Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveΕ‘tenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaΕ‘u mail adresu.
101-125 od 131 rezultata
Prati pretragu "solzenjicin dva veka zajedno"
Vi se opustite, Gogi Δe Vas obavestiti kad pronaΔe nove oglase za traΕΎene kljuΔne reΔi.
Gogi Δe vas obavestiti kada pronaΔe nove oglase.
ReΕΎim promene aktivan!
Upravo ste u reΕΎimu promene saΔuvane pretrage za frazu .
MoΕΎete da promenite frazu ili filtere i saΔuvate trenutno stanje
Branko ΔopiΔ Bosonog djetinjstvo Tvrdi povezO autoruTvrdi povezBranko ΔopiΔ (HaΕ‘ani, Bosanska krajina, 1. januar 1915 β Beograd, 26. mart 1984) bio je srpski i jugoslovenski knjiΕΎevnik. Osnovnu Ε‘kolu zavrΕ‘io je u rodnom mestu, niΕΎu gimnaziju u BihaΔu, a uΔiteljsku Ε‘kolu pohaΔao je u Banjoj Luci, Delnicama i Sarajevu, te je zavrΕ‘io u Karlovcu. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1940. godine na grupi za pedagogiju.[1] Prvu priΔu objavio je 1928. godine, a prvu pripovetku 1936. Njegova dela su, izmeΔu ostalih, prevoΔena na engleski, nemaΔki, francuski i ruski jezik. Bio je Δlan Srpske akademije nauka i umetnosti i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. IzvrΕ‘io je samoubistvo skokom sa mosta Bratstva i jedinstva.[2]U ΔopiΔevim delima dominiraju teme iz ΕΎivota ljudi iz Bosanske krajine i NarodnooslobodilaΔkog rata.Branko ΔopiΔ roΔen je 1. januara 1915. godine u selu HaΕ‘anima pod planinom GrmeΔom.[3] U isto vreme, njegov otac Vid, kao vojnik austrougarske armije, borio se negde na frontu u Karpatima, a njegov stric NidΕΎo, srpski dobrovoljac, borio se u srpskoj vojsci protiv Austrougarske. Kad mu je bilo Δetiri godine, umro mu je otac. ΔopiΔ je, zajedno sa mlaΔim bratom i sestrom, ostao da ΕΎivi pored majke Soje, dede Radeta i strica NidΕΎe.Prva proΔitana knjiga bila mu je βMigel Servantesβ koju je, negde u treΔem razredu, kupio od uΔiteljice. U toj knjizi bio je opisan ΕΎivot slavnog Ε‘panskog pisca Servantesa, skupa sa nekoliko odlomaka iz njegovog romana βDon Kihotβ. SledeΔe proΔitane knjige bile su βDoΕΎivljaji jednog vukaβ, pa βDoΕΎivljaji jedne kornjaΔeβ.[4]Branko ΔopiΔ, Mira AleΔkoviΔ i BlaΕΎe Koneski u partizanima (1944).Prvo Ε‘tampano delo objavio je sa Δetrnaest godina u omladinskom Δasopisu βVenacβ 1928. godine. ΔopiΔ je pohaΔao uΔiteljsku Ε‘kolu u Banjoj Luci i Sarajevu, a zavrΕ‘io u Karlovcu, a Filozofski fakultet u Beogradu. VeΔ kao student afirmisao se kao darovit pisac i skrenuo na sebe paΕΎnju knjiΕΎevne kritike, izmeΔu ostalog piΕ‘uΔi u βPoliticiβ, gde mu je urednik Ε½ivko MiliΔeviΔ u knjiΕΎevnom dodatku objavio tek Ε‘estu poslatu pripovetku β βSmrtno ruvo Soje Δubriloveβ ( (Politika, 8. 5. 1936). βTaj datum sam zapamtio za Δitav ΕΎivotβ, ispovedao se docnije. βImao sam dvadeset jednu godinuβ¦ Zaredao ja onda da objavljujem priΔe u βPoliticiβ, mjeseΔno po dvije, Δak i triβ¦ β.[5]1939. godine je dobio novoustanovljenu nagradu βMilan RakiΔβ. U martu 1941. je dobio nagradu za delo `Borci i begunci`.[6] UoΔi Drugog svetskog rata nalazio se u ΔaΔkom bataljonu u Mariboru. U danima Aprilskog rata on je, sa grupom svojih drugova, pokuΕ‘ao da pruΕΎi otpor neprijatelju kod MrkonjiΔ Grada. Posle toga je otiΕ‘ao u svoj rodni kraj, a sa poΔetkom ustanka, stupio je u redove ustanika i meΔu njima ostao tokom cele narodnooslobodilaΔke borbe. Sve vreme rata bio je ratni dopisnik zajedno s nerazdvojnim prijateljem i kumom, knjiΕΎevnikom Skenderom KulenoviΔem.Posle rata jedan je od osnivaΔa deΔjeg lista Pionir i njegov urednik, a potom je poΔeo profesionalno da se bavi knjiΕΎevnoΕ‘Δu.[7] Smatra se jednim od najveΔih deΔjih pisaca roΔenih na jugoslovenskim prostorima.Dela su mu prevoΔena na ruski, engleski, francuski, nemaΔki, ukrajinski, poljski, ΔeΕ‘ki, bugarski, rumunski, slovenaΔki i maΔarski jezik. Bio je Δlan SANU i ANUSRBiH.Celi radni i ΕΎivotni vek nakon Drugog svetskog rata Branko ΔopiΔ je proveo u Beogradu, ali je Δesto putovao po Jugoslaviji i drugim evropskim drΕΎavama.Za knjiΕΎevni rad dobio je, meΔu ostalim, Nagradu AVNOJ-a i NjegoΕ‘evu nagradu (obe 1972). Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja.Svoj stan u Beogradu, ulica kralja Milana 23, u kom je ΕΎiveo od 1972. do smrti, poklonio je SANU.[8]PuriΕ‘a ΔorΔeviΔ je 2015. godine reΕΎirao dokumentarni film βMala moja iz Bosanske Krupeβ posveΔen Branku ΔopiΔu.[9]Svake godine se odrΕΎava simpozijum o Branku ΔopiΔu, 2019. je bio u BeΔu.[10]KnjiΕΎevni opusNjegova prozna dela proΕΎeta su lirikom i ΕΎivopisnim realistiΔkim slikanjem seoskog ΕΎivota, poznavanjem ΕΎivota i mentaliteta ljudi sa sela, vedrinom i ΕΎivoΕ‘Δu duha. Kreirao je mnoΕ‘tvo upeΔatljivih i ΕΎivopisnih likova i dogaΔaja nadahnutom pripovedaΔkom tehnikom koristeΔi sveΕΎ, soΔan i slikovit jezik pri Δemu je inspiraciju nalazio u svom podgrmeΔkom zaviΔaju. ΔopiΔa su doratnim pripovetkama najviΕ‘e zanimali siromaΕ‘ni seljaci, sanjari i prosjaci, deca, skitnice i nadniΔari, i on je o svima njima priΔao sa briΕΎnim, zaΕ‘titniΔkim razumevanjem. U lirski intoniranim ratnim pripovetkama ΔopiΔ je nadahnuto opisivao herojske podvige, muΔeniΕ‘tvo i samopregor svojih junaka.PoΔetkom 1950ih godina ΔopiΔ je poΔeo da piΕ‘e i satiriΔne priΔe u kojima je oΕ‘tro kritikovao ruΕΎne pojave u tadaΕ‘njici. Jedna od takvih priΔa bila je i βJeretiΔka priΔaβ objavljena u βJeΕΎuβ koja je pokrenula lavinu osuda sa vrha partije i vlasti, a u hajci na pisca uΔestvovao je i Broz koji je rekao da on liΔno takvu satiru neΔe dozvoliti, ali da pisac neΔe biti ni uhapΕ‘en.[11] KnjiΕΎevni istoriΔar Ratko PekoviΔ napisao je knjigu βSudanije Branku ΔopiΔuβ u kojoj je detaljno opisana cela hajka na pisca.Sa uspehom se ogledao i u pisanju romana iako su prirodi njegovog knjiΕΎevnog talenta viΕ‘e odgovarale kraΔe forme β pripovetke i novele. Romani βProlomβ i βGluvi barutβ slikaju uΔeΕ‘Δe seljaka Bosanske Krajine u ustanku, a βNe tuguj bronzana straΕΎoβ prilagoΔavanje tih istih seljaka, sada kolonista, novim uslovima ΕΎivota u Vojvodini.Glavnina ΔopiΔevog proznog opusa humoristiΔki je intonirana, a humor nalazi u prirodi i mentalitetu njegovih junaka koji i u najteΕΎim ΕΎivotnim trenucima znaju da saΔuvaju vedrinu i da se nasmeju Δak i vlastitoj nevolji. Sem toga, ΔopiΔ je od onih pisaca koji su svoj posmatraΔki talenat naroΔito iskazivali kroz otkrivanje sitnih ljudskih mana i nedostataka.Iako je ΔopiΔ bio pisac epske Ε‘irine i zamaha sa uroΔenim pripovedaΔkim i humoristiΔkim darom, u njegovim delima vidljiva je i jedna lirska ΕΎica koja se nije pokazivala samo u opisima bosanskih pejzaΕΎa veΔ i u portretisanju ljudskih likova koji su mu bili bliski i dragi. Ta ΔopiΔeva poetska ΕΎica naroΔito je vidljiva u njegovoj ratnoj lirici, pre svega u zbirci βOgnjeno raΔanje domovineβ.Branko ΔopiΔ je cenjen i kao deΔji pisac, prvenstveno zahvaljujuΔi ΕΎivoj maΕ‘ti i daru za spretno uobliΔavanje svojih posmatranja, ali i nesumnjivom humoristiΔkom talentu. Napisao je preko trideset knjiga za decu, meΔu kojima su i dva romana.DelaGrob Branka ΔopiΔa u Aleji zasluΕΎnih graΔana na beogradskom Novom grobljuZbirke pripovedakaPod GrmeΔom (1938),Borci i bjegunci (1939),[12]Planinci (1940),Rosa na bajonetima (1946),Sveti magarac (1946),Surova Ε‘kola (1948),Ljudi s repom (1949),Odabrane ratne pripovetke (1950),Izabrane humoristiΔke priΔe (1952),Ljubav i smrt (1953),Dragi likovi (1953),DoΕΎivljaji Nikoletine BursaΔa (1955),DjeΔak prati zmaja (1956),Gorki med (1959),BaΕ‘ta sljezove boje (1970);Vasilisa i monah (1975);Skiti jure zeca (1977);RomaniProlom (1952),Gluvi barut (1957),Ne tuguj bronzana straΕΎo (1958)Osma ofanziva (1964),Delije na BihaΔu (1975);Zbirke pesamaOgnjeno raΔanje domovine (1944),Pjesme (1945),Ratnikovo proljeΔe (1947);KomedijeDoΕΎivljaji Vuka BubalaOdumiranje meΔedaDela za decuU svijetu medvjeda i leptirova (1940), pripovetkePriΔe partizanke (1944), pripovetkePjesme pionirke (1945), pesmeBojna lira pionira (1945), pesmeDruΕΎina junaka (1945), pripovetkeBajka o sestri Koviljki (1946), prozaDoΕΎivljaji kuma Torbe (1946), pripovetkeVratolomne priΔe (1947), pripovetkeArmija odbrana tvoja (1947), pesmeSunΔana republika (1948), pesmeRudar i mjesec (1948), pesmeJeΕΎeva kuΔica (1949), pesmaPriΔe ispod zmajevih krila (1950), pripovetkePijetao i maΔka (1952), pripovetkeDoΕΎivljaji maΔka ToΕ‘e (1954), pripovetkeRaspjevani cvrΔak (1955), pesmeLalaj Bao, Δarobna Ε‘uma (1957), pesmeOrlovi rano lete (1957), romanBosonogo djetinjstvo (1957), pripovetkePartizanske tuΕΎne bajke (1958), pripovetkeVeΔernje priΔe, (1958), priΔe u stihuDjeda TriΕ‘in mlin (1960), zbirka pesamaPriΔe zanesenog djeΔaka (1960), pripovetkeMagareΔe godine (1960), romanRibar i maΔak (1960), pesmeSlavno vojevanje (1961), romanMjesec i njegova baka (1962), pesmeΔarobna Ε‘uma (1962), pesmeBitka u Zlatnoj dolini (1963), romanKrava sa drvenom nogom (1963), pripovetkePriΔe za najmlaΔe (1963), pripovetkeΕ arov u zemlji bajki (1964), pripovetkeMala moja iz Bosanske Krupe (1971), pesmeGlava u klancu, noge na vrancu (1971), pripovetkeLijan vodi karavane (1975), pripovetke.Sabrana delaobjavljena u 12 knjiga 1960.objavljena u 14 knjiga 1978.Ekranizacije na filmu i TVIgrani filmoviΕ½ivjeΔe ovaj narod (1947), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Jadran film, ZagrebMajor Bauk (1951), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Bosna film, SarajevoNikoletina BursaΔ (1964), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Branko Bauer, Jadran film, ZagrebOrlovi rano lete (1966), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Soja JovanoviΔ, Avala film, BeogradHajduΔka vremena (1977), dugometraΕΎni film, ekranizacija zbirki pripovedaka, reΕΎija Vladimir Tadej, Jadran film, ZagrebGluvi barut (1990), dugometraΕΎni film, po motivima istoimenog romana, reΕΎija Bahrudin Bato ΔengiΔ, DP Forum, Sarajevo, Beograd film, Beograd, Jadran film, ZagrebVidi joΕ‘OΕ βBranko ΔopiΔβ Banja LukaNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u ΔajniΔuNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u BroduDijapazon β Branko ΔopiΔOΕ βBranko ΔopiΔβ (Prijedor)Biblioteka βBranko ΔopiΔβ (VraniΔ)Biblioteka βLaza KostiΔβ Δukarica βTribina knjiΕΎevnosti za decu βBranko ΔopiΔβ3/10
Branko ΔopiΔ Stari nevjernikTvrdi povezO autoruTvrdi povezBranko ΔopiΔ (HaΕ‘ani, Bosanska krajina, 1. januar 1915 β Beograd, 26. mart 1984) bio je srpski i jugoslovenski knjiΕΎevnik. Osnovnu Ε‘kolu zavrΕ‘io je u rodnom mestu, niΕΎu gimnaziju u BihaΔu, a uΔiteljsku Ε‘kolu pohaΔao je u Banjoj Luci, Delnicama i Sarajevu, te je zavrΕ‘io u Karlovcu. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1940. godine na grupi za pedagogiju.[1] Prvu priΔu objavio je 1928. godine, a prvu pripovetku 1936. Njegova dela su, izmeΔu ostalih, prevoΔena na engleski, nemaΔki, francuski i ruski jezik. Bio je Δlan Srpske akademije nauka i umetnosti i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. IzvrΕ‘io je samoubistvo skokom sa mosta Bratstva i jedinstva.[2]U ΔopiΔevim delima dominiraju teme iz ΕΎivota ljudi iz Bosanske krajine i NarodnooslobodilaΔkog rata.Branko ΔopiΔ roΔen je 1. januara 1915. godine u selu HaΕ‘anima pod planinom GrmeΔom.[3] U isto vreme, njegov otac Vid, kao vojnik austrougarske armije, borio se negde na frontu u Karpatima, a njegov stric NidΕΎo, srpski dobrovoljac, borio se u srpskoj vojsci protiv Austrougarske. Kad mu je bilo Δetiri godine, umro mu je otac. ΔopiΔ je, zajedno sa mlaΔim bratom i sestrom, ostao da ΕΎivi pored majke Soje, dede Radeta i strica NidΕΎe.Prva proΔitana knjiga bila mu je βMigel Servantesβ koju je, negde u treΔem razredu, kupio od uΔiteljice. U toj knjizi bio je opisan ΕΎivot slavnog Ε‘panskog pisca Servantesa, skupa sa nekoliko odlomaka iz njegovog romana βDon Kihotβ. SledeΔe proΔitane knjige bile su βDoΕΎivljaji jednog vukaβ, pa βDoΕΎivljaji jedne kornjaΔeβ.[4]Branko ΔopiΔ, Mira AleΔkoviΔ i BlaΕΎe Koneski u partizanima (1944).Prvo Ε‘tampano delo objavio je sa Δetrnaest godina u omladinskom Δasopisu βVenacβ 1928. godine. ΔopiΔ je pohaΔao uΔiteljsku Ε‘kolu u Banjoj Luci i Sarajevu, a zavrΕ‘io u Karlovcu, a Filozofski fakultet u Beogradu. VeΔ kao student afirmisao se kao darovit pisac i skrenuo na sebe paΕΎnju knjiΕΎevne kritike, izmeΔu ostalog piΕ‘uΔi u βPoliticiβ, gde mu je urednik Ε½ivko MiliΔeviΔ u knjiΕΎevnom dodatku objavio tek Ε‘estu poslatu pripovetku β βSmrtno ruvo Soje Δubriloveβ ( (Politika, 8. 5. 1936). βTaj datum sam zapamtio za Δitav ΕΎivotβ, ispovedao se docnije. βImao sam dvadeset jednu godinuβ¦ Zaredao ja onda da objavljujem priΔe u βPoliticiβ, mjeseΔno po dvije, Δak i triβ¦ β.[5]1939. godine je dobio novoustanovljenu nagradu βMilan RakiΔβ. U martu 1941. je dobio nagradu za delo `Borci i begunci`.[6] UoΔi Drugog svetskog rata nalazio se u ΔaΔkom bataljonu u Mariboru. U danima Aprilskog rata on je, sa grupom svojih drugova, pokuΕ‘ao da pruΕΎi otpor neprijatelju kod MrkonjiΔ Grada. Posle toga je otiΕ‘ao u svoj rodni kraj, a sa poΔetkom ustanka, stupio je u redove ustanika i meΔu njima ostao tokom cele narodnooslobodilaΔke borbe. Sve vreme rata bio je ratni dopisnik zajedno s nerazdvojnim prijateljem i kumom, knjiΕΎevnikom Skenderom KulenoviΔem.Posle rata jedan je od osnivaΔa deΔjeg lista Pionir i njegov urednik, a potom je poΔeo profesionalno da se bavi knjiΕΎevnoΕ‘Δu.[7] Smatra se jednim od najveΔih deΔjih pisaca roΔenih na jugoslovenskim prostorima.Dela su mu prevoΔena na ruski, engleski, francuski, nemaΔki, ukrajinski, poljski, ΔeΕ‘ki, bugarski, rumunski, slovenaΔki i maΔarski jezik. Bio je Δlan SANU i ANUSRBiH.Celi radni i ΕΎivotni vek nakon Drugog svetskog rata Branko ΔopiΔ je proveo u Beogradu, ali je Δesto putovao po Jugoslaviji i drugim evropskim drΕΎavama.Za knjiΕΎevni rad dobio je, meΔu ostalim, Nagradu AVNOJ-a i NjegoΕ‘evu nagradu (obe 1972). Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja.Svoj stan u Beogradu, ulica kralja Milana 23, u kom je ΕΎiveo od 1972. do smrti, poklonio je SANU.[8]PuriΕ‘a ΔorΔeviΔ je 2015. godine reΕΎirao dokumentarni film βMala moja iz Bosanske Krupeβ posveΔen Branku ΔopiΔu.[9]Svake godine se odrΕΎava simpozijum o Branku ΔopiΔu, 2019. je bio u BeΔu.[10]KnjiΕΎevni opusNjegova prozna dela proΕΎeta su lirikom i ΕΎivopisnim realistiΔkim slikanjem seoskog ΕΎivota, poznavanjem ΕΎivota i mentaliteta ljudi sa sela, vedrinom i ΕΎivoΕ‘Δu duha. Kreirao je mnoΕ‘tvo upeΔatljivih i ΕΎivopisnih likova i dogaΔaja nadahnutom pripovedaΔkom tehnikom koristeΔi sveΕΎ, soΔan i slikovit jezik pri Δemu je inspiraciju nalazio u svom podgrmeΔkom zaviΔaju. ΔopiΔa su doratnim pripovetkama najviΕ‘e zanimali siromaΕ‘ni seljaci, sanjari i prosjaci, deca, skitnice i nadniΔari, i on je o svima njima priΔao sa briΕΎnim, zaΕ‘titniΔkim razumevanjem. U lirski intoniranim ratnim pripovetkama ΔopiΔ je nadahnuto opisivao herojske podvige, muΔeniΕ‘tvo i samopregor svojih junaka.PoΔetkom 1950ih godina ΔopiΔ je poΔeo da piΕ‘e i satiriΔne priΔe u kojima je oΕ‘tro kritikovao ruΕΎne pojave u tadaΕ‘njici. Jedna od takvih priΔa bila je i βJeretiΔka priΔaβ objavljena u βJeΕΎuβ koja je pokrenula lavinu osuda sa vrha partije i vlasti, a u hajci na pisca uΔestvovao je i Broz koji je rekao da on liΔno takvu satiru neΔe dozvoliti, ali da pisac neΔe biti ni uhapΕ‘en.[11] KnjiΕΎevni istoriΔar Ratko PekoviΔ napisao je knjigu βSudanije Branku ΔopiΔuβ u kojoj je detaljno opisana cela hajka na pisca.Sa uspehom se ogledao i u pisanju romana iako su prirodi njegovog knjiΕΎevnog talenta viΕ‘e odgovarale kraΔe forme β pripovetke i novele. Romani βProlomβ i βGluvi barutβ slikaju uΔeΕ‘Δe seljaka Bosanske Krajine u ustanku, a βNe tuguj bronzana straΕΎoβ prilagoΔavanje tih istih seljaka, sada kolonista, novim uslovima ΕΎivota u Vojvodini.Glavnina ΔopiΔevog proznog opusa humoristiΔki je intonirana, a humor nalazi u prirodi i mentalitetu njegovih junaka koji i u najteΕΎim ΕΎivotnim trenucima znaju da saΔuvaju vedrinu i da se nasmeju Δak i vlastitoj nevolji. Sem toga, ΔopiΔ je od onih pisaca koji su svoj posmatraΔki talenat naroΔito iskazivali kroz otkrivanje sitnih ljudskih mana i nedostataka.Iako je ΔopiΔ bio pisac epske Ε‘irine i zamaha sa uroΔenim pripovedaΔkim i humoristiΔkim darom, u njegovim delima vidljiva je i jedna lirska ΕΎica koja se nije pokazivala samo u opisima bosanskih pejzaΕΎa veΔ i u portretisanju ljudskih likova koji su mu bili bliski i dragi. Ta ΔopiΔeva poetska ΕΎica naroΔito je vidljiva u njegovoj ratnoj lirici, pre svega u zbirci βOgnjeno raΔanje domovineβ.Branko ΔopiΔ je cenjen i kao deΔji pisac, prvenstveno zahvaljujuΔi ΕΎivoj maΕ‘ti i daru za spretno uobliΔavanje svojih posmatranja, ali i nesumnjivom humoristiΔkom talentu. Napisao je preko trideset knjiga za decu, meΔu kojima su i dva romana.DelaGrob Branka ΔopiΔa u Aleji zasluΕΎnih graΔana na beogradskom Novom grobljuZbirke pripovedakaPod GrmeΔom (1938),Borci i bjegunci (1939),[12]Planinci (1940),Rosa na bajonetima (1946),Sveti magarac (1946),Surova Ε‘kola (1948),Ljudi s repom (1949),Odabrane ratne pripovetke (1950),Izabrane humoristiΔke priΔe (1952),Ljubav i smrt (1953),Dragi likovi (1953),DoΕΎivljaji Nikoletine BursaΔa (1955),DjeΔak prati zmaja (1956),Gorki med (1959),BaΕ‘ta sljezove boje (1970);Vasilisa i monah (1975);Skiti jure zeca (1977);RomaniProlom (1952),Gluvi barut (1957),Ne tuguj bronzana straΕΎo (1958)Osma ofanziva (1964),Delije na BihaΔu (1975);Zbirke pesamaOgnjeno raΔanje domovine (1944),Pjesme (1945),Ratnikovo proljeΔe (1947);KomedijeDoΕΎivljaji Vuka BubalaOdumiranje meΔedaDela za decuU svijetu medvjeda i leptirova (1940), pripovetkePriΔe partizanke (1944), pripovetkePjesme pionirke (1945), pesmeBojna lira pionira (1945), pesmeDruΕΎina junaka (1945), pripovetkeBajka o sestri Koviljki (1946), prozaDoΕΎivljaji kuma Torbe (1946), pripovetkeVratolomne priΔe (1947), pripovetkeArmija odbrana tvoja (1947), pesmeSunΔana republika (1948), pesmeRudar i mjesec (1948), pesmeJeΕΎeva kuΔica (1949), pesmaPriΔe ispod zmajevih krila (1950), pripovetkePijetao i maΔka (1952), pripovetkeDoΕΎivljaji maΔka ToΕ‘e (1954), pripovetkeRaspjevani cvrΔak (1955), pesmeLalaj Bao, Δarobna Ε‘uma (1957), pesmeOrlovi rano lete (1957), romanBosonogo djetinjstvo (1957), pripovetkePartizanske tuΕΎne bajke (1958), pripovetkeVeΔernje priΔe, (1958), priΔe u stihuDjeda TriΕ‘in mlin (1960), zbirka pesamaPriΔe zanesenog djeΔaka (1960), pripovetkeMagareΔe godine (1960), romanRibar i maΔak (1960), pesmeSlavno vojevanje (1961), romanMjesec i njegova baka (1962), pesmeΔarobna Ε‘uma (1962), pesmeBitka u Zlatnoj dolini (1963), romanKrava sa drvenom nogom (1963), pripovetkePriΔe za najmlaΔe (1963), pripovetkeΕ arov u zemlji bajki (1964), pripovetkeMala moja iz Bosanske Krupe (1971), pesmeGlava u klancu, noge na vrancu (1971), pripovetkeLijan vodi karavane (1975), pripovetke.Sabrana delaobjavljena u 12 knjiga 1960.objavljena u 14 knjiga 1978.Ekranizacije na filmu i TVIgrani filmoviΕ½ivjeΔe ovaj narod (1947), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Jadran film, ZagrebMajor Bauk (1951), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Bosna film, SarajevoNikoletina BursaΔ (1964), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Branko Bauer, Jadran film, ZagrebOrlovi rano lete (1966), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Soja JovanoviΔ, Avala film, BeogradHajduΔka vremena (1977), dugometraΕΎni film, ekranizacija zbirki pripovedaka, reΕΎija Vladimir Tadej, Jadran film, ZagrebGluvi barut (1990), dugometraΕΎni film, po motivima istoimenog romana, reΕΎija Bahrudin Bato ΔengiΔ, DP Forum, Sarajevo, Beograd film, Beograd, Jadran film, ZagrebVidi joΕ‘OΕ βBranko ΔopiΔβ Banja LukaNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u ΔajniΔuNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u BroduDijapazon β Branko ΔopiΔOΕ βBranko ΔopiΔβ (Prijedor)Biblioteka βBranko ΔopiΔβ (VraniΔ)Biblioteka βLaza KostiΔβ Δukarica βTribina knjiΕΎevnosti za decu βBranko ΔopiΔβ3/10
