Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveŔtenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaŔu mail adresu.
1-25 od 808 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi Äe Vas obavestiti kad pronaÄe nove oglase za tražene kljuÄne reÄi.
Gogi Äe vas obavestiti kada pronaÄe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene saÄuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i saÄuvate trenutno stanje
RADIO MATER, 1986. Äasopis Saveza radioamatera Jugoslavije Komplet sadrži brojeve 1, 2, 3, 4, 6 i 7/8. A4 format, 6 x 32 strane. Lepo oÄuvani, na koricama trag praÅ”ine od stajanja. SliÄna ponuda i na: https://www.kupindo.com/pretraga.php?Grupa=1509&Pretraga=&CeleReci=0&UNaslovu=0&Prodavac=stefanijak&Okrug=-1&Opstina=-1&CenaOd=&CenaDo=&submit=tra%C5%BEi UHF pojaÄalo, KT antene, strojni valovi, KT transiver, multimetar, Å mitova kola, generator funkcija, torusna jezgra, NF vobler, meraÄ radijacije...
RADIO MATER, 1973. Äasopis Saveza radioamatera Jugoslavije Komplet sadrži brojeve 1, 6, 7/8, 9 i 11. A4 format, 5 x 32 strane. Lepo oÄuvani, na koricama trag praÅ”ine od stajanja, kod nekih popustio povez (ispale žiÄice). SliÄna ponuda i na: https://www.kupindo.com/pretraga.php?Grupa=1509&Pretraga=&CeleReci=0&UNaslovu=0&Prodavac=stefanijak&Okrug=-1&Opstina=-1&CenaOd=&CenaDo=&submit=tra%C5%BEi UKT ureÄaji, Å”tampane veze, integralno kolo, tiristori, mali NF pojaÄavaÄ, tehnika disko kluba...
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
āÅ ekspir nikada ovo nije radioā je knjiga o putovanju Äarlsa Bukovskog u Evropu ā poÄinje pijanim skandalom na francuskoj televiziji i nebuloznim izletom na Azurnu obalu, da bi se nastavila serijom mamurluka tokom nemaÄke turnejeā¦
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
āÅ ekspir nikada ovo nije radioā je knjiga o putovanju Äarlsa Bukovskog u Evropu- poÄinje pijanim skandalom na francuskoj televiziji i nebuloznim izletom na Azurnu obalu, da bi se nastavila serijom mamurluka tokom nemaÄke turneje...
Naslov: PriruÄnik radio-amaterskog dizajnera (u originalu: Š”ŠæŃŠ°Š²Š¾ŃŠ½Š°Ń ŠŗŠ½ŠøŠ³Š° ŃŠ°Š“ŠøŠ¾-Š»ŃŠ±ŠøŃŠµŠ»Ń-ŠŗŠ¾Š½ŃŃŃŃŠŗŃŠ¾ŃŠ°) Autori: grupa autora (Bokunajev, Borisov, Varlamov i dr.) IzdavaÄ: Radio i komunikacije Moskva (u originalu: ŠŠ¾ŃŠŗŠ²Š° `Š Š°Š“ŠøŠ¾ Šø ŃŠ²ŃŠ·Ń`) Godina izdanja: 1990 Broj strana: 623 Povez: tvrd Format: veÄi format 17x24cm OÄuvanost: odliÄna, nema tragova pisanja ili podvlaÄenja, deluje nekoriÅ”Äeno. Na slikama se vidi deo sadržaja. K-c
Knjiga je dobro oÄuvana. IzdavaÄ : CLIO,2000 ,,Autori iskazuju dužno teorijsko uvažavanje jednog masovnog medija koji je danas svuda prisutan, ali kao predmet prouÄavanja uglavnom zanemaren. Dobri, uslužni duh radija, koji nam se nalazi pri ruci u svim okolnostima svakodnevice - prilikom vožnje kolima, rada u baÅ”ti ili izleta na planinu - za nas je vremenom postao mahinalno koriÅ”Äena datost. Martin Å ingler i Sindi Viringa napisali su izvanrednu knjigu o radiju. To je kod nas prvi udžbenik o ovom mediju, ali i prva celovito i zanimljivo pisana knjiga za sve one koji vole radio. Neophodna je pre svega radijskim poslenicima. Sadrži istorijat radija, od njegove pojave do danaÅ”njih dana, otkriva njegovu prirodu u odnosu na druge medije, prikazuje razliÄite vrste radijskih programa, od informativnog i zabavnog do dokumentarnog i umetniÄkog, a bavi se iscrpno i etiÄkim pitanjima radijskog novinarstva. ReÄ je o znalaÄki pisanoj knjizi autora koji radio ne opisuju samo kao teoretiÄari, veÄ pre svega kao struÄnjaci koji poznaju tajne radijskog posla. Prema tome, Äitanjem ovog udžbenika zaista se uÄi kako se, zanatski reÄeno, pravi program ā kako se pred mikrofonom govori, kako se uspostavlja prava komunikacija sa sluÅ”aocima. Razmatranja su uvek konkretna, a navode se veoma Äesto i brojni primeri iz prakse. Autori prenose najbolja evropska iskustva o razliÄitim tipovima radio-stanica, od javnih do komercijalnih i lokalnih. Oni pokazuju Å”ta moderni radio jeste i Å”ta sve može, ali i kakve su njegove perspektive u velikoj porodici masovnih medija...``
