Očuvan telefon, malo radio. Radi na sve kartice. Ima pukotinu na staklu i ne radi.Ima i male ogrebotine i tragova upotrebe od vadjenja i stavljanja u futrolu. Zbog tih neispravnosti prodaje se za rezervne delove. Uz telefon idu i dve baterije.

Kozmetičko stanje 10/10 Fiksno. Nema bagova, mrtvih piksela ili bilo kakvih drugih nedostataka. Korišćen 6 meseci, vidi se koliko je radio na jednoj od fotografija. Cena fiksna. Bez zamena. Slanje Post Expressom ili lično preuzimanje u Somboru. slanje posle uplate.

Izdavač: Radio Beograd 1969. odlično očuvana 446 str. Neki od naslova: Taras Kermauner Literattura i ideologija R Herbert Markuze Ideja progresa i svetllosti psihoanalize Strukturalizam klod Levi Stros ili `Želja za incestom` Valter Viora Četiri epohe muzike Johan Huizinga Homo Ludens

U ovoj knjizi možete pročitati, nova, prvi put štampana kazivanja Oca Tadeja. Tonski zaspisi,koje sam skupio, a priličan deo lično snimio, objavljeni su delimično na talasima Radio Beograda u okviru emisije „Talasi neba“. Celokupan razgovor je čekao ovu knjigu. Priređivač