Branko ΔopiΔ Stari nevjernikSveti magaracLjudi sa repom Gorki medRazgovori stariTvrdi povezBranko ΔopiΔ (HaΕ‘ani, Bosanska krajina, 1. januar 1915 β Beograd, 26. mart 1984) bio je srpski i jugoslovenski knjiΕΎevnik. Osnovnu Ε‘kolu zavrΕ‘io je u rodnom mestu, niΕΎu gimnaziju u BihaΔu, a uΔiteljsku Ε‘kolu pohaΔao je u Banjoj Luci, Delnicama i Sarajevu, te je zavrΕ‘io u Karlovcu. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1940. godine na grupi za pedagogiju.[1] Prvu priΔu objavio je 1928. godine, a prvu pripovetku 1936. Njegova dela su, izmeΔu ostalih, prevoΔena na engleski, nemaΔki, francuski i ruski jezik. Bio je Δlan Srpske akademije nauka i umetnosti i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. IzvrΕ‘io je samoubistvo skokom sa mosta Bratstva i jedinstva.[2]U ΔopiΔevim delima dominiraju teme iz ΕΎivota ljudi iz Bosanske krajine i NarodnooslobodilaΔkog rata.Branko ΔopiΔ roΔen je 1. januara 1915. godine u selu HaΕ‘anima pod planinom GrmeΔom.[3] U isto vreme, njegov otac Vid, kao vojnik austrougarske armije, borio se negde na frontu u Karpatima, a njegov stric NidΕΎo, srpski dobrovoljac, borio se u srpskoj vojsci protiv Austrougarske. Kad mu je bilo Δetiri godine, umro mu je otac. ΔopiΔ je, zajedno sa mlaΔim bratom i sestrom, ostao da ΕΎivi pored majke Soje, dede Radeta i strica NidΕΎe.Prva proΔitana knjiga bila mu je βMigel Servantesβ koju je, negde u treΔem razredu, kupio od uΔiteljice. U toj knjizi bio je opisan ΕΎivot slavnog Ε‘panskog pisca Servantesa, skupa sa nekoliko odlomaka iz njegovog romana βDon Kihotβ. SledeΔe proΔitane knjige bile su βDoΕΎivljaji jednog vukaβ, pa βDoΕΎivljaji jedne kornjaΔeβ.[4]Branko ΔopiΔ, Mira AleΔkoviΔ i BlaΕΎe Koneski u partizanima (1944).Prvo Ε‘tampano delo objavio je sa Δetrnaest godina u omladinskom Δasopisu βVenacβ 1928. godine. ΔopiΔ je pohaΔao uΔiteljsku Ε‘kolu u Banjoj Luci i Sarajevu, a zavrΕ‘io u Karlovcu, a Filozofski fakultet u Beogradu. VeΔ kao student afirmisao se kao darovit pisac i skrenuo na sebe paΕΎnju knjiΕΎevne kritike, izmeΔu ostalog piΕ‘uΔi u βPoliticiβ, gde mu je urednik Ε½ivko MiliΔeviΔ u knjiΕΎevnom dodatku objavio tek Ε‘estu poslatu pripovetku β βSmrtno ruvo Soje Δubriloveβ ( (Politika, 8. 5. 1936). βTaj datum sam zapamtio za Δitav ΕΎivotβ, ispovedao se docnije. βImao sam dvadeset jednu godinuβ¦ Zaredao ja onda da objavljujem priΔe u βPoliticiβ, mjeseΔno po dvije, Δak i triβ¦ β.[5]1939. godine je dobio novoustanovljenu nagradu βMilan RakiΔβ. U martu 1941. je dobio nagradu za delo `Borci i begunci`.[6] UoΔi Drugog svetskog rata nalazio se u ΔaΔkom bataljonu u Mariboru. U danima Aprilskog rata on je, sa grupom svojih drugova, pokuΕ‘ao da pruΕΎi otpor neprijatelju kod MrkonjiΔ Grada. Posle toga je otiΕ‘ao u svoj rodni kraj, a sa poΔetkom ustanka, stupio je u redove ustanika i meΔu njima ostao tokom cele narodnooslobodilaΔke borbe. Sve vreme rata bio je ratni dopisnik zajedno s nerazdvojnim prijateljem i kumom, knjiΕΎevnikom Skenderom KulenoviΔem.Posle rata jedan je od osnivaΔa deΔjeg lista Pionir i njegov urednik, a potom je poΔeo profesionalno da se bavi knjiΕΎevnoΕ‘Δu.[7] Smatra se jednim od najveΔih deΔjih pisaca roΔenih na jugoslovenskim prostorima.Dela su mu prevoΔena na ruski, engleski, francuski, nemaΔki, ukrajinski, poljski, ΔeΕ‘ki, bugarski, rumunski, slovenaΔki i maΔarski jezik. Bio je Δlan SANU i ANUSRBiH.Celi radni i ΕΎivotni vek nakon Drugog svetskog rata Branko ΔopiΔ je proveo u Beogradu, ali je Δesto putovao po Jugoslaviji i drugim evropskim drΕΎavama.Za knjiΕΎevni rad dobio je, meΔu ostalim, Nagradu AVNOJ-a i NjegoΕ‘evu nagradu (obe 1972). Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja.Svoj stan u Beogradu, ulica kralja Milana 23, u kom je ΕΎiveo od 1972. do smrti, poklonio je SANU.[8]PuriΕ‘a ΔorΔeviΔ je 2015. godine reΕΎirao dokumentarni film βMala moja iz Bosanske Krupeβ posveΔen Branku ΔopiΔu.[9]Svake godine se odrΕΎava simpozijum o Branku ΔopiΔu, 2019. je bio u BeΔu.[10]KnjiΕΎevni opusNjegova prozna dela proΕΎeta su lirikom i ΕΎivopisnim realistiΔkim slikanjem seoskog ΕΎivota, poznavanjem ΕΎivota i mentaliteta ljudi sa sela, vedrinom i ΕΎivoΕ‘Δu duha. Kreirao je mnoΕ‘tvo upeΔatljivih i ΕΎivopisnih likova i dogaΔaja nadahnutom pripovedaΔkom tehnikom koristeΔi sveΕΎ, soΔan i slikovit jezik pri Δemu je inspiraciju nalazio u svom podgrmeΔkom zaviΔaju. ΔopiΔa su doratnim pripovetkama najviΕ‘e zanimali siromaΕ‘ni seljaci, sanjari i prosjaci, deca, skitnice i nadniΔari, i on je o svima njima priΔao sa briΕΎnim, zaΕ‘titniΔkim razumevanjem. U lirski intoniranim ratnim pripovetkama ΔopiΔ je nadahnuto opisivao herojske podvige, muΔeniΕ‘tvo i samopregor svojih junaka.PoΔetkom 1950ih godina ΔopiΔ je poΔeo da piΕ‘e i satiriΔne priΔe u kojima je oΕ‘tro kritikovao ruΕΎne pojave u tadaΕ‘njici. Jedna od takvih priΔa bila je i βJeretiΔka priΔaβ objavljena u βJeΕΎuβ koja je pokrenula lavinu osuda sa vrha partije i vlasti, a u hajci na pisca uΔestvovao je i Broz koji je rekao da on liΔno takvu satiru neΔe dozvoliti, ali da pisac neΔe biti ni uhapΕ‘en.[11] KnjiΕΎevni istoriΔar Ratko PekoviΔ napisao je knjigu βSudanije Branku ΔopiΔuβ u kojoj je detaljno opisana cela hajka na pisca.Sa uspehom se ogledao i u pisanju romana iako su prirodi njegovog knjiΕΎevnog talenta viΕ‘e odgovarale kraΔe forme β pripovetke i novele. Romani βProlomβ i βGluvi barutβ slikaju uΔeΕ‘Δe seljaka Bosanske Krajine u ustanku, a βNe tuguj bronzana straΕΎoβ prilagoΔavanje tih istih seljaka, sada kolonista, novim uslovima ΕΎivota u Vojvodini.Glavnina ΔopiΔevog proznog opusa humoristiΔki je intonirana, a humor nalazi u prirodi i mentalitetu njegovih junaka koji i u najteΕΎim ΕΎivotnim trenucima znaju da saΔuvaju vedrinu i da se nasmeju Δak i vlastitoj nevolji. Sem toga, ΔopiΔ je od onih pisaca koji su svoj posmatraΔki talenat naroΔito iskazivali kroz otkrivanje sitnih ljudskih mana i nedostataka.Iako je ΔopiΔ bio pisac epske Ε‘irine i zamaha sa uroΔenim pripovedaΔkim i humoristiΔkim darom, u njegovim delima vidljiva je i jedna lirska ΕΎica koja se nije pokazivala samo u opisima bosanskih pejzaΕΎa veΔ i u portretisanju ljudskih likova koji su mu bili bliski i dragi. Ta ΔopiΔeva poetska ΕΎica naroΔito je vidljiva u njegovoj ratnoj lirici, pre svega u zbirci βOgnjeno raΔanje domovineβ.Branko ΔopiΔ je cenjen i kao deΔji pisac, prvenstveno zahvaljujuΔi ΕΎivoj maΕ‘ti i daru za spretno uobliΔavanje svojih posmatranja, ali i nesumnjivom humoristiΔkom talentu. Napisao je preko trideset knjiga za decu, meΔu kojima su i dva romana.DelaGrob Branka ΔopiΔa u Aleji zasluΕΎnih graΔana na beogradskom Novom grobljuZbirke pripovedakaPod GrmeΔom (1938),Borci i bjegunci (1939),[12]Planinci (1940),Rosa na bajonetima (1946),Sveti magarac (1946),Surova Ε‘kola (1948),Ljudi s repom (1949),Odabrane ratne pripovetke (1950),Izabrane humoristiΔke priΔe (1952),Ljubav i smrt (1953),Dragi likovi (1953),DoΕΎivljaji Nikoletine BursaΔa (1955),DjeΔak prati zmaja (1956),Gorki med (1959),BaΕ‘ta sljezove boje (1970);Vasilisa i monah (1975);Skiti jure zeca (1977);RomaniProlom (1952),Gluvi barut (1957),Ne tuguj bronzana straΕΎo (1958)Osma ofanziva (1964),Delije na BihaΔu (1975);Zbirke pesamaOgnjeno raΔanje domovine (1944),Pjesme (1945),Ratnikovo proljeΔe (1947);KomedijeDoΕΎivljaji Vuka BubalaOdumiranje meΔedaDela za decuU svijetu medvjeda i leptirova (1940), pripovetkePriΔe partizanke (1944), pripovetkePjesme pionirke (1945), pesmeBojna lira pionira (1945), pesmeDruΕΎina junaka (1945), pripovetkeBajka o sestri Koviljki (1946), prozaDoΕΎivljaji kuma Torbe (1946), pripovetkeVratolomne priΔe (1947), pripovetkeArmija odbrana tvoja (1947), pesmeSunΔana republika (1948), pesmeRudar i mjesec (1948), pesmeJeΕΎeva kuΔica (1949), pesmaPriΔe ispod zmajevih krila (1950), pripovetkePijetao i maΔka (1952), pripovetkeDoΕΎivljaji maΔka ToΕ‘e (1954), pripovetkeRaspjevani cvrΔak (1955), pesmeLalaj Bao, Δarobna Ε‘uma (1957), pesmeOrlovi rano lete (1957), romanBosonogo djetinjstvo (1957), pripovetkePartizanske tuΕΎne bajke (1958), pripovetkeVeΔernje priΔe, (1958), priΔe u stihuDjeda TriΕ‘in mlin (1960), zbirka pesamaPriΔe zanesenog djeΔaka (1960), pripovetkeMagareΔe godine (1960), romanRibar i maΔak (1960), pesmeSlavno vojevanje (1961), romanMjesec i njegova baka (1962), pesmeΔarobna Ε‘uma (1962), pesmeBitka u Zlatnoj dolini (1963), romanKrava sa drvenom nogom (1963), pripovetkePriΔe za najmlaΔe (1963), pripovetkeΕ arov u zemlji bajki (1964), pripovetkeMala moja iz Bosanske Krupe (1971), pesmeGlava u klancu, noge na vrancu (1971), pripovetkeLijan vodi karavane (1975), pripovetke.Sabrana delaobjavljena u 12 knjiga 1960.objavljena u 14 knjiga 1978.Ekranizacije na filmu i TVIgrani filmoviΕ½ivjeΔe ovaj narod (1947), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Jadran film, ZagrebMajor Bauk (1951), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Bosna film, SarajevoNikoletina BursaΔ (1964), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Branko Bauer, Jadran film, ZagrebOrlovi rano lete (1966), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Soja JovanoviΔ, Avala film, BeogradHajduΔka vremena (1977), dugometraΕΎni film, ekranizacija zbirki pripovedaka, reΕΎija Vladimir Tadej, Jadran film, ZagrebGluvi barut (1990), dugometraΕΎni film, po motivima istoimenog romana, reΕΎija Bahrudin Bato ΔengiΔ, DP Forum, Sarajevo, Beograd film, Beograd, Jadran film, ZagrebVidi joΕ‘OΕ βBranko ΔopiΔβ Banja LukaNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u ΔajniΔuNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u BroduDijapazon β Branko ΔopiΔOΕ βBranko ΔopiΔβ (Prijedor)Biblioteka βBranko ΔopiΔβ (VraniΔ)Biblioteka βLaza KostiΔβ Δukarica βTribina knjiΕΎevnosti za decu βBranko ΔopiΔβ3/6
Branko ΔopiΔ Stari nevjernikSveti magaracLjudi sa repom Gorki medRazgovori stariTvrdi povezBranko ΔopiΔ (HaΕ‘ani, Bosanska krajina, 1. januar 1915 β Beograd, 26. mart 1984) bio je srpski i jugoslovenski knjiΕΎevnik. Osnovnu Ε‘kolu zavrΕ‘io je u rodnom mestu, niΕΎu gimnaziju u BihaΔu, a uΔiteljsku Ε‘kolu pohaΔao je u Banjoj Luci, Delnicama i Sarajevu, te je zavrΕ‘io u Karlovcu. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1940. godine na grupi za pedagogiju.[1] Prvu priΔu objavio je 1928. godine, a prvu pripovetku 1936. Njegova dela su, izmeΔu ostalih, prevoΔena na engleski, nemaΔki, francuski i ruski jezik. Bio je Δlan Srpske akademije nauka i umetnosti i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. IzvrΕ‘io je samoubistvo skokom sa mosta Bratstva i jedinstva.[2]U ΔopiΔevim delima dominiraju teme iz ΕΎivota ljudi iz Bosanske krajine i NarodnooslobodilaΔkog rata.Branko ΔopiΔ roΔen je 1. januara 1915. godine u selu HaΕ‘anima pod planinom GrmeΔom.[3] U isto vreme, njegov otac Vid, kao vojnik austrougarske armije, borio se negde na frontu u Karpatima, a njegov stric NidΕΎo, srpski dobrovoljac, borio se u srpskoj vojsci protiv Austrougarske. Kad mu je bilo Δetiri godine, umro mu je otac. ΔopiΔ je, zajedno sa mlaΔim bratom i sestrom, ostao da ΕΎivi pored majke Soje, dede Radeta i strica NidΕΎe.Prva proΔitana knjiga bila mu je βMigel Servantesβ koju je, negde u treΔem razredu, kupio od uΔiteljice. U toj knjizi bio je opisan ΕΎivot slavnog Ε‘panskog pisca Servantesa, skupa sa nekoliko odlomaka iz njegovog romana βDon Kihotβ. SledeΔe proΔitane knjige bile su βDoΕΎivljaji jednog vukaβ, pa βDoΕΎivljaji jedne kornjaΔeβ.[4]Branko ΔopiΔ, Mira AleΔkoviΔ i BlaΕΎe Koneski u partizanima (1944).Prvo Ε‘tampano delo objavio je sa Δetrnaest godina u omladinskom Δasopisu βVenacβ 1928. godine. ΔopiΔ je pohaΔao uΔiteljsku Ε‘kolu u Banjoj Luci i Sarajevu, a zavrΕ‘io u Karlovcu, a Filozofski fakultet u Beogradu. VeΔ kao student afirmisao se kao darovit pisac i skrenuo na sebe paΕΎnju knjiΕΎevne kritike, izmeΔu ostalog piΕ‘uΔi u βPoliticiβ, gde mu je urednik Ε½ivko MiliΔeviΔ u knjiΕΎevnom dodatku objavio tek Ε‘estu poslatu pripovetku β βSmrtno ruvo Soje Δubriloveβ ( (Politika, 8. 5. 1936). βTaj datum sam zapamtio za Δitav ΕΎivotβ, ispovedao se docnije. βImao sam dvadeset jednu godinuβ¦ Zaredao ja onda da objavljujem priΔe u βPoliticiβ, mjeseΔno po dvije, Δak i triβ¦ β.[5]1939. godine je dobio novoustanovljenu nagradu βMilan RakiΔβ. U martu 1941. je dobio nagradu za delo `Borci i begunci`.[6] UoΔi Drugog svetskog rata nalazio se u ΔaΔkom bataljonu u Mariboru. U danima Aprilskog rata on je, sa grupom svojih drugova, pokuΕ‘ao da pruΕΎi otpor neprijatelju kod MrkonjiΔ Grada. Posle toga je otiΕ‘ao u svoj rodni kraj, a sa poΔetkom ustanka, stupio je u redove ustanika i meΔu njima ostao tokom cele narodnooslobodilaΔke borbe. Sve vreme rata bio je ratni dopisnik zajedno s nerazdvojnim prijateljem i kumom, knjiΕΎevnikom Skenderom KulenoviΔem.Posle rata jedan je od osnivaΔa deΔjeg lista Pionir i njegov urednik, a potom je poΔeo profesionalno da se bavi knjiΕΎevnoΕ‘Δu.[7] Smatra se jednim od najveΔih deΔjih pisaca roΔenih na jugoslovenskim prostorima.Dela su mu prevoΔena na ruski, engleski, francuski, nemaΔki, ukrajinski, poljski, ΔeΕ‘ki, bugarski, rumunski, slovenaΔki i maΔarski jezik. Bio je Δlan SANU i ANUSRBiH.Celi radni i ΕΎivotni vek nakon Drugog svetskog rata Branko ΔopiΔ je proveo u Beogradu, ali je Δesto putovao po Jugoslaviji i drugim evropskim drΕΎavama.Za knjiΕΎevni rad dobio je, meΔu ostalim, Nagradu AVNOJ-a i NjegoΕ‘evu nagradu (obe 1972). Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja.Svoj stan u Beogradu, ulica kralja Milana 23, u kom je ΕΎiveo od 1972. do smrti, poklonio je SANU.[8]PuriΕ‘a ΔorΔeviΔ je 2015. godine reΕΎirao dokumentarni film βMala moja iz Bosanske Krupeβ posveΔen Branku ΔopiΔu.[9]Svake godine se odrΕΎava simpozijum o Branku ΔopiΔu, 2019. je bio u BeΔu.[10]KnjiΕΎevni opusNjegova prozna dela proΕΎeta su lirikom i ΕΎivopisnim realistiΔkim slikanjem seoskog ΕΎivota, poznavanjem ΕΎivota i mentaliteta ljudi sa sela, vedrinom i ΕΎivoΕ‘Δu duha. Kreirao je mnoΕ‘tvo upeΔatljivih i ΕΎivopisnih likova i dogaΔaja nadahnutom pripovedaΔkom tehnikom koristeΔi sveΕΎ, soΔan i slikovit jezik pri Δemu je inspiraciju nalazio u svom podgrmeΔkom zaviΔaju. ΔopiΔa su doratnim pripovetkama najviΕ‘e zanimali siromaΕ‘ni seljaci, sanjari i prosjaci, deca, skitnice i nadniΔari, i on je o svima njima priΔao sa briΕΎnim, zaΕ‘titniΔkim razumevanjem. U lirski intoniranim ratnim pripovetkama ΔopiΔ je nadahnuto opisivao herojske podvige, muΔeniΕ‘tvo i samopregor svojih junaka.PoΔetkom 1950ih godina ΔopiΔ je poΔeo da piΕ‘e i satiriΔne priΔe u kojima je oΕ‘tro kritikovao ruΕΎne pojave u tadaΕ‘njici. Jedna od takvih priΔa bila je i βJeretiΔka priΔaβ objavljena u βJeΕΎuβ koja je pokrenula lavinu osuda sa vrha partije i vlasti, a u hajci na pisca uΔestvovao je i Broz koji je rekao da on liΔno takvu satiru neΔe dozvoliti, ali da pisac neΔe biti ni uhapΕ‘en.[11] KnjiΕΎevni istoriΔar Ratko PekoviΔ napisao je knjigu βSudanije Branku ΔopiΔuβ u kojoj je detaljno opisana cela hajka na pisca.Sa uspehom se ogledao i u pisanju romana iako su prirodi njegovog knjiΕΎevnog talenta viΕ‘e odgovarale kraΔe forme β pripovetke i novele. Romani βProlomβ i βGluvi barutβ slikaju uΔeΕ‘Δe seljaka Bosanske Krajine u ustanku, a βNe tuguj bronzana straΕΎoβ prilagoΔavanje tih istih seljaka, sada kolonista, novim uslovima ΕΎivota u Vojvodini.Glavnina ΔopiΔevog proznog opusa humoristiΔki je intonirana, a humor nalazi u prirodi i mentalitetu njegovih junaka koji i u najteΕΎim ΕΎivotnim trenucima znaju da saΔuvaju vedrinu i da se nasmeju Δak i vlastitoj nevolji. Sem toga, ΔopiΔ je od onih pisaca koji su svoj posmatraΔki talenat naroΔito iskazivali kroz otkrivanje sitnih ljudskih mana i nedostataka.Iako je ΔopiΔ bio pisac epske Ε‘irine i zamaha sa uroΔenim pripovedaΔkim i humoristiΔkim darom, u njegovim delima vidljiva je i jedna lirska ΕΎica koja se nije pokazivala samo u opisima bosanskih pejzaΕΎa veΔ i u portretisanju ljudskih likova koji su mu bili bliski i dragi. Ta ΔopiΔeva poetska ΕΎica naroΔito je vidljiva u njegovoj ratnoj lirici, pre svega u zbirci βOgnjeno raΔanje domovineβ.Branko ΔopiΔ je cenjen i kao deΔji pisac, prvenstveno zahvaljujuΔi ΕΎivoj maΕ‘ti i daru za spretno uobliΔavanje svojih posmatranja, ali i nesumnjivom humoristiΔkom talentu. Napisao je preko trideset knjiga za decu, meΔu kojima su i dva romana.DelaGrob Branka ΔopiΔa u Aleji zasluΕΎnih graΔana na beogradskom Novom grobljuZbirke pripovedakaPod GrmeΔom (1938),Borci i bjegunci (1939),[12]Planinci (1940),Rosa na bajonetima (1946),Sveti magarac (1946),Surova Ε‘kola (1948),Ljudi s repom (1949),Odabrane ratne pripovetke (1950),Izabrane humoristiΔke priΔe (1952),Ljubav i smrt (1953),Dragi likovi (1953),DoΕΎivljaji Nikoletine BursaΔa (1955),DjeΔak prati zmaja (1956),Gorki med (1959),BaΕ‘ta sljezove boje (1970);Vasilisa i monah (1975);Skiti jure zeca (1977);RomaniProlom (1952),Gluvi barut (1957),Ne tuguj bronzana straΕΎo (1958)Osma ofanziva (1964),Delije na BihaΔu (1975);Zbirke pesamaOgnjeno raΔanje domovine (1944),Pjesme (1945),Ratnikovo proljeΔe (1947);KomedijeDoΕΎivljaji Vuka BubalaOdumiranje meΔedaDela za decuU svijetu medvjeda i leptirova (1940), pripovetkePriΔe partizanke (1944), pripovetkePjesme pionirke (1945), pesmeBojna lira pionira (1945), pesmeDruΕΎina junaka (1945), pripovetkeBajka o sestri Koviljki (1946), prozaDoΕΎivljaji kuma Torbe (1946), pripovetkeVratolomne priΔe (1947), pripovetkeArmija odbrana tvoja (1947), pesmeSunΔana republika (1948), pesmeRudar i mjesec (1948), pesmeJeΕΎeva kuΔica (1949), pesmaPriΔe ispod zmajevih krila (1950), pripovetkePijetao i maΔka (1952), pripovetkeDoΕΎivljaji maΔka ToΕ‘e (1954), pripovetkeRaspjevani cvrΔak (1955), pesmeLalaj Bao, Δarobna Ε‘uma (1957), pesmeOrlovi rano lete (1957), romanBosonogo djetinjstvo (1957), pripovetkePartizanske tuΕΎne bajke (1958), pripovetkeVeΔernje priΔe, (1958), priΔe u stihuDjeda TriΕ‘in mlin (1960), zbirka pesamaPriΔe zanesenog djeΔaka (1960), pripovetkeMagareΔe godine (1960), romanRibar i maΔak (1960), pesmeSlavno vojevanje (1961), romanMjesec i njegova baka (1962), pesmeΔarobna Ε‘uma (1962), pesmeBitka u Zlatnoj dolini (1963), romanKrava sa drvenom nogom (1963), pripovetkePriΔe za najmlaΔe (1963), pripovetkeΕ arov u zemlji bajki (1964), pripovetkeMala moja iz Bosanske Krupe (1971), pesmeGlava u klancu, noge na vrancu (1971), pripovetkeLijan vodi karavane (1975), pripovetke.Sabrana delaobjavljena u 12 knjiga 1960.objavljena u 14 knjiga 1978.Ekranizacije na filmu i TVIgrani filmoviΕ½ivjeΔe ovaj narod (1947), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Jadran film, ZagrebMajor Bauk (1951), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Bosna film, SarajevoNikoletina BursaΔ (1964), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Branko Bauer, Jadran film, ZagrebOrlovi rano lete (1966), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Soja JovanoviΔ, Avala film, BeogradHajduΔka vremena (1977), dugometraΕΎni film, ekranizacija zbirki pripovedaka, reΕΎija Vladimir Tadej, Jadran film, ZagrebGluvi barut (1990), dugometraΕΎni film, po motivima istoimenog romana, reΕΎija Bahrudin Bato ΔengiΔ, DP Forum, Sarajevo, Beograd film, Beograd, Jadran film, ZagrebVidi joΕ‘OΕ βBranko ΔopiΔβ Banja LukaNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u ΔajniΔuNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u BroduDijapazon β Branko ΔopiΔOΕ βBranko ΔopiΔβ (Prijedor)Biblioteka βBranko ΔopiΔβ (VraniΔ)Biblioteka βLaza KostiΔβ Δukarica βTribina knjiΕΎevnosti za decu βBranko ΔopiΔβ3/6
Branko ΔopiΔ Stari nevjernikSveti magaracLjudi sa repom Gorki medRazgovori stariTvrdi povezBranko ΔopiΔ (HaΕ‘ani, Bosanska krajina, 1. januar 1915 β Beograd, 26. mart 1984) bio je srpski i jugoslovenski knjiΕΎevnik. Osnovnu Ε‘kolu zavrΕ‘io je u rodnom mestu, niΕΎu gimnaziju u BihaΔu, a uΔiteljsku Ε‘kolu pohaΔao je u Banjoj Luci, Delnicama i Sarajevu, te je zavrΕ‘io u Karlovcu. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1940. godine na grupi za pedagogiju.[1] Prvu priΔu objavio je 1928. godine, a prvu pripovetku 1936. Njegova dela su, izmeΔu ostalih, prevoΔena na engleski, nemaΔki, francuski i ruski jezik. Bio je Δlan Srpske akademije nauka i umetnosti i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. IzvrΕ‘io je samoubistvo skokom sa mosta Bratstva i jedinstva.[2]U ΔopiΔevim delima dominiraju teme iz ΕΎivota ljudi iz Bosanske krajine i NarodnooslobodilaΔkog rata.Branko ΔopiΔ roΔen je 1. januara 1915. godine u selu HaΕ‘anima pod planinom GrmeΔom.[3] U isto vreme, njegov otac Vid, kao vojnik austrougarske armije, borio se negde na frontu u Karpatima, a njegov stric NidΕΎo, srpski dobrovoljac, borio se u srpskoj vojsci protiv Austrougarske. Kad mu je bilo Δetiri godine, umro mu je otac. ΔopiΔ je, zajedno sa mlaΔim bratom i sestrom, ostao da ΕΎivi pored majke Soje, dede Radeta i strica NidΕΎe.Prva proΔitana knjiga bila mu je βMigel Servantesβ koju je, negde u treΔem razredu, kupio od uΔiteljice. U toj knjizi bio je opisan ΕΎivot slavnog Ε‘panskog pisca Servantesa, skupa sa nekoliko odlomaka iz njegovog romana βDon Kihotβ. SledeΔe proΔitane knjige bile su βDoΕΎivljaji jednog vukaβ, pa βDoΕΎivljaji jedne kornjaΔeβ.[4]Branko ΔopiΔ, Mira AleΔkoviΔ i BlaΕΎe Koneski u partizanima (1944).Prvo Ε‘tampano delo objavio je sa Δetrnaest godina u omladinskom Δasopisu βVenacβ 1928. godine. ΔopiΔ je pohaΔao uΔiteljsku Ε‘kolu u Banjoj Luci i Sarajevu, a zavrΕ‘io u Karlovcu, a Filozofski fakultet u Beogradu. VeΔ kao student afirmisao se kao darovit pisac i skrenuo na sebe paΕΎnju knjiΕΎevne kritike, izmeΔu ostalog piΕ‘uΔi u βPoliticiβ, gde mu je urednik Ε½ivko MiliΔeviΔ u knjiΕΎevnom dodatku objavio tek Ε‘estu poslatu pripovetku β βSmrtno ruvo Soje Δubriloveβ ( (Politika, 8. 5. 1936). βTaj datum sam zapamtio za Δitav ΕΎivotβ, ispovedao se docnije. βImao sam dvadeset jednu godinuβ¦ Zaredao ja onda da objavljujem priΔe u βPoliticiβ, mjeseΔno po dvije, Δak i triβ¦ β.[5]1939. godine je dobio novoustanovljenu nagradu βMilan RakiΔβ. U martu 1941. je dobio nagradu za delo `Borci i begunci`.[6] UoΔi Drugog svetskog rata nalazio se u ΔaΔkom bataljonu u Mariboru. U danima Aprilskog rata on je, sa grupom svojih drugova, pokuΕ‘ao da pruΕΎi otpor neprijatelju kod MrkonjiΔ Grada. Posle toga je otiΕ‘ao u svoj rodni kraj, a sa poΔetkom ustanka, stupio je u redove ustanika i meΔu njima ostao tokom cele narodnooslobodilaΔke borbe. Sve vreme rata bio je ratni dopisnik zajedno s nerazdvojnim prijateljem i kumom, knjiΕΎevnikom Skenderom KulenoviΔem.Posle rata jedan je od osnivaΔa deΔjeg lista Pionir i njegov urednik, a potom je poΔeo profesionalno da se bavi knjiΕΎevnoΕ‘Δu.[7] Smatra se jednim od najveΔih deΔjih pisaca roΔenih na jugoslovenskim prostorima.Dela su mu prevoΔena na ruski, engleski, francuski, nemaΔki, ukrajinski, poljski, ΔeΕ‘ki, bugarski, rumunski, slovenaΔki i maΔarski jezik. Bio je Δlan SANU i ANUSRBiH.Celi radni i ΕΎivotni vek nakon Drugog svetskog rata Branko ΔopiΔ je proveo u Beogradu, ali je Δesto putovao po Jugoslaviji i drugim evropskim drΕΎavama.Za knjiΕΎevni rad dobio je, meΔu ostalim, Nagradu AVNOJ-a i NjegoΕ‘evu nagradu (obe 1972). Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja.Svoj stan u Beogradu, ulica kralja Milana 23, u kom je ΕΎiveo od 1972. do smrti, poklonio je SANU.[8]PuriΕ‘a ΔorΔeviΔ je 2015. godine reΕΎirao dokumentarni film βMala moja iz Bosanske Krupeβ posveΔen Branku ΔopiΔu.[9]Svake godine se odrΕΎava simpozijum o Branku ΔopiΔu, 2019. je bio u BeΔu.[10]KnjiΕΎevni opusNjegova prozna dela proΕΎeta su lirikom i ΕΎivopisnim realistiΔkim slikanjem seoskog ΕΎivota, poznavanjem ΕΎivota i mentaliteta ljudi sa sela, vedrinom i ΕΎivoΕ‘Δu duha. Kreirao je mnoΕ‘tvo upeΔatljivih i ΕΎivopisnih likova i dogaΔaja nadahnutom pripovedaΔkom tehnikom koristeΔi sveΕΎ, soΔan i slikovit jezik pri Δemu je inspiraciju nalazio u svom podgrmeΔkom zaviΔaju. ΔopiΔa su doratnim pripovetkama najviΕ‘e zanimali siromaΕ‘ni seljaci, sanjari i prosjaci, deca, skitnice i nadniΔari, i on je o svima njima priΔao sa briΕΎnim, zaΕ‘titniΔkim razumevanjem. U lirski intoniranim ratnim pripovetkama ΔopiΔ je nadahnuto opisivao herojske podvige, muΔeniΕ‘tvo i samopregor svojih junaka.PoΔetkom 1950ih godina ΔopiΔ je poΔeo da piΕ‘e i satiriΔne priΔe u kojima je oΕ‘tro kritikovao ruΕΎne pojave u tadaΕ‘njici. Jedna od takvih priΔa bila je i βJeretiΔka priΔaβ objavljena u βJeΕΎuβ koja je pokrenula lavinu osuda sa vrha partije i vlasti, a u hajci na pisca uΔestvovao je i Broz koji je rekao da on liΔno takvu satiru neΔe dozvoliti, ali da pisac neΔe biti ni uhapΕ‘en.[11] KnjiΕΎevni istoriΔar Ratko PekoviΔ napisao je knjigu βSudanije Branku ΔopiΔuβ u kojoj je detaljno opisana cela hajka na pisca.Sa uspehom se ogledao i u pisanju romana iako su prirodi njegovog knjiΕΎevnog talenta viΕ‘e odgovarale kraΔe forme β pripovetke i novele. Romani βProlomβ i βGluvi barutβ slikaju uΔeΕ‘Δe seljaka Bosanske Krajine u ustanku, a βNe tuguj bronzana straΕΎoβ prilagoΔavanje tih istih seljaka, sada kolonista, novim uslovima ΕΎivota u Vojvodini.Glavnina ΔopiΔevog proznog opusa humoristiΔki je intonirana, a humor nalazi u prirodi i mentalitetu njegovih junaka koji i u najteΕΎim ΕΎivotnim trenucima znaju da saΔuvaju vedrinu i da se nasmeju Δak i vlastitoj nevolji. Sem toga, ΔopiΔ je od onih pisaca koji su svoj posmatraΔki talenat naroΔito iskazivali kroz otkrivanje sitnih ljudskih mana i nedostataka.Iako je ΔopiΔ bio pisac epske Ε‘irine i zamaha sa uroΔenim pripovedaΔkim i humoristiΔkim darom, u njegovim delima vidljiva je i jedna lirska ΕΎica koja se nije pokazivala samo u opisima bosanskih pejzaΕΎa veΔ i u portretisanju ljudskih likova koji su mu bili bliski i dragi. Ta ΔopiΔeva poetska ΕΎica naroΔito je vidljiva u njegovoj ratnoj lirici, pre svega u zbirci βOgnjeno raΔanje domovineβ.Branko ΔopiΔ je cenjen i kao deΔji pisac, prvenstveno zahvaljujuΔi ΕΎivoj maΕ‘ti i daru za spretno uobliΔavanje svojih posmatranja, ali i nesumnjivom humoristiΔkom talentu. Napisao je preko trideset knjiga za decu, meΔu kojima su i dva romana.DelaGrob Branka ΔopiΔa u Aleji zasluΕΎnih graΔana na beogradskom Novom grobljuZbirke pripovedakaPod GrmeΔom (1938),Borci i bjegunci (1939),[12]Planinci (1940),Rosa na bajonetima (1946),Sveti magarac (1946),Surova Ε‘kola (1948),Ljudi s repom (1949),Odabrane ratne pripovetke (1950),Izabrane humoristiΔke priΔe (1952),Ljubav i smrt (1953),Dragi likovi (1953),DoΕΎivljaji Nikoletine BursaΔa (1955),DjeΔak prati zmaja (1956),Gorki med (1959),BaΕ‘ta sljezove boje (1970);Vasilisa i monah (1975);Skiti jure zeca (1977);RomaniProlom (1952),Gluvi barut (1957),Ne tuguj bronzana straΕΎo (1958)Osma ofanziva (1964),Delije na BihaΔu (1975);Zbirke pesamaOgnjeno raΔanje domovine (1944),Pjesme (1945),Ratnikovo proljeΔe (1947);KomedijeDoΕΎivljaji Vuka BubalaOdumiranje meΔedaDela za decuU svijetu medvjeda i leptirova (1940), pripovetkePriΔe partizanke (1944), pripovetkePjesme pionirke (1945), pesmeBojna lira pionira (1945), pesmeDruΕΎina junaka (1945), pripovetkeBajka o sestri Koviljki (1946), prozaDoΕΎivljaji kuma Torbe (1946), pripovetkeVratolomne priΔe (1947), pripovetkeArmija odbrana tvoja (1947), pesmeSunΔana republika (1948), pesmeRudar i mjesec (1948), pesmeJeΕΎeva kuΔica (1949), pesmaPriΔe ispod zmajevih krila (1950), pripovetkePijetao i maΔka (1952), pripovetkeDoΕΎivljaji maΔka ToΕ‘e (1954), pripovetkeRaspjevani cvrΔak (1955), pesmeLalaj Bao, Δarobna Ε‘uma (1957), pesmeOrlovi rano lete (1957), romanBosonogo djetinjstvo (1957), pripovetkePartizanske tuΕΎne bajke (1958), pripovetkeVeΔernje priΔe, (1958), priΔe u stihuDjeda TriΕ‘in mlin (1960), zbirka pesamaPriΔe zanesenog djeΔaka (1960), pripovetkeMagareΔe godine (1960), romanRibar i maΔak (1960), pesmeSlavno vojevanje (1961), romanMjesec i njegova baka (1962), pesmeΔarobna Ε‘uma (1962), pesmeBitka u Zlatnoj dolini (1963), romanKrava sa drvenom nogom (1963), pripovetkePriΔe za najmlaΔe (1963), pripovetkeΕ arov u zemlji bajki (1964), pripovetkeMala moja iz Bosanske Krupe (1971), pesmeGlava u klancu, noge na vrancu (1971), pripovetkeLijan vodi karavane (1975), pripovetke.Sabrana delaobjavljena u 12 knjiga 1960.objavljena u 14 knjiga 1978.Ekranizacije na filmu i TVIgrani filmoviΕ½ivjeΔe ovaj narod (1947), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Jadran film, ZagrebMajor Bauk (1951), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Bosna film, SarajevoNikoletina BursaΔ (1964), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Branko Bauer, Jadran film, ZagrebOrlovi rano lete (1966), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Soja JovanoviΔ, Avala film, BeogradHajduΔka vremena (1977), dugometraΕΎni film, ekranizacija zbirki pripovedaka, reΕΎija Vladimir Tadej, Jadran film, ZagrebGluvi barut (1990), dugometraΕΎni film, po motivima istoimenog romana, reΕΎija Bahrudin Bato ΔengiΔ, DP Forum, Sarajevo, Beograd film, Beograd, Jadran film, ZagrebVidi joΕ‘OΕ βBranko ΔopiΔβ Banja LukaNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u ΔajniΔuNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u BroduDijapazon β Branko ΔopiΔOΕ βBranko ΔopiΔβ (Prijedor)Biblioteka βBranko ΔopiΔβ (VraniΔ)Biblioteka βLaza KostiΔβ Δukarica βTribina knjiΕΎevnosti za decu βBranko ΔopiΔβ3/6