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Knjiga je odliÄno oÄuvana !!! 610 strana 1050 grama 1981 godina Samo slanje posle uplate ili liÄno preuzimanje Temerin - Novi Sad pouzeÄem ne Å”aljem pogledajte sve moje oglase , iskusan sam prodavac sa viÅ”e hiljada pozitivnih prodaja . . KOLIÄINSKI POPUST ! ! ! na 4 ili viÅ”e kupljenih oglasa odjednom ostvarujete 10% popust na cenu
Naslov: Osnove radio-upravljanja Autori: Vejcelja i Tipugina IzdavaÄ: Sovjetski radio Moskva Godina izdanja: 1973 Broj strana: 463 Povez: tvrd Format: 14.8x22cm OÄuvanost: odliÄna, nema tragova pisanja ili podvlaÄenja, deluje nekoriÅ”Äeno, korice delimiÄno iskrzane po ÄoÅ”kovima K-8*
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Radio-tehnika,zbirka reÅ”enih problema,ÄorÄe S.PaunoviÄ,NauÄna knjiga 1981,628 strana,ocena 5 134
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
U ovoj knjizi prikazane su radio-drame sa srpskim piscima kao junacima. To su: Bora StankoviÄ, Emanuil JankoviÄ, Milan RakiÄ, Brana CvetkoviÄ, Milutin UskokoviÄ, Branko ÄopiÄ i Svetozar ÄoroviÄ. Ovi pisci bili su istinski heroji vremena koja im nikako nisu bila naklonjena, a uprkos kojih su stvorili dela koja ih Äine besmrtnim. BaveÄi se velikim patnjama i malim radostima srpskih pisaca, autor se upoznao sa veliÄinom modernosti njihove umetnosti i bedom sveta koji ih je uglavnom prezirao.
Radomir KonstantinoviÄ Äisti i prljaviTvrdi povez sa zaÅ”titnim omotomIzdavaÄ Nolit BeogradGodina izdanja 1986Broj strana 382Radomir KonstantinoviÄ - Pozdrav Bori ÄosiÄu, Bioskop āReksā, 1998.Biografija UrediRoÄen je 27. marta 1928. godine u Subotici.[2] Bio je Älan Literarne redakcije Radio Beograda od 1949. do 1951. godine. UreÄivao je Äasopis āMladostā, āKnjiževne novineā i dvonedeljnik āDanasā. ViÅ”e godina bio je honorarni saradnik TreÄeg programa Radio Beograda.KonstantinoviÄ je poÄeo kao pesnik, sa zbirkom stihova āKuÄa bez krovaā, da bi se posvetio romanu i objavio Äitav niz eksperimentalnih projekata i modernih dela: āDaj nam danasā, āMiÅ”olovkaā, āÄisti i prljaviā, āIzlazakā (NIN-ova nagrada 1960. godine) i āAhasver ili traktat o pivskoj flaÅ”iā.Primljen je u Savez književnika Jugoslavije 3.1.1949.godine. Älanska karta nosi broj 47.U periodu 1956-1964 Radio Beograd izveo je Å”est KonstantinoviÄevih radio-drama koje je režirao Vasilije PopoviÄ (Pavle Ugrinov). Kamerna scena āKrug 101` Narodnog pozoriÅ”ta u Beogradu otvorena je 1962. godine dramom āSaobraÄajna nesreÄaā u režiji Arse JovanoviÄa. Sve radio-drame prevoÄene su i izvoÄene na viÅ”e jezika. Drama āVeliki Emanuelā uvrÅ”Äena je 1963. godine u antologiju svetske radio-drame na nemaÄkom. Po drami āIkarov letā 1964. godine nazvana je antologija jugoslovenske radio-drame takoÄe na nemaÄkom.Osim viÅ”e desetina eseja i rasprava emitovanih preko radija i televizije i Å”tampanih u listovima i Äasopisima, objavio je zbirku estetiÄko-filozofskih rasprava āPentagramā.Od āPentagramaā, okrenuo se eseju i tada su poÄele da se naziru kljuÄne deonice kultne āFilosofije palankeā koju je KonstantinoviÄ u celosti proÄitao u emisijama TreÄeg programa Radio Beograda pre nego Å”to je prvi put Å”tampana.Od 1966. godine emituju se preko TreÄeg programa Radio Beograda, a od 1969. Å”tampaju u Äasopisu `TreÄi program` ogledi o pesnicima Srpske kulture 20. veka āBiÄe i jezikā. Za 12 godina (1969ā1981) KonstantinoviÄ je objavio 113 eseja na viÅ”e od 4000 stranica.PostmodernistiÄko Å”tivo āDekartova smrtā objavljeno je 1998. godine. U dijalogu izmeÄu Dekarta, Paskala i Montenja oseÄa se napetost izmeÄu literature i filozofije i to je osnovno obeležje ovog teksta.