, ukljuÄujuÄi i crtaÄa za životinjski park Hagenbeck. Njegova najpoznatija knjiga je Enciklopedija životinja (1971), u kojoj je u boji prikazano 4000 vrsta životinja, od kojih je nekoliko prvi put. Pored toga, radio je kao ilustrator u enciklopediji Grzimeks Animal Life. VeÄina njegovih radova se arhivira u Biohistoricum u ZooloÅ”kom istraživaÄkom muzeju Alekander Koenig u Bonu. Biologija zivotinjske vrste evrope carls darvin flora i fauna leptiri ptice
Knjiga je veoma dobro oÄuvana. ,,GrÄko-hrvatski rjeÄnik najpoznatije je djelo Stjepana Senca izdano po prvi puta krajem svibnja 1910. godine u Zagrebu. RjeÄnik je izraÄen prema 11. izdanju Bensler-Kaegijeva GrÄko-njemaÄkog rjeÄnika. Kada se rjeÄnik poÄeo tiskati iziÅ”lo je 12. izdanje GrÄko-njemaÄkog rjeÄnika te je promjene u SenÄevu rjeÄniku napravio Milan ŽepiÄ. Pretisak rjeÄnika napravljen je 1988. godine od izdavaÄke kuÄe Naprijed iz Zagreba. BuduÄi da je rjeÄnik u novije vrijeme bilo teÅ”ko nabaviti Äak i u antikvarijatima, napravljen je pretisak koji je doživio nekoliko izdanja. Pretisak rjeÄnika ima hrapave, tvrde korice crvene boje. Na sredini se nalazi naziv knjige i autora otisnuto velikim tiskanim zlatnim slovima. Knjiga ima 1022 dvostupaÄne stranice velikog rjeÄniÄkog formata. Stranice knjige su tanke i kvalitetne. Natuknice rjeÄnika su pisane grÄkim alfabetom, podebljane su i izvuÄene za dva slova od ostatka stupca. Podnatuknice nisu podebljane, ali su izvuÄene za dva slova kao i glavne natuknice. Prvo izdanje rjeÄnika tiskanog 1910. godine koÅ”talo je tadaÅ”njih 12 kruna. Likovnu opremu pretiska radio je Ratko JanjiÄ-Jobo. Naklada pretiska bila 3000, a knjiga je tiskana od Tiskare Rijeka, 1991. godine u Rijeci. Predgovor drugog izdanja napisao je Milivoj SironiÄ u mjesecu ožujku 1988. godine u Zagrebu. Dijagonala knjige iznosi 24 cm.``
SCHOLAR, PATRIOT, MENTOR: Historical Essays in Honor of Dimitrije DjordjeviÄ - Richard B. Spence and Linda L. Nelson COLUMBIA UNIVERSITY 1992. tvrd povez, 422 strane knjiga je vrlo dobro oÄuvana Š¦5 Njegov deda po majci je general i ministar vojni Kraljevine Srbije Mihailo RaÅ”iÄ. U trenutku nemaÄkog napada na Kraljevinu Jugoslaviju u Aprilskom ratu 1941. godine, bio je student Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Pridružio se Jugoslovenskoj vojsci u Otadžbini generala Dragoljuba Draže MihailoviÄa. Nemci su ga zarobili i sproveli u koncentracioni logor Mauthauzen-Gusen. Nakon rata se vratio u Jugoslaviju, gde je na vlast doÅ”la KomunistiÄka partija. Brzo je uhapÅ”en kao bivÅ”i pripadnik JVuO. Po izlasku iz zatvora je nastavio studije na Univerzitetu u Beogradu, kod Vasa ÄubriloviÄa, nekadaÅ”njeg pripadnika Mlade Bosne i predratnog politiÄara, koji je u meÄuvremenu postao blizak komunistima. ÄorÄeviÄ je doktorirao 1962. godine. Od 1970. godine je radio kao profesor evropske istorije na Univerzitetu Kalifornije u Santa Barbari. MeÄu njegovim postdiplomcima bili su Milan St. ProtiÄ i Mile Bjelajac. Za Älana van radnog sastava Srpske akademije nauka i umetnosti je izabran 1985. godine. PoÅ”to je penzionisan, napisao je autobiografsko delo āOžiljci i opomeneā, u kojem se bavi svojim životom u Drugom svetskom ratu. Preminuo je 5. marta 2009. godine u Santa Barbari.
