Model:M-700BT Snaga: 46W, (18w, 2x14W) Frekfencija: 35Hz - 20kHz Dimenzije zvucnika: 5" 2x2,5” Subwoofer: 165x290x240mm Sateliti: 90x75x180mm Daljinski upravljc -Snazan 2.1 sistem za multimedijalno uzivanje -Idealan za digitalne filmove, TV, CD/DVD i MP3/MP4 reprodukciju zvuka -Bezicni daljinski upravljac za lako podesavanje -Sateliti sa kristalno jasnim visokotonacima -Refleks tunel dizajn za efikasan dublji bas -Dolazi sa konektorima za SD i USB memoriju, 3.5mm i 2RCA prikljucaka -FM radio tjuner sa teleskopskom antenom -Bluetooth M700BT je multimedijalni sistem koji je dizajniran za desktop zabavu. Koncept ovog zvucnika je jednostavno i lako koriscenje, pouzdan kvalitet zvuka, prakticne funkcije. M700BT ukljucuje FM radio, USB port i SD citac kartica za prosirenje opsega primene. Poseduje mini LCD ekran koji pruza jednostavne informacije. USB port moze biti povezan sa bilo kojim tipom USB flash memorijom. Model:M-700BT Snaga: 46W, (18w, 2x14W) Frekfencija: 35Hz - 20kHz Dimenzije zvucnika: 5" 2x2,5” Subwoofer: 165x290x240mm Sateliti: 90x75x180mm Daljinski upravljc -Snazan 2.1 sistem za multimedijalno uzivanje -Idealan za digitalne filmove, TV, CD/DVD i MP3/MP4 reprodukciju zvuka -Bezicni daljinski upravljac za lako podesavanje -Sateliti sa kristalno jasnim visokotonacima -Refleks tunel dizajn za efikasan dublji bas -Dolazi sa konektorima za SD i USB memoriju, 3.5mm i 2RCA prikljucaka -FM radio tjuner sa teleskopskom antenom -Bluetooth M700BT je multimedijalni sistem koji je dizajniran za desktop zabavu. Koncept ovog zvucnika je jednostavno i lako koriscenje, pouzdan kvalitet zvuka, prakticne funkcije. M700BT ukljucuje FM radio, USB port i SD citac kartica za prosirenje opsega primene. Poseduje mini LCD ekran koji pruza jednostavne informacije. USB port moze biti povezan sa bilo kojim tipom USB flash memorijom.

Microlab M300U Aktivni drveni zvucnici 2.1 38W RMS(14W,2x12W) SD, USB, FM radio, 3.5mm Vrlo malo korišćen , SKORO kao NOVO Snaga: 38W RMS(14W, 2x12W) Frekfencija: 40Hz - 20kHz Dimenzije zvucnika: 5”+ 2x2.5” Subwoofer: 230x225x230mm Sateliti: 85x196x115mm Zvucnici imaju slot za USB/SD kartice + FM radio Sistem multimedija zvucnika se savrseno uklapa u bilo kom okruzenju za muzicku zabavu. Dizajniran za USB/SD karticu za direktnu reprodukciju. Ugradjen FM tjuner donosi prijatno radio uzivanje. Kvalitet drveta za toplinu zvuka i velike zvucne karakteristike. Karakteristike: · Sistem 2.1 zvucnika sa ugradjenim pojacalom · Satelliti sa metalnom mrezom dijamanatske teksture · Prednji panel za kontrolu jacine zvuka · Full audio performanse spektra, idealna za vašu omiljenu zabavu sa MP3, MP4, CD/DVD · Specijalno dizajniran za bas · Dolazi sa 3.5mm stereo konekcijom koja se povezuje na vecinu medija plejera i racunara O zvucniku Microlab M-300U omogucava brz pristup. Idealno resenje za slusanje u malim sobama. 2.1 zvucnik sitem moze da proizvede do 38w zvuka za reprodukciju bilo koje vrste muzike. Estetski finis dizajn M-300U ima svu crnu kutiju, odgovara bilo kakvim vrstama soba. Sateliti su dizajnirani sa metalnom dijamant teksturom. Dobar zvuk performanse M-300U ima odlican zvucni efekat. Membrana i sateliti su stvoreni za snazniji bas. Super pogodan za kontrolu i upravljanje M-300U je dizajniran za povezivanje sa medija plejerima, racunarima, telefonom...tako da mozete direktno povezati sa bilo kojim 3.5mm stereo uredjajem. Subvoofer takodje ima master i bas kontrolu na prednjem panelu za brzi pristup. Snaga: 38W RMS(14W, 2x12W) Frekfencija: 40Hz - 20kHz Dimenzije zvucnika: 5”+ 2x2.5” Subwoofer: 230x225x230mm Sateliti: 85x196x115mm Zvucnici imaju slot za USB/SD kartice + FM radio Sistem multimedija zvucnika se savrseno uklapa u bilo kom okruzenju za muzicku zabavu. Dizajniran za USB/SD karticu za direktnu reprodukciju. Ugradjen FM tjuner donosi prijatno radio uzivanje. Kvalitet drveta za toplinu zvuka i velike zvucne karakteristike. Karakteristike: · Sistem 2.1 zvucnika sa ugradjenim pojacalom · Satelliti sa metalnom mrezom dijamanatske teksture · Prednji panel za kontrolu jacine zvuka · Full audio performanse spektra, idealna za vašu omiljenu zabavu sa MP3, MP4, CD/DVD · Specijalno dizajniran za bas · Dolazi sa 3.5mm stereo konekcijom koja se povezuje na vecinu medija plejera i racunara