Äetiri godine nakon āDekartove smrtiā, objavio je knjigu pod naslovom āBeket prijateljā. Ovo delo u krajnje svedenoj formi saÄinjeno je od tridesetak pisama koje je Semjuel Beket slao KonstantinoviÄu i KaÄi SamardžiÄ propraÄeno sa isto toliko esejistiÄkih napomena. Ta pisma su deo prepiske, Äiji je veÄi deo uniÅ”ten u toku rata, kada je rovinjska kuÄa KonstantinoviÄevih obijena i opljaÄkana. [3]O KonstantinoviÄu Oto Bihalji Merin je pisao: āPisci koji imaju svoj semantiÄko-filosofski koren u grudvi svog malo poznatog jezika ili sredine, teže prodiru u svet; da su se knjige kao `Filosofija palanke` i āBiÄe i jezikā Radeta KonstantinoviÄa rodile u velikim jeziÄkim centrima, njihove rezonance bi bile sliÄne onima koje imaju dela Beketa i Sartra.`Preminuo je u Beogradu 27. oktobra 2011. godine.[4]Bio je sin prof. dr Mihaila KonstantinoviÄa.NajznaÄajnija dela Uredi`BiÄe i jezikāZbirke pesama UrediKuÄa bez krova (Novo pokoljenje, Beograd, 1951)Romani UrediDaj nam danas (Novo pokoljenje, Beograd, 1954)Äisti i prljavi (Svjetlost, Sarajevo, 1958)Izlazak (Srpska književna zadruga, Beograd, 1960)MiÅ”olovka (Kosmos, Beograd, 1956)EsejistiÄki i teorijski radovi UrediAhasver ili traktak o pivskoj flaÅ”i (Prosveta, Beograd, 1964)Pentagram, beleÅ”ke iz hotelske sobe (Forum, Novi Sad, 1966)Filosofija palanke (TreÄi program, br. 2, Beograd, 1969)BiÄe i jezik u iskustvu pesnika srpske kulture dvadesetog veka, osam knjiga (Prosveta, Beograd, 1983)Dekartova smrt (Agencija Mir, Novi Sad, 1998)Beket prijatelj (Otkrovenje, Beograd, 2000)MiloÅ” Crnjanski (Otkrovenje, Beograd, 2013) - posthumnoNa margini (University Press, Sarajevo 2013) - posthumno[5] [6]Duh umetnosti (University Press, Sarajevo 2016) - posthumno [7] [8] [9]Radio-drame UrediSaobraÄajna nesreÄa UrediNapisana i emitovana 1958.Uloge: Mira Stupica, Branko PleÅ”a, Marjan LovriÄReditelj: Vasilije PopoviÄTon-majstor: Marjan RadojÄiÄNjenim izvoÄenjem pod nazivom āSvedokā otvorena je kamerna scena Narodnog pozoriÅ”ta āKrug 101ā. IzvoÄena na programu Radio Beograda i Radio Sarajeva. IzvoÄena na nemaÄkom radiju: Hamburg, Frankfurt, Minhen.Veliki Emanuel UrediNapisana 1959. Emitovana 1985.Uloge: Viktor StarÄiÄ, Sima JaniÄijeviÄ, Antonije PejiÄ, Predrag LakoviÄReditelj: Vasilije PopoviÄTekst ove radio-drame objavljen je u Antologiji moderne radio-drame āSpektakulumā u izdanju Zurkampa, uz najpoznatija ostvarenja Semjuela Beketa, Ežena Joneska, Fridriha Direnmata, Harolda Pintera.Emitovana je na bavarskom radiju.IznenaÄenje UrediNapisana 1959. Emitovana 1985.Uloge: Nevenka Urbanova, Miodrag RadovanoviÄ, Slavko SimiÄ, Jovan MiliÄeviÄ, Nikola SimiÄReditelj: Petar TesliÄTekst objavljen u Letopisu Matice srpske, br.135, maj 1959. Knj. 383 sv. 5Euridika UrediNapisana 1961. Emitovana 1961.Uloge: Ljiljana KrstiÄ, Rade MarkoviÄReditelj: Vasilije PopoviÄEmitovana na radio-programima Hamburga, Å tutgarta, Minhena, Esena i Frankfurta. Dr. Hajnc Å vicke, istoriÄar i teoretiÄar radio-drame pominje u svojoj knjizi āRadio drama - Istorija i dramaturgijaā Euridiku kao primer dela sa radiofonskom situacijom za dva lica i zvuk.Ikarov let UrediNapisana 1962. Emitovana 1962.Uloge: Ljiljana KrstiÄ, Slavko SimiÄ, Marjan LovriÄReditelj: Vasilije PopoviÄTon-majstor: Marjan RadojÄiÄNa Festivalu jugoslovenske radio-drame, u Ljubljani 1963. emisija je dobila najveÄi broj nagrada: nagradu za emisiju u celini, drugu nagradu za tekst, prvu nagradu za režiju, nagradu za tonski snimak i nagradu za glumaÄko ostvarenje Ljiljane KrstiÄ.IzvoÄena je u Nedelji jugoslovenske radio-drame na programu radio-Praga, a prikazana je i kao TV drama na Berlinskoj televiziji.