LED: SMD 2835 Radni napon: 12V Snaga (procenjena): 9,6W /1m Potrošnja elek. energije: 9,6 /1m Kwh / 1000h Energetska efikasnost: A+ Temperature boje svetla : 6500 K ili 3000K Ugao rasipanja svetlosti (nom.): 120º IP zaštita: IP67 Životni vek: 25.000 h na 25° C Temperatura okoline: -5~ +40 °C Primena: Hoteli i restorani Dimabilnost: Da Samolepljiva: Ne Broj dioda po metru: 120 Dužina segmenta: 25mm Dužina pakovanja: minimalna količina za poručivanje : 5m Primena Idealno za dekorativno osvetljenje fasada, ivica, ramova, šankova, polica, za svetleće reklame, za skriveno svetlo u plafonima. Dimenzija: 6mm x 12mm Napomena: LED traka u jednoj celini može raditi na dužini do 25m, snaga napajanja mora odgovarati dužini LED trake. Prilikom instalacije na završetku i na početnom silikonskom priključku potrebno je zaštititi silikonom. Voditi računa prilikom instalacije na + i -. Uz količinu od 5m uključen paket elemenata : 2 početne kapice, 2 završne kapice i 2 PVC nosača

LED: SMD 2835 Radni napon: 12V Snaga (procenjena): 9,6W /1m Potrošnja elek. energije: 9,6 /1m Kwh / 1000h Energetska efikasnost: A+ Temperature boje svetla : 6500 K ili 3000K Ugao rasipanja svetlosti (nom.): 120º IP zaštita: IP67 Životni vek: 25.000 h na 25° C Temperatura okoline: -5~ +40 °C Primena: Hoteli i restorani Dimabilnost: Da Samolepljiva: Ne Broj dioda po metru: 120 Dužina segmenta: 25mm Dužina pakovanja: minimalna količina za poručivanje : 5m Primena Idealno za dekorativno osvetljenje fasada, ivica, ramova, šankova, polica, za svetleće reklame, za skriveno svetlo u plafonima. Dimenzija: 6mm x 12mm Napomena: LED traka u jednoj celini može raditi na dužini do 25m, snaga napajanja mora odgovarati dužini LED trake. Prilikom instalacije na završetku i na početnom silikonskom priključku potrebno je zaštititi silikonom. Voditi računa prilikom instalacije na + i -. Uz količinu od 5m uključen paket elemenata : 2 početne kapice, 2 završne kapice i 2 PVC nosača

LED: SMD 2835 Radni napon: 12V Snaga (procenjena): 9,6W /1m Potrošnja elek. energije: 9,6 /1m Kwh / 1000h Energetska efikasnost: A+ Temperature boje svetla : 6500 K ili 3000K Ugao rasipanja svetlosti (nom.): 120º IP zaštita: IP67 Životni vek: 25.000 h na 25° C Temperatura okoline: -5~ +40 °C Primena: Hoteli i restorani Dimabilnost: Da Samolepljiva: Ne Broj dioda po metru: 120 Dužina segmenta: 25mm Dužina pakovanja: minimalna količina za poručivanje : 5m Primena Idealno za dekorativno osvetljenje fasada, ivica, ramova, šankova, polica, za svetleće reklame, za skriveno svetlo u plafonima. Dimenzija: 6mm x 12mm Napomena: LED traka u jednoj celini može raditi na dužini do 25m, snaga napajanja mora odgovarati dužini LED trake. Prilikom instalacije na završetku i na početnom silikonskom priključku potrebno je zaštititi silikonom. Voditi računa prilikom instalacije na + i -. Uz količinu od 5m uključen paket elemenata : 2 početne kapice, 2 završne kapice i 2 PVC nosača

Veoma jaka svetleća dioda - 100W. Nove generacije sa iskorišćenjem 90 LM/W i ima veoma dug radni vek. Potrebno je ograničenje struje na maksimalno 3000mA (drajver, otpornik, LM317 i sl.), kao i sve diode osetljiva je na skokove napona tj. struje, ne može se vezati direktno na 32-36V, LED se greje i potreban joj je hladnjak (otprilike veličine kao za PC procesor). Ne spajati (+) ili (-) na hladnjak! Ne sme raditi vise od 3-4 sekunde bez hladnjaka. Sve diode su nove, nekorišćene, isprobane pre slanja. Možete smanjiti snagu diode (smanjenjem struje) i umesto 100W da koristite na primer 50W. Na taj nacin vek trajanja će biti skoro neograničen. S` druge strane ako dioda nema dobro hlađenje i pregrava se onda se vek diode znatno skraćuje. Karakteristike: Snaga: 100W (po prozvođaču, polje od 100 tačaka) Napon: 32-36 V DC (jednosmerni) Sruja: 3000 mA (max) Osvetljenje: 8000-9000 LM Temperatura boje: 6000-6500 K Radni vek: 50.000 h Svetleća površina: 22x22 mm Ugao vidljivosti: 120-140 °

Veoma jaka svetleća dioda - 50W. Nove generacije sa iskorišćenjem 90 LM/W i ima veoma dug radni vek. Potrebno je ograničenje struje na maksimalno 1750mA (drajver, otpornik, LM317 i sl.), kao i sve diode osetljiva je na skokove napona tj. struje, ne može se vezati direktno na 30-36V, LED se greje i potreban joj je hladnjak (otprilike veličine kao za PC procesor). Ne spajati (+) ili (-) na hladnjak! Ne sme raditi vise od 3-4 sekunde bez hladnjaka. Sve diode su nove, nekorišćene, isprobane pre slanja. Možete smanjiti snagu diode (smanjenjem struje) i umesto 50W da koristite na primer 25W. Na taj nacin vek trajanja će biti skoro neograničen. S` druge strane ako dioda nema dobro hlađenje i pregrava se onda se vek diode znatno skraćuje. Karakteristike: Snaga: 50W Napon: 30-36 V DC (jednosmerni) Sruja: 1750 mA (max) Osvetljenje: 4000-4500 LM Temperatura boje: 6000-6500 K Radni vek: 50.000 h Svetleća površina: 23x23 mm Ugao vidljivosti: 120-140 °

Rimljani:Kroz Milenijum Stoleća crtež:Juleus,Tekst:Furtinger *Strip 00*03-2022 Dolazak Tatara u XIII.veku na Jadran Prosvjeta Zagreb 1986.g Crtez: Jules: Julio Radilović, Tekst: Furtinger Zvonimir, Prvo izdanje 1986.g tvrd povez,latinica, 183.strana, crno bele ilustracije, većiformat: 33 x 24 cm, težina 650 .grama stanje: vrlo dobro-nema ispisivanja, čelo u gormjem delu sanirano-sve ojačano * * * strip “Kroz minula stoljeća”, vjerojatno najpoznatiji iz radionice tandema Furtinger- Jules. Epiku dolaska “prvih Hrvata” na Jadran do provale Tatara u 13. stoljeću najprije je izuzetno vješto literarno izveo Furtinger, a uz Julesovu osvjedočen minuciozni pristup “filmskom” kadriranju na stripu to se (mnogo puta reprintirano) izdanje smatra jednim od najvažnijih Julesovih radova. Povijesnu sagu Kroz minula stoljeća, koja kroz svojih pet epizoda (Neobičan izlet, Priča o prstenu /Rimljani/, Priča o fibuli /Franci/, Priča o strijeli /Tatari/ i Sjena) obuhvaća razdoblje od dolaska Hrvata na Jadran do provale Tatara u trinaestome stoljeću i predstavlja istinsko remek-djelo hrvatskoga (i svjetskog!) stripa u kojemu se Furtingerovo enciklopedijsko znanje i umijeće umjetničkog oživljavanja suhoparnih povijesnih činjenica savršeno amalgamiraju s Radilovićevom poslovičnom predanošću detaljističkome stripskom crtežu koja podrazumijeva izučavanje izvorne odjeće, scenografije i običaja određenih razdoblja do najsitnijih pojedinosti. * * * Julio Radilović - Jules (Maribor, 25. septembar 1928.), hrvatski je crtač stripa. Julio Radilović rođen je 1928. u Mariboru. Od 1939. živi u Zagrebu. Crtačko-ilustratorsku karijeru započeo je 1945. u „pismoslikarskom” (firmopisačkom) ateljeu Marija Saleta (Mario Saletto). Radilović se profesionalno bavio stripom od 1955. do 1989, kada je penzionisan. Najčešće je sarađivao sa scenaristom Zvonimirom Furtingerom. Bio je prvi predsednik Društva autora stripa Hrvatske. Učestvovao je na mnogim samostalnim i zajedničkim izložbama. Na Prvom salonu stripa u Vinkovcima dobitno je `Grand Prix`, a na Šestom Nagradu za životno delo. Uvršten je u Svetsku enciklopediju stripa Morisa Horna i u Enciklopediju hrvatske umjetnosti u izdanju Leksikografskog zavoda. Najpoznatiji je po stripovima s tematikom iz hrvatske i svetske istorije. Od 1966. godine član je ULUPUH-a. Zvonimir Furtinger rođen je 12. studenoga 1912. godine u Zagrebu gdje je 1930. godine završio trgovačku školu. Neko je vrijeme studirao povijest i arheologiju, a onda se, za vrijeme ekonomske krize, bavio različitim, često i bizarnim zanimanjima. Bio je tako trgovački putnik, grobar, rudar, svirač i pjevač, kinooperater, statističar, šef reklamnog biroa pa čak i član neke egipatske mađioničarske trupe koja je krstarila po Bliskome istoku. Poslije povratka u Zagreb radio je kao grafički radnik, a zatim postaje suvlasnik rudnika lignita, pa direktor jednoga zagrebačkog kina i na kraju, početkom Drugoga svjetskog rata.

