Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 108 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
DA CAPO ALL INFINITO - DARINKA SIMIĆ MITROVIĆ Biblioteka Radio Beograda 1988. pola veka od osnivanja Simfonijskog orkestra i Hora Radio-televizije Beograd , tvrd povez,zlatotisak,ilustrovano,latinica,716 strana, format 24 cm,solidno stanje samo nedostaje strana 65/66. xxxxxxxxxxxxxxxxxx d2m10y19
Bratislav Ljubišić : LIKOVNI ŽIVOT - Prikazi 111 izložbi u Beogradu na talasima Radio Beograda 2 2005-2011, Most Art - RDU Radio-televizija Srbije Zemun- Beograd 2012, str. 196. Očuvanost 4. Sadržaj na slikama Изложбе -- Ликовна уметност -- Београд -- 2005-2011 Ликовни уметници -- Србија -- 20в-21в
OPREDMEĆENI ZVUK Autor: Miroslav Radonjić Izdavač: Radio Novi Sad, 1988. Broj strana: 237 Pismo: latinica Povez: meki Format: 22x14 Stanje kao na slici. Dobro očuvana, ima pečat i potpis na prvoj strani. Zapisi o radio- dramskim izvođenjima. Radomjić iznosi stručne, stroge, ali objektivne kritike o muzičkoj strani dramskih emisija, o udelu zvučnih efekata i o postupku tonskih majstora.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Opis Radosavljević Darka Radio B92 1996
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Opis Radomir Putnik Radio-televizija Srbije 2002
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Opis Vasilije Popović Radio-televizija Beograd 1969
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Opis Moma Martinović Radio televizija Srbije 1997
Breleške Petar Lazić Beograd: Službeni glasnik, 2009. Tvrdi povez, format: 12x21,5 cm, 172 strana, ilustrovano, latinica. Korice kao na slikama. Unutra odlicna. Nema tragova koriscenja! Petar Lazić je rođen 1960. godine u Kosjeriću. Živi i radi u Beogradu. Lazićiva dela su prevodena na tridesetak jezika i zastupljena u više od stotinu antologija, enciklopedija i zbornika. Pubilicistički tekstovi, eseji, proza, poezija i aforizmi objavljivani su u stotinak listova i časopisa u Srbiji i svetu. U štampi objavljuje od 1979. godine, na radiju je od 1982. (studentski program Index 202). Tekstove za Indeksovo radio pozorište počeo je da piše 1983. godine. Od 1984. do ukidanja 1996. bio je autor tekstova, reditelj i „doživotni” urednik Indeksovog radio pozorišta. Uređivao je satiričnu rubriku „Duga iza oblaka” u magazinu Duga (1987. – 1989.) Bio je urednik u izdavačkoj zadruzi Beletra (1987. – 1989.) i direktor & glavni i odgovorni urednik izdavačke kuće Danga (1989. – 1993.) Od 1996. do 1998. bio je glavni i odgovorni urednik satiričnog lista Naša krmača. Od 1999. do 2004. bio je direktor & glavni i odgovorni urednik satirično-političkog magazina Bre! Od 2004. do 2005. bio je direktor & glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Glas javnosti. Pored Indexa 202, Indeksovog radio pozorišta, radio drama (Horda i Mesija – obe iz 1995.), kao i velikog broja autorskih emisija na svim programima Radio Beograda – na Radio Pingvinu 1995. godine Petar Lazić je vodio i uređivao autorski serijal Emisija koju su pojeli skakavci. Posle sedmogodišnje „prinudne” pauze vratio se 2003. godine na talase Beograda 202 emisijom Bre 202, koju je uređivao i vodio do 2005. godine. Za to vreme objavljena su dva CD-a sa songovima, kao i dva CD-a sa emisijama Bre 202. Od aprila 2008. godine uređuje i vodi na Beogradu 202 emisiju Crno-beli svet. Stalne kolumne Lazić je pisao za književni list Književna reč (1982. – 1988.), nedeljnik Nin (1992. – 1995.), mesečnik Liberal (1993. – 1994.), magazin Bre! (1999. – 2004.), mesečnik Crta (2002. – 2004.), magazin Ilustrovana politika (od 2009.), kao i za dnevne listove Marka (2003.) i Glas javnosti (2005.) Feljtone je objavljivao u Glasu javnosti i Ninu. ktj-69 ...071023
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Umetnost
Detalji predmeta Stanje Kolekcionarski primerak Kulturno dobro Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine Boris Rumjancev (1906-1980) Ruski akademski slikar, disident. Posle oktobarske revolucije dosao u Kraljevinu Jugoslaviju gde je boravio i radio do 1942. g. kada je iselio u Ameriku, Njujork. gde je i umro. Za vreme boravka u Kraljevini Jugoslaviji pretezno je radio akvarele i tempere.. Dimenzija sa autenticnom drvenim ramom 30 x 20 cm. Pogledajte moju bogatu ponudu na KUPINDO https://www.kupindo.com/MojKupindo/Prodajem
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Umetnost
Detalji predmeta Stanje Polovno Kulturno dobro Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine Radio ga je stari ikonograf . Uživo je još lepša.