Branko ΔopiΔ Odumiranje meΔedaTvrdi povezBranko ΔopiΔ (HaΕ‘ani, Bosanska krajina, 1. januar 1915 β Beograd, 26. mart 1984) bio je srpski i jugoslovenski knjiΕΎevnik. Osnovnu Ε‘kolu zavrΕ‘io je u rodnom mestu, niΕΎu gimnaziju u BihaΔu, a uΔiteljsku Ε‘kolu pohaΔao je u Banjoj Luci, Delnicama i Sarajevu, te je zavrΕ‘io u Karlovcu. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1940. godine na grupi za pedagogiju.[1] Prvu priΔu objavio je 1928. godine, a prvu pripovetku 1936. Njegova dela su, izmeΔu ostalih, prevoΔena na engleski, nemaΔki, francuski i ruski jezik. Bio je Δlan Srpske akademije nauka i umetnosti i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. IzvrΕ‘io je samoubistvo skokom sa mosta Bratstva i jedinstva.[2]U ΔopiΔevim delima dominiraju teme iz ΕΎivota ljudi iz Bosanske krajine i NarodnooslobodilaΔkog rata.Branko ΔopiΔ roΔen je 1. januara 1915. godine u selu HaΕ‘anima pod planinom GrmeΔom.[3] U isto vreme, njegov otac Vid, kao vojnik austrougarske armije, borio se negde na frontu u Karpatima, a njegov stric NidΕΎo, srpski dobrovoljac, borio se u srpskoj vojsci protiv Austrougarske. Kad mu je bilo Δetiri godine, umro mu je otac. ΔopiΔ je, zajedno sa mlaΔim bratom i sestrom, ostao da ΕΎivi pored majke Soje, dede Radeta i strica NidΕΎe.Prva proΔitana knjiga bila mu je βMigel Servantesβ koju je, negde u treΔem razredu, kupio od uΔiteljice. U toj knjizi bio je opisan ΕΎivot slavnog Ε‘panskog pisca Servantesa, skupa sa nekoliko odlomaka iz njegovog romana βDon Kihotβ. SledeΔe proΔitane knjige bile su βDoΕΎivljaji jednog vukaβ, pa βDoΕΎivljaji jedne kornjaΔeβ.[4]Branko ΔopiΔ, Mira AleΔkoviΔ i BlaΕΎe Koneski u partizanima (1944).Prvo Ε‘tampano delo objavio je sa Δetrnaest godina u omladinskom Δasopisu βVenacβ 1928. godine. ΔopiΔ je pohaΔao uΔiteljsku Ε‘kolu u Banjoj Luci i Sarajevu, a zavrΕ‘io u Karlovcu, a Filozofski fakultet u Beogradu. VeΔ kao student afirmisao se kao darovit pisac i skrenuo na sebe paΕΎnju knjiΕΎevne kritike, izmeΔu ostalog piΕ‘uΔi u βPoliticiβ, gde mu je urednik Ε½ivko MiliΔeviΔ u knjiΕΎevnom dodatku objavio tek Ε‘estu poslatu pripovetku β βSmrtno ruvo Soje Δubriloveβ ( (Politika, 8. 5. 1936). βTaj datum sam zapamtio za Δitav ΕΎivotβ, ispovedao se docnije. βImao sam dvadeset jednu godinuβ¦ Zaredao ja onda da objavljujem priΔe u βPoliticiβ, mjeseΔno po dvije, Δak i triβ¦ β.[5]1939. godine je dobio novoustanovljenu nagradu βMilan RakiΔβ. U martu 1941. je dobio nagradu za delo `Borci i begunci`.[6] UoΔi Drugog svetskog rata nalazio se u ΔaΔkom bataljonu u Mariboru. U danima Aprilskog rata on je, sa grupom svojih drugova, pokuΕ‘ao da pruΕΎi otpor neprijatelju kod MrkonjiΔ Grada. Posle toga je otiΕ‘ao u svoj rodni kraj, a sa poΔetkom ustanka, stupio je u redove ustanika i meΔu njima ostao tokom cele narodnooslobodilaΔke borbe. Sve vreme rata bio je ratni dopisnik zajedno s nerazdvojnim prijateljem i kumom, knjiΕΎevnikom Skenderom KulenoviΔem.Posle rata jedan je od osnivaΔa deΔjeg lista Pionir i njegov urednik, a potom je poΔeo profesionalno da se bavi knjiΕΎevnoΕ‘Δu.[7] Smatra se jednim od najveΔih deΔjih pisaca roΔenih na jugoslovenskim prostorima.Dela su mu prevoΔena na ruski, engleski, francuski, nemaΔki, ukrajinski, poljski, ΔeΕ‘ki, bugarski, rumunski, slovenaΔki i maΔarski jezik. Bio je Δlan SANU i ANUSRBiH.Celi radni i ΕΎivotni vek nakon Drugog svetskog rata Branko ΔopiΔ je proveo u Beogradu, ali je Δesto putovao po Jugoslaviji i drugim evropskim drΕΎavama.Za knjiΕΎevni rad dobio je, meΔu ostalim, Nagradu AVNOJ-a i NjegoΕ‘evu nagradu (obe 1972). Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja.Svoj stan u Beogradu, ulica kralja Milana 23, u kom je ΕΎiveo od 1972. do smrti, poklonio je SANU.[8]PuriΕ‘a ΔorΔeviΔ je 2015. godine reΕΎirao dokumentarni film βMala moja iz Bosanske Krupeβ posveΔen Branku ΔopiΔu.[9]Svake godine se odrΕΎava simpozijum o Branku ΔopiΔu, 2019. je bio u BeΔu.[10]KnjiΕΎevni opusNjegova prozna dela proΕΎeta su lirikom i ΕΎivopisnim realistiΔkim slikanjem seoskog ΕΎivota, poznavanjem ΕΎivota i mentaliteta ljudi sa sela, vedrinom i ΕΎivoΕ‘Δu duha. Kreirao je mnoΕ‘tvo upeΔatljivih i ΕΎivopisnih likova i dogaΔaja nadahnutom pripovedaΔkom tehnikom koristeΔi sveΕΎ, soΔan i slikovit jezik pri Δemu je inspiraciju nalazio u svom podgrmeΔkom zaviΔaju. ΔopiΔa su doratnim pripovetkama najviΕ‘e zanimali siromaΕ‘ni seljaci, sanjari i prosjaci, deca, skitnice i nadniΔari, i on je o svima njima priΔao sa briΕΎnim, zaΕ‘titniΔkim razumevanjem. U lirski intoniranim ratnim pripovetkama ΔopiΔ je nadahnuto opisivao herojske podvige, muΔeniΕ‘tvo i samopregor svojih junaka.PoΔetkom 1950ih godina ΔopiΔ je poΔeo da piΕ‘e i satiriΔne priΔe u kojima je oΕ‘tro kritikovao ruΕΎne pojave u tadaΕ‘njici. Jedna od takvih priΔa bila je i βJeretiΔka priΔaβ objavljena u βJeΕΎuβ koja je pokrenula lavinu osuda sa vrha partije i vlasti, a u hajci na pisca uΔestvovao je i Broz koji je rekao da on liΔno takvu satiru neΔe dozvoliti, ali da pisac neΔe biti ni uhapΕ‘en.[11] KnjiΕΎevni istoriΔar Ratko PekoviΔ napisao je knjigu βSudanije Branku ΔopiΔuβ u kojoj je detaljno opisana cela hajka na pisca.Sa uspehom se ogledao i u pisanju romana iako su prirodi njegovog knjiΕΎevnog talenta viΕ‘e odgovarale kraΔe forme β pripovetke i novele. Romani βProlomβ i βGluvi barutβ slikaju uΔeΕ‘Δe seljaka Bosanske Krajine u ustanku, a βNe tuguj bronzana straΕΎoβ prilagoΔavanje tih istih seljaka, sada kolonista, novim uslovima ΕΎivota u Vojvodini.Glavnina ΔopiΔevog proznog opusa humoristiΔki je intonirana, a humor nalazi u prirodi i mentalitetu njegovih junaka koji i u najteΕΎim ΕΎivotnim trenucima znaju da saΔuvaju vedrinu i da se nasmeju Δak i vlastitoj nevolji. Sem toga, ΔopiΔ je od onih pisaca koji su svoj posmatraΔki talenat naroΔito iskazivali kroz otkrivanje sitnih ljudskih mana i nedostataka.Iako je ΔopiΔ bio pisac epske Ε‘irine i zamaha sa uroΔenim pripovedaΔkim i humoristiΔkim darom, u njegovim delima vidljiva je i jedna lirska ΕΎica koja se nije pokazivala samo u opisima bosanskih pejzaΕΎa veΔ i u portretisanju ljudskih likova koji su mu bili bliski i dragi. Ta ΔopiΔeva poetska ΕΎica naroΔito je vidljiva u njegovoj ratnoj lirici, pre svega u zbirci βOgnjeno raΔanje domovineβ.Branko ΔopiΔ je cenjen i kao deΔji pisac, prvenstveno zahvaljujuΔi ΕΎivoj maΕ‘ti i daru za spretno uobliΔavanje svojih posmatranja, ali i nesumnjivom humoristiΔkom talentu. Napisao je preko trideset knjiga za decu, meΔu kojima su i dva romana.DelaGrob Branka ΔopiΔa u Aleji zasluΕΎnih graΔana na beogradskom Novom grobljuZbirke pripovedakaPod GrmeΔom (1938),Borci i bjegunci (1939),[12]Planinci (1940),Rosa na bajonetima (1946),Sveti magarac (1946),Surova Ε‘kola (1948),Ljudi s repom (1949),Odabrane ratne pripovetke (1950),Izabrane humoristiΔke priΔe (1952),Ljubav i smrt (1953),Dragi likovi (1953),DoΕΎivljaji Nikoletine BursaΔa (1955),DjeΔak prati zmaja (1956),Gorki med (1959),BaΕ‘ta sljezove boje (1970);Vasilisa i monah (1975);Skiti jure zeca (1977);RomaniProlom (1952),Gluvi barut (1957),Ne tuguj bronzana straΕΎo (1958)Osma ofanziva (1964),Delije na BihaΔu (1975);Zbirke pesamaOgnjeno raΔanje domovine (1944),Pjesme (1945),Ratnikovo proljeΔe (1947);KomedijeDoΕΎivljaji Vuka BubalaOdumiranje meΔedaDela za decuU svijetu medvjeda i leptirova (1940), pripovetkePriΔe partizanke (1944), pripovetkePjesme pionirke (1945), pesmeBojna lira pionira (1945), pesmeDruΕΎina junaka (1945), pripovetkeBajka o sestri Koviljki (1946), prozaDoΕΎivljaji kuma Torbe (1946), pripovetkeVratolomne priΔe (1947), pripovetkeArmija odbrana tvoja (1947), pesmeSunΔana republika (1948), pesmeRudar i mjesec (1948), pesmeJeΕΎeva kuΔica (1949), pesmaPriΔe ispod zmajevih krila (1950), pripovetkePijetao i maΔka (1952), pripovetkeDoΕΎivljaji maΔka ToΕ‘e (1954), pripovetkeRaspjevani cvrΔak (1955), pesmeLalaj Bao, Δarobna Ε‘uma (1957), pesmeOrlovi rano lete (1957), romanBosonogo djetinjstvo (1957), pripovetkePartizanske tuΕΎne bajke (1958), pripovetkeVeΔernje priΔe, (1958), priΔe u stihuDjeda TriΕ‘in mlin (1960), zbirka pesamaPriΔe zanesenog djeΔaka (1960), pripovetkeMagareΔe godine (1960), romanRibar i maΔak (1960), pesmeSlavno vojevanje (1961), romanMjesec i njegova baka (1962), pesmeΔarobna Ε‘uma (1962), pesmeBitka u Zlatnoj dolini (1963), romanKrava sa drvenom nogom (1963), pripovetkePriΔe za najmlaΔe (1963), pripovetkeΕ arov u zemlji bajki (1964), pripovetkeMala moja iz Bosanske Krupe (1971), pesmeGlava u klancu, noge na vrancu (1971), pripovetkeLijan vodi karavane (1975), pripovetke.Sabrana delaobjavljena u 12 knjiga 1960.objavljena u 14 knjiga 1978.Ekranizacije na filmu i TVIgrani filmoviΕ½ivjeΔe ovaj narod (1947), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Jadran film, ZagrebMajor Bauk (1951), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Bosna film, SarajevoNikoletina BursaΔ (1964), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Branko Bauer, Jadran film, ZagrebOrlovi rano lete (1966), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Soja JovanoviΔ, Avala film, BeogradHajduΔka vremena (1977), dugometraΕΎni film, ekranizacija zbirki pripovedaka, reΕΎija Vladimir Tadej, Jadran film, ZagrebGluvi barut (1990), dugometraΕΎni film, po motivima istoimenog romana, reΕΎija Bahrudin Bato ΔengiΔ, DP Forum, Sarajevo, Beograd film, Beograd, Jadran film, ZagrebVidi joΕ‘OΕ βBranko ΔopiΔβ Banja LukaNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u ΔajniΔuNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u BroduDijapazon β Branko ΔopiΔOΕ βBranko ΔopiΔβ (Prijedor)Biblioteka βBranko ΔopiΔβ (VraniΔ)Biblioteka βLaza KostiΔβ Δukarica βTribina knjiΕΎevnosti za decu βBranko ΔopiΔβ3/6
Branko ΔopiΔ PriΔe zanesenog deΔaka i druge priΔeTvrdi povezBranko ΔopiΔ (HaΕ‘ani, Bosanska krajina, 1. januar 1915 β Beograd, 26. mart 1984) bio je srpski i jugoslovenski knjiΕΎevnik. Osnovnu Ε‘kolu zavrΕ‘io je u rodnom mestu, niΕΎu gimnaziju u BihaΔu, a uΔiteljsku Ε‘kolu pohaΔao je u Banjoj Luci, Delnicama i Sarajevu, te je zavrΕ‘io u Karlovcu. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1940. godine na grupi za pedagogiju.[1] Prvu priΔu objavio je 1928. godine, a prvu pripovetku 1936. Njegova dela su, izmeΔu ostalih, prevoΔena na engleski, nemaΔki, francuski i ruski jezik. Bio je Δlan Srpske akademije nauka i umetnosti i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. IzvrΕ‘io je samoubistvo skokom sa mosta Bratstva i jedinstva.[2]U ΔopiΔevim delima dominiraju teme iz ΕΎivota ljudi iz Bosanske krajine i NarodnooslobodilaΔkog rata.Branko ΔopiΔ roΔen je 1. januara 1915. godine u selu HaΕ‘anima pod planinom GrmeΔom.[3] U isto vreme, njegov otac Vid, kao vojnik austrougarske armije, borio se negde na frontu u Karpatima, a njegov stric NidΕΎo, srpski dobrovoljac, borio se u srpskoj vojsci protiv Austrougarske. Kad mu je bilo Δetiri godine, umro mu je otac. ΔopiΔ je, zajedno sa mlaΔim bratom i sestrom, ostao da ΕΎivi pored majke Soje, dede Radeta i strica NidΕΎe.Prva proΔitana knjiga bila mu je βMigel Servantesβ koju je, negde u treΔem razredu, kupio od uΔiteljice. U toj knjizi bio je opisan ΕΎivot slavnog Ε‘panskog pisca Servantesa, skupa sa nekoliko odlomaka iz njegovog romana βDon Kihotβ. SledeΔe proΔitane knjige bile su βDoΕΎivljaji jednog vukaβ, pa βDoΕΎivljaji jedne kornjaΔeβ.[4]Branko ΔopiΔ, Mira AleΔkoviΔ i BlaΕΎe Koneski u partizanima (1944).Prvo Ε‘tampano delo objavio je sa Δetrnaest godina u omladinskom Δasopisu βVenacβ 1928. godine. ΔopiΔ je pohaΔao uΔiteljsku Ε‘kolu u Banjoj Luci i Sarajevu, a zavrΕ‘io u Karlovcu, a Filozofski fakultet u Beogradu. VeΔ kao student afirmisao se kao darovit pisac i skrenuo na sebe paΕΎnju knjiΕΎevne kritike, izmeΔu ostalog piΕ‘uΔi u βPoliticiβ, gde mu je urednik Ε½ivko MiliΔeviΔ u knjiΕΎevnom dodatku objavio tek Ε‘estu poslatu pripovetku β βSmrtno ruvo Soje Δubriloveβ ( (Politika, 8. 5. 1936). βTaj datum sam zapamtio za Δitav ΕΎivotβ, ispovedao se docnije. βImao sam dvadeset jednu godinuβ¦ Zaredao ja onda da objavljujem priΔe u βPoliticiβ, mjeseΔno po dvije, Δak i triβ¦ β.[5]1939. godine je dobio novoustanovljenu nagradu βMilan RakiΔβ. U martu 1941. je dobio nagradu za delo `Borci i begunci`.[6] UoΔi Drugog svetskog rata nalazio se u ΔaΔkom bataljonu u Mariboru. U danima Aprilskog rata on je, sa grupom svojih drugova, pokuΕ‘ao da pruΕΎi otpor neprijatelju kod MrkonjiΔ Grada. Posle toga je otiΕ‘ao u svoj rodni kraj, a sa poΔetkom ustanka, stupio je u redove ustanika i meΔu njima ostao tokom cele narodnooslobodilaΔke borbe. Sve vreme rata bio je ratni dopisnik zajedno s nerazdvojnim prijateljem i kumom, knjiΕΎevnikom Skenderom KulenoviΔem.Posle rata jedan je od osnivaΔa deΔjeg lista Pionir i njegov urednik, a potom je poΔeo profesionalno da se bavi knjiΕΎevnoΕ‘Δu.[7] Smatra se jednim od najveΔih deΔjih pisaca roΔenih na jugoslovenskim prostorima.Dela su mu prevoΔena na ruski, engleski, francuski, nemaΔki, ukrajinski, poljski, ΔeΕ‘ki, bugarski, rumunski, slovenaΔki i maΔarski jezik. Bio je Δlan SANU i ANUSRBiH.Celi radni i ΕΎivotni vek nakon Drugog svetskog rata Branko ΔopiΔ je proveo u Beogradu, ali je Δesto putovao po Jugoslaviji i drugim evropskim drΕΎavama.Za knjiΕΎevni rad dobio je, meΔu ostalim, Nagradu AVNOJ-a i NjegoΕ‘evu nagradu (obe 1972). Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja.Svoj stan u Beogradu, ulica kralja Milana 23, u kom je ΕΎiveo od 1972. do smrti, poklonio je SANU.[8]PuriΕ‘a ΔorΔeviΔ je 2015. godine reΕΎirao dokumentarni film βMala moja iz Bosanske Krupeβ posveΔen Branku ΔopiΔu.[9]Svake godine se odrΕΎava simpozijum o Branku ΔopiΔu, 2019. je bio u BeΔu.[10]KnjiΕΎevni opusNjegova prozna dela proΕΎeta su lirikom i ΕΎivopisnim realistiΔkim slikanjem seoskog ΕΎivota, poznavanjem ΕΎivota i mentaliteta ljudi sa sela, vedrinom i ΕΎivoΕ‘Δu duha. Kreirao je mnoΕ‘tvo upeΔatljivih i ΕΎivopisnih likova i dogaΔaja nadahnutom pripovedaΔkom tehnikom koristeΔi sveΕΎ, soΔan i slikovit jezik pri Δemu je inspiraciju nalazio u svom podgrmeΔkom zaviΔaju. ΔopiΔa su doratnim pripovetkama najviΕ‘e zanimali siromaΕ‘ni seljaci, sanjari i prosjaci, deca, skitnice i nadniΔari, i on je o svima njima priΔao sa briΕΎnim, zaΕ‘titniΔkim razumevanjem. U lirski intoniranim ratnim pripovetkama ΔopiΔ je nadahnuto opisivao herojske podvige, muΔeniΕ‘tvo i samopregor svojih junaka.PoΔetkom 1950ih godina ΔopiΔ je poΔeo da piΕ‘e i satiriΔne priΔe u kojima je oΕ‘tro kritikovao ruΕΎne pojave u tadaΕ‘njici. Jedna od takvih priΔa bila je i βJeretiΔka priΔaβ objavljena u βJeΕΎuβ koja je pokrenula lavinu osuda sa vrha partije i vlasti, a u hajci na pisca uΔestvovao je i Broz koji je rekao da on liΔno takvu satiru neΔe dozvoliti, ali da pisac neΔe biti ni uhapΕ‘en.[11] KnjiΕΎevni istoriΔar Ratko PekoviΔ napisao je knjigu βSudanije Branku ΔopiΔuβ u kojoj je detaljno opisana cela hajka na pisca.Sa uspehom se ogledao i u pisanju romana iako su prirodi njegovog knjiΕΎevnog talenta viΕ‘e odgovarale kraΔe forme β pripovetke i novele. Romani βProlomβ i βGluvi barutβ slikaju uΔeΕ‘Δe seljaka Bosanske Krajine u ustanku, a βNe tuguj bronzana straΕΎoβ prilagoΔavanje tih istih seljaka, sada kolonista, novim uslovima ΕΎivota u Vojvodini.Glavnina ΔopiΔevog proznog opusa humoristiΔki je intonirana, a humor nalazi u prirodi i mentalitetu njegovih junaka koji i u najteΕΎim ΕΎivotnim trenucima znaju da saΔuvaju vedrinu i da se nasmeju Δak i vlastitoj nevolji. Sem toga, ΔopiΔ je od onih pisaca koji su svoj posmatraΔki talenat naroΔito iskazivali kroz otkrivanje sitnih ljudskih mana i nedostataka.Iako je ΔopiΔ bio pisac epske Ε‘irine i zamaha sa uroΔenim pripovedaΔkim i humoristiΔkim darom, u njegovim delima vidljiva je i jedna lirska ΕΎica koja se nije pokazivala samo u opisima bosanskih pejzaΕΎa veΔ i u portretisanju ljudskih likova koji su mu bili bliski i dragi. Ta ΔopiΔeva poetska ΕΎica naroΔito je vidljiva u njegovoj ratnoj lirici, pre svega u zbirci βOgnjeno raΔanje domovineβ.Branko ΔopiΔ je cenjen i kao deΔji pisac, prvenstveno zahvaljujuΔi ΕΎivoj maΕ‘ti i daru za spretno uobliΔavanje svojih posmatranja, ali i nesumnjivom humoristiΔkom talentu. Napisao je preko trideset knjiga za decu, meΔu kojima su i dva romana.DelaGrob Branka ΔopiΔa u Aleji zasluΕΎnih graΔana na beogradskom Novom grobljuZbirke pripovedakaPod GrmeΔom (1938),Borci i bjegunci (1939),[12]Planinci (1940),Rosa na bajonetima (1946),Sveti magarac (1946),Surova Ε‘kola (1948),Ljudi s repom (1949),Odabrane ratne pripovetke (1950),Izabrane humoristiΔke priΔe (1952),Ljubav i smrt (1953),Dragi likovi (1953),DoΕΎivljaji Nikoletine BursaΔa (1955),DjeΔak prati zmaja (1956),Gorki med (1959),BaΕ‘ta sljezove boje (1970);Vasilisa i monah (1975);Skiti jure zeca (1977);RomaniProlom (1952),Gluvi barut (1957),Ne tuguj bronzana straΕΎo (1958)Osma ofanziva (1964),Delije na BihaΔu (1975);Zbirke pesamaOgnjeno raΔanje domovine (1944),Pjesme (1945),Ratnikovo proljeΔe (1947);KomedijeDoΕΎivljaji Vuka BubalaOdumiranje meΔedaDela za decuU svijetu medvjeda i leptirova (1940), pripovetkePriΔe partizanke (1944), pripovetkePjesme pionirke (1945), pesmeBojna lira pionira (1945), pesmeDruΕΎina junaka (1945), pripovetkeBajka o sestri Koviljki (1946), prozaDoΕΎivljaji kuma Torbe (1946), pripovetkeVratolomne priΔe (1947), pripovetkeArmija odbrana tvoja (1947), pesmeSunΔana republika (1948), pesmeRudar i mjesec (1948), pesmeJeΕΎeva kuΔica (1949), pesmaPriΔe ispod zmajevih krila (1950), pripovetkePijetao i maΔka (1952), pripovetkeDoΕΎivljaji maΔka ToΕ‘e (1954), pripovetkeRaspjevani cvrΔak (1955), pesmeLalaj Bao, Δarobna Ε‘uma (1957), pesmeOrlovi rano lete (1957), romanBosonogo djetinjstvo (1957), pripovetkePartizanske tuΕΎne bajke (1958), pripovetkeVeΔernje priΔe, (1958), priΔe u stihuDjeda TriΕ‘in mlin (1960), zbirka pesamaPriΔe zanesenog djeΔaka (1960), pripovetkeMagareΔe godine (1960), romanRibar i maΔak (1960), pesmeSlavno vojevanje (1961), romanMjesec i njegova baka (1962), pesmeΔarobna Ε‘uma (1962), pesmeBitka u Zlatnoj dolini (1963), romanKrava sa drvenom nogom (1963), pripovetkePriΔe za najmlaΔe (1963), pripovetkeΕ arov u zemlji bajki (1964), pripovetkeMala moja iz Bosanske Krupe (1971), pesmeGlava u klancu, noge na vrancu (1971), pripovetkeLijan vodi karavane (1975), pripovetke.Sabrana delaobjavljena u 12 knjiga 1960.objavljena u 14 knjiga 1978.Ekranizacije na filmu i TVIgrani filmoviΕ½ivjeΔe ovaj narod (1947), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Jadran film, ZagrebMajor Bauk (1951), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Bosna film, SarajevoNikoletina BursaΔ (1964), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Branko Bauer, Jadran film, ZagrebOrlovi rano lete (1966), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Soja JovanoviΔ, Avala film, BeogradHajduΔka vremena (1977), dugometraΕΎni film, ekranizacija zbirki pripovedaka, reΕΎija Vladimir Tadej, Jadran film, ZagrebGluvi barut (1990), dugometraΕΎni film, po motivima istoimenog romana, reΕΎija Bahrudin Bato ΔengiΔ, DP Forum, Sarajevo, Beograd film, Beograd, Jadran film, ZagrebVidi joΕ‘OΕ βBranko ΔopiΔβ Banja LukaNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u ΔajniΔuNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u BroduDijapazon β Branko ΔopiΔOΕ βBranko ΔopiΔβ (Prijedor)Biblioteka βBranko ΔopiΔβ (VraniΔ)Biblioteka βLaza KostiΔβ Δukarica βTribina knjiΕΎevnosti za decu βBranko ΔopiΔβ3/6