AC-DC adapter 12V 1,25A EADP-15DB A potpuno ispravan, Ide BEZ Kabela (sa kabelom + 200 dinara) (Kao za radio dvožilni). Konektor sa iglicom u sredini. Radna garancija 30 dana.

Izdavač: Radio Beograd 1970. odlično očuvana (odvojila se prednja korica)527 str. Neki od naslova: Radomir Konstantinović dva pesnika Momčilo Nastasijević Miloš Crnjanski Rani radovi Fridriha Ničea Muzička moderna Nemačke Žorž Bataj Erotizam...

Opis Recenzije (0) 2.1 Sistem Kontrola jačine zvuka na prednjoj strani Povezivanje 3,5mm konektor, Bluetooth, TF Card, FM Radio. Napajanje preko USB-a. Snaga Zvučnika : 3 W x 2＋5 W LED osvetljenje

FUJITSU stari matrični igličasti štampač, model M3375A. Očuvan, uz njega ide i adapter (110/220). Napomena: nije u skorije vreme korišćen, ali ispravno je radio dok je bio u upotrebi. Više fotografija na Limundu.

Izdavač: Radio Beograd 1970. odlično očuvana 513 str. Neki od naslova: Vanja Sutlić Rad i Bog Prepiska Gramšija i TOljatija Aleksandar Fira Federalizam u našem društvu Niko Grafenauer Pesništvo ( Ideologija ) politika Refleksije o umetnosti...

Izdavač: Radio Beograd 1971. odlično očuvana 632 str. Neki od naslova: Miloš Ilič Avangardna kultura Renato Pođoli Teorija Avangarde Radomir Konstantinović dva pesnika Oskar Davičo Dušan Matić ili indifference respectuese Imaginarna edicija Oto Bihalji-Merin...

Snaga: 10W RMS(5W, 2x2,5W) Frekfencija: 150Hz - 15kHz Dimenzije zvučnika: 4”+ 2x2,5” Subwoofer: 135x215x165mm Sateliti: 70x85x145mm Ulaz: 3,5mm Stereo Izlaz: 2 RCA - Kvalitetan 2,1 sistem - Jednostavan za pustanje muzike sa USB-a, SD kartice - Ugradjen FM radio

Bežični zvučnik sa dometom rada do 10 m Ručka za nošenje omogućava brz i jednostavan prenos Litijum-jonska baterija od 2000 mAh pruža vreme punjenja do 6 h FM radio i karaoke funkcija nudi mnogo dobre zabave

Izdavač: Radio Beograd 1970. odlično očuvana 464 str. Neki od naslova: Između logike, matematike i tehnike Odgovori Markuzeu Ulrih Homes Izazov razumu Alfred Šmit Egzistencijalna ontologija i istroijski materijalizam Herberta Markuzea Teodor Adorno Disonance Mikel Difrem Poetsko...