Kao na slikama lepo očuvane unutra čiste Ivan Focht (Sarajevo, 7. 6. 1927 - Zagreb, 20. 10. 1992), jugoslavenski filozof i mikolog. Sadržaj 1 Biografija 2 Djela 2.1 Knjige 2.2 Izabrani članci 2.3 Prijevodi i predgovori 3 Reference Biografija[uredi | uredi kod] Ivan Focht je rođen 7. 6. 1927 u Sarajevu u židovskoj[1][2] porodici Josipa i Sare-Šarlote Foht.[3] Ivanov otac, majka i mlađi brat Vlatko su stradali za vrijeme Holokausta.[3] Tijekom Drugoga svjetskoga rata, 1944 godine, cijela porodica Foht je uhićena, pošto je u njihovoj kući otkriven materijal vojne prirode i tiskara mjesnoga komiteta Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). Izbjegavši smrt, skokom sa drugog kata zatvora u zgradi Župskoga redarstva,[3] Ivan se pridružio Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije (NOVJ).[2] Nakon rata pohađao je i završio Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u klasi Vladimira Filipovića. Nakon obrane doktorske teze vratio se u Sarajevo, gdje je predavao estetiku na odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i na Muzičkoj akademiji sve do odlaska u mirovinu. Potom se preselio u Zagreb, gdje je proveo ostatak života.[4][5] Ivan je bio filozof fenomenološke orijentacije, koji se već u ranim djelima odmicao od marksističkog i psihologističkog tumačenja umjetnosti. Glazba je u njegovim tekstovima imala ontološku prednost u odnosu na sve ostale umjetnosti. U glazbenoj umjetnosti, osobito onoj Bachovoj, Focht je pokušavao razotkriti bitnost pitagorejskog ostvarenja glazbe. Utemeljena brojem te na zakonima kosmosa što su ih ustanovili Pitagora i njegovi učenici, Bachova glazba prema tumaćenju Ivana Fochta nije puki odraz subjekta, niti odraz društvene zbilje, jednako tako ona nije izraz ljudskih osjećaja, nego tajna života ustrojena i ugođena prema kozmičkim zakonima.[4][5] Ivan Focht se pored estetike bavio i gljivarstvom, te je objavio nekoliko značajnih knjiga o gljivama. Također je bio jedan od prvih teoretičara znanstvene fantastike u nas, smatrajući kako je naše doba doba odumiranja filozofije, odnosno doba znanosti i znanstvene fantastike. Bio je dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.[4][5] Ivan Focht je preminuo u Zagrebu, 20. 10. 1992 godine. Sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoju.[6] Djela[uredi | uredi kod] Knjige[uredi | uredi kod] Istina i biće umjetnosti, Sarajevo: Svjetlost, (1959) Mogućnost, nužnost, slučajnost, stvarnost / Hegelovo učenje o odumiranju umjetnosti, Sarajevo: Veselin Masleša, (1961) Moderna umetnost kao ontološki problem, Beograd: Institut društvenih nauka, (1965) Uvod u estetiku, Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika, (1972) Tajna umjetnosti, Zagreb: Školska knjiga, (1976) Gljive Jugoslavije, Beograd: Nolit, (1979) Savremena estetika muzike: Petnaest teorijskih portreta, Beograd: Nolit, (1980) Ključ za gljive, Zagreb: Naprijed, (1986) Naši vrganji, Zagreb: Znanje, (1987) Izabrani članci[uredi | uredi kod] Marks o ljudskoj slobodi, Zora, 3, br. 9, 38-46, (1950) Shematiziranje podjele materijalizam-idealizam u obradi istorije filozofije, Pregled, 3, br. 10, (1953) Realizam-modernizam, Kulturni radnik, br. 10, 7-14, (1956) Neobičan položaj moderne muzike, Kulturni radnik, br. 1-2, 14-20, (1957) Pavle Stefanović, `Tragom tona`, Izraz, br. 7-8, 101-104, (1958) Apstraktno slikarstvo pod udarima, Izraz, br. 7-8, (1959) Najnoviji Lukačev estetički pokušaj, Izraz, 3, knj. 6, br. 11-12, 488-500, (1959) Tegobe teorije odraza, Izraz, 5, knj. 2, 149-165, (1961) Humanost umjetnosti, u: Branko Bošnjak i Rudi Supek (ur.), Humanizam i socijalizam, knj. 1, Zagreb: Naprijed, 217-234, (1963) Izgledi fenomenološke estetike muzike, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 3, knj. 6, br. 11, 679-712, (1964) Umjetnička tehnika i tehnifikacija umjetnosti, Praxis, 3, br. 2, 167-180, (1966) Granica Hartmannove estetike, Praxis, 4, br. 5-6, 749-754, (1967) Umjetnost i partijnost, Izraz, 9, br. 8-9, 815-822, (1967) O knjizi Dragutina Gostuškog `Vreme umetnosti`, Treći program Radio Beograda, br. 1, proljeće, 245-254, (1969) Estetički programi časopisa, Treći program Radio Beograda, br. 2, ljeto, 219-230, (1969) Teorijski autoportret, Treći