Branko ΔopiΔ Vasilisa i monahMeki povezIzdavaΔ Bigz Branko ΔopiΔ (HaΕ‘ani, Bosanska krajina, 1. januar 1915 β Beograd, 26. mart 1984) bio je srpski i jugoslovenski knjiΕΎevnik. Osnovnu Ε‘kolu zavrΕ‘io je u rodnom mestu, niΕΎu gimnaziju u BihaΔu, a uΔiteljsku Ε‘kolu pohaΔao je u Banjoj Luci, Delnicama i Sarajevu, te je zavrΕ‘io u Karlovcu. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1940. godine na grupi za pedagogiju.[1] Prvu priΔu objavio je 1928. godine, a prvu pripovetku 1936. Njegova dela su, izmeΔu ostalih, prevoΔena na engleski, nemaΔki, francuski i ruski jezik. Bio je Δlan Srpske akademije nauka i umetnosti i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. IzvrΕ‘io je samoubistvo skokom sa mosta Bratstva i jedinstva.[2]U ΔopiΔevim delima dominiraju teme iz ΕΎivota ljudi iz Bosanske krajine i NarodnooslobodilaΔkog rata.Branko ΔopiΔ roΔen je 1. januara 1915. godine u selu HaΕ‘anima pod planinom GrmeΔom.[3] U isto vreme, njegov otac Vid, kao vojnik austrougarske armije, borio se negde na frontu u Karpatima, a njegov stric NidΕΎo, srpski dobrovoljac, borio se u srpskoj vojsci protiv Austrougarske. Kad mu je bilo Δetiri godine, umro mu je otac. ΔopiΔ je, zajedno sa mlaΔim bratom i sestrom, ostao da ΕΎivi pored majke Soje, dede Radeta i strica NidΕΎe.Prva proΔitana knjiga bila mu je βMigel Servantesβ koju je, negde u treΔem razredu, kupio od uΔiteljice. U toj knjizi bio je opisan ΕΎivot slavnog Ε‘panskog pisca Servantesa, skupa sa nekoliko odlomaka iz njegovog romana βDon Kihotβ. SledeΔe proΔitane knjige bile su βDoΕΎivljaji jednog vukaβ, pa βDoΕΎivljaji jedne kornjaΔeβ.[4]Branko ΔopiΔ, Mira AleΔkoviΔ i BlaΕΎe Koneski u partizanima (1944).Prvo Ε‘tampano delo objavio je sa Δetrnaest godina u omladinskom Δasopisu βVenacβ 1928. godine. ΔopiΔ je pohaΔao uΔiteljsku Ε‘kolu u Banjoj Luci i Sarajevu, a zavrΕ‘io u Karlovcu, a Filozofski fakultet u Beogradu. VeΔ kao student afirmisao se kao darovit pisac i skrenuo na sebe paΕΎnju knjiΕΎevne kritike, izmeΔu ostalog piΕ‘uΔi u βPoliticiβ, gde mu je urednik Ε½ivko MiliΔeviΔ u knjiΕΎevnom dodatku objavio tek Ε‘estu poslatu pripovetku β βSmrtno ruvo Soje Δubriloveβ ( (Politika, 8. 5. 1936). βTaj datum sam zapamtio za Δitav ΕΎivotβ, ispovedao se docnije. βImao sam dvadeset jednu godinuβ¦ Zaredao ja onda da objavljujem priΔe u βPoliticiβ, mjeseΔno po dvije, Δak i triβ¦ β.[5]1939. godine je dobio novoustanovljenu nagradu βMilan RakiΔβ. U martu 1941. je dobio nagradu za delo `Borci i begunci`.[6] UoΔi Drugog svetskog rata nalazio se u ΔaΔkom bataljonu u Mariboru. U danima Aprilskog rata on je, sa grupom svojih drugova, pokuΕ‘ao da pruΕΎi otpor neprijatelju kod MrkonjiΔ Grada. Posle toga je otiΕ‘ao u svoj rodni kraj, a sa poΔetkom ustanka, stupio je u redove ustanika i meΔu njima ostao tokom cele narodnooslobodilaΔke borbe. Sve vreme rata bio je ratni dopisnik zajedno s nerazdvojnim prijateljem i kumom, knjiΕΎevnikom Skenderom KulenoviΔem.Posle rata jedan je od osnivaΔa deΔjeg lista Pionir i njegov urednik, a potom je poΔeo profesionalno da se bavi knjiΕΎevnoΕ‘Δu.[7] Smatra se jednim od najveΔih deΔjih pisaca roΔenih na jugoslovenskim prostorima.Dela su mu prevoΔena na ruski, engleski, francuski, nemaΔki, ukrajinski, poljski, ΔeΕ‘ki, bugarski, rumunski, slovenaΔki i maΔarski jezik. Bio je Δlan SANU i ANUSRBiH.Celi radni i ΕΎivotni vek nakon Drugog svetskog rata Branko ΔopiΔ je proveo u Beogradu, ali je Δesto putovao po Jugoslaviji i drugim evropskim drΕΎavama.Za knjiΕΎevni rad dobio je, meΔu ostalim, Nagradu AVNOJ-a i NjegoΕ‘evu nagradu (obe 1972). Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja.Svoj stan u Beogradu, ulica kralja Milana 23, u kom je ΕΎiveo od 1972. do smrti, poklonio je SANU.[8]PuriΕ‘a ΔorΔeviΔ je 2015. godine reΕΎirao dokumentarni film βMala moja iz Bosanske Krupeβ posveΔen Branku ΔopiΔu.[9]Svake godine se odrΕΎava simpozijum o Branku ΔopiΔu, 2019. je bio u BeΔu.[10]KnjiΕΎevni opusNjegova prozna dela proΕΎeta su lirikom i ΕΎivopisnim realistiΔkim slikanjem seoskog ΕΎivota, poznavanjem ΕΎivota i mentaliteta ljudi sa sela, vedrinom i ΕΎivoΕ‘Δu duha. Kreirao je mnoΕ‘tvo upeΔatljivih i ΕΎivopisnih likova i dogaΔaja nadahnutom pripovedaΔkom tehnikom koristeΔi sveΕΎ, soΔan i slikovit jezik pri Δemu je inspiraciju nalazio u svom podgrmeΔkom zaviΔaju. ΔopiΔa su doratnim pripovetkama najviΕ‘e zanimali siromaΕ‘ni seljaci, sanjari i prosjaci, deca, skitnice i nadniΔari, i on je o svima njima priΔao sa briΕΎnim, zaΕ‘titniΔkim razumevanjem. U lirski intoniranim ratnim pripovetkama ΔopiΔ je nadahnuto opisivao herojske podvige, muΔeniΕ‘tvo i samopregor svojih junaka.PoΔetkom 1950ih godina ΔopiΔ je poΔeo da piΕ‘e i satiriΔne priΔe u kojima je oΕ‘tro kritikovao ruΕΎne pojave u tadaΕ‘njici. Jedna od takvih priΔa bila je i βJeretiΔka priΔaβ objavljena u βJeΕΎuβ koja je pokrenula lavinu osuda sa vrha partije i vlasti, a u hajci na pisca uΔestvovao je i Broz koji je rekao da on liΔno takvu satiru neΔe dozvoliti, ali da pisac neΔe biti ni uhapΕ‘en.[11] KnjiΕΎevni istoriΔar Ratko PekoviΔ napisao je knjigu βSudanije Branku ΔopiΔuβ u kojoj je detaljno opisana cela hajka na pisca.Sa uspehom se ogledao i u pisanju romana iako su prirodi njegovog knjiΕΎevnog talenta viΕ‘e odgovarale kraΔe forme β pripovetke i novele. Romani βProlomβ i βGluvi barutβ slikaju uΔeΕ‘Δe seljaka Bosanske Krajine u ustanku, a βNe tuguj bronzana straΕΎoβ prilagoΔavanje tih istih seljaka, sada kolonista, novim uslovima ΕΎivota u Vojvodini.Glavnina ΔopiΔevog proznog opusa humoristiΔki je intonirana, a humor nalazi u prirodi i mentalitetu njegovih junaka koji i u najteΕΎim ΕΎivotnim trenucima znaju da saΔuvaju vedrinu i da se nasmeju Δak i vlastitoj nevolji. Sem toga, ΔopiΔ je od onih pisaca koji su svoj posmatraΔki talenat naroΔito iskazivali kroz otkrivanje sitnih ljudskih mana i nedostataka.Iako je ΔopiΔ bio pisac epske Ε‘irine i zamaha sa uroΔenim pripovedaΔkim i humoristiΔkim darom, u njegovim delima vidljiva je i jedna lirska ΕΎica koja se nije pokazivala samo u opisima bosanskih pejzaΕΎa veΔ i u portretisanju ljudskih likova koji su mu bili bliski i dragi. Ta ΔopiΔeva poetska ΕΎica naroΔito je vidljiva u njegovoj ratnoj lirici, pre svega u zbirci βOgnjeno raΔanje domovineβ.Branko ΔopiΔ je cenjen i kao deΔji pisac, prvenstveno zahvaljujuΔi ΕΎivoj maΕ‘ti i daru za spretno uobliΔavanje svojih posmatranja, ali i nesumnjivom humoristiΔkom talentu. Napisao je preko trideset knjiga za decu, meΔu kojima su i dva romana.DelaGrob Branka ΔopiΔa u Aleji zasluΕΎnih graΔana na beogradskom Novom grobljuZbirke pripovedakaPod GrmeΔom (1938),Borci i bjegunci (1939),[12]Planinci (1940),Rosa na bajonetima (1946),Sveti magarac (1946),Surova Ε‘kola (1948),Ljudi s repom (1949),Odabrane ratne pripovetke (1950),Izabrane humoristiΔke priΔe (1952),Ljubav i smrt (1953),Dragi likovi (1953),DoΕΎivljaji Nikoletine BursaΔa (1955),DjeΔak prati zmaja (1956),Gorki med (1959),BaΕ‘ta sljezove boje (1970);Vasilisa i monah (1975);Skiti jure zeca (1977);RomaniProlom (1952),Gluvi barut (1957),Ne tuguj bronzana straΕΎo (1958)Osma ofanziva (1964),Delije na BihaΔu (1975);Zbirke pesamaOgnjeno raΔanje domovine (1944),Pjesme (1945),Ratnikovo proljeΔe (1947);KomedijeDoΕΎivljaji Vuka BubalaOdumiranje meΔedaDela za decuU svijetu medvjeda i leptirova (1940), pripovetkePriΔe partizanke (1944), pripovetkePjesme pionirke (1945), pesmeBojna lira pionira (1945), pesmeDruΕΎina junaka (1945), pripovetkeBajka o sestri Koviljki (1946), prozaDoΕΎivljaji kuma Torbe (1946), pripovetkeVratolomne priΔe (1947), pripovetkeArmija odbrana tvoja (1947), pesmeSunΔana republika (1948), pesmeRudar i mjesec (1948), pesmeJeΕΎeva kuΔica (1949), pesmaPriΔe ispod zmajevih krila (1950), pripovetkePijetao i maΔka (1952), pripovetkeDoΕΎivljaji maΔka ToΕ‘e (1954), pripovetkeRaspjevani cvrΔak (1955), pesmeLalaj Bao, Δarobna Ε‘uma (1957), pesmeOrlovi rano lete (1957), romanBosonogo djetinjstvo (1957), pripovetkePartizanske tuΕΎne bajke (1958), pripovetkeVeΔernje priΔe, (1958), priΔe u stihuDjeda TriΕ‘in mlin (1960), zbirka pesamaPriΔe zanesenog djeΔaka (1960), pripovetkeMagareΔe godine (1960), romanRibar i maΔak (1960), pesmeSlavno vojevanje (1961), romanMjesec i njegova baka (1962), pesmeΔarobna Ε‘uma (1962), pesmeBitka u Zlatnoj dolini (1963), romanKrava sa drvenom nogom (1963), pripovetkePriΔe za najmlaΔe (1963), pripovetkeΕ arov u zemlji bajki (1964), pripovetkeMala moja iz Bosanske Krupe (1971), pesmeGlava u klancu, noge na vrancu (1971), pripovetkeLijan vodi karavane (1975), pripovetke.Sabrana delaobjavljena u 12 knjiga 1960.objavljena u 14 knjiga 1978.Ekranizacije na filmu i TVIgrani filmoviΕ½ivjeΔe ovaj narod (1947), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Jadran film, ZagrebMajor Bauk (1951), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Bosna film, SarajevoNikoletina BursaΔ (1964), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Branko Bauer, Jadran film, ZagrebOrlovi rano lete (1966), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Soja JovanoviΔ, Avala film, BeogradHajduΔka vremena (1977), dugometraΕΎni film, ekranizacija zbirki pripovedaka, reΕΎija Vladimir Tadej, Jadran film, ZagrebGluvi barut (1990), dugometraΕΎni film, po motivima istoimenog romana, reΕΎija Bahrudin Bato ΔengiΔ, DP Forum, Sarajevo, Beograd film, Beograd, Jadran film, ZagrebVidi joΕ‘OΕ βBranko ΔopiΔβ Banja LukaNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u ΔajniΔuNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u BroduDijapazon β Branko ΔopiΔOΕ βBranko ΔopiΔβ (Prijedor)Biblioteka βBranko ΔopiΔβ (VraniΔ)Biblioteka βLaza KostiΔβ Δukarica βTribina knjiΕΎevnosti za decu βBranko ΔopiΔβ3/6
Branko ΔopiΔ Vasilisa i monahMeki povezIzdavaΔ Bigz Branko ΔopiΔ (HaΕ‘ani, Bosanska krajina, 1. januar 1915 β Beograd, 26. mart 1984) bio je srpski i jugoslovenski knjiΕΎevnik. Osnovnu Ε‘kolu zavrΕ‘io je u rodnom mestu, niΕΎu gimnaziju u BihaΔu, a uΔiteljsku Ε‘kolu pohaΔao je u Banjoj Luci, Delnicama i Sarajevu, te je zavrΕ‘io u Karlovcu. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1940. godine na grupi za pedagogiju.[1] Prvu priΔu objavio je 1928. godine, a prvu pripovetku 1936. Njegova dela su, izmeΔu ostalih, prevoΔena na engleski, nemaΔki, francuski i ruski jezik. Bio je Δlan Srpske akademije nauka i umetnosti i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. IzvrΕ‘io je samoubistvo skokom sa mosta Bratstva i jedinstva.[2]U ΔopiΔevim delima dominiraju teme iz ΕΎivota ljudi iz Bosanske krajine i NarodnooslobodilaΔkog rata.Branko ΔopiΔ roΔen je 1. januara 1915. godine u selu HaΕ‘anima pod planinom GrmeΔom.[3] U isto vreme, njegov otac Vid, kao vojnik austrougarske armije, borio se negde na frontu u Karpatima, a njegov stric NidΕΎo, srpski dobrovoljac, borio se u srpskoj vojsci protiv Austrougarske. Kad mu je bilo Δetiri godine, umro mu je otac. ΔopiΔ je, zajedno sa mlaΔim bratom i sestrom, ostao da ΕΎivi pored majke Soje, dede Radeta i strica NidΕΎe.Prva proΔitana knjiga bila mu je βMigel Servantesβ koju je, negde u treΔem razredu, kupio od uΔiteljice. U toj knjizi bio je opisan ΕΎivot slavnog Ε‘panskog pisca Servantesa, skupa sa nekoliko odlomaka iz njegovog romana βDon Kihotβ. SledeΔe proΔitane knjige bile su βDoΕΎivljaji jednog vukaβ, pa βDoΕΎivljaji jedne kornjaΔeβ.[4]Branko ΔopiΔ, Mira AleΔkoviΔ i BlaΕΎe Koneski u partizanima (1944).Prvo Ε‘tampano delo objavio je sa Δetrnaest godina u omladinskom Δasopisu βVenacβ 1928. godine. ΔopiΔ je pohaΔao uΔiteljsku Ε‘kolu u Banjoj Luci i Sarajevu, a zavrΕ‘io u Karlovcu, a Filozofski fakultet u Beogradu. VeΔ kao student afirmisao se kao darovit pisac i skrenuo na sebe paΕΎnju knjiΕΎevne kritike, izmeΔu ostalog piΕ‘uΔi u βPoliticiβ, gde mu je urednik Ε½ivko MiliΔeviΔ u knjiΕΎevnom dodatku objavio tek Ε‘estu poslatu pripovetku β βSmrtno ruvo Soje Δubriloveβ ( (Politika, 8. 5. 1936). βTaj datum sam zapamtio za Δitav ΕΎivotβ, ispovedao se docnije. βImao sam dvadeset jednu godinuβ¦ Zaredao ja onda da objavljujem priΔe u βPoliticiβ, mjeseΔno po dvije, Δak i triβ¦ β.[5]1939. godine je dobio novoustanovljenu nagradu βMilan RakiΔβ. U martu 1941. je dobio nagradu za delo `Borci i begunci`.[6] UoΔi Drugog svetskog rata nalazio se u ΔaΔkom bataljonu u Mariboru. U danima Aprilskog rata on je, sa grupom svojih drugova, pokuΕ‘ao da pruΕΎi otpor neprijatelju kod MrkonjiΔ Grada. Posle toga je otiΕ‘ao u svoj rodni kraj, a sa poΔetkom ustanka, stupio je u redove ustanika i meΔu njima ostao tokom cele narodnooslobodilaΔke borbe. Sve vreme rata bio je ratni dopisnik zajedno s nerazdvojnim prijateljem i kumom, knjiΕΎevnikom Skenderom KulenoviΔem.Posle rata jedan je od osnivaΔa deΔjeg lista Pionir i njegov urednik, a potom je poΔeo profesionalno da se bavi knjiΕΎevnoΕ‘Δu.[7] Smatra se jednim od najveΔih deΔjih pisaca roΔenih na jugoslovenskim prostorima.Dela su mu prevoΔena na ruski, engleski, francuski, nemaΔki, ukrajinski, poljski, ΔeΕ‘ki, bugarski, rumunski, slovenaΔki i maΔarski jezik. Bio je Δlan SANU i ANUSRBiH.Celi radni i ΕΎivotni vek nakon Drugog svetskog rata Branko ΔopiΔ je proveo u Beogradu, ali je Δesto putovao po Jugoslaviji i drugim evropskim drΕΎavama.Za knjiΕΎevni rad dobio je, meΔu ostalim, Nagradu AVNOJ-a i NjegoΕ‘evu nagradu (obe 1972). Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja.Svoj stan u Beogradu, ulica kralja Milana 23, u kom je ΕΎiveo od 1972. do smrti, poklonio je SANU.[8]PuriΕ‘a ΔorΔeviΔ je 2015. godine reΕΎirao dokumentarni film βMala moja iz Bosanske Krupeβ posveΔen Branku ΔopiΔu.[9]Svake godine se odrΕΎava simpozijum o Branku ΔopiΔu, 2019. je bio u BeΔu.[10]KnjiΕΎevni opusNjegova prozna dela proΕΎeta su lirikom i ΕΎivopisnim realistiΔkim slikanjem seoskog ΕΎivota, poznavanjem ΕΎivota i mentaliteta ljudi sa sela, vedrinom i ΕΎivoΕ‘Δu duha. Kreirao je mnoΕ‘tvo upeΔatljivih i ΕΎivopisnih likova i dogaΔaja nadahnutom pripovedaΔkom tehnikom koristeΔi sveΕΎ, soΔan i slikovit jezik pri Δemu je inspiraciju nalazio u svom podgrmeΔkom zaviΔaju. ΔopiΔa su doratnim pripovetkama najviΕ‘e zanimali siromaΕ‘ni seljaci, sanjari i prosjaci, deca, skitnice i nadniΔari, i on je o svima njima priΔao sa briΕΎnim, zaΕ‘titniΔkim razumevanjem. U lirski intoniranim ratnim pripovetkama ΔopiΔ je nadahnuto opisivao herojske podvige, muΔeniΕ‘tvo i samopregor svojih junaka.PoΔetkom 1950ih godina ΔopiΔ je poΔeo da piΕ‘e i satiriΔne priΔe u kojima je oΕ‘tro kritikovao ruΕΎne pojave u tadaΕ‘njici. Jedna od takvih priΔa bila je i βJeretiΔka priΔaβ objavljena u βJeΕΎuβ koja je pokrenula lavinu osuda sa vrha partije i vlasti, a u hajci na pisca uΔestvovao je i Broz koji je rekao da on liΔno takvu satiru neΔe dozvoliti, ali da pisac neΔe biti ni uhapΕ‘en.[11] KnjiΕΎevni istoriΔar Ratko PekoviΔ napisao je knjigu βSudanije Branku ΔopiΔuβ u kojoj je detaljno opisana cela hajka na pisca.Sa uspehom se ogledao i u pisanju romana iako su prirodi njegovog knjiΕΎevnog talenta viΕ‘e odgovarale kraΔe forme β pripovetke i novele. Romani βProlomβ i βGluvi barutβ slikaju uΔeΕ‘Δe seljaka Bosanske Krajine u ustanku, a βNe tuguj bronzana straΕΎoβ prilagoΔavanje tih istih seljaka, sada kolonista, novim uslovima ΕΎivota u Vojvodini.Glavnina ΔopiΔevog proznog opusa humoristiΔki je intonirana, a humor nalazi u prirodi i mentalitetu njegovih junaka koji i u najteΕΎim ΕΎivotnim trenucima znaju da saΔuvaju vedrinu i da se nasmeju Δak i vlastitoj nevolji. Sem toga, ΔopiΔ je od onih pisaca koji su svoj posmatraΔki talenat naroΔito iskazivali kroz otkrivanje sitnih ljudskih mana i nedostataka.Iako je ΔopiΔ bio pisac epske Ε‘irine i zamaha sa uroΔenim pripovedaΔkim i humoristiΔkim darom, u njegovim delima vidljiva je i jedna lirska ΕΎica koja se nije pokazivala samo u opisima bosanskih pejzaΕΎa veΔ i u portretisanju ljudskih likova koji su mu bili bliski i dragi. Ta ΔopiΔeva poetska ΕΎica naroΔito je vidljiva u njegovoj ratnoj lirici, pre svega u zbirci βOgnjeno raΔanje domovineβ.Branko ΔopiΔ je cenjen i kao deΔji pisac, prvenstveno zahvaljujuΔi ΕΎivoj maΕ‘ti i daru za spretno uobliΔavanje svojih posmatranja, ali i nesumnjivom humoristiΔkom talentu. Napisao je preko trideset knjiga za decu, meΔu kojima su i dva romana.DelaGrob Branka ΔopiΔa u Aleji zasluΕΎnih graΔana na beogradskom Novom grobljuZbirke pripovedakaPod GrmeΔom (1938),Borci i bjegunci (1939),[12]Planinci (1940),Rosa na bajonetima (1946),Sveti magarac (1946),Surova Ε‘kola (1948),Ljudi s repom (1949),Odabrane ratne pripovetke (1950),Izabrane humoristiΔke priΔe (1952),Ljubav i smrt (1953),Dragi likovi (1953),DoΕΎivljaji Nikoletine BursaΔa (1955),DjeΔak prati zmaja (1956),Gorki med (1959),BaΕ‘ta sljezove boje (1970);Vasilisa i monah (1975);Skiti jure zeca (1977);RomaniProlom (1952),Gluvi barut (1957),Ne tuguj bronzana straΕΎo (1958)Osma ofanziva (1964),Delije na BihaΔu (1975);Zbirke pesamaOgnjeno raΔanje domovine (1944),Pjesme (1945),Ratnikovo proljeΔe (1947);KomedijeDoΕΎivljaji Vuka BubalaOdumiranje meΔedaDela za decuU svijetu medvjeda i leptirova (1940), pripovetkePriΔe partizanke (1944), pripovetkePjesme pionirke (1945), pesmeBojna lira pionira (1945), pesmeDruΕΎina junaka (1945), pripovetkeBajka o sestri Koviljki (1946), prozaDoΕΎivljaji kuma Torbe (1946), pripovetkeVratolomne priΔe (1947), pripovetkeArmija odbrana tvoja (1947), pesmeSunΔana republika (1948), pesmeRudar i mjesec (1948), pesmeJeΕΎeva kuΔica (1949), pesmaPriΔe ispod zmajevih krila (1950), pripovetkePijetao i maΔka (1952), pripovetkeDoΕΎivljaji maΔka ToΕ‘e (1954), pripovetkeRaspjevani cvrΔak (1955), pesmeLalaj Bao, Δarobna Ε‘uma (1957), pesmeOrlovi rano lete (1957), romanBosonogo djetinjstvo (1957), pripovetkePartizanske tuΕΎne bajke (1958), pripovetkeVeΔernje priΔe, (1958), priΔe u stihuDjeda TriΕ‘in mlin (1960), zbirka pesamaPriΔe zanesenog djeΔaka (1960), pripovetkeMagareΔe godine (1960), romanRibar i maΔak (1960), pesmeSlavno vojevanje (1961), romanMjesec i njegova baka (1962), pesmeΔarobna Ε‘uma (1962), pesmeBitka u Zlatnoj dolini (1963), romanKrava sa drvenom nogom (1963), pripovetkePriΔe za najmlaΔe (1963), pripovetkeΕ arov u zemlji bajki (1964), pripovetkeMala moja iz Bosanske Krupe (1971), pesmeGlava u klancu, noge na vrancu (1971), pripovetkeLijan vodi karavane (1975), pripovetke.Sabrana delaobjavljena u 12 knjiga 1960.objavljena u 14 knjiga 1978.Ekranizacije na filmu i TVIgrani filmoviΕ½ivjeΔe ovaj narod (1947), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Jadran film, ZagrebMajor Bauk (1951), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Bosna film, SarajevoNikoletina BursaΔ (1964), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Branko Bauer, Jadran film, ZagrebOrlovi rano lete (1966), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Soja JovanoviΔ, Avala film, BeogradHajduΔka vremena (1977), dugometraΕΎni film, ekranizacija zbirki pripovedaka, reΕΎija Vladimir Tadej, Jadran film, ZagrebGluvi barut (1990), dugometraΕΎni film, po motivima istoimenog romana, reΕΎija Bahrudin Bato ΔengiΔ, DP Forum, Sarajevo, Beograd film, Beograd, Jadran film, ZagrebVidi joΕ‘OΕ βBranko ΔopiΔβ Banja LukaNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u ΔajniΔuNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u BroduDijapazon β Branko ΔopiΔOΕ βBranko ΔopiΔβ (Prijedor)Biblioteka βBranko ΔopiΔβ (VraniΔ)Biblioteka βLaza KostiΔβ Δukarica βTribina knjiΕΎevnosti za decu βBranko ΔopiΔβ3/6
Branko ΔopiΔ Stari nevjernikTvrdi povezO autoruTvrdi povezBranko ΔopiΔ (HaΕ‘ani, Bosanska krajina, 1. januar 1915 β Beograd, 26. mart 1984) bio je srpski i jugoslovenski knjiΕΎevnik. Osnovnu Ε‘kolu zavrΕ‘io je u rodnom mestu, niΕΎu gimnaziju u BihaΔu, a uΔiteljsku Ε‘kolu pohaΔao je u Banjoj Luci, Delnicama i Sarajevu, te je zavrΕ‘io u Karlovcu. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1940. godine na grupi za pedagogiju.[1] Prvu priΔu objavio je 1928. godine, a prvu pripovetku 1936. Njegova dela su, izmeΔu ostalih, prevoΔena na engleski, nemaΔki, francuski i ruski jezik. Bio je Δlan Srpske akademije nauka i umetnosti i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. IzvrΕ‘io je samoubistvo skokom sa mosta Bratstva i jedinstva.[2]U ΔopiΔevim delima dominiraju teme iz ΕΎivota ljudi iz Bosanske krajine i NarodnooslobodilaΔkog rata.Branko ΔopiΔ roΔen je 1. januara 1915. godine u selu HaΕ‘anima pod planinom GrmeΔom.[3] U isto vreme, njegov otac Vid, kao vojnik austrougarske armije, borio se negde na frontu u Karpatima, a njegov stric NidΕΎo, srpski dobrovoljac, borio se u srpskoj vojsci protiv Austrougarske. Kad mu je bilo Δetiri godine, umro mu je otac. ΔopiΔ je, zajedno sa mlaΔim bratom i sestrom, ostao da ΕΎivi pored majke Soje, dede Radeta i strica NidΕΎe.Prva proΔitana knjiga bila mu je βMigel Servantesβ koju je, negde u treΔem razredu, kupio od uΔiteljice. U toj knjizi bio je opisan ΕΎivot slavnog Ε‘panskog pisca Servantesa, skupa sa nekoliko odlomaka iz njegovog romana βDon Kihotβ. SledeΔe proΔitane knjige bile su βDoΕΎivljaji jednog vukaβ, pa βDoΕΎivljaji jedne kornjaΔeβ.[4]Branko ΔopiΔ, Mira AleΔkoviΔ i BlaΕΎe Koneski u partizanima (1944).Prvo Ε‘tampano delo objavio je sa Δetrnaest godina u omladinskom Δasopisu βVenacβ 1928. godine. ΔopiΔ je pohaΔao uΔiteljsku Ε‘kolu u Banjoj Luci i Sarajevu, a zavrΕ‘io u Karlovcu, a Filozofski fakultet u Beogradu. VeΔ kao student afirmisao se kao darovit pisac i skrenuo na sebe paΕΎnju knjiΕΎevne kritike, izmeΔu ostalog piΕ‘uΔi u βPoliticiβ, gde mu je urednik Ε½ivko MiliΔeviΔ u knjiΕΎevnom dodatku objavio tek Ε‘estu poslatu pripovetku β βSmrtno ruvo Soje Δubriloveβ ( (Politika, 8. 5. 1936). βTaj datum sam zapamtio za Δitav ΕΎivotβ, ispovedao se docnije. βImao sam dvadeset jednu godinuβ¦ Zaredao ja onda da objavljujem priΔe u βPoliticiβ, mjeseΔno po dvije, Δak i triβ¦ β.[5]1939. godine je dobio novoustanovljenu nagradu βMilan RakiΔβ. U martu 1941. je dobio nagradu za delo `Borci i begunci`.[6] UoΔi Drugog svetskog rata nalazio se u ΔaΔkom bataljonu u Mariboru. U danima Aprilskog rata on je, sa grupom svojih drugova, pokuΕ‘ao da pruΕΎi otpor neprijatelju kod MrkonjiΔ Grada. Posle toga je otiΕ‘ao u svoj rodni kraj, a sa poΔetkom ustanka, stupio je u redove ustanika i meΔu njima ostao tokom cele narodnooslobodilaΔke borbe. Sve vreme rata bio je ratni dopisnik zajedno s nerazdvojnim prijateljem i kumom, knjiΕΎevnikom Skenderom KulenoviΔem.Posle rata jedan je od osnivaΔa deΔjeg lista Pionir i njegov urednik, a potom je poΔeo profesionalno da se bavi knjiΕΎevnoΕ‘Δu.[7] Smatra se jednim od najveΔih deΔjih pisaca roΔenih na jugoslovenskim prostorima.Dela su mu prevoΔena na ruski, engleski, francuski, nemaΔki, ukrajinski, poljski, ΔeΕ‘ki, bugarski, rumunski, slovenaΔki i maΔarski jezik. Bio je Δlan SANU i ANUSRBiH.Celi radni i ΕΎivotni vek nakon Drugog svetskog rata Branko ΔopiΔ je proveo u Beogradu, ali je Δesto putovao po Jugoslaviji i drugim evropskim drΕΎavama.Za knjiΕΎevni rad dobio je, meΔu ostalim, Nagradu AVNOJ-a i NjegoΕ‘evu nagradu (obe 1972). Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja.Svoj stan u Beogradu, ulica kralja Milana 23, u kom je ΕΎiveo od 1972. do smrti, poklonio je SANU.[8]PuriΕ‘a ΔorΔeviΔ je 2015. godine reΕΎirao dokumentarni film βMala moja iz Bosanske Krupeβ posveΔen Branku ΔopiΔu.[9]Svake godine se odrΕΎava simpozijum o Branku ΔopiΔu, 2019. je bio u BeΔu.[10]KnjiΕΎevni opusNjegova prozna dela proΕΎeta su lirikom i ΕΎivopisnim realistiΔkim slikanjem seoskog ΕΎivota, poznavanjem ΕΎivota i mentaliteta ljudi sa sela, vedrinom i ΕΎivoΕ‘Δu duha. Kreirao je mnoΕ‘tvo upeΔatljivih i ΕΎivopisnih likova i dogaΔaja nadahnutom pripovedaΔkom tehnikom koristeΔi sveΕΎ, soΔan i slikovit jezik pri Δemu je inspiraciju nalazio u svom podgrmeΔkom zaviΔaju. ΔopiΔa su doratnim pripovetkama najviΕ‘e zanimali siromaΕ‘ni seljaci, sanjari i prosjaci, deca, skitnice i nadniΔari, i on je o svima njima priΔao sa briΕΎnim, zaΕ‘titniΔkim razumevanjem. U lirski intoniranim ratnim pripovetkama ΔopiΔ je nadahnuto opisivao herojske podvige, muΔeniΕ‘tvo i samopregor svojih junaka.PoΔetkom 1950ih godina ΔopiΔ je poΔeo da piΕ‘e i satiriΔne priΔe u kojima je oΕ‘tro kritikovao ruΕΎne pojave u tadaΕ‘njici. Jedna od takvih priΔa bila je i βJeretiΔka priΔaβ objavljena u βJeΕΎuβ koja je pokrenula lavinu osuda sa vrha partije i vlasti, a u hajci na pisca uΔestvovao je i Broz koji je rekao da on liΔno takvu satiru neΔe dozvoliti, ali da pisac neΔe biti ni uhapΕ‘en.[11] KnjiΕΎevni istoriΔar Ratko PekoviΔ napisao je knjigu βSudanije Branku ΔopiΔuβ u kojoj je detaljno opisana cela hajka na pisca.Sa uspehom se ogledao i u pisanju romana iako su prirodi njegovog knjiΕΎevnog talenta viΕ‘e odgovarale kraΔe forme β pripovetke i novele. Romani βProlomβ i βGluvi barutβ slikaju uΔeΕ‘Δe seljaka Bosanske Krajine u ustanku, a βNe tuguj bronzana straΕΎoβ prilagoΔavanje tih istih seljaka, sada kolonista, novim uslovima ΕΎivota u Vojvodini.Glavnina ΔopiΔevog proznog opusa humoristiΔki je intonirana, a humor nalazi u prirodi i mentalitetu njegovih junaka koji i u najteΕΎim ΕΎivotnim trenucima znaju da saΔuvaju vedrinu i da se nasmeju Δak i vlastitoj nevolji. Sem toga, ΔopiΔ je od onih pisaca koji su svoj posmatraΔki talenat naroΔito iskazivali kroz otkrivanje sitnih ljudskih mana i nedostataka.Iako je ΔopiΔ bio pisac epske Ε‘irine i zamaha sa uroΔenim pripovedaΔkim i humoristiΔkim darom, u njegovim delima vidljiva je i jedna lirska ΕΎica koja se nije pokazivala samo u opisima bosanskih pejzaΕΎa veΔ i u portretisanju ljudskih likova koji su mu bili bliski i dragi. Ta ΔopiΔeva poetska ΕΎica naroΔito je vidljiva u njegovoj ratnoj lirici, pre svega u zbirci βOgnjeno raΔanje domovineβ.Branko ΔopiΔ je cenjen i kao deΔji pisac, prvenstveno zahvaljujuΔi ΕΎivoj maΕ‘ti i daru za spretno uobliΔavanje svojih posmatranja, ali i nesumnjivom humoristiΔkom talentu. Napisao je preko trideset knjiga za decu, meΔu kojima su i dva romana.DelaGrob Branka ΔopiΔa u Aleji zasluΕΎnih graΔana na beogradskom Novom grobljuZbirke pripovedakaPod GrmeΔom (1938),Borci i bjegunci (1939),[12]Planinci (1940),Rosa na bajonetima (1946),Sveti magarac (1946),Surova Ε‘kola (1948),Ljudi s repom (1949),Odabrane ratne pripovetke (1950),Izabrane humoristiΔke priΔe (1952),Ljubav i smrt (1953),Dragi likovi (1953),DoΕΎivljaji Nikoletine BursaΔa (1955),DjeΔak prati zmaja (1956),Gorki med (1959),BaΕ‘ta sljezove boje (1970);Vasilisa i monah (1975);Skiti jure zeca (1977);RomaniProlom (1952),Gluvi barut (1957),Ne tuguj bronzana straΕΎo (1958)Osma ofanziva (1964),Delije na BihaΔu (1975);Zbirke pesamaOgnjeno raΔanje domovine (1944),Pjesme (1945),Ratnikovo proljeΔe (1947);KomedijeDoΕΎivljaji Vuka BubalaOdumiranje meΔedaDela za decuU svijetu medvjeda i leptirova (1940), pripovetkePriΔe partizanke (1944), pripovetkePjesme pionirke (1945), pesmeBojna lira pionira (1945), pesmeDruΕΎina junaka (1945), pripovetkeBajka o sestri Koviljki (1946), prozaDoΕΎivljaji kuma Torbe (1946), pripovetkeVratolomne priΔe (1947), pripovetkeArmija odbrana tvoja (1947), pesmeSunΔana republika (1948), pesmeRudar i mjesec (1948), pesmeJeΕΎeva kuΔica (1949), pesmaPriΔe ispod zmajevih krila (1950), pripovetkePijetao i maΔka (1952), pripovetkeDoΕΎivljaji maΔka ToΕ‘e (1954), pripovetkeRaspjevani cvrΔak (1955), pesmeLalaj Bao, Δarobna Ε‘uma (1957), pesmeOrlovi rano lete (1957), romanBosonogo djetinjstvo (1957), pripovetkePartizanske tuΕΎne bajke (1958), pripovetkeVeΔernje priΔe, (1958), priΔe u stihuDjeda TriΕ‘in mlin (1960), zbirka pesamaPriΔe zanesenog djeΔaka (1960), pripovetkeMagareΔe godine (1960), romanRibar i maΔak (1960), pesmeSlavno vojevanje (1961), romanMjesec i njegova baka (1962), pesmeΔarobna Ε‘uma (1962), pesmeBitka u Zlatnoj dolini (1963), romanKrava sa drvenom nogom (1963), pripovetkePriΔe za najmlaΔe (1963), pripovetkeΕ arov u zemlji bajki (1964), pripovetkeMala moja iz Bosanske Krupe (1971), pesmeGlava u klancu, noge na vrancu (1971), pripovetkeLijan vodi karavane (1975), pripovetke.Sabrana delaobjavljena u 12 knjiga 1960.objavljena u 14 knjiga 1978.Ekranizacije na filmu i TVIgrani filmoviΕ½ivjeΔe ovaj narod (1947), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Jadran film, ZagrebMajor Bauk (1951), dugometraΕΎni film, originalni scenario, reΕΎija Nikola PopoviΔ, Bosna film, SarajevoNikoletina BursaΔ (1964), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Branko Bauer, Jadran film, ZagrebOrlovi rano lete (1966), dugometraΕΎni film, ekranizacija istoimenog romana, reΕΎija Soja JovanoviΔ, Avala film, BeogradHajduΔka vremena (1977), dugometraΕΎni film, ekranizacija zbirki pripovedaka, reΕΎija Vladimir Tadej, Jadran film, ZagrebGluvi barut (1990), dugometraΕΎni film, po motivima istoimenog romana, reΕΎija Bahrudin Bato ΔengiΔ, DP Forum, Sarajevo, Beograd film, Beograd, Jadran film, ZagrebVidi joΕ‘OΕ βBranko ΔopiΔβ Banja LukaNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u ΔajniΔuNarodna biblioteka βBranko ΔopiΔβ u BroduDijapazon β Branko ΔopiΔOΕ βBranko ΔopiΔβ (Prijedor)Biblioteka βBranko ΔopiΔβ (VraniΔ)Biblioteka βLaza KostiΔβ Δukarica βTribina knjiΕΎevnosti za decu βBranko ΔopiΔβ3/9
Tomas Man Mali gospodin FridmanMeki povezΠΠ°ΡΠ» Π’ΠΎΠΌΠ°Ρ ΠΠ°Π½ (Π½Π΅ΠΌ. Paul Thomas Mann; ΠΠΈΠ±Π΅ΠΊ, 6. ΡΡΠ½ 1875 β Π¦ΠΈΡΠΈΡ , 12. Π°Π²Π³ΡΡΡ 1955) Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΠΎΠΏΠΈΡΠ°Ρ ΠΈ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°Ρ, Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅ Π·Π° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ 1929. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅.ΠΠ°Π½ΠΎΠ² ΡΠ°Π΄ ΡΠ΅ ΡΡΠΈΡΠ°ΠΎ Π½Π° ΠΌΠ½ΠΎΠ³Π΅ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ Π°ΡΡΠΎΡΠ΅, ΡΠΊΡΡΡΡΡΡΡΠΈ Π₯Π°ΡΠ½ΡΠΈΡ Π° ΠΠ΅Π»Π°, ΠΠΎΠ·Π΅ΡΠ° Π₯Π΅Π»Π΅ΡΠ°, ΠΡΠΊΠΈΠ° ΠΠΈΡΠΈΠΌΡ, ΠΈ ΠΡΡ Π°Π½Π° ΠΠ°ΠΌΡΠΊΠ°.[1][2]ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°ΠΠ΅ΡΠΈΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΈ ΡΠΊΠΎΠ»ΠΎΠ²Π°ΡΠ΅Π ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΎΠΌ Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΠΈΠ±Π΅ΠΊΡ 6.ΡΡΠ½Π°, Ρ ΡΡΠ°ΡΠΎΡ ΠΈ ΡΠ³Π»Π΅Π΄Π½ΠΎΡ ΡΡΠ³ΠΎΠ²Π°ΡΠΊΠΎΡ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ. ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π΄ΡΡΠ³ΠΎ ΠΎΠ΄ ΠΏΠ΅ΡΠΎΡΠΎ Π΄Π΅ΡΠ΅ ΡΡΠ³ΠΎΠ²ΡΠ° Π’ΠΎΠΌΠ°ΡΠ° ΠΠΎΡ Π°Π½Π° Π₯Π°ΡΠ½ΡΠΈΡΠ° ΠΠ°Π½Π° ΠΈ ΠΡΠ»ΠΈΡΠ΅ Π΄Π΅ Π‘ΠΈΠ»Π²Π° ΠΡΡΠ½Ρ, ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΊΠ»ΠΎΠΌ ΠΡΠΆΠ½ΠΎΠ°ΠΌΠ΅ΡΠΈΠΊΠ°Π½ΠΊΠ΅. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ² ΡΡΠ°ΡΠΈΡΠΈ Π±ΡΠ°Ρ Π₯Π°ΡΠ½ΡΠΈΡ , ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ°ΠΌ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠΈ ΠΏΠΈΡΠ°Ρ, ΡΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ 1871. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠΌΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ Π΄Π²Π° ΠΌΠ»Π°ΡΠ° Π±ΡΠ°ΡΠ°, ΠΠ°ΡΠ»Π° ΠΈ ΠΠΈΠΊΡΠΎΡΠ° ΠΈ ΡΠ΅ΡΡΡΡ ΠΡΠ»ΠΈΡΡ.[3]ΠΠΎΡ Π°ΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΡ `Katherineum` Ρ ΠΠΈΠ±Π΅ΠΊΡ, Π°Π»ΠΈ ΡΡ Π³Π° ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΡΠΊΠΎΠ»Π΅ ΠΈΠ½ΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠΎΠ²Π°Π»ΠΈ ΠΌΡΠ·ΠΈΠΊΠ°, ΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ ΠΈ ΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ΅. ΠΡΠ²Π΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π΅ ΠΏΠΎΠΊΡΡΠ°ΡΠ΅, ΠΏΠΎ ΡΠ³Π»Π΅Π΄Ρ Π½Π° Π₯Π°ΡΠ½Π΅Π° Π½Π° ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ° ΠΠ°ΡΠ» Π’ΠΎΠΌΠ°Ρ, ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΡΠΎΠΏΠΈΡΡ Der FrΓΌhlingssturm (ΠΡΠΎΠ»Π΅ΡΠ½Π° ΠΎΠ»ΡΡΠ°) ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌ ΡΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΠΎ.[4]Π£ ΡΠ°Π½ΠΎΠΌ Π΄Π΅ΡΠΈΡΡΡΠ²Ρ ΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ Ρ Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎΡΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ, Π°Π»ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠΎ ΠΌΠ΅ΡΠ° ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΠΎΡΠ΅Π²Π΅ ΡΠΌΡΡΠΈ 1891. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π»ΠΈ Ρ ΠΠΈΠ½Ρ Π΅Π½, Π΄ΠΎΠΊ ΡΠ΅ Π’ΠΎΠΌΠ°Ρ ΠΎΡΡΠ°ΠΎ Π΄Π° Π·Π°Π²ΡΡΠΈ ΡΠΊΠΎΠ»Ρ Ρ ΠΠΈΠ±Π΅ΠΊΡ.ΠΠΎΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠ΄ΡΡΠΆΠΈΠΎ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ Ρ ΠΠΈΠ½Ρ Π΅Π½Ρ, ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ 1894. ΠΈ 1895. Π½Π° ΠΠΈΡΠΎΠΊΠΎΡ ΡΠ΅Ρ Π½ΠΈΡΠΊΠΎΡ ΡΠΊΠΎΠ»ΠΈ Ρ ΡΠΎΠΌ Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΡΠ»ΡΡΠ° ΠΏΡΠ΅Π΄Π°Π²Π°ΡΠ° ΠΈΠ· ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ, ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ Π΅ΠΊΠΎΠ½ΠΎΠΌΠΈΡΠ΅.[5] Π£ ΡΠΎΠΌ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ ΠΈ ΠΏΡΠ²Ρ Π·Π°ΠΏΠ°ΠΆΠ΅Π½Ρ Π½ΠΎΠ²Π΅Π»Ρ Ρ ΡΠ°ΡΠΎΠΏΠΈΡΡ ΠΠ²Π°Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΠΈ Π²Π΅ΠΊ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΡΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ² Π±ΡΠ°Ρ Π₯Π°ΡΠ½ΡΠΈΡ .[3]ΠΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ°ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1905. ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ° ΠΠ°ΡΡΠΎΠΌ ΠΡΠΈΠ½Π³ΡΡ Π°ΡΠΌ, ΠΊΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΌΠΈΠ½Ρ Π΅Π½ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° ΠΌΠ°ΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΠΈΠΊΠ΅.[6] ΠΠ°ΡΡΠ° ΠΈ Π’ΠΎΠΌΠ°Ρ ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°ΡΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠΎΡΠΎ Π΄Π΅ΡΠ΅, ΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈΡ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΊΠ°, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΠ»Π°ΡΡ, ΠΊΡΠ΅Π½ΡΡΠΈ ΠΎΡΠ΅Π²ΠΈΠΌ ΡΡΠΎΠΏΠ°ΠΌΠ° ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π°ΡΠΈ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΡΠΈ. ΠΠΎΡΠ΅Π΄ ΠΠ»Π°ΡΡΠ°, ΠΠ°Π½ΠΎΠ²ΠΈ ΡΡ ΠΈΠΌΠ°Π»ΠΈ ΠΈ ΠΊΡΠ΅ΡΠΊΠ΅ ΠΡΠΈΠΊΡ, ΠΠΎΠ½ΠΈΠΊΡ ΠΈ ΠΠ»ΠΈΠ·Π°Π±Π΅ΡΡ, ΠΈ ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π΅ ΠΠΎΡΡΡΠΈΠ΄Π° ΠΈ ΠΠΈΡ Π°Π΅Π»Π°.ΠΠ΄Π»Π°Π·Π°ΠΊ ΠΈΠ· ΠΠ΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠ΅Π’ΠΎΠΊΠΎΠΌ ΠΡΠ²ΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΠ° Π’ΠΎΠΌΠ°Ρ ΠΠ°Π½ ΡΠ΅ Π·Π±ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΊΠΈΡ ΡΡΠ°Π²ΠΎΠ²Π° Π΄ΠΎΡΠ°ΠΎ Ρ ΡΡΠΊΠΎΠ± ΡΠ° Π±ΡΠ°ΡΠΎΠΌ Π₯Π°ΡΠ½ΡΠΈΡ ΠΎΠΌ. ΠΠ΅ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΏΠΎΠ²ΠΎΠ΄ Π·Π° Π½Π΅ΡΡΠΏΠ΅ΡΠΈΠ²ΠΎΡΡ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠΈΠ²Π°ΡΠ΅ ΠΠ°Π½ΠΎΠ²ΠΎΠ³ ΡΠ΅ΠΊΡΡΠ° Π€ΡΠΈΠ΄ΡΠΈΡ ΠΈ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠ° ΠΊΠΎΠ°Π»ΠΈΡΠΈΡΠ° (Friedrisch und die grosse Koalition) Ρ ΠΊΠΎΡΠ΅ΠΌ ΡΠ΅ Π±ΡΠ°Π½ΠΈΠΎ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΡ ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΠΊΡ.ΠΠΏΠ°ΠΊ, Π΄Π²Π΅ Π΄Π΅ΡΠ΅Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅, Ρ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΡΠΏΠΎΠ½Π° Π₯ΠΈΡΠ»Π΅ΡΠ°, ΠΠ°Π½ ΡΠ²ΠΈΡΠ° ΠΎΠΏΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΎΠ΄ Π½Π°ΡΠΈΠ·ΠΌΠ° ΠΈ Π΄ΡΠΆΠΈ 1929. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ 1930. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ ΠΏΠΎΠ΄ Π½Π°Π·ΠΈΠ²ΠΎΠΌ ΠΠΏΠ΅Π» ΡΠ°Π·ΡΠΌΡ (Ein Appell an die Vernunft). ΠΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ 1933. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΡΠ° ΡΡΠΏΡΡΠ³ΠΎΠΌ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΠΏΠΎ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠΈ ΠΈ Π΄ΡΠΆΠ°ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄Π°Π²Π°ΡΠ°, ΡΠΈΠ½ ΠΠ»Π°ΡΡ ΠΈ ΠΊΡΠ΅ΡΠΊΠ° ΠΡΠΈΠΊΠ° ΠΌΡ ΡΠ°ΡΡ ΡΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ Π²ΠΈΡΠ΅ Π½Π΅ Π²ΡΠ°ΡΠ°. ΠΡΡΠ° ΠΠ°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΊΠΎΠ½ΡΠΈΡΠΊΠΎΠ²Π°Π½Π°; ΡΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΠΎΠ½Π΅ΡΠ° ΠΎΠ΄Π»ΡΠΊΠ° ΠΎ Π΄Π΅ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠΈΡΠΈ ΠΠ°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡ Ρ Π»ΠΎΠ³ΠΎΡ ΠΠ°Ρ Π°Ρ.[3]ΠΠ°Π½ΠΎΠ²ΠΈ ΡΠ΅ Π·Π°Π΄ΡΠΆΠ°Π²Π°ΡΡ Ρ Π¨Π²Π°ΡΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΡ, Ρ ΠΌΠ°Π»ΠΎΠΌ ΠΌΠ΅ΡΡΡ Π±Π»ΠΈΠ·Ρ Π¦ΠΈΡΠΈΡ Π°. ΠΠ΄ 1934. ΠΠ°Π½ ΠΏΡΡΡΡΠ΅ Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΡΠ° Ρ ΠΠΌΠ΅ΡΠΈΠΊΡ Π³Π΄Π΅ Π΄ΡΠΆΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄Π°Π²Π°ΡΠ°, Π΄Π° Π±ΠΈ ΠΊΠΎΠ½Π°ΡΠ½ΠΎ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡ Π½Π° ΠΡΠΈΠ½ΡΡΠΎΠ½Ρ 1938. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅.ΠΠΈΠ²ΠΎΡ Ρ ΠΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΈ ΠΈ ΠΏΠΎΠ²ΡΠ°ΡΠ°ΠΊ Ρ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΡΠ£ ΠΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΠ°Π½ ΠΏΡΠΈΡ Π²Π°ΡΠ΅Π½ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ»Π°Π²Π½ΠΈ Π΅Π²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠΈ Π΅ΠΌΠΈΠ³ΡΠ°Π½Ρ. Π£Π±ΡΠ·ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π»Π° ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ° ΠΎΠΊΡΠΏΠΈΠ»Π° Ρ ΠΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΈ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΠΏΡΠ΅ΡΠ΅Π»ΠΈΠ»Π° ΠΈ ΠΠΎΡ ΠΠ½ΡΠ΅Π»Π΅Ρ. ΠΠ²Π°Π½ΠΈΡΠ½ΠΎ ΠΠ°Π½ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ Π°ΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΊΠΈ Π΄ΡΠΆΠ°Π²ΡΠ°Π½ΠΈΠ½ 1944. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. Π’ΠΎΠΊΠΎΠΌ 40-ΠΈΡ Π΄ΡΠΆΠΈ Π²ΠΈΡΠ΅ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ° ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ² Π½Π°ΡΠΈΠ·ΠΌΠ°, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ΠΈ 1944. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅.ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠ°ΡΠ°, Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1952, ΠΏΡΠ΅Π»Π°Π·ΠΈ ΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ²ΠΎ Ρ Π¨Π²Π°ΡΡΠ°ΡΡΠΊΡ. ΠΠΎ ΠΊΡΠ°ΡΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΠΏΡΡΡΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΡΠΆΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄Π°Π²Π°ΡΠ°. ΠΠ° ΠΏΡΡΡ Π·Π° Π₯ΠΎΠ»Π°Π½Π΄ΠΈΡΡ 1955. ΡΠ΅ ΡΠ°Π·Π±ΠΎΠ»Π΅ΠΎ, ΡΠ΅ ΡΠ΅ Ρ ΠΈΡΠ½ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π±Π°ΡΠ΅Π½ Ρ Π±ΠΎΠ»Π½ΠΈΡΡ Ρ Π¦ΠΈΡΠΈΡ Ρ, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΡΠΌΡΠΎ 12. Π°Π²Π³ΡΡΡΠ°.ΠΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈ ΡΠ°Π΄ΠΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠΠ°Π½ ΡΠ΅ Ρ Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΠΈ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π΅ ΠΏΡΠ²Π΅Π½ΡΠ΅ (ΠΠΈΠ·ΠΈΡΠ°), Π° 1893. ΠΈ 1894. ΠΏΡΠ²Π΅ Π½ΠΎΠ²Π΅Π»Π΅: ΠΠΎΡΡΠ½ΡΠ»Π° (Die Gefallene) ΠΈ ΠΠΎΡΠ° Π·Π° ΡΡΠ΅ΡΡ (Der Wille zum GlΓΌck). Π£Π±ΡΠ·ΠΎ ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ (1898) ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΏΡΠ²Π° Π·Π±ΠΈΡΠΊΠ° Π½ΠΎΠ²Π΅Π»Π° ΠΠ°Π»ΠΈ Π³ΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ½ Π€ΡΠΈΠ΄Π΅ΠΌΠ°Π½ (Der kleine herr Friedemann). `ΠΡΠ½Π°ΡΠΈ ΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΊΡΠ°ΡΠΊΠΈΡ ΠΏΡΠΈΡΠ° ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΡ ΡΡΠ΄ΠΈ Π½Π°ΡΡΡΠ°Π½ΠΈΡ ΡΡΠ΄ΠΈ, ΡΡΠ΄ΠΈ ΠΈΠ·Π΄Π²ΠΎΡΠ΅Π½ΠΈ ΠΈΠ· Π΄ΡΡΡΡΠ²Π°, Π·Π°ΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ΠΈ Ρ ΡΠ΅Π±Π΅ ΠΈ Ρ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΡΡΠ°ΠΌΡΠ΅Π½ΠΎΡΡ (...)` [4] ΠΠ° ΡΠ°Ρ Π½Π°ΡΠΈΠ½ ΠΠ°Π½ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ ΠΏΡΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° Π½Π°ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΠΈ ΠΏΡΠ²Ρ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΡ ΡΠ΅ΠΌΡ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΠ±Π΅Π»Π΅ΠΆΠΈΡΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° Π½Π°ΡΠ·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ° Π΄Π΅Π»Π°: ΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠ°Ρ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Ρ Π΄ΡΡΡΡΠ²Ρ.Π ΠΎΠΌΠ°Π½ΠΈ ΠΈ Π½ΠΎΠ²Π΅Π»Π΅ΠΠ΅Ρ Ρ ΡΠ°Π½ΠΎΡ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΎΡΡΠΈ Π·Π°ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ Π½Π° ΠΏΡΠ²ΠΎΠΌ Π·Π°Ρ ΡΠ΅Π²Π½ΠΈΡΠ΅ΠΌ Π΄Π΅Π»Ρ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Ρ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΡ ΡΡΠ΅Π±Π°Π»ΠΎ Π΄Π° Π±ΡΠ΄Π΅ ΠΎΠ±ΠΈΠΌΠ½ΠΈΡΠ° Π½ΠΎΠ²Π΅Π»Π° - ΠΡΠ΄Π΅Π½Π±ΡΠΎΠΊΠΎΠ²ΠΈ (Buddenbrooks, 1901) ΠΠΏΠ°ΠΊ, Π΄Π΅Π»ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΠ°ΡΠ»ΠΎ Ρ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ½ΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ Π°ΡΡΠΎΠ±ΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΠ°ΡΠ°ΠΊΡΠ΅ΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΊΡΠΎΠ· Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π³Π΅Π½Π΅ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΏΡΠ°ΡΠΈ ΡΡΠ΄Π±ΠΈΠ½Ρ ΡΠ΅Π΄Π½Π΅ Π»ΠΈΠ±Π΅ΡΠΊΠ΅ Π³ΡΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ΅. ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Π° Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠΎ 1929. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ Π½Π°Π²Π΅Π΄Π΅Π½ΠΎ Π½Π° ΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΈ, Π΄ΠΎΠ΄Π΅ΡΠ΅Π½Π° ΠΌΡ ΡΠ΅ ΡΠΏΡΠ°Π²ΠΎ Π·Π° ΠΎΠ²Π°Ρ ΡΠΎΠΌΠ°Π½.[7]ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1903. ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ Π΄ΡΡΠ³Π° ΠΠ°Π½ΠΎΠ²Π° Π·Π±ΠΈΡΠΊΠ° Π½ΠΎΠ²Π΅Π»Π° ΠΏΠΎΠ΄ Π½Π°Π·ΠΈΠ²ΠΎΠΌ Π’ΡΠΈΡΡΠ°Π½ Ρ ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π° ΠΈ Π½ΠΎΠ²Π΅Π»Π° Π’ΠΎΠ½ΠΈΠΎ ΠΡΠ΅Π³Π΅Ρ. Π’Π΅ΠΌΠ° Π’ΡΠΈΡΡΠ°Π½Π° ΡΠ΅ Π°Π½ΡΠ°Π³ΠΎΠ½ΠΈΠ·Π°ΠΌ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°, Π° ΠΈΡΡΠ° ΠΏΡΠΎΠ±Π»Π΅ΠΌΠ°ΡΠΈΠΊΠ° ΡΠ΅ ΡΠΈΠ½ΠΈΡΠΈ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ² Π½ΠΎΠ²Π΅Π»Π΅ Π’ΠΎΠ½ΠΈΠΎ ΠΡΠ΅Π³Π΅Ρ: `ΠΠΎΠΊ ΡΠ΅ Ρ Π’ΡΠΈΡΡΠ°Π½Ρ ΡΠ°Ρ Π°Π½ΡΠ°Π³ΠΎΠ½ΠΈΠ·Π°ΠΌ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠΎ ΠΊΠΎΠΌΠΈΡΠ½ΠΎ-ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠ΅, ΠΎΠ²Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ½ΠΎ Π»ΠΈΡΡΠΊΠΈ ΡΡΠΌΠΎΡΠ½ΠΎ (...) Π£ Π’ΠΎΠ½ΠΈΡΡ ΠΡΠ΅Π³Π΅ΡΡ ΠΠ°Π½ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ²ΠΈ ΠΏΡΡ ΡΠ²Π΅ΡΠ½ΠΎ ΠΈΡΠΊΠΎΡΠΈΡΡΠΈΠΎ ΠΌΡΠ·ΠΈΠΊΡ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠ΅Π΄ΡΡΠ²ΠΎ ΡΠ΅Π·ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠΎΠ±Π»ΠΈΡΠ°Π²Π°ΡΠ°, ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΎ ΡΠ΅Ρ Π½ΠΈΠΊΡ `Π»Π°ΡΡΠΌΠΎΡΠΈΠ²Π°`, ΡΡΠΈΠ»ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠΎΠ½Π°Π²ΡΠ°ΡΠ° ΠΈ Π²Π°ΡΠΈΡΠ°ΡΠ°.`[8]ΠΠ°Π½ΠΎΠ² ΡΠ°Π½ΠΈ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΠΊΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄, ΠΎΠ±Π΅Π»Π΅ΠΆΠ΅Π½ ΠΏΡΠ΅ ΡΠ²Π΅Π³Π° Π½ΠΎΠ²Π΅Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠ°Π΄ΠΎΠΌ, Π·Π°Π²ΡΡΠ°Π²Π° ΡΠ΅ Π΄Π΅Π»ΠΎΠΌ Π‘ΠΌΡΡ Ρ ΠΠ΅Π½Π΅ΡΠΈΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ΠΎ 1912. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. Π£ ΠΎΠ²ΠΎΡ Π½ΠΎΠ²Π΅Π»ΠΈ ΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ²ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°, Π°Π»ΠΈ ΠΈ `ΠΏΡΠΎΠ±Π»Π΅ΠΌΠ°ΡΠΈΡΠ½Π° ΠΏΡΠΈΡΠΎΠ΄Π° ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°`.[8]ΠΡΠ΅Π»ΠΈΠΌ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄ΠΎΠΌ ΠΠ°Π½ΠΎΠ²ΠΎΠ³ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Π° Π΄ΠΎΠΌΠΈΠ½ΠΈΡΠ° ΡΠ²Π°ΠΊΠ°ΠΊΠΎ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ Π§Π°ΡΠΎΠ±Π½ΠΈ Π±ΡΠ΅Π³ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π·Π°Π²ΡΡΠ΅Π½ 1924. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠ΅ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π΄Π½Ρ ΠΈΠ½ΡΠΏΠΈΡΠ°ΡΠΈΡΡ Π·Π° Π½Π°ΡΡΠ°Π½Π°ΠΊ ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π° ΠΠ°Π½ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ 1912. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΡΡΠΏΡΡΠ³Ρ ΠΠ°ΡΡΡ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π»Π΅ΡΠΈΠ»Π° Ρ ΡΠ°Π½Π°ΡΠΎΡΠΈΡΡΠΌΡ Ρ ΠΠ°Π²ΠΎΡΡ. ΠΠΈΡΠ½ΠΎ ΠΈ ΠΈΠ½ΡΠ΅Π½Π·ΠΈΠ²Π½ΠΎ ΠΈΡΠΊΡΡΡΠ²ΠΎ Π±ΠΎΡΠ°Π²ΠΊΠ° Ρ ΠΈΠ·ΠΎΠ»ΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠΌ Π»Π΅ΡΠΈΠ»ΠΈΡΡΠ²Ρ ΠΠ°Π½ ΡΠ΅ ΠΈΠ½ΠΊΠΎΡΠΏΠΎΡΠΈΡΠ°ΠΎ Ρ ΡΡΠ½Π°ΠΊΠ° Π₯Π°Π½ΡΠ° ΠΠ°ΡΡΠΎΡΠΏΠ°, ΡΠ°ΠΊΠΎ Π³ΡΠ°Π΄Π΅ΡΠΈ ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½Ρ ΡΠ΅Π»ΠΈΠ½Ρ Ρ ΠΊΠΎΡΠΎΡ Π±ΡΠ΅Π³ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠΈΠΌΠ±ΠΎΠ» ΡΠ΅Π»ΠΎΠΊΡΠΏΠ½Π΅ ΡΡΠ΄Π±ΠΈΠ½Π΅ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ°: `Π§Π°ΡΠΎΠ±Π½ΠΈ Π±ΡΠ΅Π³ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ° Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΡ ΠΊΠΎΠΌΠΏΠΎΠ·ΠΈΡΠΈΡΡ ΡΡΠ΄ΡΠΊΠΈΡ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ° ΠΈ ΠΈΠ΄Π΅ΡΠ° Π΅ΠΏΠΎΡ Π΅, Π²Π°ΡΠΏΠΈΡΠ½ΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°.`[9]ΠΠ°Π½ ΠΈ ΠΠ½ΠΈΡΠ° Π‘Π°Π²ΠΈΡ Π Π΅Π±Π°ΡΠ£ Π£Π½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΡ Π±ΠΈΠ±Π»ΠΈΠΎΡΠ΅ΡΠΈ `Π‘Π²Π΅ΡΠΎΠ·Π°Ρ ΠΠ°ΡΠΊΠΎΠ²ΠΈΡ` Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ ΡΡΠ²Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ Π΄ΡΠ°Π³ΠΎΡΠ΅Π½ΠΎ ΡΠ²Π΅Π΄ΠΎΡΠ°Π½ΡΡΠ²ΠΎ ΠΎ ΠΊΠΎΡΠ΅ΡΠΏΠΎΠ½Π΄Π΅Π½ΡΠΈΡΠΈ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ Π’ΠΎΠΌΠ°ΡΠ° ΠΠ°Π½Π° ΠΈ ΠΠ½ΠΈΡΠ΅ Π‘Π°Π²ΠΈΡ Π Π΅Π±Π°Ρ, ΠΊΠ»Π°ΡΠΈΡΠ½ΠΎΠ³ ΡΠΈΠ»ΠΎΠ»ΠΎΠ³Π°, ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΠ΄ΠΈΠΎΡΠ° ΠΈ Π΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡΠ΅. ΠΠ°ΠΈΠΌΠ΅, ΠΠ½ΠΈΡΠ° Π‘Π°Π²ΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΈΠ½ΡΠ΅Π½Π·ΠΈΠ²Π½ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π° Π΄Π΅Π»Π° ΠΌΠΎΠ΄Π΅ΡΠ½ΠΈΡ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΡ Π°ΡΡΠΎΡΠ°, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½Π΅ Π½ΠΎΠ²Π΅Π»Π΅ Π’ΠΎΠΌΠ°ΡΠ° ΠΠ°Π½Π° ΠΈ ΠΎΠ΄Π»ΠΎΠΌΠ°ΠΊ Π§Π°ΡΠΎΠ±Π½ΠΎΠ³ Π±ΡΠ΅Π³Π°. ΠΠΎΡΠ΅Π΄ ΡΠΎΠ³Π° ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Π²ΠΈΡΠ΅ Π»ΡΡΠΈΠ΄Π½ΠΈΡ Π΅ΡΠ΅ΡΠ° ΠΈ ΠΊΡΠΈΡΠΈΡΠΊΠΈΡ ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π·Π°, ΠΏΡΠΈΠ±Π»ΠΈΠΆΠΈΠ²ΡΠΈ ΡΠ°ΠΊΠΎ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠΈΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Ρ.ΠΠ΄ ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½Π΅ ΡΠ΅ Π²Π°ΠΆΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠΈΡΠ΅Π½ΠΈΡΠ° Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΠ½ΠΈΡΠ° Π‘Π°Π²ΠΈΡ Π΄ΠΎΠΏΠΈΡΠΈΠ²Π°Π»Π° ΡΠ° ΠΠ°Π½ΠΎΠΌ, Π°Π»ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ°ΡΡΠ²Π°Π½ΠΎ ΡΠ²Π΅Π³Π° ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΠΏΠΈΡΠΌΠΎ ΠΈΠ· 1929. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΠ°Π½ ΡΠΏΡΡΠΈΠΎ ΠΠ½ΠΈΡΠΈ Π΄ΠΎΠΊ ΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²Π΅Π»Π° Ρ Π‘ΠΊΠΎΠΏΡΡ. Π£ ΠΏΠΈΡΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΠ°Π½ Π·Π°Ρ Π²Π°ΡΡΡΠ΅ Π½Π° ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅Π½ΠΈΡ ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΠ΄Π° Π½ΠΎΠ²Π΅Π»Π° Π’ΠΎΠ½ΠΈΠΎ ΠΡΠ΅Π³Π΅Ρ, Π’ΡΠΈΡΡΠ°Π½ ΠΈ Π‘ΠΌΡΡ Ρ ΠΠ΅Π½Π΅ΡΠΈΡΠΈ. ΠΠΈΡ ΠΎΠ²Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ΡΠΏΠΎΠ½Π΄Π΅Π½ΡΠΈΡΠ° Π΄ΠΎΠ²Π΅Π»Π° ΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΠΎ ΡΠ°ΡΠ°Π΄ΡΠ΅ ΠΈ ΠΌΠ΅ΡΡΡΠΎΠ±Π½ΠΎΠ³ ΡΡΠΈΡΠ°ΡΠ°. ΠΠ°ΠΈΠΌΠ΅, ΠΠ°Π½ ΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠΈΡΡΠΈΠΎ Π½Π΅ΠΊΠ΅ ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΈΠ· ΠΠ½ΠΈΡΠΈΠ½ΠΎΠ³ ΡΠ΅ΠΊΡΡΠ° `Kallistos` Π·Π° ΡΠΎΠΌΠ°Π½ ΠΠΎΡΠΈΡ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° Π±ΡΠ°ΡΠ°. ΠΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠ²ΡΠΈ ΠΎΠ²Π°Ρ ΡΠ΅ΠΊΡΡ Ρ Wiener Studien, ΠΎΠ½Π° ΡΠ΅ 1937. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Π»Π° ΡΠ΅ΠΏΠ°ΡΠ°Ρ ΠΠ°Π½Ρ ΠΊΠΎΡΠΈ Π³Π° ΡΠ΅ ΠΏΠ°ΠΆΡΠΈΠ²ΠΎ ΠΈΡΡΠΈΡΠ°ΠΎ, Π±Π΅Π»Π΅ΠΆΠ΅ΡΠΈ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΊΠΎΠΌΠ΅Π½ΡΠ°ΡΠ΅ Π½Π° ΠΌΠ°ΡΠ³ΠΈΠ½Π°ΠΌΠ°.9/15
