Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 128 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Dragoljub Stojadinović: KNJIŽEVNA TRAJANJA II knjiga, Jedinstvo Priština 1973, tvrdi povez, str. 300. Književni eseji i kritike. Sadržaj na slikama. Očuvanost 4-; korica malo pohabana. Драгољуб Стојадиновић (Милошево, код Јагодине, 18. април 1929 – Београд, 18. март 2018) био је српски есејиста, књижевни и позоришни критичар, романописац и драматург. Основну школу завршио је у Милошеву, а гимназију у Јагодини. Уписао се на Филозофски факултет у Београду (Група за југословенску књижевност) и дипломирао на Филозофском факултету у Приштини 1973. године. У Радио Приштину је дошао 1954. године, у којој је радио као новинар и уредник програма на српском језику. Поред рада у Радио Приштини, где је дао ауторски печат својим емисијама, које су од педесетих година прошлог века пружале полет културном стваралаштву и интелектуалном и културном животу на Косову и Метохији (попут емисија „Речи, облици, тонови“, „Са разних меридијана“…), уз Рада Николића и Вука Филиповића, један је од оснивача часописа Стремљења 1960. године, у чијој је редакцији од самог почетка. С групом песника оснивач је Песничких сусрета Лазар Вучковић 1970. године. Био је први уредник књижевне едиције НИП Јединства од 1971. године. Две деценије, од 1954. до 1976. године, писао је позоришну и књижевну критику на Косову. По одласку из Приштине, 1976. године, радио је у Управи за цивилну ваздушну пловидбу и `Привредном прегледу` у Београду. У периоду од десет година (1996—2006) писао је књижевну критику у Вечерњим новостима. Написао је више десетина есеја и приказа у часописима Стремљења, Књижевна критика, Дело, Књижевност и другим. У оставштини има две књиге студија и критика и роман. Објављивао је и под именом Драган Стојадиновић.
Sveta Lukić: PREKO GRANICA - Deset portreta modernih stvaralaca, Svjetlost Sarajevo 1984, str. 224. Sadržaj na slici. Eseji. Očuvanost 4-; Sveta Lukić (Beograd, 18. oktobar 1931 - Beograd, 31. januar 1997), književnik, estetičar, književni istoričar, filmski, radio i televizijski scenarista. Diplomirao na grupi za filozofiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, a počeo je da objavljuje književne radova još 1951. godine. Radio je u Izdavačkom preduzeću `Prosveti` i uređivao biblioteke `Karijatide`, `Književni pogledi`, kao i Malu enciklopediju Prosvete. Uređivao je časopise `Delo`, `Kultura`, `Čovekova sredina`, sarađivao u časopisu `RTV-teorija i praksa`. Objavio je pet romana o Beogradu i Srbiji, više knjiga studija i rasprava (Umetnost i kriterijumi, Estetička čitanka, Po književnoj Jugoslaviji, Celo jato, Novi mediji - nova umetnost i dr. Objavljivao je knjige proze, pripovetke, lirske proze, pisao je filmska scenarija i radio-dramatizacije književnih dela. Knjige su mu prevođene na engleski, italijanski, poljski, mađarski, rumunski, slovački. U Televiziji Beograd ogledao se u različitim žanrovima, pisao je za Redakciju programa iz kulture, naučnu, obrazovnu... a poznate su njegove TV drame: Posle odmora, 1965; Kalendar Jovana Orlovića, 1968; Na dan požara, 1969; Poslednje sovuljage i prvi petli, 1983; Vrenje, 1986; serija Slom, 1979. Za svoj književni rad dobio je Ninovu nagradu za publicistiku `Dimitrije Tucović`, za književnu kritiku `Milan Bogdanović` i `Đorđe Jovanović`, nagradu sarajevske `Svjetlosti` i RTB-a.