Nove knjige 2008. i 2009. godina, Fabrika knjiga 96 i 88 strana Mek povez sa klapnom Crno-belo Beleška o autorki: Helena Klakočar Vukšić je diplomirala grafiku na ALU u Zagrebu, slikarstvo i animirani film u Nizozemskoj. Djeluje kao samostalni umjetnik od ’82. godine na području primjenjene umjetnosti: animirani filmovi, stripovi, plakati, ilustracije, murali te autonomni radovi (grafike i slike). Radila unutar grupa Zzot, Migrative Art i Divlje oko. Njene stripove su objavljivali “Polet”, “Heroina”, “Vidici”, “Mladina”, “P.O.S.E.” i mnogi drugi časopisi. Godinu dana vodila je program Galerije SC u Zagrebu (1990/91.). Važniji radovi: grafička novela “Nemirno more” (Freon, Brisel), strip slikovnica “Veliko putovanje” (Aristej, Maribor). Godine 2000., na Festivalu frankofonskog stripa u Angoulemu, s knjigom “Nemirno more” osvojila je nagradu Alph Art za najbolju knjigu stranog autora i specijalnu nagradu radija France Info. Izlagala je samostalno i grupno. Sudjelovala na značajnim međunarodnim izložbama: “Move Your World” (Amsterdam), “Fort Europa” (Almere), “Picture which was never taken”, (Helsinki). Sada radi na dovršavanju nastavka “Nemirnog mora” i priprema nove radove za projekt “F.W.P. / Prvi Svjetski Mir”. Surađuje sa grupom Divlje oko i Kolektivom Eimigrative Art.

Na prodaju led lampice za razne namene. [Božićna dekoracija]Ove božićne pahuljice se mogu koristiti za unutrašnju i spoljašnju upotrebu, možete ih koristiti za ukrašavanje božićne jelke, zavese, spoljašnjeg prozora itd, sa napajanjem baterije, bilo bi veoma bezbedno. naš proizvod je prošao CE i UL test. [Pogodno napajanje iz baterije]: U poređenju sa napajanjem iz utičnice, kutija za baterije je jednostavna za upotrebu i jednostavno za napajanje. Samo instalirajte baterije u kutiju za baterije i pritisnite dugme, pahulja će raditi. Može se koristiti na bilo kom mestu koje želite da ukrasite bez problema sa strujom. To je idealan ukras za vas. [ Lako se instalira i široko se koristi]: Nije potrebno sklapanje, samo stavite bateriju u kutiju za baterije i pritisnite dugme, pahulja LED niz će početi da radi. Možete to kreativno pomoću „uradi sam“. Može se koristiti u spavaćim sobama, zavesama i ogradama. Takođe se može koristiti u raznim prilikama: Noć veštica, Božić, rođendan, venčanje, praznik itd. [IP65 vodootporan i siguran za upotrebu]: Naše tople bele pahuljice i kućište baterije su vodootporne IP65 i mogu da izdrže kišu i sneg tokom cele godine. Neće uticati na upotrebu tokom kišnih dana ili vlažnih dana. Sa niskom emisijom toplote, ne brinite da ćete je dodirnuti čak i tokom dužeg vremena, jer toplotno izolovana žica neće dovesti do pregrevanja tokom upotrebe. A9

originalna američka strip sveska na engleskom jeziku izdavač: Marvel Comics Group edicija: Creatures on the Loose junak: Thongor, warrior of Lost Lemuria epizoda: The Demon of Zangabal dodatni strip: Gundar datum izlaženja: mart 1973 (bronze age issue) ovom epizodom Tongor se prvi put javlja u formi stripa; inače, to je književni lik iz podžanra Mač i Magija; na ovoj epizodi radili su strip autori Konana i Kula; Tongor je bio favorit Roja Tomasa za stripsku adaptaciju; serijal se nije zapatio jer je književnik Lin Karter tražio suviše novca po epizodi; rezultat: Konan Varvarin je postao slavan stripski, filmski, gejmerski i TV karakter; a Tongor Varvarin je skoro zaboravljen; stanje: publikacija je u solidnom stanju; kompletna je i kompaktna; na koricama postoje uši, prelomi, utisnuća, krzotine i zacepljenja; pri vrhu prednje korice kod datuma i cene postoji tamna fleka; na početnim unutrašnjim stranama ima začetaka ušiju; Zanimljivo: na centralnim stranama je dvolisnica sa neuobičajenim reklamama; tu se nude donji veš, dijamantski nakit, te obuka za detektive; - - - - Pogledajte na Kupindu i ostale STRIPOVE koje imam u ponudi: http://www.kupindo.com/pretraga.php?Pretraga=gstrip&CeleReci=1&UNaslovu=0&Prodavac=guglajkan Za pretragu: fantastika, epska fantastika, sword and sorcery, pisac / writer Lin Carter, FIRST TIME in comic-book form!, NEW NEW NEW... from the house of ideas that gave you CONAN and KULL, editor Roy Thomas, Gstrip,

Prirodni kamen lapis lazuli dimenzija kamena 3425x5mm, dužina 32 mm Lapis Lazuli je kamen tamno plave boje sa zlatnim ili belim pegama. U drevnom Egiptu mrtvi su se sahranjivali sa nakitom od Lapis lazulija kako bi ih štitio u zagrobnom životu. Jedna stara bajka kaže da ako sanjate Lapis osoba koju volite će vam biti odana zauvek i nikad vam neće slomiti srce. Verovalo se da posedovanje Lapis lazulija donosi blagoslov bogova. Ukoliko vam treba pomoć u nalaženju životnog puta ili karjere, Lapis lazuli je pravi kamen za vas. On vas podstiče da dohvatite zvezde i vodi vas stazom koja je prava za vas. Lapis lazuli stimuliše prosvetljenje,pojačava natčulne sposobnosti, olakašava duhovno putovanje i podstiče ličnu i duhovnu moć. Ovaj kamen brzo otpušta stres donoseći duševni mir. Lapis lazuli je zaštitni kamen koji komunicira sa duhovima zaštitnicima. Ako imate neprijatelje ili ako vam neko šalje negativnu energiju, lapis je efikasno odbija i šalje nazad njenom izvoru. Ovaj kamen dovodi u harmoniju na fizičkom, mentalnom, emotivnom i duhovnom nivou. Često nalazimo sebe kako se borimo sa sobom. Naše srce nam kaže da radimo jedno a naš um drugo. Lapis lazuli pomaže da naše srce i um rade zajedno dozvoljavajući nam da pokažemo ono što želimo. U ravnoteži,harmonija dnosi duboku unutrašnju samospoznaju. Tako da je ovaj kamen idealan za one koji traže razumevanje duhovnog sveta ili razumevanje svrhe svog života. Lapis lazuli podstiče preuzimanje kontrole nad svojim životom. Podstiče samosvesnost i izražavanje svog stava bez kompromisa. Ovaj kamen donosi postojane kvalitete iskrenosti, saosećanja i ispravnosti ličnosti. Lapis lazuli je snažan pojačivač misli. Stimuliše vaše sposobnosti uma donoseći jasnoću i objektivnost. Lapis lazuli podstiče suočavanje sa istinom i prihvatanje onog čemu vas podučava. Pomaže izražavanju sopstvenog mišljenja i konflikt zamenjuje harmonijom. Podučava vrednost aktivnog slušanja. Lapis lazuli ojačava vrednosti u ljubavi i prijateljstvu i potpomaže izražavanje osećanja i emocija. Tako da ako želite da izgradite odanost i prijateljstvo, poklonite svom prijatelju lapis lazuli. Ovaj kamen će vas vezati zauvek. Ako još uvek niste član, možete se učlaniti ovde: http://www.limundo.com/ref/djindjuvica1