program Radio Beograda, br. 4, zima, 324-332, (1970) Modalitet umjetnosti, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 9, 338-346, (1971) Umjetnost kao objektivirani duh, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 10-11, 552-558, (1971) Adornova podjela umjetnosti na `avangardnu` i `masovnu`, Kulturni radnik, br. 5, 83-89, (1972) La notion pythagoricienne de la musique: contribution a sa determination, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 3, br. 2, 161-172, (1972) Korčulanske gljive sabrane u prosincu, Zbornik otoka Korčule, sv. 2, 229-240, (1972) Šta je muzika, Treći program Radio Beograda, br. 16, zima, 345-354, (1973) Ukus malograđanina, Treći program Radio Beograda, br. 17, proljeće, 259-266, (1973) `Forma` i forme, Treći program Radio Beograda, br. 18, ljeto, 325-366, (1973) Otvorenost za vrednote, Treći program Radio Beograda, br. 19, jesen, 59-70, (1973) Adornos gnoseologistische Einstellung zur Musik, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 5, br. 2, 265-276, (1974) Andreas Liess: Der Weg nach Innen (Ortung ästhetischen Denkens heute), Verlag San Michele, Zürich 1973, pp. 134 (recenzija), International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 5, br. 2, 346-350, (1974) Amuzija hegelijanstva, Polja, 20, br. 186-187, 12-14, (1974) Slika čovjeka i kosmosa, Treći program Radio Beograda, br. 21, proljeće, 523-562, (1974) Granice ontologije umjetnosti u istraživanju književnog djela, Teka, br. 8, proljeće, 318-328, (1975) Geneza literature, Treći program Radio Beograda, br. 24, zima, 71-128, (1975) Filozofija prirode, Treći program Radio Beograda, br. 27, jesen, br. 27, 29-112, (1975) Put k ontologiji umjetnosti, u: Ante Marušić (ur.), Svijet umjetnosti: Marksističke interpretacije, Zagreb: Školska knjiga, 195-212, (1976) Esej kao protuteža filosofijskom sistemu, Delo, 22, br. 5, 30-39, (1976) Gljive dubrovačkog kraja, Dubrovnik, br. 6, 89-102, (1976) Muzika i simbolika brojeva, Polja, 23, br. 220-221, 3-6, (1977) Smrt i beskonačnost, Polja, 24, br. 236, 31-33, (1978) Filozofija muzike, u: Dobroslav Smiljanić (ur.), Filozofija umetnosti, Beograd: Kolarčev narodni univerzitet, 145-155, (1978) Filozofija izvan struke, Treći program Radio Beograda, br. 36, zima, 195-216, (1978) Savremeni estetičari muzike: Muzičari o muzici, Treći program Radio Beograda, br. 39, jesen, 451-481, (1978) Filozofski pogledi Franca Kafke: Jedan nacrt, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 3, 251-259, (1979) Metaestetika ili estetike marksizma, u: Sreten Petrović, Marksistička estetika: Kritika estetičkog uma, Beograd: BIGZ, 1-9, (1979) Problem identiteta muzičkog djela, Život umjetnosti, br. 29/30, 92-102, (1980) Jankelevičev muzičko-estetički agnosticizam, Polja, 26, br. 256-257, 197-200, (1980) Kriza ili kataklizma: Hegel i moderna umetnost, Politika, broj 10, (1980) Glazba i gljive padoše nam s neba, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 6, 195-201, (1981) Nesreća u sreći, Polja, 27, br. 264, 57-59, (1981) Estetika i moderna umjetnost, Polja, 29, br. 288, 70-72, (1983) Prijevodi i predgovori[uredi | uredi kod] Günther Anders: Kafka - za i protiv, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Narodna prosvjeta, (1955) Benedetto Croce: Estetika kao nauka o izrazu i opća lingvistika, preveo Vinko Vitezica, predgovor Ivan Focht, Zagreb: Naprijed, (1960) György Lukacs: Prolegomena za marksističku estetiku: posebnost kao centralna kategorija estetike, preveo Milan Damjanović, uvodna studija Ivan Focht, Beograd: Nolit, (1960) Max Raphael: Teorija duhovnog stvaranja na osnovi marksizma, preveo Konstantin Petrović, predgovor Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša, (1960) Max Dessoir: Estetika i opća nauka o umjetnosti, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša, (1963) Theodor W. Adorno: Filozofija nove muzike, preveo i predgovor napisao Ivan Focht, Beograd: Nolit, (1968) Eduard Hanslick: O muzički lijepom, predgovor i prijevod Ivan Focht, Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod, (1977) Vladimir Jankélévitch: Muzika i neizrecivo, prevela Jelena Jelić, predgovor Ivan Focht, Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada, (1987)