SOMBORSKE NITI LAZE KOSTIĆA (Milan Stepanović) Studija o somborskim godinama znamenitog srpskog pesnika Laze Kostića (1841-1910), koji je u ovom gradu živeo i radio između 1895. i 1910. godine. Милан Zlatna grana memorija 2007 89 str. ilus 27 cm Stanje odlično S.S.S.
SOMBORSKE NITI LAZE KOSTIĆA (Milan Stepanović) Studija o somborskim godinama znamenitog srpskog pesnika Laze Kostića (1841-1910), koji je u ovom gradu živeo i radio između 1895. i 1910. godine. Милан Zlatna grana memorija 2007 89 str. ilus 27 cm K.N.S. O. CRNI 0
ĐORĐE KOSTIĆ : U SREDIŠTU NADREALIZMA Sukobi Izdavač : BIBLIOTEKA GRADA BEOGRADA B e o g r a d, 1 9 9 1 Đorđe Kostić ( Ruma, 1909 – Beograd, 1995) 1909. Rođen je u svešteničkoj porodici. 1927. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu, a zatim je kratko boravio u Parizu. 1928. Sa O. Davičom i Đ. Jovanovićem objavio je tri sveske časopisa Tragovi, a svaka je imala samo po osam primeraka. 1929. Sa O. Davičom, Đ. Jovanovićem i D. Matićem radio je na okupljanju grupe istomišljenika, među kojima su bili A. Vučo, M. Dedinac, M. Dimitrijević, koju je Ristić nazvao nadrealističkom. 1930. Jedan je od umetnika koji su potpisali manifest u almanahu Nemoguće–L`Impossible, gde je objavio i seriju crteža bez naslova (str. 32, 67, 104) i Tri puta san. 1931–1932. Sa O. Davičom i Đ. Jovanovićem bio je osnivač časopisa Nadrealizam danas i ovde. 1931. Sa O. Davičom i D. Matićem objavio je Položaj nadrealizma u društvenom procesu. 1933. Policija ga je uhapsila zbog revolucionarne aktivnosti pa je proveo više meseci u zatvoru. 1934. Napustio je Beograd i otputovao u London gde je ostao nekoliko godina. 1936. Prisustvovao je otvaranju nadrealističke izložbe u New Burlington Galleries u Londonu. Napisao je monodramu Dan bez noći (Beograd, 1974). 1939. Sa D. Frajem objavio je A Serbo–croat Phonetic Reader u Londonu. 1944–1949. Radio je kao urednik emisija za inostranstvo na Radio Beogradu. 1949–1978. Bio je direktor Instituta za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora u Beogradu. 1968–1980. Redovno je posećivao Indiju radi lingvističkih istraživanja. Objavio je mnogo stručnih radova iz uporedne lingvistike. 1972. Napisao je knjigu posvećenu uspomenama na nadrealizam Do nemogućeg. 1976. Sa M. Ristićem napravio je knjigu pastela i pesama Pass–T–Elle (Calcutta). 1989. Objavio je knjigu U središtu nadrealizma, Čeljust dijalektike, posvećenu nadrealističkoj anketi iz almanaha.