Unutra odliÄno oÄuvano Tvrde korice isto u odliÄnom stanju, papirni omoti se vide na slikama, minimalno pohabani William L. Shirer / Uspon i pad treÄeg rajha 1-4; Znanje; 1977.god.; tvrd povez; 1.Uspon Adolfa Hitlera / Trijumf i konsolidacija; 415 strana; 2.Put u rat; 485 strana; 3.Prve pobjede i prekretnica; 462 strane; 4.PoÄetak kraja / Pad treÄeg rajha; 318 strana; Iako je od njenog prvog pojavljivanja proÅ”lo viÅ”e od pedeset godina, Å irerovo delo i dalje predstavlja referentno Å”tivo i najbolji prikaz nastanka i sloma TreÄeg rajha, zamiÅ”ljenog da traje hiljadama, a okonÄanog nakon samo dvanaest godina, krcatih kataklizmiÄnim nizom deÅ”avanja koja su bezmalo survala u ponor Äitavu zapadnu civilizaciju. Å irer je zapravo živeo i radio kao reporter u nacistiÄkoj NemaÄkoj tridesetih godina proÅ”log veka, imao je pristup tajnim nemaÄkim arhivima koje su Saveznici pronaÅ”li nedirnute (oko 485 tona dokumenata u vidu velikog broja dnevnika, telefonskih transkripta i ostalih spisa), a takoÄe je prisustvovao suÄenjima u Nirnbergu. Zato njegov autoritativni pregled godina 1933ā1945, kada su nacisti pod voÄstvom svog Firera vladali NemaÄkom, organizovali Holokaust, gurnuli svet u ludilo Drugog svetskog rata i zauvek izmenili tok moderne istorije i izgled Evrope, predstavlja monumentalnu studiju najstraviÄnijih trenutaka naÅ”e civilizacije. Vilijam Sirer rajha treci rajh hitlerova nemacka nacisti ss divizije drugi svetski rat himler
Knjiga je odlicno ocuvana... FILOSOFIJA PALANKE Radomir KONSTANTINOVIC Nolit Sazvezdja 1981 398 strana 19cm. Filosofija palanke je filozofsko-esejistiÄka knjiga srpskog filozofa i književnika Radomira KonstantinoviÄa. Filosofija palanke se smatra KonstantinoviÄevim najznaÄajnijim delom. Prvo izdanje objavljeno je 1969. u drugoj svesci Äasopisa TreÄi program. Pre pojavljivanja teksta u Å”tampanom formatu, pojedini njegovi delovi su veÄ bili poznati javnosti buduÄi da ih je sam autor Äitao na talasima TreÄeg programa Radio Beograda tokom sedam veÄeri izmeÄu 4. i 15. avgusta iste godine. Po reÄima Milana VlajÄiÄa, KonstantinoviÄeva studija je āprodorno i ubedljivo analizirala palanku kao duh zatvorenosti, strah od sveta s one strane brda, duh plemenske sabornosti i zazornosti prema svakom razlikovanju. Strah od otvorenosti prema nepoznatom, drugaÄijem, vodi ka tradicionalizmu u kome se krije spas od opasnosti traganja i dovoÄenja u pitanje sopstvene egzistencije. KonstantinoviÄ najviÅ”e naÄelo palanke vidi u okamenjenoj, nacionalnoj kulturi, sa istorijom i njenim državotvornim mitovima.ā Od svog pojavljivanja, pa sve do danas, knjiga ne prestaje da izaziva polemike i sukobe u srpskim akademskim krugovima. Osporavana i hvaljena, uglavnom je tumaÄena sa aspekta liÄnih afiniteta i ideoloÅ”ke pripadnosti, a Äesto je služila i kao oslonac za razliÄite prizemne uvrede polemiÄara. U novije vreme primetan je pokuÅ”aj objektivnijeg
Mek povez - 72 strana Korice sa vidljivim znacima koriÅ”Äenja Na unutraÅ”njoj prednjoj korici posveta Vladimira Dedijera UnutraÅ”njost dobro oÄuvana - bez pisanja i podvlaÄenja B - 2 kk Privatno objavljena knjiga sa pismima i Älancima na engleskom, francuskom, srpskom i nemaÄkom jeziku, sve u vezi Jugoslovenskog politiÄara u egzilu Vladimira Dedijera. Pisma obuhvataju i prepisku Dedijara i lorda Bernarda Rasela i Žan-Pol Sartra. Dedijer je zajedno sa Žan-Polom Sartrom predsedavao MeÄunarodnom tribinom o ratnim zloÄinima Bertranda Rasela u ulozi prvog potpredsednika. Vladimir Dedijer (1914 - 1990) bio je jedan od meÄunarodno najuglednijih jugoslovenskih istoriÄara i aktivista za graÄanska prava. U poÄetku je radio kao novinar, a to ga je navelo da otputuje u Å paniju gde je podržavao republikance tokom graÄanskog rata u toj zemlji. Godine 1941. otiÅ”ao je u partizane gde je stekao Äin potpukovnika, postajucĢi bliski savetnik marÅ”ala Tita. Posle rata predavao je na Univerzitetu u Beogradu i bio je postavljen u CK KPJ, ali je 1954. godine, posle sukoba sa Titom, prognan iz svih krugova vlasti. Jugoslaviju je napustio 1959. godine, gde je proveo ostatak života predajucĢi i pisajucĢi, povezan sa nekim od vodecĢih svetskih univerziteta, poput Prinstona, Stenforda, Harvarda i Sorbone. Postao je meÄunarodno istaknuti aktivista za ljudska prava i važan istoriÄar Drugog svetskog rata i njegovih posledica.
