Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 80 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
RADIO MATER, 9 od 12 brojeva iz 1983. (nedostaje april, jul, avgust) A4 format, 9 x 32 strane. Lepo očuvani, na koricama mali tragovi stajanja (uvećajte sliku, prvi broj ima mali zapis na korici). Slična ponuda i na: https://www.kupindo.com/pretraga.php?Grupa=1509&Pretraga=&CeleReci=0&UNaslovu=0&Prodavac=stefanijak&Okrug=-1&Opstina=-1&CenaOd=&CenaDo=&submit=tra%C5%BEi Radio, auto, semafor za košarku, integrisana kola, audio-tehnika, FM/AM prijemnik za 2 metra
RADIO MATER, 1978. Komplet sadrži april, jun, jul/avgust, septembar, oktobar i decembar A4 format, 6 x 32 strane. Lepo očuvani, na koricama trag prašine od stajanja. Slična ponuda i na: https://www.kupindo.com/pretraga.php?Grupa=1509&Pretraga=&CeleReci=0&UNaslovu=0&Prodavac=stefanijak&Okrug=-1&Opstina=-1&CenaOd=&CenaDo=&submit=tra%C5%BEi Sporoanalizirajuća amaterska televizija, antene, amaterske gradnje, prijemnici...
RADIO MATER, komplet iz 1979. (nedostaje april, maj i novembar; jul i avgust je dvobroj) A4 format, 8 x 32 strane. Lepo očuvani, na koricama mali trag prašine. Slična ponuda i na: https://www.kupindo.com/pretraga.php?Grupa=1509&Pretraga=&CeleReci=0&UNaslovu=0&Prodavac=stefanijak&Okrug=-1&Opstina=-1&CenaOd=&CenaDo=&submit=tra%C5%BEi Antenski prilagođivači, merač frekvencije, prijemnik za ARG na 144 MHz, bezkontaktni tasteri, fototajmer, osciloskop...
RADIO MATER, 1983. Časopis Saveza radioamatera Jugoslavije Komplet sadrži brojeve 2, 3, 5, 6, 7/8 i 12. A4 format, 6 x 32 strane. Lepo očuvani, na koricama trag prašine od stajanja.. Slična ponuda i na: https://www.kupindo.com/pretraga.php?Grupa=1509&Pretraga=&CeleReci=0&UNaslovu=0&Prodavac=stefanijak&Okrug=-1&Opstina=-1&CenaOd=&CenaDo=&submit=tra%C5%BEi Alarm za auto, ekspanovani spektar, prenos signala, ram antene, vobler, ukt pojačivač, YU repetitori, frekvencmetar...
RADIO MATER, 1980. Časopis Saveza radioamatera Jugoslavije Komplet sadrži brojeve 1, 5, 6, 7/8, 9, 11 i 12. A4 format, 7 x 32 strane. Lepo očuvani, na koricama trag prašine od stajanja i na jednom mala žvrljotina. Slična ponuda i na: https://www.kupindo.com/pretraga.php?Grupa=1509&Pretraga=&CeleReci=0&UNaslovu=0&Prodavac=stefanijak&Okrug=-1&Opstina=-1&CenaOd=&CenaDo=&submit=tra%C5%BEi Elektronski higroskop, taster, kvad antena, solarne ćelije, modulator svetlosti, strujno kolo, generator pravouglih impulsa, žmigavac za 220 V...
RADIO MATER, 1983. Časopis Saveza radioamatera Jugoslavije Komplet sadrži brojeve 1, 2, 3, 4, 5, 6, 9 i 12. A4 format, 8 x 32 strane. Lepo očuvani, na koricama trag prašine od stajanja, jedna žvrljotina i poneko zacepljenje i žuta mrlja. Slična ponuda i na: https://www.kupindo.com/pretraga.php?Grupa=1509&Pretraga=&CeleReci=0&UNaslovu=0&Prodavac=stefanijak&Okrug=-1&Opstina=-1&CenaOd=&CenaDo=&submit=tra%C5%BEi Generatori svetlosnih impulsa, savremeni ukt uređaji, digitalna integrisana kola, indikator nivoa kiseline u akumulatoru, transverter, automatski punjač akumulatora, varikap diode...