ČASOPIS ZA TEORIJU I SOCIOLOGIJU KULTURE I KULTURNU POLITIKU Broj 8 1970. godina / 245 str. : ilustr. ; 26x13 cm. - Latinica Crteži : DUŠAN OTAŠEVIĆ IZ SADRŽAJA Vladimir Petrić FENOMENI TELEVIZIJE Herbert Markuze O AFIRMATIVNOM KARAKTERU KULTURE NOVA NARODNA MUZIKA Razgovor vođen na III programu Radio Beograda Učesnici: Sveta Lukić, dr Zagorka Pešić-Golubović, Dragoslav Dević, Vojislav Đonović, dr Dragutin Gostuški, Prvoslav Plavšić KNJIGA JE VRLO DOBRO OCUVANA
OpisDeklaracijaRecenzije (0) Brend Panasonic Kategorija Mobilni telefoni za starije osobe Boja Teget Karakteristike proizvoda Monoblok Dijagonala ekrana: 2.4″ Proširenje interne memorije microSD do 32GB Tastatura: Numerička Kapacitet baterije 1400 mAh SIM (mono sim, slot za jednu SIM karticu) Postolje za punjenje Model je sličnih karakteristike kao i model KX-TU150exb samo sa jednim slotom za SIM karticu i bez Radio FM prijemnika Garancija 2. godine
Nikša Stipčević: DVA PREPORODA - Studije o italijansko-srpskim kulturnim i političkim vezama u XIX veku, Prosveta Beograd 1979, str. 279. Očuvanost 4. Никша Стипчевић (Сплит, 14. август 1929 — Београд, 12. јун 2011) је био српски историчар књижевности, професор универзитета, редовни члан САНУ. Његов отац Нико Стипчевић био је професор и начелник Општег одељења Министарства просвете Краљевине Југославије у Београду. Основну школу завршио је у Сплиту а Другу мушку гимназију у Београду 1948. године. Уписао се на Романску групу Филозофског факултета 1948. године, а дипломирао је 14. фебруара 1953. године (италијански језик и књижевност, под „В“ – француски језик и књижевност). Од 1953. године радио је у Институту за српски језик САН (Одсек за експерименталну фонетику). Исте године запослио се и као асистент за италијански језик на Катедри за романске језике и књижевност Филозофског факултета у Београду. Радио је као лектор за српскохрватски језик на Сорбони од 1959. до 1961. Докторску дисертацију „Књижевни погледи Антонија Грамшија“ одбранио је 1965. године на Филолошком факултету у Београду. Изабран је за редовног професора 28. децембра 1976. године. За дописног члана САНУ изабран је 15. децембра 1983. године, а за редовног 27. октобра 1994. године.
-
Tehnika chevron_right Telefoni i oprema
Ključne karakteristike: 120Hz AMOLED displej 6nm Snapdragon® 685 50MP Triple kamera Baterija: 5000mAh Podržava brzo punjenje do 33W 6.67" 1080 x 2400 pix AMOLED, 120Hz Qualcomm Snapdragon 685 CPU: Octa-core 2 × 2.3GHz & 6 × 1.8GHz GPU: Adreno 610 Interna memorija 256GB, RAM 8GB Prosirivo MicroSD do 1TB Kamere: 50Mp+8Mp+2Mp/13Mp Accelerometar, Gyro,Fingerprint, Proximity Compass, WiFi, Bluetooth 5.2, GPS, Radio Dual SIM 4G,Android 13, MIUI 14 Baterija: 5000mAh
-
Tehnika chevron_right Telefoni i oprema
Ključne karakteristike: 120Hz AMOLED displej 6nm Snapdragon® 685 50MP Triple kamera Baterija: 5000mAh Podržava brzo punjenje do 33W 6.67" 1080 x 2400 pix AMOLED, 120Hz Qualcomm Snapdragon 685 CPU: Octa-core 2 × 2.3GHz & 6 × 1.8GHz GPU: Adreno 610 Interna memorija 256GB, RAM 8GB Prosirivo MicroSD do 1TB Kamere: 50Mp+8Mp+2Mp/13Mp Accelerometar, Gyro,Fingerprint, Proximity Compass, WiFi, Bluetooth 5.2, GPS, Radio Dual SIM 4G,Android 13, MIUI 14 Baterija: 5000mAh