Sergej Jesenjin PesmeTvrdi povezDΕΎepni formatΠ‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ (ΡΡΡ. Π‘Π΅ΡΠ³Γ©ΠΉ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΓ‘Π½Π΄ΡΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΡΓ©Π½ΠΈΠ½; ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎ, 3. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±Π°Ρ 1895 β ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄, 28. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±Π°Ρ 1925) ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΡΡΠΊΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ, ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠ³ ΠΏΡΠ°Π²ΡΠ° ΠΈΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΠ·ΠΌΠ°.[2]ΠΠ°ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΡ: ΠΠ΅ΡΠΌΠ° ΠΎ ΠΊΠ΅ΡΡΡΠΈ, ΠΡΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΡ ΠΌΠ°Π½Π³ΡΠΏΠ°, ΠΠΎΠ»ΠΈΡΠ²Π° Π·Π° ΡΠΌΡΠ»Π΅, ΠΠΈΡΠΌΠΎ ΠΌΠ°ΡΡΠΈ, ΠΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° ΠΠΎΡΠΊΠ²Π° ΠΈ ΠΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, Π΄ΡΡΠΆΠ΅, Π΄ΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°.ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Π²Π°ΠΆΠΈ Π·Π° ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ ΠΎΠ΄ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠΈΡ ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ Π½Π°ΡΠΎΠΌΠΈΡΠ΅Π½ΠΈΡΠΈΡ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Π ΡΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ±ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΊΠ»Π° ΡΠ° ΡΠ΅Π»Π°, ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π±Π΅ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ°ΠΎ βΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π»Π°β, ΠΈ Ρ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΈΠΌ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° Π±Π°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠΎΠΌ Π½Π° ΡΠ΅Π»Ρ.ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°Π ΠΎΠ΄Π½Π° ΠΊΡΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° Ρ ΡΠ΅Π»Ρ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎ, ΡΠ°Π΄Π° ΠΌΡΠ·Π΅Ρ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°Π ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ΅Π»Ρ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎ Ρ Π ΡΠ°Π·Π°ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π³ΠΈΠΎΠ½Ρ 3. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° (21. ΡΠ΅ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° ΠΏΠΎ ΡΡΠ°ΡΠΎΠΌ ΠΊΠ°Π»Π΅Π½Π΄Π°ΡΡ) 1895. Ρ ΡΠ΅ΠΎΡΠΊΠΎΡ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ, ΠΎΠ΄ ΠΎΡΠ° ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ° ΠΠΈΠΊΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° (1873β1931), ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ΅ Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π΅ Π€ΡΠΎΠ΄ΠΎΡΠΎΠ²Π½Π΅ Π’ΠΈΡΠΎΠ²Π΅ (1875β1955). ΠΠΎΡΠ΅ΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΠΏΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΡ ΡΠ° Π΄Π΅Π²Π΅Ρ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1904. ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°ΠΎ Ρ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΡΠΊΡ ΡΠΊΠΎΠ»Ρ, ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠΈΡΠ΅Π³ Π·Π°Π²ΡΡΠ΅ΡΠΊΠ° 1909. ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΡΡΡΠ΄ΠΈΡΠ° Ρ ΡΡΠΊΠ²Π΅Π½ΠΎΡ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΡΠ°Π·ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡ ΡΡΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΡ ΡΠΊΠΎΠ»ΠΈ (Π΄Π°Π½Π°Ρ ΠΌΡΠ·Π΅Ρ Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°) Ρ Π‘ΠΏΠ°Ρ-ΠΠ»Π΅ΠΏΠΈΠΊΠ°ΠΌΠ°. ΠΠΎ Π·Π°Π²ΡΡΠ΅ΡΠΊΡ ΡΠΊΠΎΠ»Π΅, Ρ ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ 1912. ΠΏΡΠ΅ΡΠ΅Π»ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²Ρ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΏΡΠ²ΠΎ Ρ ΠΌΠ΅ΡΠ°ΡΠΈ, Π° Π·Π°ΡΠΈΠΌ ΠΊΠ°ΠΎ Π»Π΅ΠΊΡΠΎΡ Ρ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΡΠΈΡΠΈ. ΠΠ΅Ρ 1913. ΠΏΠ°ΡΠ°Π»Π΅Π»Π½ΠΎ Ρ ΠΏΠΎΡΠ»ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡ Π°ΡΠ° ΡΡΡΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ βΠ΄ΠΎΠ±ΡΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΈ ΡΠ»ΡΡΠ°Π»Π°Ρβ Π½Π° ΠΠΎΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠΌ Π³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΠΌ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΡ Π¨Π°ΡΠ°Π²ΡΠΊΠΎΠ³, Π½Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΎ-ΡΠΈΠ»ΠΎΠ·ΠΎΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΠΊΡ. ΠΡΡΠΆΠΈ ΡΠ΅ ΠΈΠ½ΡΠ΅Π½Π·ΠΈΠ²Π½ΠΎ ΡΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΈΠΌΠ° Π‘ΡΡΠΈΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎ-ΠΌΡΠ·ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΡΠΆΠΎΠΊΠ°.ΠΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΠ³ΡΠ°Π΄Π° ΡΠΊΠΎΠ»Π΅, Ρ ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΠΈΡΠ°ΠΎ Π‘. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Ρ Π³ΡΠ°Π΄Ρ Π‘ΠΏΠ°Ρ-ΠΠ»Π΅ΠΏΠΈΠΊΠΈΠ£ Π΄Π΅ΡΠΈΡΠ΅ΠΌ ΡΠ°ΡΠΎΠΏΠΈΡΡ βΠΠΈΡΠΎΠΊβ, 1914. ΡΡ ΠΏΠΎ ΠΏΡΠ²ΠΈ ΠΏΡΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1915, ΠΏΡΠ΅ΡΠ΅Π»ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π‘Π°Π½ΠΊΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠ±ΡΡΠ³, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ° ΠΠ»ΠΎΠΊΠ°, Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΠΎΡΠΎΠ΄Π΅ΡΠΊΠΎΠ³, ΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π°ΡΠ° ΠΡΡΡΠ΅Π²Π° ΠΈ ΠΠ½Π΄ΡΠ΅ΡΠ° ΠΠ΅Π»ΠΎΠ³, ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ΡΠΈΡΡΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅. Π£Π· ΡΠΈΡ ΠΎΠ²Ρ ΠΏΠΎΠΌΠΎΡ, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π³ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΠΎΠ΅ΡΠΈΠΊΡ ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°Ρ Ρ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΌ ΠΊΡΡΠ³ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ°.Π£ ΡΠ°Π½ΡΠ°ΡΡ 1916. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ° ΠΏΠΎΠ·ΠΈΠ² Π·Π° ΠΡΠ²ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ°Ρ ΠΈ Π·Π°Ρ Π²Π°ΡΡΡΡΡΠΈ Π·Π°Π»Π°Π³Π°ΡΠΈΠΌΠ° Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠ²Π°, Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ° Π·Π²Π°ΡΠ΅ (βΡ Π½Π°ΡΠ²ΠΈΡΠ΅Π³ Π²ΡΡ Π°β) Π±ΠΎΠ»Π½ΠΈΡΠ°ΡΠ° Ρ Π¦Π°ΡΡΠΊΠΎΡΠ΅ΠΎΡΠΊΠΎΠΌ Π²ΠΎΡΠ½ΠΎ-Π±ΠΎΠ»Π½ΠΈΡΠΊΠΎΠΌ Π²ΠΎΠ·Ρ Π±Ρ. 143 ΠΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΠΠΈΡΠΎΡΠ°Π½ΡΡΠ²Π° Π¦Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ΅ Π€ΡΠΎΠ΄ΠΎΡΠΎΠ²Π½Π΅. Π£ ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ΅ Π·Π±Π»ΠΈΠΆΠΈΠΎ Ρ Π³ΡΡΠΏΠΎΠΌ βΠΠΎΠ²ΠΎΡΠ΅ΠΎΡΠΊΠΈΡ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°β ΠΈ ΠΈΠ·Π΄Π°ΠΎ ΠΏΡΠ²Ρ Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ (βΠ Π°Π΄ΡΠ½ΠΈΡΠ°β β 1916), ΠΊΠΎΡΠ° Π³Π° ΡΠ΅ ΡΡΠΈΠ½ΠΈΠ»Π° Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈΠΌ.ΠΡΠ²Π° Π·Π±ΠΈΡΠΊΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° Π‘. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°ΠΠ°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ Ρ ΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π°ΡΠ΅ΠΌ ΠΡΡΡΠ΅Π²ΠΈΠΌ ΡΠ΅ΡΡΠΎ Π½Π°ΡΡΡΠΏΠ°, ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΎΠ³ ΠΏΡΠ΅Π΄ ΡΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠΎΠΌ Π€ΡΠΎΠ΄ΠΎΡΠΎΠ²Π½ΠΎΠΌ ΠΈ ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ ΡΠ΅ΡΠΊΠ°ΠΌΠ° Ρ Π¦Π°ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π‘Π΅Π»Ρ.ΠΠ΄ 1915β1917 ΡΠ΅ Π΄ΡΡΠΆΠΈ Ρ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΠΠ΅ΠΎΠ½ΠΈΠ΄ΠΎΠΌ ΠΠ°Π½Π΅Π³ΠΈΡΠ΅ΡΠΎΠΌ,[3] ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ±ΠΈΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΠΌΠΈΡΠΈΡΠ΅ Π·Π° Π²Π°Π½ΡΠ΅Π΄Π½Π΅ ΡΠΈΡΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠΎΡΡΠ΅ΡΠ° Π£ΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³.Π£ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ Π±Π°Π²ΡΠ΅ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΈΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΠ·ΠΌΠΎΠΌ, ΠΈΠ·Π°ΡΠ»ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π·Π±ΠΈΡΠΊΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° β βΠ’ΡΠ΅ΡΡΠ°Π΄Π½ΠΈΡΠ°β, βΠΡΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΡ Ρ ΡΠ»ΠΈΠ³Π°Π½Π°β (ΠΎΠ±Π° β 1921), βΠΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΊΠ°Π²Π³Π°ΡΠΈΡΠ΅β (1923), βΠΠΎΡΠΊΠ²Π° ΠΊΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ°β (1924), ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠ° βΠΡΠ³Π°ΡΠΎΠ²β.ΠΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ 1921. ΡΠ° ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠΌ ΠΠ°ΠΊΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΡΡΠΌΠΊΠΈΠ½ΠΈΠΌ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Ρ Π‘ΡΠ΅Π΄ΡΡ ΠΠ·ΠΈΡΡ, ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠΎ Π£ΡΠ°Π» ΠΈ ΠΡΠ΅Π½Π±ΡΡΠ³. ΠΠ΄ 13. ΠΌΠ°ΡΠ°[4] Π΄ΠΎ 3. ΡΡΠ½Π° Π³ΠΎΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π’Π°ΡΠΊΠ΅Π½ΡΡ ΠΊΠΎΠ΄ Π΄ΡΡΠ³Π° ΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ° Π¨ΠΈΡΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠ°. Π’Π°ΠΌΠΎ ΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΏΡΡΠ° Π½Π°ΡΡΡΠΏΠ°ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΠΈ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ Π½Π° ΠΏΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠΈΠΌ Π²Π΅ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ°. ΠΠΎ ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ° ΠΎΡΠ΅Π²ΠΈΠ΄Π°ΡΠ°, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ Π²ΠΎΠ»Π΅ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅Π΄ΠΈ Ρ ΡΡΠ°ΡΠΎΠΌ Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΈ ΡΠ»ΡΡΠ° ΡΠ·Π±Π΅ΠΊΠΈΡΡΠ°Π½ΡΠΊΡ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΡ ΠΈ ΠΌΡΠ·ΠΈΠΊΡ. Π£ Π²ΠΎΠ·Ρ, ΠΊΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ, ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ ΡΠ²Π΅ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ²ΠΎΠ³ Π±ΠΎΡΠ°Π²ΠΊΠ° Ρ Π’Π°ΡΠΊΠ΅Π½ΡΡ, Π·Π°ΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΡΠΈΠΌ Π²ΠΎΠ·ΠΎΠΌ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Ρ Π‘Π°ΠΌΠ°ΡΠΊΠ°Π½Π΄, ΠΡΡ Π°ΡΡ ΠΈ ΠΠΎΠ»ΡΠΎΡΠ°ΡΠΊ (Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠΈ ΠΡΡ Π°Π±Π°Π΄). 3. ΡΡΠ½Π° 1921. Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΠΎΠ΄Π»Π°Π·ΠΈ ΠΈΠ· Π’Π°ΡΠΊΠ΅Π½ΡΠ° ΠΈ 9. ΡΡΠ½Π° 1921. ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠ° Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²Ρ. Π‘ΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΎΠΊΠΎΠ»Π½ΠΎΡΡΠΈ, Π²Π΅ΡΠΈ Π΄Π΅ΠΎ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΡΠ΅ΡΠΊΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π°, ΠΏΡΠΎΠΆΠΈΠ²Π΅Π»Π° ΡΠ΅ Ρ Π’Π°ΡΠΊΠ΅Π½ΡΡ.ΠΠΎΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ 1920-ΠΈΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ Π°ΠΊΡΠΈΠ²Π½ΠΎ Π±Π°Π²ΠΈΠΎ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎ-ΠΈΠ·Π΄Π°Π²Π°ΡΠΊΠΎΠΌ Π΄Π΅Π»Π°ΡΠ½ΠΎΡΡΡ, Π° ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠ΄Π°ΡΠΎΠΌ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Ρ ΠΈΠ·Π½Π°ΡΠΌΡΠ΅Π½ΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠΆΠ°ΡΠΈ Ρ ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΎΡ ΠΠΈΠΊΠΈΡΡΠΊΠΎΡ ΡΠ»ΠΈΡΠΈ, ΡΡΠΎ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠ·ΠΈΠΌΠ°Π»ΠΎ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°. ΠΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΠΏΠΎ Π·Π΅ΠΌΡΠΈ. Π’ΡΠΈ ΠΏΡΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠΎ ΠΠ°Π²ΠΊΠ°Π·, Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΏΡΡΠ° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Ρ ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄Ρ, ΡΠ΅Π΄Π°ΠΌ ΠΏΡΡΠ° β Ρ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Ρ.ΠΠ΄ 1924. Π΄ΠΎ 1925. ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠΎ ΠΠ·Π΅ΡΠ±Π΅ΡΡΠ°Π½, Π΄Π°ΠΎ Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° Π½Π° ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΡΠ΅. βΠ¦ΡΠ²Π΅Π½ΠΈ ΠΈΡΡΠΎΠΊβ, ΡΠ΅ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΠΎ Ρ ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΡΠΈΡΠΈ. ΠΠΎΡΡΠΎΡΠΈ Π²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ° ΠΎ ΡΠΎΠΌΠ΅, Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΡΠ°ΠΌΠΎ, Ρ ΠΌΠ°ΡΡ 1925. Π±ΠΈΠ»Π° Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°Π½Π° βΠΠΎΡΠ»Π°Π½ΠΈΡΠ° ΡΠ΅Π²Π°Π½ΡΠ΅Π»ΠΈΡΡΡ ΠΠ΅ΠΌΡΠ°Π½Ρβ.ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1924. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΡΠΈΠΎ Π΄Π° Π½Π°ΠΏΡΡΡΠΈ ΠΈΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΠ·Π°ΠΌ Π·Π±ΠΎΠ³ Π½Π΅ΡΡΠ³Π»Π°ΡΠΈΡΠ° ΡΠ° Π. Π. ΠΠ°ΡΠΈΡΠ΅Π½Ρ ΠΎΡΠΎΠΌ. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΠΈ ΠΠ²Π°Π½ ΠΡΡΠ·ΠΈΠ½ΠΎΠ² ΡΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠ»ΠΈ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ΠΎ ΠΏΠΈΡΠΌΠΎ ΠΎ ΡΠ°ΡΠΏΡΡΡΠ°ΡΡ Π³ΡΡΠΏΠ΅.Π£ Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°ΠΌΠ° ΡΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π»ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΡΡΡΡ Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΠΊΡΠΈΡΠΈΡΠΊΠΈ ΡΠ»Π°Π½ΡΠΈ ΠΎ ΡΠ΅ΠΌΡ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ Π³Π° ΠΎΠΏΡΡΠΆΠΈΠ²Π°Π»ΠΈ Π·Π° Π°Π»ΠΊΠΎΡ ΠΎΠ»ΠΈΠ·Π°ΠΌ, Π²Π°Π½Π΄Π°Π»ΠΈΠ·Π°ΠΌ ΠΏΠΎ Ρ ΠΎΡΠ΅Π»ΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠΎΠ±Π°ΠΌΠ°, ΡΠ²Π°ΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³Π΅ Π°Π½ΡΠΈΡΠΎΡΠΈΡΠ°Π»Π½Π΅ ΠΏΠΎΡΡΡΠΏΠΊΠ΅, ΠΈΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΈ ΡΠ°ΠΌ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ ΠΏΠΎΠ½Π°ΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ (ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠΈΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°) ΠΏΠΎΠ½Π΅ΠΊΠ°Π΄ Π΄Π°Π²Π°ΠΎ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ² Π·Π° ΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΡΠΈΠΊΠ΅. ΠΡΠΎΡΠΈΠ² ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ³Π½ΡΡΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΊΡΠΈΠ²ΠΈΡΠ½ΠΈΡ ΠΏΡΠΈΡΠ°Π²Π° Π·Π±ΠΎΠ³ Ρ ΡΠ»ΠΈΠ³Π°Π½ΡΡΠ²Π°; ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΈ Π΄Π΅Π»ΠΎ `ΠΠ΅Π»ΠΎ ΡΠ΅ΡΡΡΡΡ ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ²`, Ρ Π²Π΅Π·ΠΈ Ρ ΠΊΡΠΈΠ²ΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΡ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠ²Π° Π·Π° Π°Π½ΡΠΈΡΠ΅ΠΌΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΠΈΠ·ΡΠ°Π²Π΅.Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠ° Π²Π»Π°ΡΡ ΡΠ΅ βΠ±ΡΠΈΠ½ΡΠ»Π°β Π·Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ Π·Π΄ΡΠ°Π²ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΎ ΡΡΠ°ΡΠ΅, ΠΏΠ° ΡΠ°ΠΊΠΎ Ρ ΠΏΠΈΡΠΌΡ Π₯ΡΠΈΡΡΠΈΡΠ°Π½Π° Π Π°ΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠ³ Π€Π΅Π»ΠΈΠΊΡΡ ΠΠ·Π΅ΡΠΆΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ 25. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° 1925. Π Π°ΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΈ ΠΌΠΎΠ»ΠΈ βΠ΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΏΠ°ΡΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° β Π½Π΅ΡΡΠΌΡΠΈΠ²ΠΎ Π½Π°ΡΡΠ°Π»Π΅Π½ΡΠΎΠ²Π°Π½ΠΈΡΠ΅Π³ Ρ Π½Π°ΡΠ΅ΠΌ Π‘Π°Π²Π΅Π·Ρβ, ΠΏΡΠ΅Π΄Π»Π°ΠΆΡΡΠΈ: βΠΏΠΎΠ·ΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ Π³Π° ΠΊ ΡΠ΅Π±ΠΈ, ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ Ρ ΡΠΈΠΌ Ρ ΡΠ°Π½Π°ΡΠΎΡΠΈΡΡΠΌ Π΄ΡΡΠ³Π°, ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΌΡ Π½Π΅ Π±ΠΈ Π΄ΠΎΠ·Π²ΠΎΡΠ°Π²Π°ΠΎ ΠΏΠΈΡΠ°Π½ΡΠ΅ΡΠ΅β¦β.ΠΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ Π½ΠΎΠ²Π΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. Π‘ΠΎΡΠΈΡΠ° Π’ΠΎΠ»ΡΡΠ°ΡΠ° ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠ»Π° Ρ Π΄ΠΈΡΠ΅ΠΊΡΠΎΡΠΎΠΌ ΠΏΡΠΈΡ ΠΎΠ½Π΅ΡΡΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠ΅ ΠΊΠ»ΠΈΠ½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΠΎΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π½ΡΡΠΊΠΈΠ½ΠΈΠΌ ΠΎ Ρ ΠΎΡΠΏΠΈΡΠ°Π»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Ρ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Ρ ΠΊΠ»ΠΈΠ½ΠΈΠΊΡ. Π ΡΠΎΠΌΠ΅ ΡΠ΅ Π·Π½Π°Π»ΠΎ ΡΠ°ΠΌΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π±Π»ΠΈΡΠΊΠΈΡ ΡΡΠ΄ΠΈ. 21. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. ΠΎΠ½ Π½Π°ΠΏΡΡΡΠ° ΠΊΠ»ΠΈΠ½ΠΈΠΊΡ, ΡΠ·ΠΈΠΌΠ° ΡΠ° ΡΡΠ΅Π΄Π½Π΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠΈΡΠ΅ ΡΠΊΠΎΡΠΎ ΡΠ°Π² Π½ΠΎΠ²Π°Ρ ΠΈ Π·Π° Π΄Π°Π½ ΠΎΠ΄Π»Π°Π·ΠΈ Ρ ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄, Π³Π΄Π΅ ΠΎΠ΄ΡΠ΅Π΄Π° Ρ ΡΠΎΠ±ΠΈ Π±Ρ. 5 Ρ ΠΎΡΠ΅Π»Π° βΠΠ½Π³Π»Π΅ΡΠ΅Ρβ.Π£ ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠ΅ Π΄Π°Π½Π΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΎΠ±Π΅Π»Π΅ΠΆΠ°Π²Π°ΡΡ ΡΡΡΡΠ΅ΡΠΈ ΡΠ° ΠΡΡΡΠ΅Π²ΠΈΠΌ, Π. Π€. Π£ΡΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΠΌ, ΠΠ²Π°Π½ΠΎΠΌ ΠΡΠΈΠ±Π»ΡΠ΄Π½ΠΈΠΌ, Π. Π. ΠΡΠ»ΠΈΡ ΠΎΠΌ, Π. Π. Π‘Π°Π΄ΠΎΡΡΠ΅Π²ΠΈΠΌ, Π. Π. ΠΠΈΠΊΠΈΡΠΈΠ½ΠΈΠΌ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌΠ°.ΠΡΠΈΠ²Π°ΡΠ½ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠΠΎΡΠΎΠΌΡΠΈ Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1913. ΡΠ΅ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ΅ ΡΠ° ΠΠ½ΠΎΠΌ Π ΠΎΠΌΠ°Π½ΠΎΠ²Π½ΠΎΠΌ ΠΠ·ΡΡΠ°Π΄Π½ΠΎΠ²ΠΎΠΌ, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΈΠ»Π° ΠΊΠ°ΠΎ Π»Π΅ΠΊΡΠΎΡ Ρ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΡΠΈΡΠΈ βΠΡΡΡΡΠ²Π° Π. Π. Π‘ΠΈΡΠΈΠ½Π°β, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΡΠ°Π΄ΠΈ. ΠΠ΅ΠΊΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΡ ΡΠ΅ Π·Π°Π±Π°Π²ΡΠ°Π»ΠΈ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅Π»ΠΈ Π΄Π° ΠΆΠΈΠ²Π΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ. ΠΠ΅Ρ 21. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1914. ΡΠ΅ ΠΠ½Π° ΠΠ·ΡΡΠ°Π΄Π½ΠΎΠ²Π° ΡΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π° ΡΠΈΠ½Π°, ΠΏΠΎ ΠΈΠΌΠ΅Π½Ρ ΠΡΡΠΈΡ. ΠΠ½ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π½Π°ΡΠΌΠΈΡΡΠΈΡΠ½ΠΈΡΠΈ, ΠΎΠ΄ ΡΠ²Π΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π΅ Π΄Π΅ΡΠ΅, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π²Π°Π½Π±ΡΠ°ΡΠ½ΠΎ Π΄Π΅ΡΠ΅, ΠΠ½Π° ΡΠ΅ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π΅ ΡΠΌΡΡΠΈ Π±ΠΎΡΠΈΠ»Π° ΠΏΠΎ ΡΡΠ΄ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° Π΄Π° Π΄ΠΎΠΊΠ°ΠΆΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ Π΄Π΅ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ, ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·Π°Π»Π°. Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠ΅ Π²Π»Π°ΡΡΠΈ ΡΡ ΠΡΡΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΡΡΠ΅ΡΠ°Π»Π΅ ΠΏΠΎ Π»Π°ΠΆΠ½ΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠ²ΠΈΡΠΈ 1937. Π°Π»ΠΈ ΡΠΎ Π½ΠΈΡΠ΅ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·Π°Π½ΠΎ, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄Π° ΠΏΡΠΈΠΊΡΠΈΠ²Π°Π»Π° ΡΠ΅Π»Π° ΠΈΡΡΠΈΠ½Π° ΠΎ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½. ΠΠ΅Π΄Π°Π²Π½ΠΎ ΡΡ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΠΈΠ»ΠΈ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·ΠΈ Π΄Π° ΠΏΡΠ°ΡΠ½ΡΠΊ ΠΡΡΠΈΡΠ°, Π° ΡΡΠΊΡΠ½ΡΠ½ΡΠΊ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ°, ΠΆΠΈΠ²ΠΈ Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ ΠΡΡΠΈΡ ΠΏΡΠ΅Π±Π΅Π³Π°ΠΎ Π·Π° ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΡ, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ°Π·Π½Π°ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΡΠΈ ΡΡΡΠ΅ΡΠ°Π½.[5]ΠΡΠ°ΠΊΠΎΠ²ΠΈ ΠΈ Π΄Π΅ΡΠ°ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1917. ΡΠ΅ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΠΎ, Π° 4. ΡΡΠ»Π° ΠΈΡΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΈ Π²Π΅Π½ΡΠ°ΠΎ Ρ ΡΠ΅Π»Ρ ΠΠΈΡΠΈΠΊΠΈ-Π£Π»ΠΈΡΠ° ΡΠ° Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠΈΠ½Π°ΠΈΠ΄ΠΎΠΌ Π Π°ΡΡ , ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠΎΠΌ, Π±ΡΠ΄ΡΡΠΎΠΌ ΠΆΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΡΠ΅ΠΆΠΈΡΠ΅ΡΠ° ΠΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΠΎΠ΄Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ»Π΄Π°. ΠΠ΅Π½ΡΠ°ΡΠ΅ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΈ ΠΠΈΠ½Π°ΠΈΠ΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π»ΠΎ 30. ΡΡΠ½Π° 1917. Ρ ΡΡΠΊΠ²ΠΈ ΠΠΈΡΠΈΠΊΠ° ΠΈ ΠΡΠ»ΠΈΡΠ΅, Π° ΡΠ²Π°Π΄Π±Π° Ρ Π·Π³ΡΠ°Π΄ΠΈ Ρ ΠΎΡΠ΅Π»Π° Β«ΠΠ°ΡΠ°ΠΆΒ». ΠΠ· ΡΠΎΠ³ Π±ΡΠ°ΠΊΠ° ΡΠ΅ ΡΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ΡΠΊΠ° Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π° (1918β1992), Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°Ρ ΠΈ ΡΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°,[6] ΠΈ ΡΠΈΠ½ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ (1920β1986) β Π³ΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½ΡΠΊΠΈ ΠΈΠ½ΠΆΠ΅ΡΠ΅Ρ, ΡΡΠ΄Π±Π°Π»ΡΠΊΠΈ ΡΡΠ°ΡΠΈΡΡΠΈΡΠ°Ρ ΠΈ Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°Ρ. ΠΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ 1919. (ΠΈΠ»ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ 1920), ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Π½Π°ΠΏΡΡΡΠ° ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΡ, Π° Ρ ΡΡΠΊΠ°ΠΌΠ° ΡΡΡΠ΄Π½Π΅ ΠΠΈΠ½Π°ΠΈΠ΄Π΅ (ΡΠ° ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ), ΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΈΠΏΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠ° ΡΠ΅ΡΠΊΠ° Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π°. 