ČASOPIS RADIO SARAJEVO - TREĆI PROGRAM 37 1982 Godina XI 652 strana 24 x 14 cm ISSN - 0351-0913 Uređivački odbor - Neđo Miljanović, Alirizah Gaši, Jasminka Huskić, Nikola Kovač, Rada Nuić, Vojka Smiljanić-Đukić, Husein Tahmiščić, Marina Trumić, Savo Vučić, Vojislav Vujanović, Dragomir Vuković SADRŽAJ: ČAZIM SADIKOVIĆ - Savremena društvena misao i politički sistem AHMET HADŽIROVIĆ - Iz istorije partije VOJMIR KLJAKOVIĆ - Ustanak postaje međunarodni problem PAVO ŽIVKOVIĆ - Bosansko-ugarski sukobi krajem XIV i u prvoj polovini XV stoljeća MEĐUNARODNE TEME RADOVAN VUKADINOVIĆ - Međunarodni aspekti poljske krize MUSTAFA RESULOVIĆ - Razoružavanje - perspektiva i neposredni cilj MARIO NOBILO - Međunarodna trgovina oružjem - motiv zemalja izvoznica MILAN BULAJIĆ - Međunarodno pravo čovjeka na (ekonomski) razvoj EKONOMSKI FORUM KASIM BEGIĆ - Razvoj socijalističkih društveno-ekonomskih odnosa u udruženom radu MESUD SABITOVIĆ - Neravnomjeran razvoj proizvodnih snaga - nasljeđe i problem socijalističkog sistema BRANKO ĐERIĆ - Tehnički progres kao nekonvecnionalni faktor razvoja PETER F. DRUCKER - Prema sljedećoj ekonomiji DIJALOG ANRI LEFEVR - Socijalisti u Francuskoj, samoupravljanje, marksizam SAM NUJOMA - Pokret nesvrstanosti i borba za nacionalno oslobođenje u Južnoj Africi PERO IVAČIĆ - Nesvrstanost i novi međunarodni informativni poredak TEODORO PETKOF - Savremeni politički procesiu Venecueli TEOTONIO DOS SANTOS - Aktuelne društveno-ekonomske prilike u Brazilu POETIKA IVAN FOCHT - Ekonomika i umjetnost SRETEN PETROVIĆ - Ideološke pretpostavke estetičkih obrazaca DANKO GRLIĆ - Marksizam, estetika i moderna umjetnost KASIM PROHIĆ - Marksistička misao i moderno umjetničko iskustvo LEV KREFT - Tradicija i avangarda ĐORĐE MALAVRAZIĆ - Adorno, moderna umetnost i filozofija IVICA DŽEPAROSKI - Podnevna senka Valtera Benjamina JANEZ STREHOVAC - Forma kao alibi DIMITRIJE BUŽAROSKI - Da dijalektičko-kritičkoj estetici muzike TVRTKO KULENOVIĆ - Nauke o komunikaciji, umetnost i marksizam JEŠA DENEGRI - Alternative Bauhausa: istorijsko-utopijsko DRAGAN KLAIĆ - Krleža i savremena drama ideja SLOBODAN RISTIĆ - Miroslav Krleža i likovne umetnosti NIKOLA KOVAČ - Samoupravno sporazumijevanje kao oblik traganja za višim duhovnm i moralnim vrijednostima LUAN STAROVA - Književnost male jezične rasprostranjenosti JOACHIM FIEBACH - Erwin Piscator KLAUS L. BERGHAHN - Operativna estetika prilog teoriji dokumentarne književnosti RADA STANAREVIĆ - Dokumentarno pozorište Petera Weissa OLGA M. FRAJDENBERG -Mit i drevna literatura KULTURNA BAŠTINA LJUBOMIR CVIJETIĆ - Rani Rizo Ramić MIRJANA GAKOVIĆ - Prilog za proučavanje partizanskih pozorišta u Narodnooslobodilačkom ratu na teritoriji Bosne i Hercegovine NENAD KNEŽEVIĆ - Miloš Mandić LJILJANA NOGO - O jeziku `Sarajevskog cvjetnika` JASMINKO MULAOMEROVIĆ - Astronomija u djelima bosanskohercegovačkih autora XVIII stoljeća NOVE KNJIGE FUAD MUHIĆ - Veljko Vlahović: Sabrani radovi KOSANA GLIŠIĆ - Vida Tomšić: Žene u razvoju socijalističke samoupravne Jugoslavije ENES DURAKOVIĆ - Radovan Vučković: Problemi, pisci i dela RADMILA POPOVIĆ - Drago Jovanović: Vrtlog RADOVAN VUČKOVIĆ - Slavko Leovac: Romansijer Miloš Crnjanski KASIM I. BEGIĆ - Aleksandar M. Vacić: Principi i politika dohotka BISERKA JELOVAC - Milan Vojnović: Svetska dominacija krupnog kapitala MIOMIR JAKŠIĆ - Srđan Kerim: Nerobna razmena u platnom bilansu Jugoslavije 1945-1980 PJESNIČKA ANTOLOGIJA TREĆEG PROGRAMA - Tahsin Sarač, Džengiz Bektaš U odličnom stanju, tekst bez podvlačenja