Kao na slikama lepo očuvane unutra čiste Ivan Focht (Sarajevo, 7. 6. 1927 - Zagreb, 20. 10. 1992), jugoslavenski filozof i mikolog. Sadržaj 1 Biografija 2 Djela 2.1 Knjige 2.2 Izabrani članci 2.3 Prijevodi i predgovori 3 Reference Biografija[uredi | uredi kod] Ivan Focht je rođen 7. 6. 1927 u Sarajevu u židovskoj[1][2] porodici Josipa i Sare-Šarlote Foht.[3] Ivanov otac, majka i mlađi brat Vlatko su stradali za vrijeme Holokausta.[3] Tijekom Drugoga svjetskoga rata, 1944 godine, cijela porodica Foht je uhićena, pošto je u njihovoj kući otkriven materijal vojne prirode i tiskara mjesnoga komiteta Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). Izbjegavši smrt, skokom sa drugog kata zatvora u zgradi Župskoga redarstva,[3] Ivan se pridružio Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije (NOVJ).[2] Nakon rata pohađao je i završio Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u klasi Vladimira Filipovića. Nakon obrane doktorske teze vratio se u Sarajevo, gdje je predavao estetiku na odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i na Muzičkoj akademiji sve do odlaska u mirovinu. Potom se preselio u Zagreb, gdje je proveo ostatak života.[4][5] Ivan je bio filozof fenomenološke orijentacije, koji se već u ranim djelima odmicao od marksističkog i psihologističkog tumačenja umjetnosti. Glazba je u njegovim tekstovima imala ontološku prednost u odnosu na sve ostale umjetnosti. U glazbenoj umjetnosti, osobito onoj Bachovoj, Focht je pokušavao razotkriti bitnost pitagorejskog ostvarenja glazbe. Utemeljena brojem te na zakonima kosmosa što su ih ustanovili Pitagora i njegovi učenici, Bachova glazba prema tumaćenju Ivana Fochta nije puki odraz subjekta, niti odraz društvene zbilje, jednako tako ona nije izraz ljudskih osjećaja, nego tajna života ustrojena i ugođena prema kozmičkim zakonima.[4][5] Ivan Focht se pored estetike bavio i gljivarstvom, te je objavio nekoliko značajnih knjiga o gljivama. Također je bio jedan od prvih teoretičara znanstvene fantastike u nas, smatrajući kako je naše doba doba odumiranja filozofije, odnosno doba znanosti i znanstvene fantastike. Bio je dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.[4][5] Ivan Focht je preminuo u Zagrebu, 20. 10. 1992 godine. Sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoju.[6] Djela[uredi | uredi kod] Knjige[uredi | uredi kod] Istina i biće umjetnosti, Sarajevo: Svjetlost, (1959) Mogućnost, nužnost, slučajnost, stvarnost / Hegelovo učenje o odumiranju umjetnosti, Sarajevo: Veselin Masleša, (1961) Moderna umetnost kao ontološki problem, Beograd: Institut društvenih nauka, (1965) Uvod u estetiku, Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika, (1972) Tajna umjetnosti, Zagreb: Školska knjiga, (1976) Gljive Jugoslavije, Beograd: Nolit, (1979) Savremena estetika muzike: Petnaest teorijskih portreta, Beograd: Nolit, (1980) Ključ za gljive, Zagreb: Naprijed, (1986) Naši vrganji, Zagreb: Znanje, (1987) Izabrani članci[uredi | uredi kod] Marks o ljudskoj slobodi, Zora, 3, br. 9, 38-46, (1950) Shematiziranje podjele materijalizam-idealizam u obradi istorije filozofije, Pregled, 3, br. 10, (1953) Realizam-modernizam, Kulturni radnik, br. 10, 7-14, (1956) Neobičan položaj moderne muzike, Kulturni radnik, br. 1-2, 14-20, (1957) Pavle Stefanović, `Tragom tona`, Izraz, br. 7-8, 101-104, (1958) Apstraktno slikarstvo pod udarima, Izraz, br. 7-8, (1959) Najnoviji Lukačev estetički pokušaj, Izraz, 3, knj. 6, br. 11-12, 488-500, (1959) Tegobe teorije odraza, Izraz, 5, knj. 2, 149-165, (1961) Humanost umjetnosti, u: Branko Bošnjak i Rudi Supek (ur.), Humanizam i socijalizam, knj. 1, Zagreb: Naprijed, 217-234, (1963) Izgledi fenomenološke estetike muzike, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 3, knj. 6, br. 11, 679-712, (1964) Umjetnička tehnika i tehnifikacija umjetnosti, Praxis, 3, br. 2, 167-180, (1966) Granica Hartmannove estetike, Praxis, 4, br. 5-6, 749-754, (1967) Umjetnost i partijnost, Izraz, 9, br. 8-9, 815-822, (1967) O knjizi Dragutina Gostuškog `Vreme umetnosti`, Treći program Radio Beograda, br. 1, proljeće, 245-254, (1969) Estetički programi časopisa, Treći program Radio Beograda, br. 2, ljeto, 219-230, (1969) Teorijski autoportret, Treći