Å tampana je tri puta: RTV - Teorija i praksa, br.6, 1979. i Miroslav JokiÄ, Zvonimir KostiÄ, Antologija srpske radio-drame, RTS, 2004, nemaÄki zdavaÄ Horst Erdman Verlag uvrstio je u svoju zbirku jugoslovenskih radio-drama, a cela zbirka nosi naslov āIkarov letā.Liptonov Äaj UrediNapisana 1964. Emitovana 1964.Uloge: Nevenka Urbanova, Božidar DrniÄPrva nagrada za glumaÄko ostvarenje 1964.ObiÄna, oh, kokoÅ”ka UrediNapisana 1966. Emitovana: 1967.Uloge: Ružica SokiÄ, Ljiljana KrstiÄ, Zoran RadmiloviÄ, Milutin ButkoviÄReditelj: Vasilije PopoviÄTon-majstor: Marjan RadojÄiÄNagrade na Festivalu jugoslovenske radio-drame: nagrada žirija, nagrada za emisiju u celini, za tonski snimak i za glumaÄko ostvarenje Ružice SokiÄTekst drame objavljen je u āDeluā jul, 1968.Å tampana u knjizi Radio i TV drama - priredio Vasilije PopoviÄ, NOLIT, 1987.Filozofija palanke filosofija treci program prvo izdanje roman novi alen rob-grije natali sarot3/23
Radomir KonstantinoviÄ MiÅ”olovkaTvrdi povez sa zaÅ”titnim omotomIzdavaÄ Nolit BeogradGodina izdanja 1986Radomir KonstantinoviÄ - Pozdrav Bori ÄosiÄu, Bioskop āReksā, 1998.Biografija UrediRoÄen je 27. marta 1928. godine u Subotici.[2] Bio je Älan Literarne redakcije Radio Beograda od 1949. do 1951. godine. UreÄivao je Äasopis āMladostā, āKnjiževne novineā i dvonedeljnik āDanasā. ViÅ”e godina bio je honorarni saradnik TreÄeg programa Radio Beograda.KonstantinoviÄ je poÄeo kao pesnik, sa zbirkom stihova āKuÄa bez krovaā, da bi se posvetio romanu i objavio Äitav niz eksperimentalnih projekata i modernih dela: āDaj nam danasā, āMiÅ”olovkaā, āÄisti i prljaviā, āIzlazakā (NIN-ova nagrada 1960. godine) i āAhasver ili traktat o pivskoj flaÅ”iā.Primljen je u Savez književnika Jugoslavije 3.1.1949.godine. Älanska karta nosi broj 47.U periodu 1956-1964 Radio Beograd izveo je Å”est KonstantinoviÄevih radio-drama koje je režirao Vasilije PopoviÄ (Pavle Ugrinov). Kamerna scena āKrug 101` Narodnog pozoriÅ”ta u Beogradu otvorena je 1962. godine dramom āSaobraÄajna nesreÄaā u režiji Arse JovanoviÄa. Sve radio-drame prevoÄene su i izvoÄene na viÅ”e jezika. Drama āVeliki Emanuelā uvrÅ”Äena je 1963. godine u antologiju svetske radio-drame na nemaÄkom. Po drami āIkarov letā 1964. godine nazvana je antologija jugoslovenske radio-drame takoÄe na nemaÄkom.Osim viÅ”e desetina eseja i rasprava emitovanih preko radija i televizije i Å”tampanih u listovima i Äasopisima, objavio je zbirku estetiÄko-filozofskih rasprava āPentagramā.Od āPentagramaā, okrenuo se eseju i tada su poÄele da se naziru kljuÄne deonice kultne āFilosofije palankeā koju je KonstantinoviÄ u celosti proÄitao u emisijama TreÄeg programa Radio Beograda pre nego Å”to je prvi put Å”tampana.Od 1966. godine emituju se preko TreÄeg programa Radio Beograda, a od 1969. Å”tampaju u Äasopisu `TreÄi program` ogledi o pesnicima Srpske kulture 20. veka āBiÄe i jezikā. Za 12 godina (1969ā1981) KonstantinoviÄ je objavio 113 eseja na viÅ”e od 4000 stranica.PostmodernistiÄko Å”tivo āDekartova smrtā objavljeno je 1998. godine. U dijalogu izmeÄu Dekarta, Paskala i Montenja oseÄa se napetost izmeÄu literature i filozofije i to je osnovno obeležje ovog teksta.