Kao na slikama Izdavač: Zavod za izdavanje udžbenika - Sarajevo 1972 Ivan Focht (Sarajevo, 7. 6. 1927 - Zagreb, 20. 10. 1992), jugoslavenski filozof i mikolog. Sadržaj 1 Biografija 2 Djela 2.1 Knjige 2.2 Izabrani članci 2.3 Prijevodi i predgovori 3 Reference Biografija[uredi | uredi kod] Ivan Focht je rođen 7. 6. 1927 u Sarajevu u židovskoj[1][2] porodici Josipa i Sare-Šarlote Foht.[3] Ivanov otac, majka i mlađi brat Vlatko su stradali za vrijeme Holokausta.[3] Tijekom Drugoga svjetskoga rata, 1944 godine, cijela porodica Foht je uhićena, pošto je u njihovoj kući otkriven materijal vojne prirode i tiskara mjesnoga komiteta Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). Izbjegavši smrt, skokom sa drugog kata zatvora u zgradi Župskoga redarstva,[3] Ivan se pridružio Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije (NOVJ).[2] Nakon rata pohađao je i završio Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u klasi Vladimira Filipovića. Nakon obrane doktorske teze vratio se u Sarajevo, gdje je predavao estetiku na odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i na Muzičkoj akademiji sve do odlaska u mirovinu. Potom se preselio u Zagreb, gdje je proveo ostatak života.[4][5] Ivan je bio filozof fenomenološke orijentacije, koji se već u ranim djelima odmicao od marksističkog i psihologističkog tumačenja umjetnosti. Glazba je u njegovim tekstovima imala ontološku prednost u odnosu na sve ostale umjetnosti. U glazbenoj umjetnosti, osobito onoj Bachovoj, Focht je pokušavao razotkriti bitnost pitagorejskog ostvarenja glazbe. Utemeljena brojem te na zakonima kosmosa što su ih ustanovili Pitagora i njegovi učenici, Bachova glazba prema tumaćenju Ivana Fochta nije puki odraz subjekta, niti odraz društvene zbilje, jednako tako ona nije izraz ljudskih osjećaja, nego tajna života ustrojena i ugođena prema kozmičkim zakonima.[4][5] Ivan Focht se pored estetike bavio i gljivarstvom, te je objavio nekoliko značajnih knjiga o gljivama. Također je bio jedan od prvih teoretičara znanstvene fantastike u nas, smatrajući kako je naše doba doba odumiranja filozofije, odnosno doba znanosti i znanstvene fantastike. Bio je dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.[4][5] Ivan Focht je preminuo u Zagrebu, 20. 10. 1992 godine. Sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoju.[6] Djela[uredi | uredi kod] Knjige[uredi | uredi kod] Istina i biće umjetnosti, Sarajevo: Svjetlost, (1959) Mogućnost, nužnost, slučajnost, stvarnost / Hegelovo učenje o odumiranju umjetnosti, Sarajevo: Veselin Masleša, (1961) Moderna umetnost kao ontološki problem, Beograd: Institut društvenih nauka, (1965) Uvod u estetiku, Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika, (1972) Tajna umjetnosti, Zagreb: Školska knjiga, (1976) Gljive Jugoslavije, Beograd: Nolit, (1979) Savremena estetika muzike: Petnaest teorijskih portreta, Beograd: Nolit, (1980) Ključ za gljive, Zagreb: Naprijed, (1986) Naši vrganji, Zagreb: Znanje, (1987) Izabrani članci[uredi | uredi kod] Marks o ljudskoj slobodi, Zora, 3, br. 9, 38-46, (1950) Shematiziranje podjele materijalizam-idealizam u obradi istorije filozofije, Pregled, 3, br. 10, (1953) Realizam-modernizam, Kulturni radnik, br. 10, 7-14, (1956) Neobičan položaj moderne muzike, Kulturni radnik, br. 1-2, 14-20, (1957) Pavle Stefanović, `Tragom tona`, Izraz, br. 7-8, 101-104, (1958) Apstraktno slikarstvo pod udarima, Izraz, br. 7-8, (1959) Najnoviji Lukačev estetički pokušaj, Izraz, 3, knj. 6, br. 11-12, 488-500, (1959) Tegobe teorije odraza, Izraz, 5, knj. 2, 149-165, (1961) Humanost umjetnosti, u: Branko Bošnjak i Rudi Supek (ur.), Humanizam i socijalizam, knj. 1, Zagreb: Naprijed, 217-234, (1963) Izgledi fenomenološke estetike muzike, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 3, knj. 6, br. 11, 679-712, (1964) Umjetnička tehnika i tehnifikacija umjetnosti, Praxis, 3, br. 2, 167-180, (1966) Granica Hartmannove estetike, Praxis, 4, br. 5-6, 749-754, (1967) Umjetnost i partijnost, Izraz, 9, br. 8-9, 815-822, (1967) O knjizi Dragutina Gostuškog `Vreme umetnosti`, Treći program Radio Beograda, br. 1, proljeće, 245-254, (1969) Estetički programi časopisa, Treći program Radio Beograda, br. 2, ljeto, 219-230, (1969) Teorijski autoportret, Treći program