program Radio Beograda, br. 4, zima, 324-332, (1970) Modalitet umjetnosti, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 9, 338-346, (1971) Umjetnost kao objektivirani duh, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 10-11, 552-558, (1971) Adornova podjela umjetnosti na `avangardnu` i `masovnu`, Kulturni radnik, br. 5, 83-89, (1972) La notion pythagoricienne de la musique: contribution a sa determination, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 3, br. 2, 161-172, (1972) Korčulanske gljive sabrane u prosincu, Zbornik otoka Korčule, sv. 2, 229-240, (1972) Šta je muzika, Treći program Radio Beograda, br. 16, zima, 345-354, (1973) Ukus malograđanina, Treći program Radio Beograda, br. 17, proljeće, 259-266, (1973) `Forma` i forme, Treći program Radio Beograda, br. 18, ljeto, 325-366, (1973) Otvorenost za vrednote, Treći program Radio Beograda, br. 19, jesen, 59-70, (1973) Adornos gnoseologistische Einstellung zur Musik, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 5, br. 2, 265-276, (1974) Andreas Liess: Der Weg nach Innen (Ortung ästhetischen Denkens heute), Verlag San Michele, Zürich 1973, pp. 134 (recenzija), International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 5, br. 2, 346-350, (1974) Amuzija hegelijanstva, Polja, 20, br. 186-187, 12-14, (1974) Slika čovjeka i kosmosa, Treći program Radio Beograda, br. 21, proljeće, 523-562, (1974) Granice ontologije umjetnosti u istraživanju književnog djela, Teka, br. 8, proljeće, 318-328, (1975) Geneza literature, Treći program Radio Beograda, br. 24, zima, 71-128, (1975) Filozofija prirode, Treći program Radio Beograda, br. 27, jesen, br. 27, 29-112, (1975) Put k ontologiji umjetnosti, u: Ante Marušić (ur.), Svijet umjetnosti: Marksističke interpretacije, Zagreb: Školska knjiga, 195-212, (1976) Esej kao protuteža filosofijskom sistemu, Delo, 22, br. 5, 30-39, (1976) Gljive dubrovačkog kraja, Dubrovnik, br. 6, 89-102, (1976) Muzika i simbolika brojeva, Polja, 23, br. 220-221, 3-6, (1977) Smrt i beskonačnost, Polja, 24, br. 236, 31-33, (1978) Filozofija muzike, u: Dobroslav Smiljanić (ur.), Filozofija umetnosti, Beograd: Kolarčev narodni univerzitet, 145-155, (1978) Filozofija izvan struke, Treći program Radio Beograda, br. 36, zima, 195-216, (1978) Savremeni estetičari muzike: Muzičari o muzici, Treći program Radio Beograda, br. 39, jesen, 451-481, (1978) Filozofski pogledi Franca Kafke: Jedan nacrt, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 3, 251-259, (1979) Metaestetika ili estetike marksizma, u: Sreten Petrović, Marksistička estetika: Kritika estetičkog uma, Beograd: BIGZ, 1-9, (1979) Problem identiteta muzičkog djela, Život umjetnosti, br. 29/30, 92-102, (1980) Jankelevičev muzičko-estetički agnosticizam, Polja, 26, br. 256-257, 197-200, (1980) Kriza ili kataklizma: Hegel i moderna umetnost, Politika, broj 10, (1980) Glazba i gljive padoše nam s neba, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 6, 195-201, (1981) Nesreća u sreći, Polja, 27, br. 264, 57-59, (1981) Estetika i moderna umjetnost, Polja, 29, br. 288, 70-72, (1983) Prijevodi i predgovori[uredi | uredi kod] Günther Anders: Kafka - za i protiv, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Narodna prosvjeta, (1955) Benedetto Croce: Estetika kao nauka o izrazu i opća lingvistika, preveo Vinko Vitezica, predgovor Ivan Focht, Zagreb: Naprijed, (1960) György Lukacs: Prolegomena za marksističku estetiku: posebnost kao centralna kategorija estetike, preveo Milan Damjanović, uvodna studija Ivan Focht, Beograd: Nolit, (1960) Max Raphael: Teorija duhovnog stvaranja na osnovi marksizma, preveo Konstantin Petrović, predgovor Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša, (1960) Max Dessoir: Estetika i opća nauka o umjetnosti, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša, (1963) Theodor W. Adorno: Filozofija nove muzike, preveo i predgovor napisao Ivan Focht, Beograd: Nolit, (1968) Eduard Hanslick: O muzički lijepom, predgovor i prijevod Ivan Focht, Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod, (1977) Vladimir Jankélévitch: Muzika i neizrecivo, prevela Jelena Jelić, predgovor Ivan Focht, Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada, (1987)