Knjiga je dobroočuvana.Ima posveta. ,,Đorđo Vazari, italijanski slikar, arhitekta i pisac jedan je od osnivača istorije umetnosti. Mada je radio na mnogim građevinama, i naslikao veliki broj fresaka i slika po rimskim i firentinskim crkvama i palatama, najveći trag Vazari je ostavio upravo na polju istorije umetnosti Njegove biografije velikih italijanskih umetnika XIII i XIV veka, glavni su izvor za proučavanje italijanske umetnosti u doba renesanse...``
Душан Петричић (Београд, 10. мај 1946) српски је карикатуриста, графичар, илустратор и професор.[1] У класи професора Богдана Кршића, дипломирао је на Графичком одсеку Академије за примењене уметности у Београду, 1969. године. Као карикатуриста радио је од 1969. до 1993. у београдским „Вечерњим новостима”. Стални сарадник, политички карикатуриста карикатуре која се објављује на насловној страни „Политике” је од 2009. Од 1993. до 2013. живео је у Торонту, Канадa izuzetno redak primerak ako ne i jedini
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Radoslav Lazić (Sanski Most, 13. septembar 1939)[1] je srpski reditelj, estetičar i dramski pedagog. Jedan je od najproduktivnijih srpskih pozorišnih stvaralaca.[2] Univerzitetski je profesor, istraživač sa preko 50 objavljenih monografskih izdanja. Radovi su mu prevedeni na više evropskih jezika. Gimnaziju i potom studije na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju završio u Beogradu, gde je diplomirao režiju u klasi prof. Vjekoslava Afrića, 1964. godine. Uporedo je studirao istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Postdiplomske studije iz oblasti teatrologije apsolvirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Specijalističke studije završio na Université, Paris VII, Diplome d`études approfondies (1981) i Diplôme doctorat de 3e cycle (1984) iz oblasti Études techniques et estétiques du Théatre. Doktorsku disertaciju Jugoslovenska dramska režija, 1918–1991, Teorija i istorija, praksa, propedeutika odbranio je na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu 1993. godine. Umetnički rad Kao pristalica multimedijalne orijentacije, osim pozorišta je režirao i na televiziji, radiju i filmu, te za scenu lutkarskog teatra. Kao pozorišni reditelj režirao oko 50 dramskih predstava na scenama Beograda, Zagreba, Novog Sada, Subotice, Niša, Banje Luke, Varaždina, Kumanova, Leskovca, Zrenjanina, Sombora, Vršca, Pančeva. Režirao je prvo izvođenje Sterije na sceni Državnog teatra Tirgu–Mureš u Rumuniji. Kao reditelj režirao za RTV Beograd i Novi Sad desetak serija i stotinak filmova i emisija, pretežno dokumentarnog i naučno–obrazovnog karaktera. Za Radio Beograd i Novi Sad režirao preko 50 radiofonskih ostvarenja. Naučno-istraživački rad Piše teorijske studije iz oblasti teatrologije, filmologije i nauke o medijima, kao i književnu i estetičku kritiku i esejistiku. Svojim naučnim istraživanjima dao vredan doprinos savremenoj estetici, istoriji i teorije multidisciplinarnoj režiji (pozorište, film, radio, televizija, opera, balet, lutkarstvo) i savremenoj estetici predstavljačkih umetnosti. Osnovu naučno–istraživačkog rada Radoslava Lazića predstavlja Jugoslovenska dramska režija / (1918–1991) / Teorija i istorija, praksa, propedeutika, zajedno sa Rečnikom dramske režije, imenikom osnovnih pojmova dramske režije. Ostali delovi njegovog