Jaje od lapis lazulija Lapis Lazuli je kamen tamno plave boje sa zlatnim ili belim pegama. U drevnom Egiptu mrtvi su se sahranjivali sa nakitom od Lapis lazulija kako bi ih štitio u zagrobnom životu. Jedna stara bajka kaže da ako sanjate Lapis osoba koju volite će vam biti odana zauvek i nikad vam neće slomiti srce. Verovalo se da posedovanje Lapis lazulija donosi blagoslov bogova. Ukoliko vam treba pomoć u nalaženju životnog puta ili karjere, Lapis lazuli je pravi kamen za vas. On vas podstiče da dohvatite zvezde i vodi vas stazom koja je prava za vas. Lapis lazuli stimuliše prosvetljenje,pojačava natčulne sposobnosti, olakašava duhovno putovanje i podstiče ličnu i duhovnu moć. Ovaj kamen brzo otpušta stres donoseći duševni mir. Lapis lazuli je zaštitni kamen koji komunicira sa duhovima zaštitnicima. Ako imate neprijatelje ili ako vam neko šalje negativnu energiju, lapis je efikasno odbija i šalje nazad njenom izvoru. Ovaj kamen dovodi u harmoniju na fizičkom, mentalnom, emotivnom i duhovnom nivou. Često nalazimo sebe kako se borimo sa sobom. Naše srce nam kaže da radimo jedno a naš um drugo. Lapis lazuli pomaže da naše srce i um rade zajedno dozvoljavajući nam da pokažemo ono što želimo. U ravnoteži,harmonija dnosi duboku unutrašnju samospoznaju. Tako da je ovaj kamen idealan za one koji traže razumevanje duhovnog sveta ili razumevanje svrhe svog života. Lapis lazuli podstiče preuzimanje kontrole nad svojim životom. Podstiče samosvesnost i izražavanje svog stava bez kompromisa. Ovaj kamen donosi postojane kvalitete iskrenosti, saosećanja i ispravnosti ličnosti. Lapis lazuli je snažan pojačivač misli. Stimuliše vaše sposobnosti uma donoseći jasnoću i objektivnost. Lapis lazuli podstiče suočavanje sa istinom i prihvatanje onog čemu vas podučava. Pomaže izražavanju sopstvenog mišljenja i konflikt zamenjuje harmonijom. Podučava vrednost aktivnog slušanja. Lapis lazuli ojačava vrednosti u ljubavi i prijateljstvu i potpomaže izražavanje osećanja i emocija. Tako da ako želite da izgradite odanost i prijateljstvo, poklonite svom prijatelju lapis lazuli. Ovaj kamen će vas vezati zauvek. Ako još uvek niste član, možete se učlaniti ovde: http://www.limundo.com/ref/zorica.randjelovic

LED REFLEKTOR SA 4 BOJE - RGB LED REFLEKTOR 10W Ovaj reflektor se prodaje kao neispravan. Neispravnost se ogleda u tome da nece svaki put da se ukljuci preko daljinca. Vise puta sam ga testirao po 15 minuta. Kada resi da radi onda se ukljucuje svaki put bez greske. Kada resi da ne radi onda nece da se ukljuci ni jedan jedini put. Nije otvaran niti je pokusana opravka. Zbog ove greske od mene realno niza cena a uredjaj je takav kakav je. Reklamacije i garancije nema. Da bi proradio potrebno je da se `resetuje` (dovoljno je da se isljuci iz struje i ponovo ukljuci u istu). Primecujete da zbog mogucnosti `resetovanja` ova neispravnost reflektora i nije nesto strasno. Ostalo radi. Kome ne smeta moze da dobije interesantan reflektor za cenu manju od realne. Da je reflektor ispravan opis bi bio kao u donjem tekstu. Ovaj reflektor daje cetiri boje- plavu, crvenu, zelenu i belu. Uz njega ide i daljinski pomocu kojeg upravljate reflektorom tako da ga mozete montirati van svacijeg domasaja. Uz pomoc daljinskog upravljaca mozete birati u kom modu ce raditi reflektor jer poseduje razne efekte. Mozete odabrati da svetli samo jedna boja od mogucih cetiri. Mozete zadati komandu da sveli ciklicno menjajuci boje. Postoje i neki drugi efekti koje nisam detaljnije pregledao. Izdvojio sam samo najupecatljivije. Ovaj reflektor je metalne konstrukcije sa metalnim drzacem za pricvrscivanje. Uz reflektor ide i fabricki kabl duzine oko 1 metar i 60 centimetara. Gabaritne dimenzije su oko 115 mm x 85 mm gledano sa predne strane dok je dubina oko 75 mm (mereno bez nosaca). Predvidjen je za spoljnu montazu i po stepenu IP zastite (IP 65) bi se reklo da je vodootporan. Ipak na vasem mestu bih ga stavio pod nadstresnicu. Mozete ga koristiti i unutra jer ima svetlosne efekte (razne proslave i sl). Led osvetljenje se odlikuje manjom potrosnjom struje pa tako i ovaj reflektor. Pofabrickim podacima reflektor radi od 90-240V. Ja sam ga probao na 220V. Dakle ispravan je osim navedene neispravnosti. Na fotografijama mozete pogledati detalje. Ako Vam nesto nije jasno ili smatrate da nisam napisao pitajte i ja cu Vam odgovoriti. SLANJE-ISPORUKA-DOSTAVA -Saljemo navedenom kurirskom sluzbom. -Placanje kupljenog predmeta je moguce samo na navedene nacine. -Postanske troskove placa kupac prema tarifi odabrane poste. -Licno preuzimanje je iskljucivo na mojoj adresi. -Ostale varijante slanja i placanja mi za sada ne odgovaraju.