Kao na slikama Izdavač: Zavod za izdavanje udžbenika - Sarajevo 1972 Ivan Focht (Sarajevo, 7. 6. 1927 - Zagreb, 20. 10. 1992), jugoslavenski filozof i mikolog. Sadržaj 1 Biografija 2 Djela 2.1 Knjige 2.2 Izabrani članci 2.3 Prijevodi i predgovori 3 Reference Biografija[uredi | uredi kod] Ivan Focht je rođen 7. 6. 1927 u Sarajevu u židovskoj[1][2] porodici Josipa i Sare-Šarlote Foht.[3] Ivanov otac, majka i mlađi brat Vlatko su stradali za vrijeme Holokausta.[3] Tijekom Drugoga svjetskoga rata, 1944 godine, cijela porodica Foht je uhićena, pošto je u njihovoj kući otkriven materijal vojne prirode i tiskara mjesnoga komiteta Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). Izbjegavši smrt, skokom sa drugog kata zatvora u zgradi Župskoga redarstva,[3] Ivan se pridružio Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije (NOVJ).[2] Nakon rata pohađao je i završio Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u klasi Vladimira Filipovića. Nakon obrane doktorske teze vratio se u Sarajevo, gdje je predavao estetiku na odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i na Muzičkoj akademiji sve do odlaska u mirovinu. Potom se preselio u Zagreb, gdje je proveo ostatak života.[4][5] Ivan je bio filozof fenomenološke orijentacije, koji se već u ranim djelima odmicao od marksističkog i psihologističkog tumačenja umjetnosti. Glazba je u njegovim tekstovima imala ontološku prednost u odnosu na sve ostale umjetnosti. U glazbenoj umjetnosti, osobito onoj Bachovoj, Focht je pokušavao razotkriti bitnost pitagorejskog ostvarenja glazbe. Utemeljena brojem te na zakonima kosmosa što su ih ustanovili Pitagora i njegovi učenici, Bachova glazba prema tumaćenju Ivana Fochta nije puki odraz subjekta, niti odraz društvene zbilje, jednako tako ona nije izraz ljudskih osjećaja, nego tajna života ustrojena i ugođena prema kozmičkim zakonima.[4][5] Ivan Focht se pored estetike bavio i gljivarstvom, te je objavio nekoliko značajnih knjiga o gljivama. Također je bio jedan od prvih teoretičara znanstvene fantastike u nas, smatrajući kako je naše doba doba odumiranja filozofije, odnosno doba znanosti i znanstvene fantastike. Bio je dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.[4][5] Ivan Focht je preminuo u Zagrebu, 20. 10. 1992 godine. Sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoju.[6] Djela[uredi | uredi kod] Knjige[uredi | uredi kod] Istina i biće umjetnosti, Sarajevo: Svjetlost, (1959) Mogućnost, nužnost, slučajnost, stvarnost / Hegelovo učenje o odumiranju umjetnosti, Sarajevo: Veselin Masleša, (1961) Moderna umetnost kao ontološki problem, Beograd: Institut društvenih nauka, (1965) Uvod u estetiku, Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika, (1972) Tajna umjetnosti, Zagreb: Školska knjiga, (1976) Gljive Jugoslavije, Beograd: Nolit, (1979) Savremena estetika muzike: Petnaest teorijskih portreta, Beograd: Nolit, (1980) Ključ za gljive, Zagreb: Naprijed, (1986) Naši vrganji, Zagreb: Znanje, (1987) Izabrani članci[uredi | uredi kod] Marks o ljudskoj slobodi, Zora, 3, br. 9, 38-46, (1950) Shematiziranje podjele materijalizam-idealizam u obradi istorije filozofije, Pregled, 3, br. 10, (1953) Realizam-modernizam, Kulturni radnik, br. 10, 7-14, (1956) Neobičan položaj moderne muzike, Kulturni radnik, br. 1-2, 14-20, (1957) Pavle Stefanović, `Tragom tona`, Izraz, br. 7-8, 101-104, (1958) Apstraktno slikarstvo pod udarima, Izraz, br. 7-8, (1959) Najnoviji Lukačev estetički pokušaj, Izraz, 3, knj. 6, br. 11-12, 488-500, (1959) Tegobe teorije odraza, Izraz, 5, knj. 2, 149-165, (1961) Humanost umjetnosti, u: Branko Bošnjak i Rudi Supek (ur.), Humanizam i socijalizam, knj. 1, Zagreb: Naprijed, 217-234, (1963) Izgledi fenomenološke estetike muzike, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 3, knj. 6, br. 11, 679-712, (1964) Umjetnička tehnika i tehnifikacija umjetnosti, Praxis, 3, br. 2, 167-180, (1966) Granica Hartmannove estetike, Praxis, 4, br. 5-6, 749-754, (1967) Umjetnost i partijnost, Izraz, 9, br. 8-9, 815-822, (1967) O knjizi Dragutina Gostuškog `Vreme umetnosti`, Treći program Radio Beograda, br. 1, proljeće, 245-254, (1969) Estetički programi časopisa, Treći program Radio Beograda, br. 2, ljeto, 219-230, (1969) Teorijski autoportret, Treći program Radio Beograda, br. 4, zima, 324-332, (1970) Modalitet umjetnosti, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 9, 338-346, (1971) Umjetnost kao objektivirani duh, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 10-11, 552-558, (1971) Adornova podjela umjetnosti na `avangardnu` i `masovnu`, Kulturni radnik, br. 5, 83-89, (1972) La notion pythagoricienne de la musique: contribution a sa determination, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 3, br. 2, 161-172, (1972) Korčulanske gljive sabrane u prosincu, Zbornik otoka Korčule, sv. 2, 229-240, (1972) Šta je muzika, Treći program Radio Beograda, br. 16, zima, 345-354, (1973) Ukus malograđanina, Treći program Radio Beograda, br. 17, proljeće, 259-266, (1973) `Forma` i forme, Treći program Radio Beograda, br. 18, ljeto, 325-366, (1973) Otvorenost za vrednote, Treći program Radio Beograda, br. 19, jesen, 59-70, (1973) Adornos gnoseologistische Einstellung zur Musik, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 5, br. 2, 265-276, (1974) Andreas Liess: Der Weg nach Innen (Ortung ästhetischen Denkens heute), Verlag San Michele, Zürich 1973, pp. 134 (recenzija), International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 5, br. 2, 346-350, (1974) Amuzija hegelijanstva, Polja, 20, br. 186-187, 12-14, (1974) Slika čovjeka i kosmosa, Treći program Radio Beograda, br. 21, proljeće, 523-562, (1974) Granice ontologije umjetnosti