SVETOMIR ARSIĆ BASARA Galerija RTS 10. novembar - 3. februar 2012. Katalog izložbe Autor kataloga: Srđan Marković Izdavač: Radio-televizija Srbije, Beograd 2011. Mek povez sa klapnama, 32 stranice, ilustrovano, 21cm Katalog je NOV ---------------------------- k
Ejub Štitkovac: DUHOVNA STRANA AMERIKE, JUNIR Niš/Medijska knjižara Krug Beograd 2004, str. 231. Studija o religiji u Americi. Očuvanost 4. Ejub Štitkovac (1947-2006) je rođen u Žepi u Bosni i Hercegovini. Završio je medresu u Sarajevu i Filozofski fakultet u Beogradu. Radio je u Radiju Jugoslavija, dnevnim listovima `Borba` i `Naša Borba` i kao dopisnik radio stanice `Dojče vele` iz Beograda, a bio je saradnik `Helsinške povelje`, glasila Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. Štitkovac je pisao o verskim temama, crkvi, ekumenizmu, a bio je i izuzetan poznavalac političkih kretanja u arapskom svetu, posebno na Bliskom istoku. Autor je zbirke poezije `Slovo o Žepi` (1994) a osam godina kasnije romana `Zlovrh` o Žepi i Žepljanima u zadnjem ratu. Autor je i knjiga `Različiti putevi do Boga` i `Duhovna strana Amerike`
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Umetnost
Detalji predmeta Stanje Kolekcionarski primerak Kulturno dobro Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine Kragujevački karikatusta....najpoznatiji....radio u svetlosti....... Aca Krnja...dobitnik mnogih nagrada u SFRJ..... Dimenzija karikature....28x19 santimetara..... Plaćanje pre slanja.....
Radio-televizija Beograd Redakcija dramskih emisija Specijalna izdanja Izdato u Beogradu 1969.god Burleska o grku - Generali ili srodstvo po oružju - provod - Jednog dana moj Jamele - Noć i magla - Simon - Gospodin foka - Sezona poljubaca. Stanje kao na slikama Mek povez 259.strana
Đuro Kovačević : REKVIJEM ZA SOCIJALIZAM - Ima li socijalizam budućnosti? , Stručna knjiga / Univerzitetska riječ 1989, str. 209. Očuvanost 3 ; na nekoliko stranica ima podvlačenja hemiskom. Ђуро Ковачевић (Велика Греда, 14. август 1943 — Жабљак, 21. јул 2011) био је историчар, политиколог и песник. Ђуро Ковачевић је рођен 14. августа 1943. године у Великој Греди, Банат, Србија. Гимназију је завршио у Зрењанину, а Правни факултет на Универзитету у Београду, где је и докторирао 1976. године, са тезом „Политичка елита и савремено грађанско друштво“. Непосредно пред студентске демонстрације, 1968, као постдипломац изабран је за председника Савеза студената Југославије, са којим је започело његово активно ангажовање у политици.[1] Заступао је тезе либерала, који су се залагали за више тржишта у економској, и више демократије у политичкој сфери. Међутим, тезе либерала се нису уклапале у пројекат југословенског друства тадашњег председника Југославије, Јосипа Броза Тита. Био је један од најмлађих и најперспективнијих припадника тадашње српске политичке елите. Са непуних тридесет година, налазио се у најужем руководству Социјалистичког савеза, тада најмасовније политичке и друштвене организације у земљи. Тих година се посебно ангажовао на припремама новог Устава. Настојао је да се идеје и ставови српског руководства управо нађу у том највишем законском акту државе. Када је почео обрачун са српским либералима, нуђена му је изгледна политичка каријера, међутим он је понуду одбио, с обзиром да је то било противно његовим моралним и политичким начелима, па се тада повукао са политичке сцене. У бурном периоду између студентских демонстрација и пада либерала, у оквиру Београдског универзитета и Универзитетског одбора савеза студената, учествовао је у оснивању Студентског културног центра (СКЦ). У истом периоду је учествовао и у покретању угледног, вишедеценијског часописа „Идеје“ , који је значајно утицао на научну и културну сцену. Године 1990. трансформисао је Институт за раднички покрет, у коме је радио већ извесно време у Институт за европске студије у Београду. Од 1990. до 2002. године био је и директор ове институције. Заједно са професором Светозарем Стојановићем, Ђуро Ковачевић је основао Српско–амерички центар 2002. године. Овај центар је 2009. године прерастао у Центар за националну стратегију(ЦЕНС). Организовањем скупова, трибина, форума и различитих пројеката, чланови ове организације су упућивали на неопходност промишљања положаја Србије у савременом свету. Од 2006 до 2009. године, био је члан Програмског одбора Радио-телевизије Србије (РТС). Аутор је више десетина научних студија објављених по разним часописима из области политичке теорије, политичке социологије и политичке историје. У последње две деценије живота, посебно се бавио проблемима глобализације, транзиције, европских интеграција, сломом социјализма, кризом и распадом Југославије. Објавио је четири књиге, а пета која је у тренутку смрти била у припреми, није изашла. Током целе радне каријере, објављивао је краће текстове у недељницима и дневној штампи. Дао је бројне интервјуе и уцествовао у многим радио и ТВ емисијама. Био је чест гост на другом и трећем програму Радио Београда, као и на другом програму Радио телевизије Београд . Паралелно са научним радом, Ђуро Ковачевић се бавио песништвом. Објавио је пет збирки поезије.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Umetnost
Detalji predmeta Stanje Kolekcionarski primerak Kulturno dobro Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine Petar Curcic, (1938-2021), kultni vojvodjanski i srpski slikar i graficar. Ziveo i radio u Novom Sadu. Grafika "Strumicka ulica", je detalj starog Novog Sada, sadasnji Liman I, nastala 1978 godine. Numerisana je sa 4/20. Dimenzije 40x30, odnosno 56x50 cm