Anastazija Šubić: SA ŠEKSPIROM - Eseji, Svjetlost Sarajevo 1979, str. 224. Očuvanost 3+. ŠUBIĆ, Anastazija (Beograd, 8. travnja 1933. – Sarajevo, 8. prosinca 1991.). Pripovjedačica, romanospisateljica, književna kritičarka, esejistica i dramska spisateljica. Kazališnu akademiju diplomirala u Beogradu. Na Radio Sarajevu izvjesno vrijeme obavljala poslove dramaturga. Djela: Veliko lovište (pripovijetke, 1959.), Naknada za život (roman, 1960.), Sa Šekspirom (studija, 1979.), Jedanput u našem životu, Biti u Kini, Stvari za sebe, Zove Los Anđelos, Amanet, Puna šaka kamenja (drame)
Autor: Mihal Babinka Izdavac: Dnevnik - Novi Sad, 1985. Tvrd povez, CVIII + 242 str. omot na jednom mestu malo pocepan Михал Бабинка (свк. Michal Babinka; Падина, 25. август 1927 — Сремска Каменица, 4. јул 1974) је био један од најзначајнијих словачких књижевника из некадашње Југославије, који се бавио још и новинарством и превођењем.[1][2] Завршио је педагошку школу и радио као учитељ у селима Остојевићево, Падина и Иловача. Писао је за српски Дневник, словачки недељник Глас народа (Hlas ľudu) и уређивао часопис за литературу војвођанских Словака Нови живот (Nový život). 25
Ljilja Ilić : SRPSKA KNJIŽEVNOST I NIČE , Konras 2002, str. 656. Očuvanost 4. Nietzsche, Friedrich Wilhelm, 1844-1900 Srpska književnost -- Filozofija 2014.g. u Odžacima posle teške bolesti u 56. godini života preminula Ljilja Ilić, profesor Srpskog jezika i književnosti, dugogodišnji književnik i nekadašnji saradnik Radio Odžaka, koja je svojim pedagoškim, naučnim i umetničkim zalaganjem ostavila neizbrisiv trag u našoj sredini. Ljilja Ilić je rođena u Republici Bosni i Hercegovini, u selu Ljusina 16. marta 1958. godine. Osnovnu školu završila je u Bosanskoj Otoci, srednju u Odžacima, a studije Jugoslovenske književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, gde je 1994. godine i magistrirala. Pet godina kasnije na istom fakultetu doktorirala je književne nauke disertacijom Srpska književnost i Ničeova filozofija. Predavala je u osnovnim i srednjim školama Srpski jezik i književnost, od 1994. do 1997. godine bila je sekretar Centra za kulturu u Odžacima, a jedno vreme je provela i u izdavaštvu. Radila je kao docent Pedagoškog fakulteta u Somboru do 2006. godine, a zatim kao profesor Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Kikindi. U Radio Odžacima Ljilja Ilić je 1976. godine radila kao spiker-novinar, a 1994. i 1995. godine je uređivala i vodila emisiju Kultura pamćenja. Kontinuirano je izučavala srpski književni intelekt u evropskom kontekstu i pisala radove s područja književne, filozofske i bogoslovske baštine. Njena poezija prevođena je na slovački, mađarski i nemački jezik, a priča Mehmedovica je objavljena na arapskom jeziku. Iza sebe je ostavila bogat naučni i umetnički opus. Bila je član Estetičkog društva Srbije, Društva književnika Vojvodine, Udruženja književnika Republike Srpske i Udruženja književnika Republike Srbije
Ivan Cesar : OD RIJEČI DO ZNAKA - Studije i eseji , Globus Zagreb 1990, str. 312. Sadržaj na slikama. Očuvanost 4. Cesar, Ivan, hrvatski književni povjesničar i političar (Beletinec kraj Varaždina, 9. V. 1936 – Zagreb, 26. XI. 1993). Studij jugoslavistike i psihologije završio 1959. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao 1979. disertacijom o poetici Kosmačeve proze. Od 1972. radio na Katedri za slovenski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. God. 1990. predsjednik Hrvatske kršćanske demokratske stranke, 1991. ministar u Vladi demokratskog jedinstva. Objavljivao književnopovijesne studije o slovensko-hrvatskim književnim vezama i slovenskoj književnosti (Od riječi do znaka, 1990).