19. ΡΠ΅Π±ΡΡΠ°ΡΠ° 1921. ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄Π½Π΅ΠΎ Π·Π°Ρ ΡΠ΅Π² Π·Π° ΡΠ°Π·Π²ΠΎΠ΄ Π±ΡΠ°ΠΊΠ°, Ρ ΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΠΎΠ±Π°Π²Π΅Π·Π°ΠΎ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΎ Π΄Π° ΠΈΡ ΠΎΠ±Π΅Π·Π±Π΅ΡΡΡΠ΅. ΠΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ Π΄Π΅ΡΡ, ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΡΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ»Π΄.ΠΠ°ΡΠΈΡΠ΅Π½Ρ ΠΎΡ ΠΈ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, Π»Π΅ΡΠΎ, 1919. ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°.ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1920. ΠΆΠΈΠ²ΠΈ ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΊΡΠ΅ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ°Π»ΠΈΠ½Π΅ ΠΠ΅Π½ΠΈΡΠ»Π°Π²ΡΠΊΠ΅. Π’ΠΎΠΊΠΎΠΌ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΡΠ° ΡΠ΅ Ρ ΡΠΎΠΌ Π²ΠΈΡΠ°, Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΈ ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠ΅, ΡΠΊΠΎΡΠΎ Π΄ΠΎ ΠΆΠ΅Π½ΠΈΠ΄Π±Π΅ ΡΠ° Π‘ΠΎΡΠΈΡΠΎΠΌ Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡ 1925.Π‘Π° ΠΡΠΈΠ΄ΠΎΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π½ΠΊΠ°Π½, Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1923.Π£ ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ 1921. Ρ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎΠ½ΠΈΡΠΈ Π. Π. ΠΠ°ΠΊΡΠ»ΠΎΠ²Π°, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ΅ Ρ Π°ΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠ»Π΅ΡΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΡΠΈΠ΄ΠΎΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π½ΠΊΠ°Π½, ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ Π·Π° 6 ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΈ ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΈΠΎ, ΠΈ Π±ΠΈΠΎ Ρ ΡΠΎΠΌ Ρ Π±ΡΠ°ΠΊΡ ΠΎΠ΄ 1922. Π΄ΠΎ 1923. ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠ²Π°Π΄Π±Π΅ ΡΠ΅ Ρ ΡΠΎΠΌ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Π½Π° ΡΡΡΠ½Π΅ΡΠ΅ ΠΏΠΎ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠΈ (ΠΠ΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠ°, Π€ΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠ°, ΠΠ΅Π»Π³ΠΈΡΠ°, ΠΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°) ΠΈ Ρ Π‘ΠΠ (4 ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠ°), Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΠΎ ΠΎΠ΄ ΠΌΠ°ΡΠ° 1922. Π΄ΠΎ Π°Π²Π³ΡΡΡΠ° 1923. ΠΠ΅ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΡΠΎ Π΄Π° ΠΎΠ½ Π½ΠΈΡΠ΅ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΡΡΡΠ°Π½Π΅ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ΅, Π΄ΠΎΠΊ ΠΎΠ½Π° ΡΠ΅ Π·Π½Π°Π»Π° ΡΠ°ΠΌΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΠ΅ΡΠΈ ΡΡΡΠΊΠΎΠ³. ΠΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ, ΠΎΠΏΠΈΡΡΡΡΡΠΈ ΡΠ°Ρ βΡΠ°Π²Π΅Π·β, Π°ΡΡΠΎΡΠΈ Π½Π°Π³Π»Π°ΡΠ°Π²Π°ΡΡ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Ρ ΡΡΠ±Π°Π²Π½ΠΎ-ΡΠΊΠ°Π½Π΄Π°Π»Π½Ρ ΡΡΡΠ°Π½Ρ, ΡΠ΅Ρ ΡΡ ΡΠ° Π΄Π²Π° ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, Π½Π΅ΡΡΠΌΡΠΈΠ²ΠΎ, Π·Π±Π»ΠΈΠΆΠΈΠ»ΠΈ ΠΈ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ΅ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Π°.[7] ΠΡΠ°ΠΊ ΡΠ° ΠΡΠΈΠ΄ΠΎΡΠΎΠΌ Π½ΠΈΡΠ΅ Π΄ΡΠ³ΠΎ ΡΡΠ°ΡΠ°ΠΎ, ΡΠ°ΠΊΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ Π°Π²Π³ΡΡΡΡ 1923. Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΎ Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²Ρ.ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1923. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ΅ ΡΠ° Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ²Π³ΡΡΡΠΎΠΌ ΠΠΈΠΊΠ»Π°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ½ ΠΏΠΎΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΎ ΡΠ΅Π΄Π°ΠΌ Π½Π΅ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ ΠΈΠ½ΡΠΈΠΌΠ½ΠΈΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° ΠΈΠ· ΡΠΈΠΊΠ»ΡΡΠ° βΠΡΠ±Π°Π² Ρ ΡΠ»ΠΈΠ³Π°Π½Π°β. Π£ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ ΡΡΠΈΡ ΠΎΠ²Π°, ΡΠΈΡΡΠΎΠ²Π°Π½ΠΎ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΠΈΠΌΠ΅ Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠ΅: βΠ¨ΡΠΎ ΠΌΠΈ ΡΠ°ΠΊΠΎ ΠΈΠΌΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π·Π²ΠΎΠ½ΠΈ, ΠΊΠ°ΠΎ Π°Π²Π³ΡΡΡΠΎΠ²ΡΠΊΠ° ΡΠ²Π΅ΠΆΠΈΠ½Π° (ΡΡΡ. Π§ΡΠΎ ΠΆ ΡΠ°ΠΊ ΠΈΠΌΡ ΡΠ²ΠΎΡ Π·Π²Π΅Π½ΠΈΡ, Π‘Π»ΠΎΠ²Π½ΠΎ Π°Π²Π³ΡΡΡΠΎΠ²ΡΠΊΠ°Ρ ΠΏΡΠΎΡ Π»Π°Π΄Π°?)β.[8][9] Π£ ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ 1976, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠΈ Π±ΠΈΠ»ΠΎ Π²Π΅Ρ 85 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°, Ρ ΡΠ°Π·Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΡ Ρ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΌ Π½Π°ΡΡΠ½ΠΈΡΠΈΠΌΠ°, ΠΠ²Π³ΡΡΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠ·Π½Π°Π»Π°, Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΡΠ° Ρ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ Π±ΠΈΠ»Π° ΠΏΠ»Π°ΡΠΎΠ½ΡΠΊΠ°, ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ ΡΠΈΠΌ ΡΠ°ΠΊ Π½ΠΈΠΊΠ°Π΄Π° Π½ΠΈΡΠ΅ Π½ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ±ΠΈΠ»Π°.[10]ΠΠ°Π½Π° 12. ΠΌΠ°ΡΠ° 1924. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠΎ ΡΠΈΠ½Π° ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ° ΠΠΎΠ»ΠΏΠΈΠ½Π°, ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΡΠ΅ ΡΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΈΡΠΎΠΌ ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΠ΄ΠΈΠΎΡΠ΅ΠΌ ΠΠ°Π΄Π΅ΠΆΠ΄ΠΎΠΌ ΠΠΎΠ»ΠΏΠΈΠ½. ΠΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄Π°Ρ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΠΈΡΠ°Ρ ΠΈ Π΄ΠΈΡΠΈΠ΄Π΅Π½Ρ.Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠ° ΡΡΠΏΡΡΠ³Π° Π‘ΠΎΡΠΈΡΠ° Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡ, ΡΠ½ΡΠΊΠ° ΠΠ°Π²Π° Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡΠ°ΠΠ°Π½Π° 18. ΡΠ΅ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΈΠΎ ΡΡΠ΅ΡΠΈ (ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠΈ) ΠΏΡΡ β Π‘ΠΎΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ½Π΄ΡΠ΅ΡΠ΅Π²Π½ΠΎΠΌ Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡ (1900β1957),[11] ΡΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΠ°Π²Π° Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄Π° Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅Ρ Π±ΠΈΠ±Π»ΠΈΠΎΡΠ΅ΠΊΠ΅ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π° ΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ°. Π’Π°Ρ Π±ΡΠ°ΠΊ ΠΌΡ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½ΠΈΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ½Π΅ΠΎ ΡΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΈ ΡΡΠΊΠΎΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°ΡΠΏΠ°ΠΎ. ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠΌΡΡΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, Π‘ΠΎΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ²Π΅ΡΠΈΠ»Π° ΡΠ²ΠΎΡ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΡΠ°ΠΊΡΠΏΡΠ°ΡΡ, ΡΡΠ²Π°ΡΡ, ΠΎΠΏΠΈΡΡ ΠΈ ΠΏΡΠΈΠΏΡΠ΅ΠΌΠΈ Π·Π° ΡΡΠ°ΠΌΠΏΡ Π΄Π΅Π»Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°, ΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π° ΠΌΠ΅ΠΌΠΎΠ°ΡΠ΅ ΠΎ ΡΠ΅ΠΌΡ.[12]Π‘ΠΌΡΡΠ₯ΠΎΡΠ΅Π» ΠΠ½Π³Π»Π΅ΡΠ΅ΡΠΠ°Π½Π° 28. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΡ ΠΏΡΠΎΠ½Π°ΡΠ»ΠΈ ΠΌΡΡΠ²ΠΎΠ³ Ρ Π»Π΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΎΠΌ Ρ ΠΎΡΠ΅Π»Ρ βΠΠ½Π³Π»Π΅ΡΠ΅Ρβ. ΠΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠ° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ°, Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ `ΠΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, Π΄ΡΡΠΆΠ΅, Π΄ΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°` `(ΡΡΡ. ΠΠΎ ΡΠ²ΠΈΠ΄Π°Π½ΡΡ, Π΄ΡΡΠ³ ΠΌΠΎΠΉ, Π΄ΠΎ ΡΠ²ΠΈΠ΄Π°Π½ΡΡβ¦)`. ΠΠΎ ΡΠ²Π΅Π΄ΠΎΡΠ΅ΡΡ ΠΠΎΠ»ΡΠ° ΠΡΠ»ΠΈΡ Π°, ΠΏΠ°ΠΏΠΈΡ Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΎΠ²Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΌΡ, ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΠΎ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ½ Π»ΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΠΎΡΠΈ ΡΠΌΡΡΠΈ. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΆΠ°Π»ΠΈΠΎ Π΄Π° Ρ ΡΠΎΠ±ΠΈ Π½Π΅ΠΌΠ° ΠΌΠ°ΡΡΠΈΠ»Π°, ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΌΠΎΡΠ°ΠΎ Π΄Π° ΠΏΠΈΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠΎΠΌ ΠΊΡΠ²ΡΡ.[13]ΠΠΎΡΠΌΡΡΠ½Π° ΡΠΎΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΠΊΠΎΠΌΠ΅ΠΌΠΎΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ Ρ Π‘Π°Π²Π΅Π·Ρ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Ρ ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄Ρ, ΡΠ΅Π»ΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π²Π΅Π·Π΅Π½ΠΎ Π²ΠΎΠ·ΠΎΠΌ Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²Ρ, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·ΠΎΠ²Π°Π½ ΠΎΠΏΡΠΎΡΡ ΡΠ° ΡΡΠ΅ΡΡΠ΅ΠΌ ΡΠΎΠ΄Π±ΠΈΠ½Π΅ ΠΈ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΠ° ΠΏΠΎΠΊΠΎΡΠ½ΠΈΠΊΠ°. Π‘Π°Ρ ΡΠ°ΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ 31. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²ΠΈ Π½Π° ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π³Π°ΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠΌ Π³ΡΠΎΠ±ΡΡ.ΠΠ°ΠΌΠ΅ΡΡΠ΅Π½ΠΎ ΡΠ°ΠΌΠΎΡΠ±ΠΈΡΡΠ²ΠΎΠΠ° ΡΠ°ΠΌΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΡ, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π²Π°ΠΎ ΠΠΊΡΠΎΠ±Π°ΡΡΠΊΡ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΡΡ, ΠΌΠ΅ΡΡΡΠΈΠΌ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΡΠ°Π·ΠΎΡΠ°ΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΠΈΡΠ°ΠΌΠ°, ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ² ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ Π΄ΠΎΠ²Π΅ΡΡΠΈ Ρ ΠΎΠΏΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡ. ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΈ Π±ΡΠΎΡ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π° Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π·Π°Π±ΡΠ°ΡΠ΅Π½ Ρ Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π‘Π°Π²Π΅Π·Ρ, Π½Π°ΡΠΎΡΠΈΡΠΎ Ρ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π‘ΡΠ°ΡΠΈΠ½Π°.Π‘Π°Ρ ΡΠ°Π½Π°. Π‘Π»Π΅Π²Π° β Π΄ΡΡΠ³Π° ΡΡΠΏΡΡΠ³Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΠΈΠ½Π°ΠΈΠ΄Π° Π Π°ΡΡ (Ρ ΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ³Π½ΡΡΠΎΠΌ ΡΡΠΊΠΎΠΌ) ΠΈ ΠΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΠΎΠ΄ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ»Π΄, ΡΠ° Π΄Π΅ΡΠ½Π΅ ΡΡΡΠ°Π½Π΅ β ΡΠ΅ΡΡΡΠ° ΠΠ΅ΠΊΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ° Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π° Π€ΡΠΎΠ΄ΠΎΡΠΎΠ²Π½Π°Π£ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ ΠΎΠ΄ 1970. Π΄ΠΎ 1980, ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π΅ ΡΡ ΡΠ΅ ΡΡΠΌΡΠ΅ ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Ρ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° ΡΠ° ΠΈΡΡΠ΅Π½ΠΈΡΠ°Π½ΠΈΠΌ ΡΠ°ΠΌΠΎΡΠ±ΠΈΡΡΠ²ΠΎΠΌ (Π·Π° ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΡ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Π° ΠΎΠΏΡΡΠΆΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ Π²Π»Π°ΡΡ Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π°). ΠΠΊΡ Π½Π° ΡΠ°Π·ΡΠ°Π΄Ρ ΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ½Π΅ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΡΡΡΠ°ΠΆΠ½ΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈΡΠ° ΠΠΎΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΠΈΠΌΠΈΠ½Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΠΊΠ° ΠΌΠΈΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ΅, ΠΏΡΠΊΠΎΠ²Π½ΠΈΠΊ Ρ ΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠΈ, ΠΠ΄ΡΠ°ΡΠ΄ Π₯Π»ΠΈΡΡΠ°Π»ΠΎΠ².[14][15] ΠΠ΅ΡΠ·ΠΈΡΠ° ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Ρ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΏΡΠΎΡΡΡΠ΅Π»Π° ΡΠ΅ Ρ ΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅, Ρ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎΡ ΡΠΎΡΠΌΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° Ρ Π’Π ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΈ βΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½β (2005).ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1989. ΠΏΠΎΠ΄ ΠΎΠΊΡΠΈΡΠ΅ΠΌ ΠΠ½ΡΡΠΈΡΡΡΠ° ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ βΠ. Π. ΠΠΎΡΠΊΠΈβ Π ΡΡΠΊΠ΅ ΠΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ ΠΠ°ΡΠΊΠ°, ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ ΠΊΠΎΠΌΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΏΠΎΠ΄ ΡΡΠΊΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΡΡΠ²ΠΎΠΌ ΡΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΈ ΡΡΡΠΊΠΎΠ³ βΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ»ΠΎΠ³Π°β ΠΡΡΠΈΡΠ° ΠΡΠΎΠΊΡΡΠ΅Π²Π°. ΠΠΎ ΡΠ΅Π½ΠΎΡ ΠΌΠΎΠ»Π±ΠΈ, ΡΠΏΡΠΎΠ²Π΅Π΄Π΅Π½ ΡΠ΅ Π½ΠΈΠ· Π΅ΠΊΡΠΏΠ΅ΡΡΠΈΠ·Π°, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ Π΄ΠΎΠ²Π΅Π»Π΅ Π΄ΠΎ Π·Π°ΠΊΡΡΡΠΊΠ°, Π΄Π° ΡΠ΅ βΡΠΈΡΠ°Π²Π° Π²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ° ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Ρ ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΡΠ΅Π½Π°, ΠΊΠ°ΠΊΠΎ Π±ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠΊΠ°ΡΠ°Π»Π° ΡΠ°ΡΡ Π½Π°ΡΠ΅Π³ Π½Π΅ΠΏΡΠΈΠΊΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π΅Π½ΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π°β.ΠΡΠΎΠ± Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° 1983.ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠ°ΡΠΏΠ°Π΄Π° Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π°, 90-ΠΈΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° 20. Π²Π΅ΠΊΠ°, ΡΡΠΌΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π΄ΠΎ ΡΠ°Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠ°Π»Π°, Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΎ Π±ΠΈΠ»ΠΎ Π·Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²ΠΎ ΠΏΠΎ Π½Π°Π»ΠΎΠ³Ρ Π°Π³Π΅Π½Π°ΡΠ° Π·Π²Π°Π½ΠΈΡΠ½Π΅ Π²Π»Π°ΡΡΠΈ, ΠΈΠΏΠ°ΠΊ ΡΠ΅ ΠΈΡΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π° ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈΡΡΠΈΠ½ΠΈΡΠ°. ΠΡΡΡΠ°ΠΆΠΈΠ²Π°ΡΠ° ΠΈΠ· 2009. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΠΎΠΊΠ°Π·Π°Π»Π° ΡΡ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎΡΠ±ΠΈΡΡΠ²ΠΎ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° ΠΈΡΡΠ΅Π½ΠΈΡΠ°Π½ΠΎ, ΡΡΠΎ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·ΡΡΡ ΠΊΡΠΈΠΌΠΈΠ½Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈ Π΅ΠΊΡΠΏΠ΅ΡΠΈΠΌΠ΅Π½ΡΠΈ ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Ρ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°.[16]ΠΠΌΠ°ΠΎ ΡΠ΅ 30 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°. ΠΠ°Π»ΠΈΠ½Π° ΠΠ΅Π½ΠΈΡΠ»Π°Π²ΡΠΊΠ°ΡΠ° ΡΠ±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Π½Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎΠΌ Π³ΡΠΎΠ±Ρ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Ρ Π΄Π°Π½Π° ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅.ΠΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΠ°ΠΠ΄ ΠΏΡΠ²ΠΈΡ Π·Π±ΠΈΡΠΊΠΈ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΠ΅ (βΠ Π°Π΄ΡΠ½ΠΈΡΠ°β, 1916; βΠ‘Π΅ΠΎΡΠΊΠΈ ΡΠ°ΡΠΎΡΠ»ΠΎΠ²β, 1918) ΠΈΡΡΡΠΏΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅Π½ΠΈ Π»ΠΈΡΠΈΠΊ, ΠΌΠ°ΡΡΡΠΎΡ Π΄ΡΠ±ΠΎΠΊΠΎ ΠΏΡΠΈΡ ΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΠ·ΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠ·Π°ΠΆΠ°, ΠΏΠ΅Π²Π°Ρ ΡΠ΅ΠΎΡΠΊΠ΅ Π ΡΡΠΈΡΠ΅, ΠΏΠΎΠ·Π½Π°Π²Π°Π»Π°Ρ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΠ³ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ° ΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½Π΅ Π΄ΡΡΠ΅. ΠΠ΄ 1919β1923. ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°Π²Π° Π³ΡΡΠΏΡ ΠΈΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΡΡΠ°. Π’ΡΠ°Π³ΠΈΡΠΊΠΎ Π΄ΠΎΠΆΠΈΠ²ΡΠ°Π²Π°ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠ° ΠΈ Π΄ΡΡΠ΅Π²Π½Π° ΡΠΌΠ΅ΡΠ΅Π½ΠΎΡΡ ΠΈΠ·ΡΠ°ΠΆΠ΅Π½ΠΈ ΡΡ Ρ ΡΠΈΠΊΠ»ΡΡΠΈΠΌΠ° βΠΠΎΠ±ΡΠ»ΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠ°Π±Π»ΠΈβ (1920) ΠΈ βΠΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°β (1924) ΠΈ Ρ ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠΈ βΠ¦ΡΠ½ΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊβ (1925). Π£ ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠΈ βΠΠ°Π»Π°Π΄Π° ΠΎ Π΄Π²Π°Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΡΠ΅ΡΡΠΎΡΠΈΡΠΈβ (1924), ΠΏΠΎΡΠ²Π΅ΡΠ΅Π½ΠΎΡ Π±Π°ΠΊΠΈΠ½ΡΠΊΠΈΠΌ ΠΊΠΎΠΌΠ΅ΡΠ°ΡΠΈΠΌΠ°, Π·Π±ΠΈΡΡΠΈ βΠ ΡΡ Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠ°β (1925) ΠΈ ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠΈ βΠΠ½Π° Π‘ΡΠ΅Π³ΠΈΠ½Π°β (1925), ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΡΡΠ΅ΠΌΠΈ Π΄Π° Π΄ΠΎΡΡΠΈΠ³Π½Π΅ βΠΊΠΎΠΌΡΠ½ΠΎΠΌ ΠΏΡΠΈΠΌΠΎΡΠ°Π½Ρ Π ΡΡβ, ΠΈΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΡΠ΅ΡΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΎΠΌ βΠ ΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π»Π°Π·Π΅ΡΠ΅β, βΠ·Π»Π°ΡΠ½Π΅ ΠΈΠ·Π±Π΅β.Π’Π΅ΠΌΠ°ΡΠΈΠΊΠ° ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Π°ΠΠΎΡΡΡΠ΅Ρ ΠΈ Π°ΡΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° Π½Π° ΠΏΠ°ΡΠΏΠ°ΡΡΡΡ, 1923ΠΠ· ΠΏΠΈΡΠ°ΠΌΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° 1911β1913 ΠΎΡΠ»ΠΈΠΊΠ°Π²Π° ΡΠ΅ ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Ρ ΡΠ°Π·Π²ΠΈΡΠΊΡ, ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ Π΄ΡΡ ΠΎΠ²Π½ΠΎ ΡΠ°Π·ΡΠ΅Π²Π°ΡΠ΅. Π‘Π²Π΅ ΡΠΎ, Π½Π°ΡΠ»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠ°Π· Ρ ΠΏΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΡ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ Π»ΠΈΡΠΈΠΊΠ΅ 1910β1913, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 60 ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° ΠΈ ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠ°. ΠΠ²Π΄Π΅ ΡΡ ΠΈΠ·ΡΠ°ΠΆΠ΅Π½ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΡΡΠ±Π°Π² ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΡΠ²Π΅ΠΌΡ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΠΌ, ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ, ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½ΠΈ. ΠΠ° ΡΠ°Ρ Π½Π°ΡΠΈΠ½, ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΎ ΠΏΠΎΠ±ΡΡΡΡΠ΅ ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ° ΠΎΠΊΠΎΠ»Π½Π° ΠΏΡΠΈΡΠΎΠ΄Π° (βΠΠ·Π°ΡΠΊΠ°Π½ Π½Π° ΡΠ΅Π·Π΅ΡΡ ΠΏΡΡΠΏΡΡΠ½Π° ΡΠ²Π΅ΡΠ»ΠΎΡΡ Π·ΠΎΡΠ΅β¦β, βΠΡΠ΅Π·Π°β, βΠΡΠΎΠ»Π΅ΡΠ½ΠΎ Π²Π΅ΡΠ΅β, βΠΠΎΡβ, βΠΠ·Π»Π°Π·Π°ΠΊ ΡΡΠ½ΡΠ°β, βΠΠ΅Π²Π° Π·ΠΈΠΌΠ° β ΡΠ°ΡΡΠ΅β¦β, βΠΠ²Π΅Π·Π΄Π΅β, βΠ’Π°ΠΌΠ½Π° ΠΌΠ°Π»Π° Π½ΠΎΡ, Π½Π΅ Π΄Π° Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΏΠΈΡΠ΅β¦β ΠΈ Π΄Ρ.).ΠΠ΄ ΠΏΡΠ²ΠΈΡ , ΠΏΠ°ΠΊ, ΡΡΠΈΡ ΠΎΠ²Π°, ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π·Π°Π²ΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΈ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ΄ ΡΠ°Π½ΡΠ°ΡΠ° 1914. ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΡΡΡΡ Ρ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠΈ (βΠΡΠ΅Π·Π°β, βΠΠΎΠ²Π°Ρβ ΠΈ Π΄Ρ). ΠΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ²Π΅Ρ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΈΡΠΈ, Π° Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½ΠΎ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ Ρ ΡΠ΅ΠΌΡ ΠΏΠΎΡΠΈΡΡ Π΄Π° Π·Π°ΡΠ·ΠΈΠΌΠ°ΡΡ Π±ΠΈΠ±Π»ΠΈΡΡΠΊΠΈ ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΡΠΈ ΠΈ Ρ ΡΠΈΡΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΠΌΠΎΡΠΈΠ²ΠΈ.ΠΠ° ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΡ 1916. ΠΈΠ·Π»Π°Π·ΠΈ ΠΈΠ· ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ΅ ΠΏΡΠ²Π° ΠΊΡΠΈΠ³Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° βΠ Π°Π΄ΡΠ½ΠΈΡΠ°β. Π£ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Ρ, ΡΠ°Π΄ΡΠΆΠΈΠ½ΠΈ Π²Π΅ΡΠ΅Π³ Π΄Π΅Π»Π° ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° (1910β1915) ΠΈ Ρ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄Π°Π±ΠΈΡΡ Π²ΠΈΠ΄ΠΈ ΡΠ΅ Π·Π°Π²ΠΈΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΎΠ΄ ΡΠ°ΡΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠ΅ΡΠ° ΠΈ ΡΠΊΡΡΠ° ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ΅.Π‘ΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²ΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° 1914β1917. ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΎ ΠΈ ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ²ΡΡΠ΅ΡΠ½ΠΎ (βΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π°β, βΠΠ΅Π³ΠΎΡΠΈΡβ, βΠ ΡΡβ, βΠΠ°ΡΡΠ° ΠΠΎΡΠ°Π΄Π½ΠΈΡΠ°β, βΠΡΠΊβ, βΠΡΡΡ-ΠΌΠ»Π°Π΄Π΅Π½Π°Ρβ, βΠΠ»Π°Π²Π΅ΡΠ½ΠΈΠ»ΠΎβ ΠΈ Π΄Ρ. ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅). Π£ ΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΏΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠ° ΠΊΠΎΠ½ΡΠ΅ΠΏΡΠΈΡΠ° ΡΠ²Π΅ΡΠ° ΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ°. ΠΡΠ½ΠΎΠ²Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΈΠ½ΡΠΏΠΈΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ βΠΈΠ·Π±Π°β (Π‘Π΅ΠΎΡΠΊΠ° Π΄ΡΠ²Π΅Π½Π° ΠΊΡΡΠ°), ΡΠ° ΡΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ Π°ΡΡΠΈΠ±ΡΡΠΈΠΌΠ°. Π£ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΈ βΠΡΡΡΠ΅Π²ΠΈ ΠΠ°ΡΠΈΡΠ΅β (1918), ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΏΠΈΡΠ΅: βΠΠ·Π±Π° ΠΏΡΠΎΡΡΠΎΡΡΠ΄Π½Π° β ΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΈΠΌΠ±ΠΎΠ» ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΈ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ° ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΡΠ²Π΅ΡΡ, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ ΡΠ°Π·ΡΠ°Π΄ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠΎΡ ΠΏΡΠ΅ ΡΠ΅Π³Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈ ΠΏΡΠ΅ΡΠΈ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ Π΄Π°Π»Π΅ΠΊΠΈ ΡΠ²Π΅Ρ ΠΏΠΎΡΡΠΈΠ½ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ΅Π±ΠΈ ΡΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΡΠ΅ΠΌ ΡΡΠ²Π°ΡΠΈ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΎΠ³ΡΠΈΡΡΠ°β. ΠΠ·Π±Π΅, ΠΎΠΊΡΡΠΆΠ΅Π½Π΅ Π΄Π²ΠΎΡΠΈΡΡΠΈΠΌΠ°, ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠ΅Π½Π΅ ΠΏΠ»ΠΎΡΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ ΠΏΡΡΡΠ° ΠΈ βΠΏΠΎΠ²Π΅Π·Π°Π½Π΅β ΡΠ΅Π΄Π½Π° Ρ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠΌ ΠΏΡΡΠ΅ΠΌ ΠΈΠ»ΠΈ ΡΡΠ°Π·ΠΎΠΌ, ΠΎΠ±ΡΠ°Π·ΡΡΡ ΡΠ΅Π»ΠΎ. Π ΡΠ΅Π»ΠΎ, ΠΎΠ³ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ΅Π½ΠΎ ΠΎΠΊΠΎΠ»ΠΈΡΠΎΠΌ (ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ ΠΏΡΡΡΠ°), Π·Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π° Π ΡΡΠΈΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΡΠ΅Π½Π° ΠΎΠ΄ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΠ° ΡΡΠΌΠ°ΠΌΠ° ΠΈ ΠΌΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°ΠΌΠ°.