istraživanja se organski nadovezuju na njih i predstavljaju otvorenu celinu istraživanja po načelu „work in progress“, „dela u nastajanju“. Lazićev kritičko–teorijski i esejistički rad karakterišu fundamentalna istraživanje u oblastima teatrologije, filmologije i nauke o medijima i njihove evaluacije na prostorima Srbije, Jugoslavije, Evrope i sveta. Plodove svog kritičko–istraživačko–publicističkog rada objavio je u preko 50 autorskih knjiga, sa tematikom iz estetike, teorije i istorije dramskih umetnosti, posebno u oblasti režije pozorište, film, radio, televizija, mediji i isto toliko naučnih zbornika i tematskih brojeva časopisa, kao i preko 1.000 bibliografskih jedinica u stručnoj periodici. Saradnik je mnogih časopisa u zemlji i inostranstvu. Učesnik je brojnih nacionalnih i međunarodnih simpozijuma i naučnih skupova posvećenih dramskim umetnosti. U Sterijinom pozorju ostvario je plodnu uredničku saradnju, dugu dve decenije, dajući doprinos umetničkom i naučnom razvoju našeg najznačajnijeg nacionalnog pozorišnog festivala i savremenoj teatrologiji. Od 1977. godine bio je saradnik, a potom i urednik časopisa za pozorišnu umetnost Scena. Bio je i urednik rubrike „RTV–estetika“ u časopisu RTV – teorija i praksa. Značajan je Lazićev doprinos i saradnja u enciklopedijskoj publikaciji Pozorišne biblioteke i muzeji u svetu, UNESCO, urednik Andre Vensten, Pariz, 1985, kao i desetina odrednica o srpskom lutkarstvu koje je objavio u Svetskoj enciklopediji lutkarske umetnosti. Saradnik je i projekta u pripremi Enciklopedija Krležiana, kazališni leksikon, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, Hrvatska. U novosadskom „Prometeju“, uređivao je Biblioteku dramskih umetnosti (pozorište, film, radio, televizija, video), koju sada uređuje kao Autorska izdanja u Beogradu, gde objavljuje temeljna dela iz istorije, teorije i estetike dramskih umetnosti (Apija, Arto, Stanislavski, Tarkovski, Bergman, Grotovski itd). U Autorskim izdanjima objavljuju se i dela iz Lazićeve teatrološke, filmološke i estetičke istraživačke laboratorije. Posebnu pažnju posvećuje antologijama, hrestomatijama i zbornicima kao sintezama u panorami savremenih i klasičnih dela iz estetike, istorije i teorije dramskih umetnosti. Pedagoški rad Od 1976. godine bavi se pedagoškim radom na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, najpre kao umetnički saradnik za predmet režija, a od 1984. godine kao predavač i redovan profesor Univerziteta za predmet Režija i Istorija i estetika režije (pozorište, film, radio, televizija, lutkarstvo). Učestvovao je u akademskom stručnom obrazovanju preko 50 diplomiranih reditelja. Vodio je magistarske i doktorandske studije na Akademiji umetnosti, Novi Sad, Univerzitetu umetnosti i Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, gde je učestvovao, kao mentor ili član stručnih komisija, u odbranama tridesetak magistarskih i doktorskih disertacija iz oblasti istorije, teorije i estetike dramskih umetnosti. Kao dramski pedagog, sarađivao je i sa Univerzitetom umetnosti u Beogradu, Akademijama umjetnosti u Osijeku i Banjoj Luci, kao i s Fakultetom dramskih umjetnosti na Cetinju. Lazić je takođe držao predavanja iz oblasti istorije i estetike režije i na univerzitetima u Parizu, Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu, Teheranu i Rotenburgu. Na Akademiji lepih umetnosti u Beogradu na Master studijama trenutno predaje kreativno pisanje...