Äetiri godine nakon āDekartove smrtiā, objavio je knjigu pod naslovom āBeket prijateljā. Ovo delo u krajnje svedenoj formi saÄinjeno je od tridesetak pisama koje je Semjuel Beket slao KonstantinoviÄu i KaÄi SamardžiÄ propraÄeno sa isto toliko esejistiÄkih napomena. Ta pisma su deo prepiske, Äiji je veÄi deo uniÅ”ten u toku rata, kada je rovinjska kuÄa KonstantinoviÄevih obijena i opljaÄkana. [3]O KonstantinoviÄu Oto Bihalji Merin je pisao: āPisci koji imaju svoj semantiÄko-filosofski koren u grudvi svog malo poznatog jezika ili sredine, teže prodiru u svet; da su se knjige kao `Filosofija palanke` i āBiÄe i jezikā Radeta KonstantinoviÄa rodile u velikim jeziÄkim centrima, njihove rezonance bi bile sliÄne onima koje imaju dela Beketa i Sartra.`Preminuo je u Beogradu 27. oktobra 2011. godine.[4]Bio je sin prof. dr Mihaila KonstantinoviÄa.NajznaÄajnija dela Uredi`BiÄe i jezikāZbirke pesama UrediKuÄa bez krova (Novo pokoljenje, Beograd, 1951)Romani UrediDaj nam danas (Novo pokoljenje, Beograd, 1954)Äisti i prljavi (Svjetlost, Sarajevo, 1958)Izlazak (Srpska književna zadruga, Beograd, 1960)MiÅ”olovka (Kosmos, Beograd, 1956)EsejistiÄki i teorijski radovi UrediAhasver ili traktak o pivskoj flaÅ”i (Prosveta, Beograd, 1964)Pentagram, beleÅ”ke iz hotelske sobe (Forum, Novi Sad, 1966)Filosofija palanke (TreÄi program, br. 2, Beograd, 1969)BiÄe i jezik u iskustvu pesnika srpske kulture dvadesetog veka, osam knjiga (Prosveta, Beograd, 1983)Dekartova smrt (Agencija Mir, Novi Sad, 1998)Beket prijatelj (Otkrovenje, Beograd, 2000)MiloÅ” Crnjanski (Otkrovenje, Beograd, 2013) - posthumnoNa margini (University Press, Sarajevo 2013) - posthumno[5] [6]Duh umetnosti (University Press, Sarajevo 2016) - posthumno [7] [8] [9]Radio-drame UrediSaobraÄajna nesreÄa UrediNapisana i emitovana 1958.Uloge: Mira Stupica, Branko PleÅ”a, Marjan LovriÄReditelj: Vasilije PopoviÄTon-majstor: Marjan RadojÄiÄNjenim izvoÄenjem pod nazivom āSvedokā otvorena je kamerna scena Narodnog pozoriÅ”ta āKrug 101ā. IzvoÄena na programu Radio Beograda i Radio Sarajeva. IzvoÄena na nemaÄkom radiju: Hamburg, Frankfurt, Minhen.Veliki Emanuel UrediNapisana 1959. Emitovana 1985.Uloge: Viktor StarÄiÄ, Sima JaniÄijeviÄ, Antonije PejiÄ, Predrag LakoviÄReditelj: Vasilije PopoviÄTekst ove radio-drame objavljen je u Antologiji moderne radio-drame āSpektakulumā u izdanju Zurkampa, uz najpoznatija ostvarenja Semjuela Beketa, Ežena Joneska, Fridriha Direnmata, Harolda Pintera.Emitovana je na bavarskom radiju.IznenaÄenje UrediNapisana 1959. Emitovana 1985.Uloge: Nevenka Urbanova, Miodrag RadovanoviÄ, Slavko SimiÄ, Jovan MiliÄeviÄ, Nikola SimiÄReditelj: Petar TesliÄTekst objavljen u Letopisu Matice srpske, br.135, maj 1959. Knj. 383 sv. 5Euridika UrediNapisana 1961. Emitovana 1961.Uloge: Ljiljana KrstiÄ, Rade MarkoviÄReditelj: Vasilije PopoviÄEmitovana na radio-programima Hamburga, Å tutgarta, Minhena, Esena i Frankfurta. Dr. Hajnc Å vicke, istoriÄar i teoretiÄar radio-drame pominje u svojoj knjizi āRadio drama - Istorija i dramaturgijaā Euridiku kao primer dela sa radiofonskom situacijom za dva lica i zvuk.Ikarov let UrediNapisana 1962. Emitovana 1962.Uloge: Ljiljana KrstiÄ, Slavko SimiÄ, Marjan LovriÄReditelj: Vasilije PopoviÄTon-majstor: Marjan RadojÄiÄNa Festivalu jugoslovenske radio-drame, u Ljubljani 1963. emisija je dobila najveÄi broj nagrada: nagradu za emisiju u celini, drugu nagradu za tekst, prvu nagradu za režiju, nagradu za tonski snimak i nagradu za glumaÄko ostvarenje Ljiljane KrstiÄ.IzvoÄena je u Nedelji jugoslovenske radio-drame na programu radio-Praga, a prikazana je i kao TV drama na Berlinskoj televiziji.