Radio Beograda, br. 4, zima, 324-332, (1970) Modalitet umjetnosti, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 9, 338-346, (1971) Umjetnost kao objektivirani duh, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 10-11, 552-558, (1971) Adornova podjela umjetnosti na `avangardnu` i `masovnu`, Kulturni radnik, br. 5, 83-89, (1972) La notion pythagoricienne de la musique: contribution a sa determination, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 3, br. 2, 161-172, (1972) Korčulanske gljive sabrane u prosincu, Zbornik otoka Korčule, sv. 2, 229-240, (1972) Šta je muzika, Treći program Radio Beograda, br. 16, zima, 345-354, (1973) Ukus malograđanina, Treći program Radio Beograda, br. 17, proljeće, 259-266, (1973) `Forma` i forme, Treći program Radio Beograda, br. 18, ljeto, 325-366, (1973) Otvorenost za vrednote, Treći program Radio Beograda, br. 19, jesen, 59-70, (1973) Adornos gnoseologistische Einstellung zur Musik, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 5, br. 2, 265-276, (1974) Andreas Liess: Der Weg nach Innen (Ortung ästhetischen Denkens heute), Verlag San Michele, Zürich 1973, pp. 134 (recenzija), International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 5, br. 2, 346-350, (1974) Amuzija hegelijanstva, Polja, 20, br. 186-187, 12-14, (1974) Slika čovjeka i kosmosa, Treći program Radio Beograda, br. 21, proljeće, 523-562, (1974) Granice ontologije umjetnosti u istraživanju književnog djela, Teka, br. 8, proljeće, 318-328, (1975) Geneza literature, Treći program Radio Beograda, br. 24, zima, 71-128, (1975) Filozofija prirode, Treći program Radio Beograda, br. 27, jesen, br. 27, 29-112, (1975) Put k ontologiji umjetnosti, u: Ante Marušić (ur.), Svijet umjetnosti: Marksističke interpretacije, Zagreb: Školska knjiga, 195-212, (1976) Esej kao protuteža filosofijskom sistemu, Delo, 22, br. 5, 30-39, (1976) Gljive dubrovačkog kraja, Dubrovnik, br. 6, 89-102, (1976) Muzika i simbolika brojeva, Polja, 23, br. 220-221, 3-6, (1977) Smrt i beskonačnost, Polja, 24, br. 236, 31-33, (1978) Filozofija muzike, u: Dobroslav Smiljanić (ur.), Filozofija umetnosti, Beograd: Kolarčev narodni univerzitet, 145-155, (1978) Filozofija izvan struke, Treći program Radio Beograda, br. 36, zima, 195-216, (1978) Savremeni estetičari muzike: Muzičari o muzici, Treći program Radio Beograda, br. 39, jesen, 451-481, (1978) Filozofski pogledi Franca Kafke: Jedan nacrt, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 3, 251-259, (1979) Metaestetika ili estetike marksizma, u: Sreten Petrović, Marksistička estetika: Kritika estetičkog uma, Beograd: BIGZ, 1-9, (1979) Problem identiteta muzičkog djela, Život umjetnosti, br. 29/30, 92-102, (1980) Jankelevičev muzičko-estetički agnosticizam, Polja, 26, br. 256-257, 197-200, (1980) Kriza ili kataklizma: Hegel i moderna umetnost, Politika, broj 10, (1980) Glazba i gljive padoše nam s neba, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 6, 195-201, (1981) Nesreća u sreći, Polja, 27, br. 264, 57-59, (1981) Estetika i moderna umjetnost, Polja, 29, br. 288, 70-72, (1983) Prijevodi i predgovori[uredi | uredi kod] Günther Anders: Kafka - za i protiv, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Narodna prosvjeta, (1955) Benedetto Croce: Estetika kao nauka o izrazu i opća lingvistika, preveo Vinko Vitezica, predgovor Ivan Focht, Zagreb: Naprijed, (1960) György Lukacs: Prolegomena za marksističku estetiku: posebnost kao centralna kategorija estetike, preveo Milan Damjanović, uvodna studija Ivan Focht, Beograd: Nolit, (1960) Max Raphael: Teorija duhovnog stvaranja na osnovi marksizma, preveo Konstantin Petrović, predgovor Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša, (1960) Max Dessoir: Estetika i opća nauka o umjetnosti, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša, (1963) Theodor W. Adorno: Filozofija nove muzike, preveo i predgovor napisao Ivan Focht, Beograd: Nolit, (1968) Eduard Hanslick: O muzički lijepom, predgovor i prijevod Ivan Focht, Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod, (1977) Vladimir Jankélévitch: Muzika i neizrecivo, prevela Jelena Jelić, predgovor Ivan Focht, Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada, (1987) Estetika max bense abraham mol hegel hartman ...