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Radoslav Lazić (Sanski Most, 13. septembar 1939)[1] je srpski reditelj, estetičar i dramski pedagog. Jedan je od najproduktivnijih srpskih pozorišnih stvaralaca.[2] Univerzitetski je profesor, istraživač sa preko 50 objavljenih monografskih izdanja. Radovi su mu prevedeni na više evropskih jezika. Gimnaziju i potom studije na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju završio u Beogradu, gde je diplomirao režiju u klasi prof. Vjekoslava Afrića, 1964. godine. Uporedo je studirao istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Postdiplomske studije iz oblasti teatrologije apsolvirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Specijalističke studije završio na Université, Paris VII, Diplome d`études approfondies (1981) i Diplôme doctorat de 3e cycle (1984) iz oblasti Études techniques et estétiques du Théatre. Doktorsku disertaciju Jugoslovenska dramska režija, 1918–1991, Teorija i istorija, praksa, propedeutika odbranio je na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu 1993. godine. Umetnički rad Kao pristalica multimedijalne orijentacije, osim pozorišta je režirao i na televiziji, radiju i filmu, te za scenu lutkarskog teatra. Kao pozorišni reditelj režirao oko 50 dramskih predstava na scenama Beograda, Zagreba, Novog Sada, Subotice, Niša, Banje Luke, Varaždina, Kumanova, Leskovca, Zrenjanina, Sombora, Vršca, Pančeva. Režirao je prvo izvođenje Sterije na sceni Državnog teatra Tirgu–Mureš u Rumuniji. Kao reditelj režirao za RTV Beograd i Novi Sad desetak serija i stotinak filmova i emisija, pretežno dokumentarnog i naučno–obrazovnog karaktera. Za Radio Beograd i Novi Sad režirao preko 50 radiofonskih ostvarenja. Naučno-istraživački rad Piše teorijske studije iz oblasti teatrologije, filmologije i nauke o medijima, kao i književnu i estetičku kritiku i esejistiku. Svojim naučnim istraživanjima dao vredan doprinos savremenoj estetici, istoriji i teorije multidisciplinarnoj režiji (pozorište, film, radio, televizija, opera, balet, lutkarstvo) i savremenoj estetici predstavljačkih umetnosti. Osnovu naučno–istraživačkog rada Radoslava Lazića predstavlja Jugoslovenska dramska režija / (1918–1991) / Teorija i istorija, praksa, propedeutika, zajedno sa Rečnikom dramske režije, imenikom osnovnih pojmova dramske režije. Ostali delovi njegovog istraživanja se organski nadovezuju na njih i predstavljaju otvorenu celinu istraživanja po načelu „work in progress“, „dela u nastajanju“. Lazićev kritičko–teorijski i esejistički rad karakterišu fundamentalna istraživanje u oblastima teatrologije, filmologije i nauke o medijima i njihove evaluacije na prostorima Srbije, Jugoslavije, Evrope i sveta. Plodove svog kritičko–istraživačko–publicističkog rada objavio je u preko 50 autorskih knjiga, sa tematikom iz estetike, teorije i istorije dramskih umetnosti, posebno u oblasti režije pozorište, film, radio, televizija, mediji i isto toliko naučnih zbornika i tematskih brojeva časopisa, kao i preko 1.000 bibliografskih jedinica u stručnoj periodici. Saradnik je mnogih časopisa u zemlji i inostranstvu. Učesnik je brojnih nacionalnih i međunarodnih simpozijuma i naučnih skupova posvećenih dramskim umetnosti. U Sterijinom pozorju ostvario je plodnu uredničku saradnju, dugu dve decenije, dajući doprinos umetničkom i naučnom razvoju našeg najznačajnijeg nacionalnog pozorišnog festivala i savremenoj teatrologiji. Od 1977. godine bio je saradnik, a potom i urednik časopisa za pozorišnu umetnost Scena. Bio je i urednik rubrike „RTV–estetika“ u časopisu RTV – teorija i praksa. Značajan je Lazićev doprinos i saradnja u enciklopedijskoj publikaciji Pozorišne biblioteke i muzeji u svetu, UNESCO, urednik Andre Vensten, Pariz, 1985, kao i desetina odrednica o srpskom lutkarstvu koje je objavio u Svetskoj enciklopediji lutkarske umetnosti. Saradnik je i projekta u pripremi Enciklopedija Krležiana, kazališni