Å tampana je tri puta: RTV - Teorija i praksa, br.6, 1979. i Miroslav JokiÄ, Zvonimir KostiÄ, Antologija srpske radio-drame, RTS, 2004, nemaÄki zdavaÄ Horst Erdman Verlag uvrstio je u svoju zbirku jugoslovenskih radio-drama, a cela zbirka nosi naslov āIkarov letā.Liptonov Äaj UrediNapisana 1964. Emitovana 1964.Uloge: Nevenka Urbanova, Božidar DrniÄPrva nagrada za glumaÄko ostvarenje 1964.ObiÄna, oh, kokoÅ”ka UrediNapisana 1966. Emitovana: 1967.Uloge: Ružica SokiÄ, Ljiljana KrstiÄ, Zoran RadmiloviÄ, Milutin ButkoviÄReditelj: Vasilije PopoviÄTon-majstor: Marjan RadojÄiÄNagrade na Festivalu jugoslovenske radio-drame: nagrada žirija, nagrada za emisiju u celini, za tonski snimak i za glumaÄko ostvarenje Ružice SokiÄTekst drame objavljen je u āDeluā jul, 1968.Å tampana u knjizi Radio i TV drama - priredio Vasilije PopoviÄ, NOLIT, 1987.Filozofija palanke filosofija treci program prvo izdanje roman novi alen rob-grije natali sarot3/23
Radomir KonstantinoviÄ MiÅ”olovkaTvrdi povez sa zaÅ”titnim omotomIzdavaÄ Nolit BeogradGodina izdanja 1986Radomir KonstantinoviÄ - Pozdrav Bori ÄosiÄu, Bioskop āReksā, 1998.Biografija UrediRoÄen je 27. marta 1928. godine u Subotici.[2] Bio je Älan Literarne redakcije Radio Beograda od 1949. do 1951. godine. UreÄivao je Äasopis āMladostā, āKnjiževne novineā i dvonedeljnik āDanasā. ViÅ”e godina bio je honorarni saradnik TreÄeg programa Radio Beograda.KonstantinoviÄ je poÄeo kao pesnik, sa zbirkom stihova āKuÄa bez krovaā, da bi se posvetio romanu i objavio Äitav niz eksperimentalnih projekata i modernih dela: āDaj nam danasā, āMiÅ”olovkaā, āÄisti i prljaviā, āIzlazakā (NIN-ova nagrada 1960. godine) i āAhasver ili traktat o pivskoj flaÅ”iā.Primljen je u Savez književnika Jugoslavije 3.1.1949.godine. Älanska karta nosi broj 47.U periodu 1956-1964 Radio Beograd izveo je Å”est KonstantinoviÄevih radio-drama koje je režirao Vasilije PopoviÄ (Pavle Ugrinov). Kamerna scena āKrug 101` Narodnog pozoriÅ”ta u Beogradu otvorena je 1962. godine dramom āSaobraÄajna nesreÄaā u režiji Arse JovanoviÄa. Sve radio-drame prevoÄene su i izvoÄene na viÅ”e jezika. Drama āVeliki Emanuelā uvrÅ”Äena je 1963. godine u antologiju svetske radio-drame na nemaÄkom. Po drami āIkarov letā 1964. godine nazvana je antologija jugoslovenske radio-drame takoÄe na nemaÄkom.Osim viÅ”e desetina eseja i rasprava emitovanih preko radija i televizije i Å”tampanih u listovima i Äasopisima, objavio je zbirku estetiÄko-filozofskih rasprava āPentagramā.Od āPentagramaā, okrenuo se eseju i tada su poÄele da se naziru kljuÄne deonice kultne āFilosofije palankeā koju je KonstantinoviÄ u celosti proÄitao u emisijama TreÄeg programa Radio Beograda pre nego Å”to je prvi put Å”tampana.Od 1966. godine emituju se preko TreÄeg programa Radio Beograda, a od 1969. Å”tampaju u Äasopisu `TreÄi program` ogledi o pesnicima Srpske kulture 20. veka āBiÄe i jezikā. Za 12 godina (1969ā1981) KonstantinoviÄ je objavio 113 eseja na viÅ”e od 4000 stranica.PostmodernistiÄko Å”tivo āDekartova smrtā objavljeno je 1998. godine. U dijalogu izmeÄu Dekarta, Paskala i Montenja oseÄa se napetost izmeÄu literature i filozofije i to je osnovno obeležje ovog teksta.Äetiri godine nakon āDekartove smrtiā, objavio je knjigu pod naslovom āBeket prijateljā. Ovo delo u krajnje svedenoj formi saÄinjeno je od tridesetak pisama koje je Semjuel Beket slao KonstantinoviÄu i KaÄi SamardžiÄ propraÄeno sa isto toliko esejistiÄkih napomena. Ta pisma su deo prepiske, Äiji je veÄi deo uniÅ”ten u toku rata, kada je rovinjska kuÄa KonstantinoviÄevih obijena i opljaÄkana. [3]O KonstantinoviÄu Oto Bihalji Merin je pisao: āPisci koji imaju svoj semantiÄko-filosofski koren u grudvi svog malo poznatog jezika ili sredine, teže prodiru u svet; da su se knjige kao `Filosofija palanke` i āBiÄe i jezikā Radeta KonstantinoviÄa rodile u velikim jeziÄkim centrima, njihove rezonance bi bile sliÄne onima koje imaju dela Beketa i Sartra.`Preminuo je u Beogradu 27. oktobra 2011. godine.