Boja: Crna Dijagonala ekrana: 1.77" Rezolucija: 160 x 128 RAM memorija: 32 MB Čipset: SC6533G Interna memorija: 32 MB Proširenje interne memorije: microSD do 16GB Zadnja kamera: 0.08 Mpix Opis zadnje kamere: 0.08 MPix Radio: Da NFC: Ne Kapacitet baterije: 1000 mAh SIM slot: Dual SIM 2G mreža: Da 3G mreža: Da 4G (LTE): Ne 5G mreža: Ne Dimenzije: 119 x 50 x 14.1mm Boja: Crna Dijagonala ekrana: 1.77" Rezolucija: 160 x 128 RAM memorija: 32 MB Čipset: SC6533G Interna memorija: 32 MB Proširenje interne memorije: microSD do 16GB Zadnja kamera: 0.08 Mpix Opis zadnje kamere: 0.08 MPix Radio: Da NFC: Ne Kapacitet baterije: 1000 mAh SIM slot: Dual SIM 2G mreža: Da 3G mreža: Da 4G (LTE): Ne 5G mreža: Ne Dimenzije: 119 x 50 x 14.1mm

PRODATO Proizvod je rasprodat. Aktuelne proizvode iz ove kategorije možete pogledati klikom na dugme ispod: Vidi proizvode Opis i namena proizvoda Mobilni telefon Nokia 2220s Graphite.2G Network: GSM 900 / 1800Displej:Tip: TFT, 65K boja,Veličina: 128 x 160 pixels, 1.8inchMelodija:Tip: MP3,Spikerfon,3.5 mm audio jackPrilagođavanje: Download,Vibracije,Imenik: 1000 unosa, Photocall,Memorija poziva: 20 pozvanih, 20 primljenih, 20 propuštenih poziva,Slot za memorijsku karticu: Ne,32 MB interne memorije Karakteristike proizvoda Poruke: SMS, MMS, Email .Browser: WAP 2.0/xHTML, HTML .Radio: Stereo FM radio, FM snimanje .Igrice .Boja: grafit .Java: Yes, MIDP 2.1 .MP4/H.263 player .MP3/AAC player .Nokia.XpressAudio messaging .Organizer .Voice memo .T9 .Baterija: Standardna baterija, Li-Ion 860 mAh (BL-4S) .Stand-by: do 480 h Vreme razgovora: do 5 h 20 min .Dimenzije: 93.5 g