leksikon, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, Hrvatska. U novosadskom „Prometeju“, uređivao je Biblioteku dramskih umetnosti (pozorište, film, radio, televizija, video), koju sada uređuje kao Autorska izdanja u Beogradu, gde objavljuje temeljna dela iz istorije, teorije i estetike dramskih umetnosti (Apija, Arto, Stanislavski, Tarkovski, Bergman, Grotovski itd). U Autorskim izdanjima objavljuju se i dela iz Lazićeve teatrološke, filmološke i estetičke istraživačke laboratorije. Posebnu pažnju posvećuje antologijama, hrestomatijama i zbornicima kao sintezama u panorami savremenih i klasičnih dela iz estetike, istorije i teorije dramskih umetnosti. Pedagoški rad Od 1976. godine bavi se pedagoškim radom na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, najpre kao umetnički saradnik za predmet režija, a od 1984. godine kao predavač i redovan profesor Univerziteta za predmet Režija i Istorija i estetika režije (pozorište, film, radio, televizija, lutkarstvo). Učestvovao je u akademskom stručnom obrazovanju preko 50 diplomiranih reditelja. Vodio je magistarske i doktorandske studije na Akademiji umetnosti, Novi Sad, Univerzitetu umetnosti i Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, gde je učestvovao, kao mentor ili član stručnih komisija, u odbranama tridesetak magistarskih i doktorskih disertacija iz oblasti istorije, teorije i estetike dramskih umetnosti. Kao dramski pedagog, sarađivao je i sa Univerzitetom umetnosti u Beogradu, Akademijama umjetnosti u Osijeku i Banjoj Luci, kao i s Fakultetom dramskih umjetnosti na Cetinju. Lazić je takođe držao predavanja iz oblasti istorije i estetike režije i na univerzitetima u Parizu, Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu, Teheranu i Rotenburgu. Na Akademiji lepih umetnosti u Beogradu na Master studijama trenutno predaje kreativno pisanje...
NIKOLA MAŠIĆ Mato Peić Galerija SANU,236.str.,1975.god., Djetinjstvo i dječaštvo U svijetu Udomovini O Mašićevom slikarstvu Nikola Mašić je bio srpski slikar, učitelj crtanja na Sveučilištu u Zagrebu, a upravnik Štrosmajerove galerije od 1894. do 1902. godine. * * * ` [...] Dopisni član Srpskog Učenog Društva (prethodnica SKA) od 30. januara 1884, a počasni član Srpske Kraljevske Akademije od 15. novembra 1892. godine. Brat blizanac Aleksandra, crtača. Nikola se školovao u Minhenu, Beču, Gracu i Parizu. Od 1884. bio je profesor crtanja na Obrtnoj školi u Zagrebu, a od 1894. godine i upravnik Štrosmajerove galerije u istom gradu. Posvećujući se čarolijama slikarstva bio je realist akademskih shvatanja. `Slikao uglavnom genre-sene i pejzaže, rijeđe interijere i portrete. U početku svog sliarskog djelovanja Nikola radi tonski; kasnije prelazi u polihromna rješenja. On je slikar istinskih likovnih kvaliteta kad radi male skice i akvarele s temama iz svakodnevnog života.` (EJ 1965). Najviše je poznat po svojim velikim platnima s idiličnim pejzažima. Radio je i vrlo dobro portrete. `Unoseći u slike svetlost i vazduh, radio idile u polju i na Savi, ličke seljake, živinu, konje. Glavni radovi: `Guščarica na Savi`, `Bosanski prosjak` i dr.` (MEP 1986). Za neke domaće i strane časopise pisao je članke s područija teorije umjetnosti. Тромеђа -- Katalog,ilustrovano. Uporedo i na FRANCUSKOM jeziku Knjiga u BESPREKORNOM,PERFEKTNOM stanju Stanje```10```⭐️⭐️ 1w
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Vladimir Pogačić (Karlovac, 23. septembar 1919 — Beograd, 13. septembar 1999) je bio jugoslovenski reditelj, scenarista i glumac. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i režiju na visokoj filmskoj školi u Beogradu. Osnivač, direktor i glumac Studentskog pozorišta u Zagrebu. Posle rata je radio na radiju. Od 1947. godine - u studiju `Zvezda-Film` (Beograd). 1958-1959 - glavni urednik časopisa „film danas` 1954—1981. godine - direktor Jugoslovenske kinoteke (Beograd). Na čelu Međunarodne federacije filmskih arhiva.