SpoljaÅ”njost kao na fotografijama, unutraÅ”njost u dobrom i urednom stanju! Historija Turskoh Osmanskog carstva I-III Joseph von Hammer NERKEZ SMAILAGIÄ Prva knjiga 34 glave Druga knjiga 35-57 glava TreÄa knjiga 58-72 glava Karte: Uspona osmanskog carstva 1280-1683 Opadanje osmanskog carstva i uspon Turske republike 1683-1975... Jozef fon Hamer-PurgÅ”tal (nem. Joseph von Hammer-Purgstall; Grac, 9. jun 1774 ā BeÄ, 23. novembar 1856) je bio austrijski filolog, odliÄan poznavalac muslimanskog istoka. Niže Å”kole uÄio je u manastiru Sv. Barbare u BeÄu, gde je zavrÅ”io i orijentalnu akademiju. Služio je u austrijskoj diplomatiji, u Carigradu i JaÅ”iju. Godine 1817. postao je dvorski savetnik; meÄutim, veÄ iste godine napustio je državnu službu. Putovao je mnogo po Istoku, Å”to mu je omoguÄilo da obradi dotada malo poznatu istoriju, arheologiju, geografiju, književnu istoriju i bibliografiju bliskog orijenta. UreÄivao je novine Fundgruben des Orients. Mnogo je radio na osnivanju beÄke akademije nauka, Äiji je bio prvi predsednik. Preveo je dela Hafisa, Motanabija i Bakija, otkrio rukopise tada joÅ” nepoznatih delova Hiljadu i jedne noÄi i preveo ih na nemaÄki jezik (1823 i 1824). Najvažniji mu je rad Istorija osmanskog carstva. Ona je napisana najviÅ”e na osnovu novijih izvora. U njoj je naroÄito lepo opisao Kosovski boj 1389.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
MOSKVA BERLIN STALJINGRAD 1-6 komplet Theodor Plievier Biblioteka ratni romani Plivijeva dela su dramatiÄan i potresan umetniÄki izveÅ”taj ne samo o umiranju i propasti jedne armije nego i o svanuÄu u glavama i srcima jednog znatnog dela nemaÄkog naroda, koji je do tada bio slepo oruÄe u rukama straÅ”nog manijaka. Plivijevo izlaganje je autentiÄno i liÄno doživljeno, zato je ono puno slika o užasnoj istini, o pokolebanosti vojniÄkog morala kod napadaÄa, o ritama i skitama jedne propale, poživotinjene vojske... Teodor Plivije (do 1933. Plivier), njemaÄki pripovjedaÄ (Berlin, 12. II. 1892 - Avegno, Å vicarska, 12. III. 1955). Potomak radniÄke obitelji; u mladosti proputovao je Australiju i Južnu Ameriku, radio kao mornar, rudar, goniÄ stoke. God. 1918. sudjelovao je u ustanku mornara u Wilhelmshavenu. U to je doba doÅ”ao u dodir s anarhistiÄkim skupinama i pisao propagandne spise u duhu P. A. Kropotkina i M. Stirnera. Nakon spaljivanja njegovih ranih djela za TreÄega Reicha, emigrirao je preko Praga, Pariza i Å vedske u Sovjetski Savez, gdje je djelovao u nizu prognaniÄkih Äasopisa. U svojim mnogo Äitanim djelima Plievier na dokumentaristiÄki naÄin iz druÅ”tvenokritiÄke perspektive opisuje dogaÄaje iz njemaÄke povijesti, posebice iz I. i II. svjetskog rata. IzdavaÄ Globus, Zagreb 1978 god, ukupno 1392 str, ilustrovano, tvrd povez, Stanje vrlo dobro, oÅ”teÄenje poveza.
Velika geografska karta Crne Gore, iz 1975.godine, radila Geogarta Beograd, razmera 1:200000, dimenzija 140x100 cm...Karta je iz dva dela, nisu zalepljeni, ni kaÅ”irani na platno, jeda donji ugao otcepljen, i zadnja strana malo flekava od boje, ali sama karta kao nova, odliÄna...