[4]Bio je sin prof. dr Mihaila KonstantinoviÄa.NajznaÄajnija dela Uredi`BiÄe i jezikāZbirke pesama UrediKuÄa bez krova (Novo pokoljenje, Beograd, 1951)Romani UrediDaj nam danas (Novo pokoljenje, Beograd, 1954)Äisti i prljavi (Svjetlost, Sarajevo, 1958)Izlazak (Srpska književna zadruga, Beograd, 1960)MiÅ”olovka (Kosmos, Beograd, 1956)EsejistiÄki i teorijski radovi UrediAhasver ili traktak o pivskoj flaÅ”i (Prosveta, Beograd, 1964)Pentagram, beleÅ”ke iz hotelske sobe (Forum, Novi Sad, 1966)Filosofija palanke (TreÄi program, br. 2, Beograd, 1969)BiÄe i jezik u iskustvu pesnika srpske kulture dvadesetog veka, osam knjiga (Prosveta, Beograd, 1983)Dekartova smrt (Agencija Mir, Novi Sad, 1998)Beket prijatelj (Otkrovenje, Beograd, 2000)MiloÅ” Crnjanski (Otkrovenje, Beograd, 2013) - posthumnoNa margini (University Press, Sarajevo 2013) - posthumno[5] [6]Duh umetnosti (University Press, Sarajevo 2016) - posthumno [7] [8] [9]Radio-drame UrediSaobraÄajna nesreÄa UrediNapisana i emitovana 1958.Uloge: Mira Stupica, Branko PleÅ”a, Marjan LovriÄReditelj: Vasilije PopoviÄTon-majstor: Marjan RadojÄiÄNjenim izvoÄenjem pod nazivom āSvedokā otvorena je kamerna scena Narodnog pozoriÅ”ta āKrug 101ā. IzvoÄena na programu Radio Beograda i Radio Sarajeva. IzvoÄena na nemaÄkom radiju: Hamburg, Frankfurt, Minhen.Veliki Emanuel UrediNapisana 1959. Emitovana 1985.Uloge: Viktor StarÄiÄ, Sima JaniÄijeviÄ, Antonije PejiÄ, Predrag LakoviÄReditelj: Vasilije PopoviÄTekst ove radio-drame objavljen je u Antologiji moderne radio-drame āSpektakulumā u izdanju Zurkampa, uz najpoznatija ostvarenja Semjuela Beketa, Ežena Joneska, Fridriha Direnmata, Harolda Pintera.Emitovana je na bavarskom radiju.IznenaÄenje UrediNapisana 1959. Emitovana 1985.Uloge: Nevenka Urbanova, Miodrag RadovanoviÄ, Slavko SimiÄ, Jovan MiliÄeviÄ, Nikola SimiÄReditelj: Petar TesliÄTekst objavljen u Letopisu Matice srpske, br.135, maj 1959. Knj. 383 sv. 5Euridika UrediNapisana 1961. Emitovana 1961.Uloge: Ljiljana KrstiÄ, Rade MarkoviÄReditelj: Vasilije PopoviÄEmitovana na radio-programima Hamburga, Å tutgarta, Minhena, Esena i Frankfurta. Dr. Hajnc Å vicke, istoriÄar i teoretiÄar radio-drame pominje u svojoj knjizi āRadio drama - Istorija i dramaturgijaā Euridiku kao primer dela sa radiofonskom situacijom za dva lica i zvuk.Ikarov let UrediNapisana 1962. Emitovana 1962.Uloge: Ljiljana KrstiÄ, Slavko SimiÄ, Marjan LovriÄReditelj: Vasilije PopoviÄTon-majstor: Marjan RadojÄiÄNa Festivalu jugoslovenske radio-drame, u Ljubljani 1963. emisija je dobila najveÄi broj nagrada: nagradu za emisiju u celini, drugu nagradu za tekst, prvu nagradu za režiju, nagradu za tonski snimak i nagradu za glumaÄko ostvarenje Ljiljane KrstiÄ.IzvoÄena je u Nedelji jugoslovenske radio-drame na programu radio-Praga, a prikazana je i kao TV drama na Berlinskoj televiziji.Å tampana je tri puta: RTV - Teorija i praksa, br.6, 1979. i Miroslav JokiÄ, Zvonimir KostiÄ, Antologija srpske radio-drame, RTS, 2004, nemaÄki zdavaÄ Horst Erdman Verlag uvrstio je u svoju zbirku jugoslovenskih radio-drama, a cela zbirka nosi naslov āIkarov letā.Liptonov Äaj UrediNapisana 1964. Emitovana 1964.Uloge: Nevenka Urbanova, Božidar DrniÄPrva nagrada za glumaÄko ostvarenje 1964.ObiÄna, oh, kokoÅ”ka UrediNapisana 1966. Emitovana: 1967.Uloge: Ružica SokiÄ, Ljiljana KrstiÄ, Zoran RadmiloviÄ, Milutin ButkoviÄReditelj: Vasilije PopoviÄTon-majstor: Marjan RadojÄiÄNagrade na Festivalu jugoslovenske radio-drame: nagrada žirija, nagrada za emisiju u celini, za tonski snimak i za glumaÄko ostvarenje Ružice SokiÄTekst drame objavljen je u āDeluā jul, 1968.Å tampana u knjizi Radio i TV drama - priredio Vasilije PopoviÄ, NOLIT, 1987.Filozofija palanke filosofija treci program prvo izdanje roman novi alen rob-grije natali sarot3/28