u istraživanju književnog djela, Teka, br. 8, proljeće, 318-328, (1975) Geneza literature, Treći program Radio Beograda, br. 24, zima, 71-128, (1975) Filozofija prirode, Treći program Radio Beograda, br. 27, jesen, br. 27, 29-112, (1975) Put k ontologiji umjetnosti, u: Ante Marušić (ur.), Svijet umjetnosti: Marksističke interpretacije, Zagreb: Školska knjiga, 195-212, (1976) Esej kao protuteža filosofijskom sistemu, Delo, 22, br. 5, 30-39, (1976) Gljive dubrovačkog kraja, Dubrovnik, br. 6, 89-102, (1976) Muzika i simbolika brojeva, Polja, 23, br. 220-221, 3-6, (1977) Smrt i beskonačnost, Polja, 24, br. 236, 31-33, (1978) Filozofija muzike, u: Dobroslav Smiljanić (ur.), Filozofija umetnosti, Beograd: Kolarčev narodni univerzitet, 145-155, (1978) Filozofija izvan struke, Treći program Radio Beograda, br. 36, zima, 195-216, (1978) Savremeni estetičari muzike: Muzičari o muzici, Treći program Radio Beograda, br. 39, jesen, 451-481, (1978) Filozofski pogledi Franca Kafke: Jedan nacrt, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 3, 251-259, (1979) Metaestetika ili estetike marksizma, u: Sreten Petrović, Marksistička estetika: Kritika estetičkog uma, Beograd: BIGZ, 1-9, (1979) Problem identiteta muzičkog djela, Život umjetnosti, br. 29/30, 92-102, (1980) Jankelevičev muzičko-estetički agnosticizam, Polja, 26, br. 256-257, 197-200, (1980) Kriza ili kataklizma: Hegel i moderna umetnost, Politika, broj 10, (1980) Glazba i gljive padoše nam s neba, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 6, 195-201, (1981) Nesreća u sreći, Polja, 27, br. 264, 57-59, (1981) Estetika i moderna umjetnost, Polja, 29, br. 288, 70-72, (1983) Prijevodi i predgovori[uredi | uredi kod] Günther Anders: Kafka - za i protiv, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Narodna prosvjeta, (1955) Benedetto Croce: Estetika kao nauka o izrazu i opća lingvistika, preveo Vinko Vitezica, predgovor Ivan Focht, Zagreb: Naprijed, (1960) György Lukacs: Prolegomena za marksističku estetiku: posebnost kao centralna kategorija estetike, preveo Milan Damjanović, uvodna studija Ivan Focht, Beograd: Nolit, (1960) Max Raphael: Teorija duhovnog stvaranja na osnovi marksizma, preveo Konstantin Petrović, predgovor Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša, (1960) Max Dessoir: Estetika i opća nauka o umjetnosti, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša, (1963) Theodor W. Adorno: Filozofija nove muzike, preveo i predgovor napisao Ivan Focht, Beograd: Nolit, (1968) Eduard Hanslick: O muzički lijepom, predgovor i prijevod Ivan Focht, Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod, (1977) Vladimir Jankélévitch: Muzika i neizrecivo, prevela Jelena Jelić, predgovor Ivan Focht, Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada, (1987) Estetika max bense abraham mol hegel hartman ...