Tv Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! B.C. dnevni je američki strip koji je stvorio crtač Johnny Hart. Smješten u pretpovijesno doba, prikazuje skupinu pećinskih ljudi i antropomorfnih životinja iz različitih geoloških razdoblja. B.C. debitirao je u novinama 17. veljače 1958. i bio je među najdugovječnijim stripovima koje je njegov originalni tvorac još napisao i nacrtao kada je Hart umro za svojom crtaćom daskom u Ninevehu, New York, 7. travnja 2007.. Od njegove smrti, potomak treće generacije Mason Mastroianni producirao je strip, s B.C. sindicirao Creators Syndicate. Povijest objavljivanja B.C. isprva je odbijen od strane brojnih sindikata dok ga New York Herald Tribune Syndicate nije prihvatio, lansirajući strip 17. veljače 1958. Hartu je pružena pomoć s B.C. pisci gegova Jack Caprio i Dick Boland (koji su se kasnije pridružili Hartu i karikaturistu Brantu Parkeru na Čarobnjaku iz Ida). Kada se sindikat Herald Tribunea raspao 1966. zbog raspada njegovih matičnih novina, B.C. je preuzeo Publishers Syndicate. Taj je sindikat često mijenjao vlasnike i nazive — Publishers-Hall Syndicate, Field Newspaper Syndicate, News America Syndicate i konačno North America Syndicate — da bi na kraju postao dio King Featuresa. U tom trenutku, 1987., Hart je promijenio distributera u Creators Syndicate, postavši jedan od Creatorsovih prvih sindiciranih stripova. Nakon Hartove smrti 2007., traku su počeli producirati Hartovi unuci Mason Mastroianni (glavni scenarist i karikaturist) i Mick Mastroianni (pisac za B.C. i Hartovu drugu kreaciju, Čarobnjak iz Ida), te Hartova kći Perri (pismopisac i kolorist). (Braća Mastroianni također su izradila originalni strip, Dogs of C Kennel, 2009.) John Lewis Hart (18. veljače 1931. - 7. travnja 2007.) bio je američki crtač poznat kao tvorac stripova B.C. i Čarobnjak iz Ida. Brant Parker koproducirao je i ilustrirao The Wizard of Id. Hart je dobio nekoliko nagrada, uključujući švedsku Adamsonovu nagradu i pet od Nacionalnog društva karikaturista. U svojim kasnijim godinama bio je poznat (i ponekad kritiziran) po uključivanju kršćanskih tema i poruka u svoje stripove.[1] Chuck Colson je u kolumni Breakpoint nazvao Harta `najčitanijim kršćaninom našeg vremena`, u odnosu na C. S. Lewisa, Franka E. Perettija i Billyja Grahama.[2] Biografija Rođen u Endicottu u New Yorku, Hartov prvi objavljeni rad bio je u Stars and Stripesu dok je služio u Koreji kao uvršteni pripadnik Zračnih snaga Sjedinjenih Država. Vrativši se 1953., objavljivao je karikature u The Saturday Evening Postu, Collier`s Weeklyju i drugim časopisima. Njegovo zaposlenje prije karikature uključivalo je rad u restoranu s roštiljem i slikanje natpisa.[3] Hartov najveći uspjeh, B.C., nastao je 1957. i počeo se pojavljivati ​​u nacionalnim dnevnim novinama 17. veljače 1958. [4] Hart je također sukreirao i napisao strip The Wizard of Id, koji je nacrtao Brant Parker, a koji se distribuira od 9. studenog 1964. [4] Prema Hanna-Barbera animatoru Edu Benedictu, moćne animacijske kuće obratile su se Hartu 1960. godine i ponudile animirani film B.C. niz. Razgovori su propali jer je HB preuredio koncept u ono što je na kraju postalo The Flintstones.[potreban citat] Wikinews ima povezane vijesti: Johnny Hart iz `B.C.` slava prolazi Hart je umro od moždanog udara 7. travnja 2007. Prema riječima njegove supruge Bobby, radio je za crtaćim stolom u trenutku smrti.[5][6] Njegov sukreator Čarobnjaka iz Ida, Brant Parker, umro je samo osam dana kasnije, 15. travnja 2007. Vjerska uvjerenja Hart je odgojen u ležerno religioznoj obitelji i redovito je pohađao kršćansku nedjeljnu školu. Iako je njegovo formalno obrazovanje završilo sa srednjom školom, bio je fasciniran Biblijom od malih nogu.[7] Godine 1984. došlo je do značajnog pomaka u Hartovoj duhovnosti, pa su Hart i njegova žena Bobby počeli pohađati kongregaciju Prezbiterijanske crkve u Ninevehu, New York. Hart je svoje religiozno buđenje pripisao timu oca i sina izvođača koji su instalirali satelitsku antenu u njegovu domu.[7] Hartova sve dublja religiozna vjera, te nepokolebljivi teološki i politički konzervativizam koji ju je pratio, postali su izvor značajnih kontroverzi u kasnijim godinama njegova života. U intervjuu za The Washington Post iz 1999., na primjer, izjavio je da će `Židovi i muslimani koji ne prihvate Isusa gorjeti u paklu` i da je `homoseksualnost Sotonino djelo.` [8] U istom članku, Hart iznio mišljenje da se `bliži smak svijeta, možda do 2010. godine.` Lavlji udio kontroverzi, međutim, došao je iz Hartove sve veće tendencije da svoje vjerske i političke teme i ideale uključi u svoje stripove, posebice B.C. Neke su novine odbile tiskati stripove s otvoreno religioznim temama ili su ih, kao u slučaju Los Angeles Timesa, premjestile u vjerski dio novina.[9] Kontroverzni stripovi Dvije su trake posebno bile kontroverzne. B.C. strip za 15. travnja 2001., koji je bio Uskrs, prikazivao je židovsku menoru sa sedam svijeća koje su postupno gorjele dok su natpisi na traci prikazivali riječi Isusa Krista. Na kraju su se vanjski krakovi svijećnjaka odvojili, ostavljajući kršćanski križ, a na posljednjoj ploči prikazan je otvoren i prazan Kristov grob.[10] Kritičari, uključujući Ligu za borbu protiv klevete i Američki židovski odbor, tvrdili su da Hartov strip prikazuje zamjensku teologiju, odnosno koncepciju kršćanstva kao zamjene judaizma. Hart se ispričao `ako sam uvrijedio ijednog čitatelja`, ali je ipak mislio da bi strip mogao povećati `religioznu svijest` i tvrdio da je mislio da strip bude posveta objema religijama.[9][11][12] Još jedan B.C. traka, koja je bila prikazana 10. studenog 2003., prikazivala je pomoćnu zgradu s tradicionalnim polumjesecom, u koju je lik ušao s okomitom grafikom `SLAM`, samo da bi upitao: `Jesam li to samo ja ili smrdi ovdje?` Kritičari, uključujući Vijeće za američko-islamske odnose, tvrdili su da kombinacija okomite trake i `SLAM-a`, kao i polumjeseca na nebu i na vanjskoj kući, čini traku klevetom na islam. Hart je zanijekao da se radilo o bilo čemu osim šali u kući.