Izdavač: Libretto, Beograd Autor: Đorđo Vazari Izbor i predgovor: Eros Sequi Prevod: Ivanka Jovičić Povez: tvrd Broj strana: 347 + XVI sa reprodukcijama u boji Sadržaj priložen na slikama. Odlično očuvana. Đorđo Vazari, italijanski slikar, arhitekta i pisac jedan je od osnivača istorije umetnosti. Mada je radio na mnogim građevinama, i naslikao veliki broj fresaka i slika po rimskim i firentinskim crkvama i palatama, najveći trag Vazari je ostavio upravo na polju istorije umetnosti Njegove biografije velikih italijanskih umetnika XIII i XIV veka, glavni su izvor za proučavanje italijanske umetnosti u doba renesanse. (K-80)
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Summerecker Sigo (Banja Luka, BiH, 1897. – Zagreb, Hrvatska, 1983.) Slikarstvo je učio kod Pere Popovića (1908.) i na Kraljevskoj školi za umjetnost i obrt u Zagrebu (1919. – 1924.), gdje su mu predavali Ferdo Kovačević, M. Crnčić, B. Čikoš Sesija i Ljubo Babić. U Sarajevo dolazi 1924. godine kako bi radio kao profesor crtanja u gimnaziji (1924-45), a zatim se zaposlio u Srednjoj školi za primijenjenu umjetnost (1945-53). Summerecker je izlagao u Parizu 1925. Slikarsku tehniku i forme usavršavao je kroz brojne studije mrtve prirode. Od 1953. bio je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Fali prednja stranica, sve ostalo uredno! Crtezi, projekti za mozaik i tepiseriju Mladen Srbinović (Sušica kod Gostivara, 29. novembar 1925 — Beograd, 12. maj 2009)[1] bio je srpski slikar, akademik SANU i profesor Univerziteta u Beogradu. Biografija Mladen Srbinović rodio se 1925. godine u Sušici kod Gostivara. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Beogradu. Studirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umetnosti od 1947. do 1951, a postdiplomske studije završio je 1953. godine. Za asistenta u Akademiji likovnih umetnosti bio je izabran 1953. kada je izabran i za člana ULUS-a. Penzionisan je u zvanju redovnog profesora Fakulteta likovnih umetnosti 1988. godine. Prvi put je izlagao 1948. na Izložbi radova studenata Akademije likovnih umetnosti, a samostalno 1952. godine u Grafičkom kolektivu. Pored mnogih samostalnih i grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu, predstavljao je jugoslovensku umetnost na brojnim izložbama. Bio je član Grafičkog kolektiva i grupe Samostalni (od 1952), i jedan od osnivača i članova Decembarske grupe(1955). Izdao je dve grafičke mape (1953. i 1955), inspirisane stihovima Lorke. Uporedo sa slikarstvom i grafikom od 1960. počeo je da radi mozaike i predloške za tapiserije koje su realizovane i izlagane. Izradio je u mozaiu: zid u svečanoj sali Saveznog izvršnog veća (1962), dve zidne kompozicije u Historijskom Muzeju u Sarajevu(1966), dva ciklusa zidnih mozaika(1971.i 1988), i 17 podnih mozaika (1985), u svečanoj dvorani Skupštine opštine Kruševac, zidne mozaike u Medicinskom centru Gamzigrdske banje (1975), mozaičku kompoziciju u svečanoj sali fabrike Prvi maj u Pirotu(1978, uništena u požaru 1992), dva mozaika u zgradi Radio-televizije Beograd u Košutnjaku(1979), dva mozaike za crkvu Sv. Nikole u Rumi (1985), mozaik na pročelju Investbanke u Beogradu (1989) i mozaičke ikone za oltarsku pregradu u manastiru Žiči (1993). Radio je i vitraže za Svečanu dvoranu Skupštine opštine Kruševac. Izabran je 1981. godine za dopisnog, a 1988. za redovnog člana Srpske akademije nauke i umetnosti, a 1997. godine je izabran i za člana Makedonske akademije nauka i umetnosti.