Specifikacije Opis Recenzije (0) 2G mreža Da, GSM 900 / 1800 – SIM 1 & SIM 2 3G mreža Ne 4G mreža Ne GPRS Da Edge Da U prodaji Mart 2020 Dimenzije 123.7 x 52.4 x 13.1 mm Težina 88,2 g Veličina SIM kartice Micro SIM Dual SIM (dve kartice) Da Tip ekrana TFT, sa 65.000 boja Veličina ekrana 2,4 inča Rezolucija ekrana 240 x 320 piksela, 4:3 odnos (~167 ppi) Zaštitno staklo ekrana Ne Operativni sistem Fabrički Procesor Mediatek MT6260 Memorija 8 MB Memorijska kartica Da, do 32 GB ( memorija se dokupljuje) Kamera VGA, LED blic Prednja kamera Ne Video Ne Wi-Fi Ne Bluetooth Da, 3.0, A2DP USB konekcija Da, micro USB v1.1 NFC Ne GPS Ne FM radio Da, stereo FM radio Baterija Li-Ion 1200 mAh

Specifikacije Video Recenzije (0) 2G mreža Da, GSM 900 / 1800 – SIM 1 & SIM 2 3G mreža Ne 4G mreža Ne GPRS Ne Edge Ne U prodaji Maj 2020 Dimenzije 132 x 50.5 x 15 mm Težina 90,5 g Veličina SIM kartice Micro SIM Dual SIM (dve kartice) Da Tip ekrana TFT, sa 65.000 boja Veličina ekrana 2,4 inča Rezolucija ekrana 240 x 320 piksela, 4:3 odnos (~167 ppi) Zaštitno staklo ekrana Ne Operativni sistem Fabrički, Serija30+ Procesor MTK Memorija 4 MB Memorijska kartica Da, do 32 GB ( memorija se dokupljuje) Kamera VGA, LED blic Prednja kamera Ne Video Da Wi-Fi Ne Bluetooth Da, 3.0, A2DP USB konekcija Da, micro USB v2.0 NFC Ne GPS Ne FM radio Da, stereo FM radio Baterija Li-Ion 1.020 mAh

Detalji predmeta Stanje Nekorišćeno Model Galaxy A13 Proizvođač Samsung Operativni sistem Android Operater Radi sa svim karticama (SIM Free) Prodajem novi telefon (radio 1 dan), Samsung Galaxy A13. Uz telefon se dobija zaštitno staklo, zaštitna maska i usb kabl (kabl za punjač).

Izdavač: Radio Beograd 1971. odlično očuvana 624 str. Neki od naslova: Gaetan Pikon O jednoj novoj tradiciji Žan Divinjo Umetnost danas Radomir Konstantinović Iskustvo lakrdije Stanislav Vinaver Predrag Vranicki Filosofija i historija Branko Petranović Istorija i politička nauka Špiro Kulešić Istroija i etnologija...

Opis Opis Sigurna kupovina. Povrat novca u roku od 15 dana. Saljemo dodatne slike na zahtev. Telefon 3310 plavo sivi Nokia 3310 dual sim card Boja plavo siva 2 Mp camera Baterija litijum Fm radio Micro sd card Punjac Telefon 3310 plavo sivi

Procesor SC6531 Baterija 600mAh Li-Ion Veličina ekrana 1.77" LCD Zadnja kamera 0.08 MP RAM Memorija 32MB Interna memorija 32MB SD kartica do 8 GB Povezivanje Bluetooth , USB 2.0 Ostalo FM Radio Reklamacioni period Zagarantovana sva prava kupaca po osnovu zakona o zaštiti potrošača

Telefon je bio potpuno ispravan do pre neki dan ali samo se ugasio i vise ne reaguje nista. .. . Tach je radio sve ok i ako je ostecen. Prodaje se kao neispravan, bez reklamacije. Bez punjac. Tu sam za sva pitanja. POGLEDAJTE OSTALE MOJE OGLASE