Tv Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! B.C. dnevni je američki strip koji je stvorio crtač Johnny Hart. Smješten u pretpovijesno doba, prikazuje skupinu pećinskih ljudi i antropomorfnih životinja iz različitih geoloških razdoblja. B.C. debitirao je u novinama 17. veljače 1958. i bio je među najdugovječnijim stripovima koje je njegov originalni tvorac još napisao i nacrtao kada je Hart umro za svojom crtaćom daskom u Ninevehu, New York, 7. travnja 2007.. Od njegove smrti, potomak treće generacije Mason Mastroianni producirao je strip, s B.C. sindicirao Creators Syndicate. Povijest objavljivanja B.C. isprva je odbijen od strane brojnih sindikata dok ga New York Herald Tribune Syndicate nije prihvatio, lansirajući strip 17. veljače 1958. Hartu je pružena pomoć s B.C. pisci gegova Jack Caprio i Dick Boland (koji su se kasnije pridružili Hartu i karikaturistu Brantu Parkeru na Čarobnjaku iz Ida). Kada se sindikat Herald Tribunea raspao 1966. zbog raspada njegovih matičnih novina, B.C. je preuzeo Publishers Syndicate. Taj je sindikat često mijenjao vlasnike i nazive — Publishers-Hall Syndicate, Field Newspaper Syndicate, News America Syndicate i konačno North America Syndicate — da bi na kraju postao dio King Featuresa. U tom trenutku, 1987., Hart je promijenio distributera u Creators Syndicate, postavši jedan od Creatorsovih prvih sindiciranih stripova. Nakon Hartove smrti 2007., traku su počeli producirati Hartovi unuci Mason Mastroianni (glavni scenarist i karikaturist) i Mick Mastroianni (pisac za B.C. i Hartovu drugu kreaciju, Čarobnjak iz Ida), te Hartova kći Perri (pismopisac i kolorist). (Braća Mastroianni također su izradila originalni strip, Dogs of C Kennel, 2009.) John Lewis Hart (18. veljače 1931. - 7. travnja 2007.) bio je američki crtač poznat kao tvorac stripova B.C. i Čarobnjak iz Ida. Brant Parker koproducirao je i ilustrirao The Wizard of Id. Hart je dobio nekoliko nagrada, uključujući švedsku Adamsonovu nagradu i pet od Nacionalnog društva karikaturista. U svojim kasnijim godinama bio je poznat (i ponekad kritiziran) po uključivanju kršćanskih tema i poruka u svoje stripove.[1] Chuck Colson je u kolumni Breakpoint nazvao Harta `najčitanijim kršćaninom našeg vremena`, u odnosu na C. S. Lewisa, Franka E. Perettija i Billyja Grahama.[2] Biografija Rođen u Endicottu u New Yorku, Hartov prvi objavljeni rad bio je u Stars and Stripesu dok je služio u Koreji kao uvršteni pripadnik Zračnih snaga Sjedinjenih Država. Vrativši se 1953., objavljivao je karikature u The Saturday Evening Postu, Collier`s Weeklyju i drugim časopisima. Njegovo zaposlenje prije karikature uključivalo je rad u restoranu s roštiljem i slikanje natpisa.[3] Hartov najveći uspjeh, B.C., nastao je 1957. i počeo se pojavljivati ​​u nacionalnim dnevnim novinama 17. veljače 1958. [4] Hart je također sukreirao i napisao strip The Wizard of Id, koji je nacrtao Brant Parker, a koji se distribuira od 9. studenog 1964. [4] Prema Hanna-Barbera animatoru Edu Benedictu, moćne animacijske kuće obratile su se Hartu 1960. godine i ponudile animirani film B.C. niz. Razgovori su propali jer je HB preuredio koncept u ono što je na kraju postalo The Flintstones.[potreban citat] Wikinews ima povezane vijesti: Johnny Hart iz `B.C.` slava prolazi Hart je umro od moždanog udara 7. travnja 2007. Prema riječima njegove supruge Bobby, radio je za crtaćim stolom u trenutku smrti.[5][6] Njegov sukreator Čarobnjaka iz Ida, Brant Parker, umro je samo osam dana kasnije, 15. travnja 2007. Vjerska uvjerenja Hart je odgojen u ležerno religioznoj obitelji i redovito je pohađao kršćansku nedjeljnu školu. Iako je njegovo formalno obrazovanje završilo sa srednjom školom, bio je fasciniran Biblijom od malih nogu.[7] Godine 1984. došlo je do značajnog pomaka u Hartovoj duhovnosti, pa su Hart i njegova žena Bobby počeli pohađati kongregaciju Prezbiterijanske crkve u Ninevehu, New York. Hart je svoje religiozno buđenje pripisao timu oca i sina izvođača koji su instalirali satelitsku antenu u njegovu domu.[7] Hartova sve dublja religiozna vjera, te nepokolebljivi teološki i politički konzervativizam koji ju je pratio, postali su izvor značajnih kontroverzi u kasnijim godinama njegova života. U intervjuu za The Washington Post iz 1999., na primjer, izjavio je da će `Židovi i muslimani koji ne prihvate Isusa gorjeti u paklu` i da je `homoseksualnost Sotonino djelo.` [8] U istom članku, Hart iznio mišljenje da se `bliži smak svijeta, možda do 2010. godine.` Lavlji udio kontroverzi, međutim, došao je iz Hartove sve veće tendencije da svoje vjerske i političke teme i ideale uključi u svoje stripove, posebice B.C. Neke su novine odbile tiskati stripove s otvoreno religioznim temama ili su ih, kao u slučaju Los Angeles Timesa, premjestile u vjerski dio novina.[9] Kontroverzni stripovi Dvije su trake posebno bile kontroverzne. B.C. strip za 15. travnja 2001., koji je bio Uskrs, prikazivao je židovsku menoru sa sedam svijeća koje su postupno gorjele dok su natpisi na traci prikazivali riječi Isusa Krista. Na kraju su se vanjski krakovi svijećnjaka odvojili, ostavljajući kršćanski križ, a na posljednjoj ploči prikazan je otvoren i prazan Kristov grob.[10] Kritičari, uključujući Ligu za borbu protiv klevete i Američki židovski odbor, tvrdili su da Hartov strip prikazuje zamjensku teologiju, odnosno koncepciju kršćanstva kao zamjene judaizma. Hart se ispričao `ako sam uvrijedio ijednog čitatelja`, ali je ipak mislio da bi strip mogao povećati `religioznu svijest` i tvrdio da je mislio da strip bude posveta objema religijama.[9][11][12] Još jedan B.C. traka, koja je bila prikazana 10. studenog 2003., prikazivala je pomoćnu zgradu s tradicionalnim polumjesecom, u koju je lik ušao s okomitom grafikom `SLAM`, samo da bi upitao: `Jesam li to samo ja ili smrdi ovdje?` Kritičari, uključujući Vijeće za američko-islamske odnose, tvrdili su da kombinacija okomite trake i `SLAM-a`, kao i polumjeseca na nebu i na vanjskoj kući, čini traku klevetom na islam. Hart je zanijekao da se radilo o bilo čemu osim šali u kući.