Odlicni bazoo zvucnici 2,1 snage 22 wata odlican zvuk mekan jel su drvene kutije izuzetno ocuvan,odlicni basovi ja gejmere ja sam koristio za tenk rs .malo je radio komplet sa svojim kablovima mozete videti karakteristike na netu ....

Canon Pixma stampac MP140 Multifunkcijski uredjaj. Dugo nije koriscen, ketridji zapekli. Nemam kabal za prikljucivanje za kompjuter. Mehanicki u odlicnom stanju. Na zadnje kada je koriscen je radio. Posto ne mogu da ga isprobam prodajem ga kao neispravnog!

Izdavač: Radio Beograd 1969. odlično očuvana 446 str. Neki od naslova: Taras Kermauner Literattura i ideologija R Herbert Markuze Ideja progresa i svetllosti psihoanalize Strukturalizam klod Levi Stros ili `Želja za incestom` Valter Viora Četiri epohe muzike Johan Huizinga Homo Ludens

U ovoj knjizi možete pročitati, nova, prvi put štampana kazivanja Oca Tadeja. Tonski zaspisi,koje sam skupio, a priličan deo lično snimio, objavljeni su delimično na talasima Radio Beograda u okviru emisije „Talasi neba“. Celokupan razgovor je čekao ovu knjigu. Priređivač

Izdavač: Radio Beograd 1971. odlično očuvana 624 str. Neki od naslova: Gaetan Pikon O jednoj novoj tradiciji Žan Divinjo Umetnost danas Radomir Konstantinović Iskustvo lakrdije Stanislav Vinaver Predrag Vranicki Filosofija i historija Branko Petranović Istorija i politička nauka Špiro Kulešić Istroija i etnologija...

Visioneer OneTouch 5820, skener poreklom iz Kanade. Radio potpuno ispravno na win10 32 bit. Na win10 64 bit i na linuxu Ubuntu 64 bit nisam uspeo da ga `nateram` da radi pa ga zato prodajem. Priključuje se preko USB. Nema vidljivih oštećenja, sem što je malo prljav!

Izdavač: Radio Beograd 1969. odlično očuvana 414 str. Neki od naslova: žKo je Barbarogenije Radomir Konstantinović Buktinje Jan Palah Nikola Milošević Reči i muzika Samjuel Beet Miroslav Pečujlić Naučno-tehnička revolucija i savremena građanska civilizacija Taras Kermauner Poezija apsolutne egzistencije Oto Bihalji-Merin Metafore strave i istine...

Izdavač: Radio Beograd 1971. odlično očuvana 632 str. Neki od naslova: Božidar Milič Entropija i pogled na svet Rudolf Karnap Empirizam, e+semantika i ontologija Vladeta Jerotić JUng između prošlosti i sadašnjosti Mikel Difrem Estetika i filosofija Radomir Konstantinović dva pesnika Rastko Petrović Vladislav Petković Dis PLaton...

Tip: 2.1 Snaga: 2 x 12W + 14W (vufer) Frekventni opseg: 40Hz – 20kHz Napajanje: Strujno Povezivanje: 3.5mm Ostalo: FM radio, USB/SD čitač kartice za reprodukciju muzike, podržava mp3 i mp4 audio formate Dimenzije: 85 x 196 x 115mm; vufer 230 x 225 x 230mm Težina: 3000g Boja: Crna

Snaga: 500W Portovi: USB, AUX 3.5mm, 2 x AUX 6.35mm (za mikrofon/gitaru) Bluetooth: V5.0 Funkcije: CD plejer, FM radio Podržani formati: Audio CD, CD-R/RW, MP3 Mikrofon: Da Daljinski upravljač: Da Displej: Da Osvetljenje: Više različitih boja i stroboskop efekti Dimenzije: 300 x 249 x 809 Težina: 10.4kg Boja: Crna Materijal: Drvo

Kroz klisurine Teofil Pančić manji format NOVA Knjiga Kroz klisurine sadrži Pančićeve kolumne objavljene na Trećem programu Radio Beograda i u nedeljniku “Vreme” od marta 2003. do marta 2006. godine. Knjiga, kaže autor, prati “vreme restauracije”, odnosno “jedan samoskrivljeni pad, s namerom da mu- kad već ne može da ga zaustavi – barem izmeri dubinu”.

Eden zvučnik ED-609 Bluetooth zvučnik Snaga: 40 W Veličina drajvera: 6,5" + 6,5" woofer Baterija: Li, 3600 mA, 3,7 V Povezivanje: - Bluetooth - USB - TF port - AUX in - MIC in FM Radio 3 band EQ Echo LED osvetljenje Glavna kontrola jačine zvuka Kontrola jačine mikrofona MIC prioritet Oprema: - 1 bežični mikrofon - USB kabl za punjenje - Uputstvo za korišćenje Boja: crna