Opis proizvoda Karakteristike: • Dijagonala ekrana: 2.4" • Karakteristike ekrana: TFT • Rezolucija ekrana: 320 x 240 piksela • Procesor: ARM • Ram / Memorija: 4MB / 4MB • Zadnja kamera: Single • Opis zadnje kamere: 0.3Mpix (VGA) Ostale karakteristike • Ugrađeni radio • Ulaz: Micro USB • Kapacitet baterije: 1450mAh • Proširenje memorije: microSD do 32GB

Procesor SC6531 Baterija 600mAh Li-Ion Veličina ekrana 1.77" LCD Zadnja kamera 0.08 MP RAM Memorija 32MB Interna memorija 32MB SD kartica do 8 GB Povezivanje Bluetooth , USB 2.0 Ostalo FM Radio Reklamacioni period Zagarantovana sva prava kupaca po osnovu zakona o zaštiti potrošača

Bluetooth verzija 5.0 Povezivanje preko bluetooth-a Kompatibilne su sa Ios i Android uređajima Podržavaju SD karticu do 32gb Imaju ugrađen FM radio Poseduju mikrofon tako da je moguć i razgovor preko slušalica Poseduju ulaz za AUX kabal Bluetooth domet do 10m Punjiva baterija

Opis proizvoda Karakteristike: • Dijagonala ekrana: 2.4" • Karakteristike ekrana: TFT • Rezolucija ekrana: 320 x 240 piksela • Procesor: ARM • Ram / Memorija: 4MB / 4MB • Zadnja kamera: Single • Opis zadnje kamere: 0.3Mpix (VGA) Ostale karakteristike • Ugrađeni radio • Ulaz: Micro USB • Kapacitet baterije: 1450mAh • Proširenje memorije: microSD do 32GB

Opis proizvoda Karakteristike: • Dijagonala ekrana: 2.4" • Karakteristike ekrana: TFT • Rezolucija ekrana: 320 x 240 piksela • Procesor: ARM • Ram / Memorija: 4MB / 4MB • Zadnja kamera: Single • Opis zadnje kamere: 0.3Mpix (VGA) Ostale karakteristike • Ugrađeni radio • Ulaz: Micro USB • Kapacitet baterije: 1450mAh • Proširenje memorije: microSD do 32GB

Opis Opis Sigurna kupovina. Povrat novca u roku od 15 dana. Saljemo dodatne slike na zahtev. Telefon 3310 narandzasto sivi Nokia 3310 dual sim card Boje crna narandzasto siva 2 Mp camera Baterija litijum Fm radio Micro sd card Punjac Telefon 3310 narandzasto sivi

Opis Opis Sigurna kupovina. Povrat novca u roku od 15 dana. Saljemo dodatne slike na zahtev. Telefon nokia 3310 NOVO U ORIGINALNOM PAKOVANJU! Nokia 3310 dual sim card Boja plavo siva 2 Mp camera Baterija litijum Fm radio Micro sd card Punjac Telefon nokia 3310

Procesor SC6531 Baterija 600mAh Li-Ion Veličina ekrana 1.77" LCD Zadnja kamera 0.08 MP RAM Memorija 32MB Interna memorija 32MB SD kartica do 8 GB Povezivanje Bluetooth , USB 2.0 Ostalo FM Radio Reklamacioni period Zagarantovana sva prava kupaca po osnovu zakona o zaštiti potrošača

Opis proizvoda Karakteristike: • Dijagonala ekrana: 2.4" • Karakteristike ekrana: TFT • Rezolucija ekrana: 320 x 240 piksela • Procesor: ARM • Ram / Memorija: 4MB / 4MB • Zadnja kamera: Single • Opis zadnje kamere: 0.3Mpix (VGA) Ostale karakteristike • Ugrađeni radio • Ulaz: Micro USB • Kapacitet baterije: 1450mAh • Proširenje memorije: microSD do 32GB