Tv B.C. dnevni je američki strip koji je stvorio crtač Johnny Hart. Smješten u pretpovijesno doba, prikazuje skupinu pećinskih ljudi i antropomorfnih životinja iz različitih geoloških razdoblja. B.C. debitirao je u novinama 17. veljače 1958. i bio je među najdugovječnijim stripovima koje je njegov originalni tvorac još napisao i nacrtao kada je Hart umro za svojom crtaćom daskom u Ninevehu, New York, 7. travnja 2007.. Od njegove smrti, potomak treće generacije Mason Mastroianni producirao je strip, s B.C. sindicirao Creators Syndicate. Povijest objavljivanja B.C. isprva je odbijen od strane brojnih sindikata dok ga New York Herald Tribune Syndicate nije prihvatio, lansirajući strip 17. veljače 1958. Hartu je pružena pomoć s B.C. pisci gegova Jack Caprio i Dick Boland (koji su se kasnije pridružili Hartu i karikaturistu Brantu Parkeru na Čarobnjaku iz Ida). Kada se sindikat Herald Tribunea raspao 1966. zbog raspada njegovih matičnih novina, B.C. je preuzeo Publishers Syndicate. Taj je sindikat često mijenjao vlasnike i nazive — Publishers-Hall Syndicate, Field Newspaper Syndicate, News America Syndicate i konačno North America Syndicate — da bi na kraju postao dio King Featuresa. U tom trenutku, 1987., Hart je promijenio distributera u Creators Syndicate, postavši jedan od Creatorsovih prvih sindiciranih stripova. Nakon Hartove smrti 2007., traku su počeli producirati Hartovi unuci Mason Mastroianni (glavni scenarist i karikaturist) i Mick Mastroianni (pisac za B.C. i Hartovu drugu kreaciju, Čarobnjak iz Ida), te Hartova kći Perri (pismopisac i kolorist). (Braća Mastroianni također su izradila originalni strip, Dogs of C Kennel, 2009.) John Lewis Hart (18. veljače 1931. - 7. travnja 2007.) bio je američki crtač poznat kao tvorac stripova B.C. i Čarobnjak iz Ida. Brant Parker koproducirao je i ilustrirao The Wizard of Id. Hart je dobio nekoliko nagrada, uključujući švedsku Adamsonovu nagradu i pet od Nacionalnog društva karikaturista. U svojim kasnijim godinama bio je poznat (i ponekad kritiziran) po uključivanju kršćanskih tema i poruka u svoje stripove.[1] Chuck Colson je u kolumni Breakpoint nazvao Harta `najčitanijim kršćaninom našeg vremena`, u odnosu na C. S. Lewisa, Franka E. Perettija i Billyja Grahama.[2] Biografija Rođen u Endicottu u New Yorku, Hartov prvi objavljeni rad bio je u Stars and Stripesu dok je služio u Koreji kao uvršteni pripadnik Zračnih snaga Sjedinjenih Država. Vrativši se 1953., objavljivao je karikature u The Saturday Evening Postu, Collier`s Weeklyju i drugim časopisima. Njegovo zaposlenje prije karikature uključivalo je rad u restoranu s roštiljem i slikanje natpisa.[3] Hartov najveći uspjeh, B.C., nastao je 1957. i počeo se pojavljivati ​​u nacionalnim dnevnim novinama 17. veljače 1958. [4] Hart je također sukreirao i napisao strip The Wizard of Id, koji je nacrtao Brant Parker, a koji se distribuira od 9. studenog 1964. [4] Prema Hanna-Barbera animatoru Edu Benedictu, moćne animacijske kuće obratile su se Hartu 1960. godine i ponudile animirani film B.C. niz. Razgovori su propali jer je HB preuredio koncept u ono što je na kraju postalo The Flintstones.[potreban citat] Wikinews ima povezane vijesti: Johnny Hart iz `B.C.` slava prolazi Hart je umro od moždanog udara 7. travnja 2007. Prema riječima njegove supruge Bobby, radio je za crtaćim stolom u trenutku smrti.[5][6] Njegov sukreator Čarobnjaka iz Ida, Brant Parker, umro je samo osam dana kasnije, 15. travnja 2007. Vjerska uvjerenja Hart je odgojen u ležerno religioznoj obitelji i redovito je pohađao kršćansku nedjeljnu školu. Iako je njegovo formalno obrazovanje završilo sa srednjom školom, bio je fasciniran Biblijom od malih nogu.[7] Godine 1984. došlo je do značajnog pomaka u Hartovoj duhovnosti, pa su Hart i njegova žena Bobby počeli pohađati kongregaciju Prezbiterijanske crkve u Ninevehu, New York. Hart je svoje religiozno buđenje pripisao timu oca i sina izvođača koji su instalirali satelitsku antenu u njegovu domu.[7] Hartova sve dublja religiozna vjera, te nepokolebljivi teološki i politički konzervativizam koji ju je pratio, postali su izvor značajnih kontroverzi u kasnijim godinama njegova života. U intervjuu za The Washington Post iz 1999., na primjer, izjavio je da će `Židovi i muslimani koji ne prihvate Isusa gorjeti u paklu` i da je `homoseksualnost Sotonino djelo.` [8] U istom članku, Hart iznio mišljenje da se `bliži smak svijeta, možda do 2010. godine.` Lavlji udio kontroverzi, međutim, došao je iz Hartove sve veće tendencije da svoje vjerske i političke teme i ideale uključi u svoje stripove, posebice B.C. Neke su novine odbile tiskati stripove s otvoreno religioznim temama ili su ih, kao u slučaju Los Angeles Timesa, premjestile u vjerski dio novina.[9] Kontroverzni stripovi Dvije su trake posebno bile kontroverzne. B.C. strip za 15. travnja 2001., koji je bio Uskrs, prikazivao je židovsku menoru sa sedam svijeća koje su postupno gorjele dok su natpisi na traci prikazivali riječi Isusa Krista. Na kraju su se vanjski krakovi svijećnjaka odvojili, ostavljajući kršćanski križ, a na posljednjoj ploči prikazan je otvoren i prazan Kristov grob.[10] Kritičari, uključujući Ligu za borbu protiv klevete i Američki židovski odbor, tvrdili su da Hartov strip prikazuje zamjensku teologiju, odnosno koncepciju kršćanstva kao zamjene judaizma. Hart se ispričao `ako sam uvrijedio ijednog čitatelja`, ali je ipak mislio da bi strip mogao povećati `religioznu svijest` i tvrdio da je mislio da strip bude posveta objema religijama.[9][11][12] Još jedan B.C. traka, koja je bila prikazana 10. studenog 2003., prikazivala je pomoćnu zgradu s tradicionalnim polumjesecom, u koju je lik ušao s okomitom grafikom `SLAM`, samo da bi upitao: `Jesam li to samo ja ili smrdi ovdje?` Kritičari, uključujući Vijeće za američko-islamske odnose, tvrdili su da kombinacija okomite trake i `SLAM-a`, kao i polumjeseca na nebu i na vanjskoj kući, čini traku klevetom na islam. Hart je zanijekao da se radilo o bilo čemu osim šali u kući.

Tv Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! B.C. dnevni je američki strip koji je stvorio crtač Johnny Hart. Smješten u pretpovijesno doba, prikazuje skupinu pećinskih ljudi i antropomorfnih životinja iz različitih geoloških razdoblja. B.C. debitirao je u novinama 17. veljače 1958. i bio je među najdugovječnijim stripovima koje je njegov originalni tvorac još napisao i nacrtao kada je Hart umro za svojom crtaćom daskom u Ninevehu, New York, 7. travnja 2007.. Od njegove smrti, potomak treće generacije Mason Mastroianni producirao je strip, s B.C. sindicirao Creators Syndicate. Povijest objavljivanja B.C. isprva je odbijen od strane brojnih sindikata dok ga New York Herald Tribune Syndicate nije prihvatio, lansirajući strip 17. veljače 1958. Hartu je pružena pomoć s B.C. pisci gegova Jack Caprio i Dick Boland (koji su se kasnije pridružili Hartu i karikaturistu Brantu Parkeru na Čarobnjaku iz Ida). Kada se sindikat Herald Tribunea raspao 1966. zbog raspada njegovih matičnih novina, B.C. je preuzeo Publishers Syndicate. Taj je sindikat često mijenjao vlasnike i nazive — Publishers-Hall Syndicate, Field Newspaper Syndicate, News America Syndicate i konačno North America Syndicate — da bi na kraju postao dio King Featuresa. U tom trenutku, 1987., Hart je promijenio distributera u Creators Syndicate, postavši jedan od Creatorsovih prvih sindiciranih stripova. Nakon Hartove smrti 2007., traku su počeli producirati Hartovi unuci Mason Mastroianni (glavni scenarist i karikaturist) i Mick Mastroianni (pisac za B.C. i Hartovu drugu kreaciju, Čarobnjak iz Ida), te Hartova kći Perri (pismopisac i kolorist). (Braća Mastroianni također su izradila originalni strip, Dogs of C Kennel, 2009.) John Lewis Hart (18. veljače 1931. - 7. travnja 2007.) bio je američki crtač poznat kao tvorac stripova B.C. i Čarobnjak iz Ida. Brant Parker koproducirao je i ilustrirao The Wizard of Id. Hart je dobio nekoliko nagrada, uključujući švedsku Adamsonovu nagradu i pet od Nacionalnog društva karikaturista. U svojim kasnijim godinama bio je poznat (i ponekad kritiziran) po uključivanju kršćanskih tema i poruka u svoje stripove.[1] Chuck Colson je u kolumni Breakpoint nazvao Harta `najčitanijim kršćaninom našeg vremena`, u odnosu na C. S. Lewisa, Franka E. Perettija i Billyja Grahama.[2] Biografija Rođen u Endicottu u New Yorku, Hartov prvi objavljeni rad bio je u Stars and Stripesu dok je služio u Koreji kao uvršteni pripadnik Zračnih snaga Sjedinjenih Država. Vrativši se 1953., objavljivao je karikature u The Saturday Evening Postu, Collier`s Weeklyju i drugim časopisima. Njegovo zaposlenje prije karikature uključivalo je rad u restoranu s roštiljem i slikanje natpisa.[3] Hartov najveći uspjeh, B.C., nastao je 1957. i počeo se pojavljivati ​​u nacionalnim dnevnim novinama 17. veljače 1958. [4] Hart je također sukreirao i napisao strip The Wizard of Id, koji je nacrtao Brant Parker, a koji se distribuira od 9. studenog 1964. [4] Prema Hanna-Barbera animatoru Edu Benedictu, moćne animacijske kuće obratile su se Hartu 1960. godine i ponudile animirani film B.C. niz. Razgovori su propali jer je HB preuredio koncept u ono što je na kraju postalo The Flintstones.[potreban citat] Wikinews ima povezane vijesti: Johnny Hart iz `B.C.` slava prolazi Hart je umro od moždanog udara 7. travnja 2007. Prema riječima njegove supruge Bobby, radio je za crtaćim stolom u trenutku smrti.[5][6] Njegov sukreator Čarobnjaka iz Ida, Brant Parker, umro je samo osam dana kasnije, 15. travnja 2007. Vjerska uvjerenja Hart je odgojen u ležerno religioznoj obitelji i redovito je pohađao kršćansku nedjeljnu školu. Iako je njegovo formalno obrazovanje završilo sa srednjom školom, bio je fasciniran Biblijom od malih nogu.[7] Godine 1984. došlo je do značajnog pomaka u Hartovoj duhovnosti, pa su Hart i njegova žena Bobby počeli pohađati kongregaciju Prezbiterijanske crkve u Ninevehu, New York. Hart je svoje religiozno buđenje pripisao timu oca i sina izvođača koji su instalirali satelitsku antenu u njegovu domu.[7] Hartova sve dublja religiozna vjera, te nepokolebljivi teološki i politički konzervativizam koji ju je pratio, postali su izvor značajnih kontroverzi u kasnijim godinama njegova života. U intervjuu za The Washington Post iz 1999., na primjer, izjavio je da će `Židovi i muslimani koji ne prihvate Isusa gorjeti u paklu` i da je `homoseksualnost Sotonino djelo.` [8] U istom članku, Hart iznio mišljenje da se `bliži smak svijeta, možda do 2010. godine.` Lavlji udio kontroverzi, međutim, došao je iz Hartove sve veće tendencije da svoje vjerske i političke teme i ideale uključi u svoje stripove, posebice B.C. Neke su novine odbile tiskati stripove s otvoreno religioznim temama ili su ih, kao u slučaju Los Angeles Timesa, premjestile u vjerski dio novina.[9] Kontroverzni stripovi Dvije su trake posebno bile kontroverzne. B.C. strip za 15. travnja 2001., koji je bio Uskrs, prikazivao je židovsku menoru sa sedam svijeća koje su postupno gorjele dok su natpisi na traci prikazivali riječi Isusa Krista. Na kraju su se vanjski krakovi svijećnjaka odvojili, ostavljajući kršćanski križ, a na posljednjoj ploči prikazan je otvoren i prazan Kristov grob.[10] Kritičari, uključujući Ligu za borbu protiv klevete i Američki židovski odbor, tvrdili su da Hartov strip prikazuje zamjensku teologiju, odnosno koncepciju kršćanstva kao zamjene judaizma. Hart se ispričao `ako sam uvrijedio ijednog čitatelja`, ali je ipak mislio da bi strip mogao povećati `religioznu svijest` i tvrdio da je mislio da strip bude posveta objema religijama.[9][11][12] Još jedan B.C. traka, koja je bila prikazana 10. studenog 2003., prikazivala je pomoćnu zgradu s tradicionalnim polumjesecom, u koju je lik ušao s okomitom grafikom `SLAM`, samo da bi upitao: `Jesam li to samo ja ili smrdi ovdje?` Kritičari, uključujući Vijeće za američko-islamske odnose, tvrdili su da kombinacija okomite trake i `SLAM-a`, kao i polumjeseca na nebu i na vanjskoj kući, čini traku klevetom na islam. Hart je zanijekao da se radilo o bilo čemu osim šali u kući.