Naslov: OptiÄki komunikacioni sistemi ( u originalu: ŠŠæŃŠøŃŠµŃŠŗŠøŠµ ŃŠøŃŃŠµŠ¼Ń ŃŠ²ŃŠ·Šø), prevod sa engleskog Naslov na engleskom: OPTICAL COMMUNICATION SYSTEMS Autor: John Gowar IzdavaÄ: `Radio i komunikacija` Moskva ( u originalu: `Š Š°Š“ŠøŠ¾ Šø ŃŠ²ŃŠ·Ń` ŠŠ¾ŃŠŗŠ²Š° ) Godina izdanja: 1989 Broj strana: 501 Povez: tvrd Format: 14,5X 21cm OÄuvanost: jako dobra, kao da nije koriÅ”Äena K-6*
SpoljaÅ”njost kao na fotografijama, unutraÅ”njost u dobrom i urednom stanju! - Kornvol - Kenjon - Kregel - Ajhner - Balcezan - Pajper - Slavinjski - Frojd - Zizek ... TreÄi program je Äasopis za teoriju i kritiku. UreÄuje se na bazi emitovanih sadržaja na TreÄem programu Radio-Beograda. Prvi broj Äasopisa pojavio se jula 1969. godine. Izlazi Äetiri puta godiÅ”nje (tromeseÄno). IzdavaÄ je Radio-televizija Srbije.[1] Äasopis ima reÅ”enje Ministarstva nauke za bodovanje priloga radi sticanja nauÄnih zvanja. Brojevi objavljeni od 2008. godine mogu se Äitati i u elektronskoj verziji, na sajtu Radio-Beograda.[2] Istorija TreÄi program Radio-Beograda poÄeo je sa emitovanjem 10. novembra 1965. godine. U poÄetku je emitovan tri puta nedeljno po tri sata, a od 1. januara 1966. svake veÄeri. Äetiri godine kasnije, 10. novembra 1969. program je produžen na Äetiri sata. Kada je osnovan, ovo je bio jedini program na teritoriji bivÅ”e Jugoslavije na kojem ostvarenja iz teorije umetnosti i nauke nisu popularizovana kako se to obiÄno Äinilo na drugim kulturno-umetniÄkim programima, nego su predstavljana u svom izvornom obliku - onom u kojem ta ostvarenja i postoje. U tom trenutku elitni kulturni programi postojali su u veÄini evropskih zemalja (Francuskoj, Engleskoj, NemaÄkoj), a vrlo brzo su u svim republikama bivÅ”e Jugoslavije nastali programi tog tipa (u Ljubljani, Zagrebu, Skoplju, Sarajevu).[3] TreÄi program Radio Beograda emituje se svake noÄi od 20.00 do 05.00 Äasova na frekvencijama Drugog programa Radio Beograda. U programu su zastupljene muziÄke i govorne emisije.[4] Glavni Älanak: TreÄi program Radio Beograda Najzanimljiviji Älanci, tekstovi, prevodi i osvrti emitovani u meseÄnim i nedeljnim ciklusima, pojedinaÄnim emisijama i hronici objavljuju se u Äasopisu TreÄi program. Prvi broj Äasopisa izaÅ”ao je u julu 1969. Prvi glavni i odgovorni urednik, od 1965. do 1974. godine, bio je Aleksandar AckoviÄ.[5] Od samog poÄetka Äasopis izlazi tromeseÄno, a u njemu se objavljuje izbor tekstova emitovanih u radio programu.[6] Äasopis je, zbog materijalnih nemoguÄnosti, krajem devedesetih imao pauzu u izlaženju[3] od skoro Äetiri godine. Nastavio je da izlazi 2001. godine, kada je poÄetkom avgusta izaÅ”ao 111. broj. Ponovno pokretanje Äasopisa pomogao je Fond za otvoreno druÅ”tvo.[7] UredniÅ”tvo Od osnivanja je glavni i odgovorni urednik Äasopisa bio Aleksandar AckoviÄ (1922-1974). Njega je na tom mestu zamenio Boris Iljenko 1975. godine, a zatim Radenko KuzmanoviÄ 1978, Slobodan Divjak 1986, Karel Turza 2002, Ivana TriÅ”iÄ 2003 i Rade Kalik 2004. Od broja 131/132 iz 2004. glavni i odgovorni urednik TreÄeg programa je Predrag Å arÄeviÄ.
Naslov: Doplerov ureÄaj i sistem navigacije aviona ( u originalu: ŠŠ¾ŠæŠæŠ»ŠµŃŠ¾Š²ŃŠŗŠøŠµ ŃŃŃŃŠ¾Š¹ŃŃŠ²Š° Šø ŃŠøŃŃŠµŠ¼Ń Š½Š°Š²ŠøŠ³Š°ŃŠøŠø ) Autori: KolÄinskiji, Mandurovskiji, Konstantinovskiji (u originalu: Š.Š. ŠŠ¾Š»ŃŠøŠ½ŃŠŗŠøŠ¹ , Š.Š.ŠŠ°Š½Š“ŃŃŠ¾Š²ŃŠŗŠøŠ¹ , Š.Š ŠŠ¾Š½ŃŃŠ°Š½ŃŠøŠ½Š¾Š²ŃŠŗŠøŠ¹ ) IzdavaÄ: `Sovjetski radio` Moskva (u originalu: `Š”Š¾Š²ŠµŃŃŠŗŠ¾Šµ ŃŠ°Š“ŠøŠ¾` ŠŠ¾ŃŠŗŠ²Š°) Godina izdanja: 1975 Broj strana: 430 Povez: tvrd Format: 17x24.5cm OÄuvanost: unutraÅ”njost apsolutno Äista, gornji i donji deo hrbata malo pohaban (nabijen) zbog Äestih selidbi. V-1*