Tv / 406 Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Aleks Rejmond, rođen je kao Aleksandar Gilespi Rejmond (2. oktobar 1909. – 6. septembar 1956), bio je američki crtač stripova, a njegovi najpoznatiji likovi su Flaš Gordon, Rip Kirbi, Tajni agent Iks-9 i Džim iz Džungle. Biografija Aleks Rejmond je rođen u Nju Rošelu predgrađu Njujorka, kao najstariji od sedmoro dece. Nakon smrti oca, 1922. godine, prisiljen je da radi i tako pomaže izdržavanju porodice iako je tada imao svega 13 godina. Ubrzo je morao da se ispiše iz srednje škole, 1928. godine, jer je dobio posao u brokerskoj firmi, ali velika ekonomska kriza i krah berze 1929. ga prisiljavaju da potraži drugi posao. Od 1931. godine radi kao pomoćni crtač Rasa Vestovera na stripu `Mučenik Tili`, u studiju braće Jang. Za Čika radi na stripu `Blondi` a Lajmanu pomaže na stripu `Tim Tajlor`. Zadovoljni radom svog pomoćnika, braća Jang ga predstavljaju Džozefu Konoliju, direktoru King Fičers sindikejta, koji u Rejmondu prepoznaje talenatovanog crtača i traži da kreira nove likove junake avanturističkog stripa koji će biti konkurencija drugim tada popularnim strip junacima. Aleks Rejmond ubrzo kreira dva strip junaka Flaš Gordon kao pandan tada popularnom strip junaku Baku Rodžersu i Džim iz džungle kao pandan za Tima Tajlora. Prvu tablu Flaša Gordona objavio je 7. januar 1934. godine, a uspeh je bio ogroman i trenutan.[1] Godine 1936. snimljena je serija od 13 filmova, a tokom 1938. i 1939. snimljene su još dve serije filmova. Kasnije nastaje Tajni agent Iks-9 koji je trebalo da bude pandan strip junaku Diku Trejsiju. Tajni agent Iks-9 je prvi put objavljen 22. januara 1934. godine, ali Rejmond njime nije bio preterano zadovoljan, pa ga je posle samo godinu i po dana u potpunosti prepustio crtaču Ostinu Brigsu. Poslednji i najpopularniji Rejmondov strip junak je Rip Kirbi[2]. Prvi kaiš stripa o Ripu Kirbiju Rejmond je objavio 4. marta 1946. godine i crtao ga je sve do svoje smrti. `Hteo sam da se u svom novom stripu odmaknem od divlje avanture. Ovo je moj izbor. Želeo sam da radim nešto drugačije, da se spustim na zemlju` - rekao je Aleks Rejmond za Ripa Kirbija. Aleks Rejmond je poginuo u automobilskoj nesreći 1956. godine u svom sportskom automobilu marke Bandini[3]. Uzrok saobraćajne nezgode je neprilagođena brzina, kiša i klizav kolovoz, usled čega se survao sa litice. U vozilu se tada nalazio Sten Drejk, takođe crtač stripova, ali je on preživeo udes. Sahranjen je u Ferfildu u Konektikatu.

276 Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Donji desni cosak malo zguzvan, nista strasno. Sve ostalo uredno! Lavanderman je prvi hvarski stripovski superheroj. Alias mu je Borisa Bunčuga, a ishodište njegovih moći u biljci je lavandi. Bori se protiv komaraca i moljaca, nesanice, glavobolje i vrtoglavice. O autorima Autori su misteriozni likovi koji žive u sjeni junaka, kažu autori. Crta ga Vančo Rebac, a piše Toni Faver. Izdanja Prvi broj izlazi u rujnu 2008. u 200 komada, odmah biva rasprodan te već u studenome doživljava drugo izdanje. U drugom broju stripa, objavljenom u svibnju 2009., kao gosti svoj obol daju Damir Steinfl i Vinko Barić, svaki s po dvije table. Između drugog i trećeg broja snima se igrani film `Lavanderman: istina ili mit?` Glavne uloge tumače Damir Markovina i Anja Alavanja, scenarist je ponovo Toni Faver, a režiju potpisuje Zvonimir Rumboldt. Direktor fotografije je Tomislav Krnić. Ova trojica, tj. nezavisna filmska produkcija `Kad - tad`, su producenti filma. Film ima premijeru na filmskom festivalu u Puli 2010. godine. U studenom iste godine izlazi dugoočekivani treći broj, deblji no ikada u čijoj realizaciji sudjeluje čak sedam crtača: Vinko Barić, Alem Ćurin, Igor Hofbauer, Kenji Masamura, Vančo Rebac, Esad Tomislav Ribić i Miro Župa. U svibnju 2011. u izdanju udruge `Kad- Tad` izlazi CD s glazbom iz filma. Za njega skladbe stvaraju: Balun, Belan, Ćaleta, Gobac, Grubić, Hrepić, Ivašković, Matačić, Novcoselić, Rukavina, Rumboldt, Simčić, Stipišić, Škudar, Šverko i Tibljaš, a izvode: Narodno blago i Fon Biskich, Aqua Bronze, Radio Clash, Jackaranba, Hans, Hrepa, Pokvareno društvo, Psihomodo pop, The Cretens, Mone, Ro-La, Whats on Tv, mama?, Ziuzao, Neno Belan & Fiumens i The Playboys. Početkom srpnja 2012. promovira se dugoočekivani 4. broj stripa. Ovo divot izdanje ima preko 80 stranica a Lavanderman je prvi put otisnut i u koloru. Kroz 5 epizoda vodi nas pet crtača: Kenji Masamura, Vinko Barić, Vančo Rebac, Miro Župa i po prvi put Štef Bartolić. Za 4 epizode scenarij potpisuje Toni Faver. Izdanje izlazi s dvije različite naslovnice, od kojih je japanska otisnuta u samo 200 komada. U svibnju 2013. promoviran je 5. broj stripa,posvećen aktualnim lokalnim izborima, također s dvije naslovnice od kojih jedna ima 800 (Rebac), a druga 200 (Kordej) primjeraka. Sa 76 strana, ovaj broj ponovno uvodi postere. Autori su: Vinko Barić, Toni Faver, Ana Kolega,Damir Markovina, Igor Kordej, Vančo Rebac, Ana Schaub i Miro Župa. Na reanimiranom MAFESTU u svibnju 2014. predstavljen je 6. broj. Glavnu priču preuzima Damir Ercegović, a uz veterane iz prošlih izdanja Vinka Barića( prvi put i na naslovnici), Vanču Rebca i Mira Župu Lavandermana crta i vinkovačka legenda, jedini i neponovljivi – Dubravko Mataković, koji potpisuje i jednu od dvije naslovnice! U ovom jedinstvenom izdanju po prvi put zajedno, rame uz rame, tajice uz tajice, bore se tri najveća hrvatska superheroja! Protman, Superhrvoje i Lavanderman! Duplerice su prepuštene, kako je i red, damama! U punom koloru, na sjajnom papiru svog omiljenog junaka portretiraju slikarica Nikolina Ivezić i kiparica Helena Ohnjec! Tema na duplericama je prigodničarske naravi – disco club! Naime, 2014. godine obilježava se pedesetogodišnjica prvog te vrste u Hrvatskoj koji se pod imenom „Amfora“ otvorio baš u Jelsi davne 1964. Dana 21.08.2015. promoviran je u jelšanskoj galeriji `DALMACIJALAND` (zapravo Borisovoj konobi) novi broj. U sedmom broju stripa Zajebani Lavanderman Damir Ercegović nastavlja epsku epizodu „NAČELNIK, SAVJETNIK, ŠPIJUN“ i potpisuje jednu od noslovnica, Vinko Barić vrača nas u prve dane diska, Miro Župa vrača nas, pak, u prve dane svemira te potpisuje alternativnu naslovnicu, a pod paskom Alema Ćurina dolazi do susreta Lavandermana i Bevandermana! Duplerice su ponovo prepuštene damama, Suzane Bernat i samozatajnoj umjetnici koja se skriva iza pseudonima GingerLolla! Originalni crtač Lavandermena Vančo Rebac briljira u minijaturi „PREDSEZONA“. Tu je još i Helena Ohnjec s dva bravurozna akvarela. Po prvi put scenarij za Lavandermena (epizoda s Bevandermanom) potpisuje Franko Petrić, dok za ostale eizode (izuzev one Mira Župe) piše Toni Faver. Kao dodatak tu je i drugi dio filmskog scenarija (T. Faver) ilustriranog crtežima iz filma (V. Rebac). Dana 24.08.2016, na sam rođendan Borisa Bartolomeja Bunčuge promovira se u rodnoj mu Jelsi osmi broj stripa! Glavni crtač serijala Damir Ercegović završava epohalnu trodjelnu epozodu i potpisuje glavnu naslovnicu te tri iulustracije unutar broja, Vinko Barić u epizodi `Urlike` opisuje susret mladog Borisa s terorističkom skupinom Baader-Meinhof 1972. u Njemačkoj. Vančo Rebac ilustrira probleme nastale poradi nabujalog obiteljskog turizma u epizodi `Obiteljski turizam! Vančo potpisuje i alternativnu naslovnicu. Duplerice se dohvatila mlada slikarica Jelena Sokić, a ovaj put među autore duplerca ugirao se i sveprisutni Vinko. Iako nema strip u ovom broju, Miro župa predstavljen je fotografijama skulptura na temu Lavandermana te plakatom filma `Pola stoljeća diska` čiji drugi plakat koji je takođe uključen u ovo izdanje potpisuje stara znanica Nikolina Ivezić. Osim njega s jednim akvalerom se predstavlja, sad već redovita, Helena Ohnjec. Dana 08.06.2017. u `Klubu Zona` na splitskom Šperunu promovirano je izdanje LAVANDERMAN INTEGRAL1! U ovom tvrdoukoričenom albumu reprintana su prva dva izdanja, sada već godinama nenabavljiva u prodaji. Naslovnicu posebno za ovaj broj crta originalni crtač Vančo Rebac. Format je nešto izdužen zbog engleskih podnaslova koji avanture dalmatinskog superjunaka po prvi put približavaju svima koji se služe i tim jezikom. Prijevod potpisuje Jasminka Golubić, koja je svojevremano prevela i film. Predgovor piše Jurica Pavičić. Osim samog reprinta ovo divot izdanje sadrži i pregršt neobjavljenih skica i odbačenih verzija kao i presjek članaka iz tiska povezanih s prvim brojevima. Visoki troškovi povezani s ovim izdanjem rezultirali su prolongiranjem objavljivanja redovitog devetog broja na 2018. Dobro je napomenuti kako je Ministarstvo kulture otkupilo 260 komada albuma za popunu fondova knjižnica diljem lijepe naše i na taj način učinilo konačno strip dostupnijim a samo izdanje (koje je otisnuto u 500 kom) raritetnijim. Dana 24.08.2018. na Jelšanskoj pjaci, dvije godine nakon osmog predstavlja se deveti broj strip serijala, na 72 stranice našlo se mjesta za 4 epizode koje su nacrtali Damir Ercegović, Vinko Barić, Miro Župa i Marko Marković. U sve osim Župine epizode upleten je scenaristički Toni Faver. U ovom izdanju, prvom bez originalnog crtača Vanče Rebca, našlo se još mjesta i za duplerice Marije Kondres i Tee Jurišić, ilustraciju Stipana Tadića, nekoliko plakata izložbi iz Dalmacijalanda, fotoreportažu s proslave lanjskog Borisovog rođendana, par reklama, nekoliko keramičkih uradaka Helene Ohnjec, scanove jedne salvete i naslovnice starog Vjesnika, rječnik manje poznatih riječi te neke ludorije s facebooka. Dana 20.06.2021. na zagrebačkom CRŠ-u konačno je predstavljen završni broj stripa Lavandermana. U desetom broju serijala o Lavandermanu osamdeset stranica izradilo je čak dvadeset autora. Vinko Barić po scenariju Tonija Favera nacrtao je dvije kraće epizode. Prva, naslovljena „Duplerica“, obrađuje fenomen srednjih stanica muških magazina viđen kroz prizmu hvarskog superheroja. Epizoda „Slon“pripada podžanru alternativne povijesti i govori o vremenu Hanibala Lucića i Petra Hektorovića. Između Barićevih vinjeta nalazi se Tino Ćurin koji je opisao susret Crnog Popaja i Lavandermana. Na kraju, u drugome dijelu epizode zvanom „Depresija je bolest zajebana“ Damir Ercegović, također po scenariju Tonija Favera, dovodi Borisa Bunčugu do nesretna završetka. Posljednju tablu, u kojoj Boris Bučuga umre, nacrtalo je četrnaest autora koji su već sudjelovali na projektu jer je svim suradnicima koji su radili na projektu poslana zamolba da je nacrtaju. Odazvali su se: Vinko Barić, Štef Bartolić, Alem Ćurin, Tino Ćurin, Džo, Igor Kordej, Nikolina Ivedzić, Marko Marković, Kenji Masamura, Dubravko Mataković, Helena Ohnjec, Vančo Rebac, Stipan Tadić i Miro Župa. U odvojenom dijelu s naslovom „Petnaest puta sam umro“ mogu se vidjeti sve verzije Lavandermanove smrti, Sve je ukoričeno u četiri različite naslovnice (Vinko Barić, Damir Ercegović, Alem Ćurin, Toni Faver) i dodatno oplemenjeno dvijema duplericama (Sanja Jureško, Karina Sladović).