βΠΠ΅ Π²ΠΈΠ΄Π°ΡΡ ΠΊΠΎΠ½ΡΠ° ΠΈ ΠΊΡΠ°Ρ,Π’ΠΎΠ»ΡΠΊΠΎ ΡΠΈΠ½Ρ ΡΠΎΡΡΡ Π³Π»Π°Π·Π°β¦βΠΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ½ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ: βΠΠ°ΠΌΠΎΠ»ΠΈΠΎ Π±ΠΈΡ ΡΠΈΡΠ°ΠΎΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΡΠ²ΠΈΠΌ ΠΌΠΎΡΠΈΠΌ ΠΡΡΡΠΈΠΌΠ°, ΠΠΎΠΆΡΠΈΠΌ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ°ΠΌΠ° ΠΈ ΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π°ΠΌΠ°, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° Π½Π΅ΡΠ΅ΠΌΡ Π±Π°ΡΠΊΠΎΠ²ΠΈΡΠΎΠΌ Ρ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΠΈβ. Π₯Π΅ΡΠΎΡ Π»ΠΈΡΠΈΠΊΠ΅ ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ»ΠΈ βΠ·Π΅ΠΌΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π΄ΠΈΠΌΠΈβ, βΠ½Π° ΠΏΡΡΠΏΡΡΠ½ΠΎΡ Π·ΠΎΡΠΈβ, ΠΈ ΠΏΠΎΠΊΠ»Π°ΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½ΠΈ: βΠΠΎΡΠ° Π»ΠΈΡΠΈΠΊΠ°, β Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, β ΠΆΠΈΠ²ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΡΡΠ±Π°Π²ΡΡ, ΡΡΠ±Π°Π²ΡΡ ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½ΠΈ. ΠΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ΅ Π·Π°Π²ΠΈΡΠ°ΡΠ° β ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΌΠΎΠΌ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Ρβ.Π£ ΠΏΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΏΡΠ΅ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΡΠ΅, Π ΡΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎΠ»ΠΈΠΊΠ°: βΠ·Π°ΠΌΠΈΡΡΠ΅Π½Π° ΠΈ Π½Π΅ΠΆΠ½Π°β, ΡΠΌΠΈΡΠ΅Π½Π° ΠΈ Π±ΡΠ½ΡΠΎΠ²Π½Π°, Π½ΠΈΡΡΠ°Π²Π½Π° ΠΈ Π²Π΅ΡΠ΅Π»Π°. Π£ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠΈ βΠΠΈΡΠΈ ΡΠΈ Ρ ΠΌΠΎΠ³ Π±ΠΎΠ³Π° Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π°Π»Π°β¦β (1916), ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ Π·ΠΎΠ²Π΅ Π ΡΡΠΈΡΡ β βΠΏΡΠΈΠ½ΡΠ΅Π·Ρ ΠΏΠΎΡΠΏΠ°Π½Ρβ, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ βΠ½Π° ΠΌΠ°Π³Π»ΠΎΠ²ΠΈΡΠΎΠΌ Π±ΡΠ΄Ρβ, ΠΊΠ° βΠ²Π΅ΡΠ΅Π»ΠΎΡ Π²Π΅ΡΠΈβ, ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄Π° ΠΏΡΠΈΠ²ΡΠΆΠ΅Π½ ΠΎΠ½ ΡΠ°ΠΌ. Π£ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠΈ βΡΡΡΠΈ Ρ ΠΎΠΆΠ΅ΡΠ΅Π±Π°β¦β (1916) ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ Π±ΡΠΊΠ²Π°Π»Π½ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΡΡ β βΠΏΡΠ΅ΠΎΠ±ΡΠ°ΠΆΠ΅ΡΠ΅β Π ΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΊΡΠΎΠ· βΠΌΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΠΊΡΡΡβ, ΠΈ Π³ΡΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΡΠ°Ρ.Π Π½Π° Π·Π΅ΠΌΡΠΈ ΠΈ Π½Π° Π½Π΅Π±Ρ, ΠΎΠ½ ΡΡΠΏΡΠΎΡΡΡΠ°Π²ΡΠ° ΡΠ°ΠΌΠΎ Π΄ΠΎΠ±ΡΠ΅ ΠΈ Π·Π»Π΅, βΡΠΈΡΡΠ΅β ΠΈ βΠ½Π΅ΡΠΈΡΡΠ΅β. ΠΠ°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ Ρ ΠΠΎΠ³ΠΎΠΌ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ»ΡΠ³Π°ΠΌΠ°, Π½Π΅Π±Π΅ΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΈ Π·Π΅ΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΈΠΌ, ΠΊΠΎΠ΄ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΎΠ΄ 1914β1918. Π΄Π΅Π»ΡΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ° βΠ½Π΅ΡΠΈΡΡΠΎΡΠ°β: ΡΡΠΌΡΠΊΠ°, Π²ΠΎΠ΄Π΅Π½Π° ΠΈ Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΠ°. ΠΠ»Π° ΡΡΠ΄Π±ΠΈΠ½Π°, ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ, Π΄ΠΎΡΠ°ΠΊΠ»Π° ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½Π΅, ΠΈ ΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠΈΠ»Π° ΡΠ²ΠΎΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°Ρ Π½Π° ΡΠ΅Π½ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊ:βΠΠΈΡΠΈ ΡΠΈ Ρ ΠΌΠΎΠ³ Π±ΠΎΠ³Π° Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π°Π»Π°,Π ΡΡΠΈΡΠΎ, ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½ΠΎ ΠΌΠΎΡΠ°!Π’ΠΈ ΡΠΈ, ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ°ΡΠΎΠ±Π½ΠΈΡΠ°, Π΄Π°ΡΠΈΠ½Π΅ ΠΌΠ΅ΡΠΈΠ»Π°,Π Π±ΠΈΠΎ ΡΠ°ΠΌ, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΡΠΈΠ½Π°ΠΊ ΡΠ²ΠΎΡ, ΡΠ°.βΠΠ»ΠΈ ΠΈ Ρ ΡΠ΅, ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΠΎΠ½Π°ΡΠ½Π΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Ρ ΡΠΎ, Π΄Π° ΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΈ ΠΊΡΡΠ³ Π±ΠΈΡΠΈ ΡΠ°Π·ΠΎΡΠ΅Π½. ΠΠ΅ΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ°ΠΎ ΡΠ²Π΅ βΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠΎΠ΄Π±ΠΈΠ½ΠΎΠΌβ: Π·Π½Π°ΡΠΈ, ΡΡΠ΅Π±Π° Π΄Π° Π½Π°ΡΡΡΠΏΠΈ ΡΠ°ΠΊΠ²ΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ²ΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠΈ βΠ±ΡΠ°ΡΠ°β.12/19
Sergej Jesenjin PjesmeTvrdi povezΠ‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ (ΡΡΡ. Π‘Π΅ΡΠ³Γ©ΠΉ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΓ‘Π½Π΄ΡΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΡΓ©Π½ΠΈΠ½; ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎ, 3. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±Π°Ρ 1895 β ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄, 28. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±Π°Ρ 1925) ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΡΡΠΊΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ, ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠ³ ΠΏΡΠ°Π²ΡΠ° ΠΈΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΠ·ΠΌΠ°.[2]ΠΠ°ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΡ: ΠΠ΅ΡΠΌΠ° ΠΎ ΠΊΠ΅ΡΡΡΠΈ, ΠΡΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΡ ΠΌΠ°Π½Π³ΡΠΏΠ°, ΠΠΎΠ»ΠΈΡΠ²Π° Π·Π° ΡΠΌΡΠ»Π΅, ΠΠΈΡΠΌΠΎ ΠΌΠ°ΡΡΠΈ, ΠΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° ΠΠΎΡΠΊΠ²Π° ΠΈ ΠΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, Π΄ΡΡΠΆΠ΅, Π΄ΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°.ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Π²Π°ΠΆΠΈ Π·Π° ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ ΠΎΠ΄ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠΈΡ ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ Π½Π°ΡΠΎΠΌΠΈΡΠ΅Π½ΠΈΡΠΈΡ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Π ΡΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ±ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΊΠ»Π° ΡΠ° ΡΠ΅Π»Π°, ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π±Π΅ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ°ΠΎ βΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π»Π°β, ΠΈ Ρ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΈΠΌ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° Π±Π°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠΎΠΌ Π½Π° ΡΠ΅Π»Ρ.ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°Π ΠΎΠ΄Π½Π° ΠΊΡΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° Ρ ΡΠ΅Π»Ρ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎ, ΡΠ°Π΄Π° ΠΌΡΠ·Π΅Ρ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°Π ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ΅Π»Ρ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎ Ρ Π ΡΠ°Π·Π°ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π³ΠΈΠΎΠ½Ρ 3. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° (21. ΡΠ΅ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° ΠΏΠΎ ΡΡΠ°ΡΠΎΠΌ ΠΊΠ°Π»Π΅Π½Π΄Π°ΡΡ) 1895. Ρ ΡΠ΅ΠΎΡΠΊΠΎΡ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ, ΠΎΠ΄ ΠΎΡΠ° ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ° ΠΠΈΠΊΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° (1873β1931), ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ΅ Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π΅ Π€ΡΠΎΠ΄ΠΎΡΠΎΠ²Π½Π΅ Π’ΠΈΡΠΎΠ²Π΅ (1875β1955). ΠΠΎΡΠ΅ΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΠΏΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΡ ΡΠ° Π΄Π΅Π²Π΅Ρ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1904. ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°ΠΎ Ρ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΡΠΊΡ ΡΠΊΠΎΠ»Ρ, ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠΈΡΠ΅Π³ Π·Π°Π²ΡΡΠ΅ΡΠΊΠ° 1909. ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΡΡΡΠ΄ΠΈΡΠ° Ρ ΡΡΠΊΠ²Π΅Π½ΠΎΡ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΡΠ°Π·ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡ ΡΡΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΡ ΡΠΊΠΎΠ»ΠΈ (Π΄Π°Π½Π°Ρ ΠΌΡΠ·Π΅Ρ Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°) Ρ Π‘ΠΏΠ°Ρ-ΠΠ»Π΅ΠΏΠΈΠΊΠ°ΠΌΠ°. ΠΠΎ Π·Π°Π²ΡΡΠ΅ΡΠΊΡ ΡΠΊΠΎΠ»Π΅, Ρ ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ 1912. ΠΏΡΠ΅ΡΠ΅Π»ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²Ρ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΏΡΠ²ΠΎ Ρ ΠΌΠ΅ΡΠ°ΡΠΈ, Π° Π·Π°ΡΠΈΠΌ ΠΊΠ°ΠΎ Π»Π΅ΠΊΡΠΎΡ Ρ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΡΠΈΡΠΈ. ΠΠ΅Ρ 1913. ΠΏΠ°ΡΠ°Π»Π΅Π»Π½ΠΎ Ρ ΠΏΠΎΡΠ»ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡ Π°ΡΠ° ΡΡΡΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ βΠ΄ΠΎΠ±ΡΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΈ ΡΠ»ΡΡΠ°Π»Π°Ρβ Π½Π° ΠΠΎΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠΌ Π³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΠΌ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΡ Π¨Π°ΡΠ°Π²ΡΠΊΠΎΠ³, Π½Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΎ-ΡΠΈΠ»ΠΎΠ·ΠΎΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΠΊΡ. ΠΡΡΠΆΠΈ ΡΠ΅ ΠΈΠ½ΡΠ΅Π½Π·ΠΈΠ²Π½ΠΎ ΡΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΈΠΌΠ° Π‘ΡΡΠΈΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎ-ΠΌΡΠ·ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΡΠΆΠΎΠΊΠ°.ΠΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΠ³ΡΠ°Π΄Π° ΡΠΊΠΎΠ»Π΅, Ρ ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΠΈΡΠ°ΠΎ Π‘. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Ρ Π³ΡΠ°Π΄Ρ Π‘ΠΏΠ°Ρ-ΠΠ»Π΅ΠΏΠΈΠΊΠΈΠ£ Π΄Π΅ΡΠΈΡΠ΅ΠΌ ΡΠ°ΡΠΎΠΏΠΈΡΡ βΠΠΈΡΠΎΠΊβ, 1914. ΡΡ ΠΏΠΎ ΠΏΡΠ²ΠΈ ΠΏΡΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1915, ΠΏΡΠ΅ΡΠ΅Π»ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π‘Π°Π½ΠΊΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠ±ΡΡΠ³, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ° ΠΠ»ΠΎΠΊΠ°, Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΠΎΡΠΎΠ΄Π΅ΡΠΊΠΎΠ³, ΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π°ΡΠ° ΠΡΡΡΠ΅Π²Π° ΠΈ ΠΠ½Π΄ΡΠ΅ΡΠ° ΠΠ΅Π»ΠΎΠ³, ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ΡΠΈΡΡΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅. Π£Π· ΡΠΈΡ ΠΎΠ²Ρ ΠΏΠΎΠΌΠΎΡ, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π³ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΠΎΠ΅ΡΠΈΠΊΡ ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°Ρ Ρ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΌ ΠΊΡΡΠ³ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ°.Π£ ΡΠ°Π½ΡΠ°ΡΡ 1916. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ° ΠΏΠΎΠ·ΠΈΠ² Π·Π° ΠΡΠ²ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ°Ρ ΠΈ Π·Π°Ρ Π²Π°ΡΡΡΡΡΠΈ Π·Π°Π»Π°Π³Π°ΡΠΈΠΌΠ° Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠ²Π°, Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ° Π·Π²Π°ΡΠ΅ (βΡ Π½Π°ΡΠ²ΠΈΡΠ΅Π³ Π²ΡΡ Π°β) Π±ΠΎΠ»Π½ΠΈΡΠ°ΡΠ° Ρ Π¦Π°ΡΡΠΊΠΎΡΠ΅ΠΎΡΠΊΠΎΠΌ Π²ΠΎΡΠ½ΠΎ-Π±ΠΎΠ»Π½ΠΈΡΠΊΠΎΠΌ Π²ΠΎΠ·Ρ Π±Ρ. 143 ΠΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΠΠΈΡΠΎΡΠ°Π½ΡΡΠ²Π° Π¦Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ΅ Π€ΡΠΎΠ΄ΠΎΡΠΎΠ²Π½Π΅. Π£ ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ΅ Π·Π±Π»ΠΈΠΆΠΈΠΎ Ρ Π³ΡΡΠΏΠΎΠΌ βΠΠΎΠ²ΠΎΡΠ΅ΠΎΡΠΊΠΈΡ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°β ΠΈ ΠΈΠ·Π΄Π°ΠΎ ΠΏΡΠ²Ρ Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ (βΠ Π°Π΄ΡΠ½ΠΈΡΠ°β β 1916), ΠΊΠΎΡΠ° Π³Π° ΡΠ΅ ΡΡΠΈΠ½ΠΈΠ»Π° Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈΠΌ.ΠΡΠ²Π° Π·Π±ΠΈΡΠΊΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° Π‘. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°ΠΠ°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ Ρ ΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π°ΡΠ΅ΠΌ ΠΡΡΡΠ΅Π²ΠΈΠΌ ΡΠ΅ΡΡΠΎ Π½Π°ΡΡΡΠΏΠ°, ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΎΠ³ ΠΏΡΠ΅Π΄ ΡΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠΎΠΌ Π€ΡΠΎΠ΄ΠΎΡΠΎΠ²Π½ΠΎΠΌ ΠΈ ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ ΡΠ΅ΡΠΊΠ°ΠΌΠ° Ρ Π¦Π°ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π‘Π΅Π»Ρ.ΠΠ΄ 1915β1917 ΡΠ΅ Π΄ΡΡΠΆΠΈ Ρ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΠΠ΅ΠΎΠ½ΠΈΠ΄ΠΎΠΌ ΠΠ°Π½Π΅Π³ΠΈΡΠ΅ΡΠΎΠΌ,[3] ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ±ΠΈΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΠΌΠΈΡΠΈΡΠ΅ Π·Π° Π²Π°Π½ΡΠ΅Π΄Π½Π΅ ΡΠΈΡΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠΎΡΡΠ΅ΡΠ° Π£ΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³.Π£ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ Π±Π°Π²ΡΠ΅ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΈΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΠ·ΠΌΠΎΠΌ, ΠΈΠ·Π°ΡΠ»ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π·Π±ΠΈΡΠΊΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° β βΠ’ΡΠ΅ΡΡΠ°Π΄Π½ΠΈΡΠ°β, βΠΡΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΡ Ρ ΡΠ»ΠΈΠ³Π°Π½Π°β (ΠΎΠ±Π° β 1921), βΠΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΊΠ°Π²Π³Π°ΡΠΈΡΠ΅β (1923), βΠΠΎΡΠΊΠ²Π° ΠΊΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ°β (1924), ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠ° βΠΡΠ³Π°ΡΠΎΠ²β.ΠΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ 1921. ΡΠ° ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠΌ ΠΠ°ΠΊΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΡΡΠΌΠΊΠΈΠ½ΠΈΠΌ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Ρ Π‘ΡΠ΅Π΄ΡΡ ΠΠ·ΠΈΡΡ, ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠΎ Π£ΡΠ°Π» ΠΈ ΠΡΠ΅Π½Π±ΡΡΠ³. ΠΠ΄ 13. ΠΌΠ°ΡΠ°[4] Π΄ΠΎ 3. ΡΡΠ½Π° Π³ΠΎΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π’Π°ΡΠΊΠ΅Π½ΡΡ ΠΊΠΎΠ΄ Π΄ΡΡΠ³Π° ΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ° Π¨ΠΈΡΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠ°. Π’Π°ΠΌΠΎ ΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΏΡΡΠ° Π½Π°ΡΡΡΠΏΠ°ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΠΈ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ Π½Π° ΠΏΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠΈΠΌ Π²Π΅ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ°. ΠΠΎ ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ° ΠΎΡΠ΅Π²ΠΈΠ΄Π°ΡΠ°, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ Π²ΠΎΠ»Π΅ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅Π΄ΠΈ Ρ ΡΡΠ°ΡΠΎΠΌ Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΈ ΡΠ»ΡΡΠ° ΡΠ·Π±Π΅ΠΊΠΈΡΡΠ°Π½ΡΠΊΡ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΡ ΠΈ ΠΌΡΠ·ΠΈΠΊΡ. Π£ Π²ΠΎΠ·Ρ, ΠΊΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ, ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ ΡΠ²Π΅ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ²ΠΎΠ³ Π±ΠΎΡΠ°Π²ΠΊΠ° Ρ Π’Π°ΡΠΊΠ΅Π½ΡΡ, Π·Π°ΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΡΠΈΠΌ Π²ΠΎΠ·ΠΎΠΌ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Ρ Π‘Π°ΠΌΠ°ΡΠΊΠ°Π½Π΄, ΠΡΡ Π°ΡΡ ΠΈ ΠΠΎΠ»ΡΠΎΡΠ°ΡΠΊ (Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠΈ ΠΡΡ Π°Π±Π°Π΄). 3. ΡΡΠ½Π° 1921. Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΠΎΠ΄Π»Π°Π·ΠΈ ΠΈΠ· Π’Π°ΡΠΊΠ΅Π½ΡΠ° ΠΈ 9. ΡΡΠ½Π° 1921. ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠ° Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²Ρ. Π‘ΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΎΠΊΠΎΠ»Π½ΠΎΡΡΠΈ, Π²Π΅ΡΠΈ Π΄Π΅ΠΎ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΡΠ΅ΡΠΊΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π°, ΠΏΡΠΎΠΆΠΈΠ²Π΅Π»Π° ΡΠ΅ Ρ Π’Π°ΡΠΊΠ΅Π½ΡΡ.ΠΠΎΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ 1920-ΠΈΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ Π°ΠΊΡΠΈΠ²Π½ΠΎ Π±Π°Π²ΠΈΠΎ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎ-ΠΈΠ·Π΄Π°Π²Π°ΡΠΊΠΎΠΌ Π΄Π΅Π»Π°ΡΠ½ΠΎΡΡΡ, Π° ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠ΄Π°ΡΠΎΠΌ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Ρ ΠΈΠ·Π½Π°ΡΠΌΡΠ΅Π½ΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠΆΠ°ΡΠΈ Ρ ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΎΡ ΠΠΈΠΊΠΈΡΡΠΊΠΎΡ ΡΠ»ΠΈΡΠΈ, ΡΡΠΎ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠ·ΠΈΠΌΠ°Π»ΠΎ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°. ΠΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΠΏΠΎ Π·Π΅ΠΌΡΠΈ. Π’ΡΠΈ ΠΏΡΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠΎ ΠΠ°Π²ΠΊΠ°Π·, Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΏΡΡΠ° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Ρ ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄Ρ, ΡΠ΅Π΄Π°ΠΌ ΠΏΡΡΠ° β Ρ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Ρ.ΠΠ΄ 1924. Π΄ΠΎ 1925. ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠΎ ΠΠ·Π΅ΡΠ±Π΅ΡΡΠ°Π½, Π΄Π°ΠΎ Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° Π½Π° ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΡΠ΅. βΠ¦ΡΠ²Π΅Π½ΠΈ ΠΈΡΡΠΎΠΊβ, ΡΠ΅ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΠΎ Ρ ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΡΠΈΡΠΈ. ΠΠΎΡΡΠΎΡΠΈ Π²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ° ΠΎ ΡΠΎΠΌΠ΅, Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΡΠ°ΠΌΠΎ, Ρ ΠΌΠ°ΡΡ 1925. Π±ΠΈΠ»Π° Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°Π½Π° βΠΠΎΡΠ»Π°Π½ΠΈΡΠ° ΡΠ΅Π²Π°Π½ΡΠ΅Π»ΠΈΡΡΡ ΠΠ΅ΠΌΡΠ°Π½Ρβ.ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1924. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΡΠΈΠΎ Π΄Π° Π½Π°ΠΏΡΡΡΠΈ ΠΈΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΠ·Π°ΠΌ Π·Π±ΠΎΠ³ Π½Π΅ΡΡΠ³Π»Π°ΡΠΈΡΠ° ΡΠ° Π. Π. ΠΠ°ΡΠΈΡΠ΅Π½Ρ ΠΎΡΠΎΠΌ. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΠΈ ΠΠ²Π°Π½ ΠΡΡΠ·ΠΈΠ½ΠΎΠ² ΡΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠ»ΠΈ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ΠΎ ΠΏΠΈΡΠΌΠΎ ΠΎ ΡΠ°ΡΠΏΡΡΡΠ°ΡΡ Π³ΡΡΠΏΠ΅.Π£ Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°ΠΌΠ° ΡΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π»ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΡΡΡΡ Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΠΊΡΠΈΡΠΈΡΠΊΠΈ ΡΠ»Π°Π½ΡΠΈ ΠΎ ΡΠ΅ΠΌΡ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ Π³Π° ΠΎΠΏΡΡΠΆΠΈΠ²Π°Π»ΠΈ Π·Π° Π°Π»ΠΊΠΎΡ ΠΎΠ»ΠΈΠ·Π°ΠΌ, Π²Π°Π½Π΄Π°Π»ΠΈΠ·Π°ΠΌ ΠΏΠΎ Ρ ΠΎΡΠ΅Π»ΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠΎΠ±Π°ΠΌΠ°, ΡΠ²Π°ΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³Π΅ Π°Π½ΡΠΈΡΠΎΡΠΈΡΠ°Π»Π½Π΅ ΠΏΠΎΡΡΡΠΏΠΊΠ΅, ΠΈΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΈ ΡΠ°ΠΌ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ ΠΏΠΎΠ½Π°ΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ (ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠΈΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°) ΠΏΠΎΠ½Π΅ΠΊΠ°Π΄ Π΄Π°Π²Π°ΠΎ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ² Π·Π° ΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΡΠΈΠΊΠ΅. ΠΡΠΎΡΠΈΠ² ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ³Π½ΡΡΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΊΡΠΈΠ²ΠΈΡΠ½ΠΈΡ ΠΏΡΠΈΡΠ°Π²Π° Π·Π±ΠΎΠ³ Ρ ΡΠ»ΠΈΠ³Π°Π½ΡΡΠ²Π°; ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΈ Π΄Π΅Π»ΠΎ `ΠΠ΅Π»ΠΎ ΡΠ΅ΡΡΡΡΡ ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ²`, Ρ Π²Π΅Π·ΠΈ Ρ ΠΊΡΠΈΠ²ΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΡ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠ²Π° Π·Π° Π°Π½ΡΠΈΡΠ΅ΠΌΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΠΈΠ·ΡΠ°Π²Π΅.Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠ° Π²Π»Π°ΡΡ ΡΠ΅ βΠ±ΡΠΈΠ½ΡΠ»Π°β Π·Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ Π·Π΄ΡΠ°Π²ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΎ ΡΡΠ°ΡΠ΅, ΠΏΠ° ΡΠ°ΠΊΠΎ Ρ ΠΏΠΈΡΠΌΡ Π₯ΡΠΈΡΡΠΈΡΠ°Π½Π° Π Π°ΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠ³ Π€Π΅Π»ΠΈΠΊΡΡ ΠΠ·Π΅ΡΠΆΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ 25. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° 1925. Π Π°ΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΈ ΠΌΠΎΠ»ΠΈ βΠ΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΏΠ°ΡΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° β Π½Π΅ΡΡΠΌΡΠΈΠ²ΠΎ Π½Π°ΡΡΠ°Π»Π΅Π½ΡΠΎΠ²Π°Π½ΠΈΡΠ΅Π³ Ρ Π½Π°ΡΠ΅ΠΌ Π‘Π°Π²Π΅Π·Ρβ, ΠΏΡΠ΅Π΄Π»Π°ΠΆΡΡΠΈ: βΠΏΠΎΠ·ΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ Π³Π° ΠΊ ΡΠ΅Π±ΠΈ, ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ Ρ ΡΠΈΠΌ Ρ ΡΠ°Π½Π°ΡΠΎΡΠΈΡΡΠΌ Π΄ΡΡΠ³Π°, ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΌΡ Π½Π΅ Π±ΠΈ Π΄ΠΎΠ·Π²ΠΎΡΠ°Π²Π°ΠΎ ΠΏΠΈΡΠ°Π½ΡΠ΅ΡΠ΅β¦β.ΠΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ Π½ΠΎΠ²Π΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. Π‘ΠΎΡΠΈΡΠ° Π’ΠΎΠ»ΡΡΠ°ΡΠ° ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠ»Π° Ρ Π΄ΠΈΡΠ΅ΠΊΡΠΎΡΠΎΠΌ ΠΏΡΠΈΡ ΠΎΠ½Π΅ΡΡΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠ΅ ΠΊΠ»ΠΈΠ½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΠΎΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π½ΡΡΠΊΠΈΠ½ΠΈΠΌ ΠΎ Ρ ΠΎΡΠΏΠΈΡΠ°Π»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Ρ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Ρ ΠΊΠ»ΠΈΠ½ΠΈΠΊΡ. Π ΡΠΎΠΌΠ΅ ΡΠ΅ Π·Π½Π°Π»ΠΎ ΡΠ°ΠΌΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π±Π»ΠΈΡΠΊΠΈΡ ΡΡΠ΄ΠΈ. 21. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. ΠΎΠ½ Π½Π°ΠΏΡΡΡΠ° ΠΊΠ»ΠΈΠ½ΠΈΠΊΡ, ΡΠ·ΠΈΠΌΠ° ΡΠ° ΡΡΠ΅Π΄Π½Π΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠΈΡΠ΅ ΡΠΊΠΎΡΠΎ ΡΠ°Π² Π½ΠΎΠ²Π°Ρ ΠΈ Π·Π° Π΄Π°Π½ ΠΎΠ΄Π»Π°Π·ΠΈ Ρ ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄, Π³Π΄Π΅ ΠΎΠ΄ΡΠ΅Π΄Π° Ρ ΡΠΎΠ±ΠΈ Π±Ρ. 5 Ρ ΠΎΡΠ΅Π»Π° βΠΠ½Π³Π»Π΅ΡΠ΅Ρβ.Π£ ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠ΅ Π΄Π°Π½Π΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΎΠ±Π΅Π»Π΅ΠΆΠ°Π²Π°ΡΡ ΡΡΡΡΠ΅ΡΠΈ ΡΠ° ΠΡΡΡΠ΅Π²ΠΈΠΌ, Π. Π€. Π£ΡΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΠΌ, ΠΠ²Π°Π½ΠΎΠΌ ΠΡΠΈΠ±Π»ΡΠ΄Π½ΠΈΠΌ, Π. Π. ΠΡΠ»ΠΈΡ ΠΎΠΌ, Π. Π. Π‘Π°Π΄ΠΎΡΡΠ΅Π²ΠΈΠΌ, Π. Π. ΠΠΈΠΊΠΈΡΠΈΠ½ΠΈΠΌ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌΠ°.ΠΡΠΈΠ²Π°ΡΠ½ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠΠΎΡΠΎΠΌΡΠΈ Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1913. ΡΠ΅ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ΅ ΡΠ° ΠΠ½ΠΎΠΌ Π ΠΎΠΌΠ°Π½ΠΎΠ²Π½ΠΎΠΌ ΠΠ·ΡΡΠ°Π΄Π½ΠΎΠ²ΠΎΠΌ, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΈΠ»Π° ΠΊΠ°ΠΎ Π»Π΅ΠΊΡΠΎΡ Ρ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΡΠΈΡΠΈ βΠΡΡΡΡΠ²Π° Π. Π. Π‘ΠΈΡΠΈΠ½Π°β, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΡΠ°Π΄ΠΈ. ΠΠ΅ΠΊΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΡ ΡΠ΅ Π·Π°Π±Π°Π²ΡΠ°Π»ΠΈ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅Π»ΠΈ Π΄Π° ΠΆΠΈΠ²Π΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ. ΠΠ΅Ρ 21. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1914. ΡΠ΅ ΠΠ½Π° ΠΠ·ΡΡΠ°Π΄Π½ΠΎΠ²Π° ΡΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π° ΡΠΈΠ½Π°, ΠΏΠΎ ΠΈΠΌΠ΅Π½Ρ ΠΡΡΠΈΡ. ΠΠ½ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π½Π°ΡΠΌΠΈΡΡΠΈΡΠ½ΠΈΡΠΈ, ΠΎΠ΄ ΡΠ²Π΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π΅ Π΄Π΅ΡΠ΅, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π²Π°Π½Π±ΡΠ°ΡΠ½ΠΎ Π΄Π΅ΡΠ΅, ΠΠ½Π° ΡΠ΅ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π΅ ΡΠΌΡΡΠΈ Π±ΠΎΡΠΈΠ»Π° ΠΏΠΎ ΡΡΠ΄ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° Π΄Π° Π΄ΠΎΠΊΠ°ΠΆΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ Π΄Π΅ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ, ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·Π°Π»Π°. Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠ΅ Π²Π»Π°ΡΡΠΈ ΡΡ ΠΡΡΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΡΡΠ΅ΡΠ°Π»Π΅ ΠΏΠΎ Π»Π°ΠΆΠ½ΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠ²ΠΈΡΠΈ 1937. Π°Π»ΠΈ ΡΠΎ Π½ΠΈΡΠ΅ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·Π°Π½ΠΎ, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄Π° ΠΏΡΠΈΠΊΡΠΈΠ²Π°Π»Π° ΡΠ΅Π»Π° ΠΈΡΡΠΈΠ½Π° ΠΎ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½. ΠΠ΅Π΄Π°Π²Π½ΠΎ ΡΡ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΠΈΠ»ΠΈ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·ΠΈ Π΄Π° ΠΏΡΠ°ΡΠ½ΡΠΊ ΠΡΡΠΈΡΠ°, Π° ΡΡΠΊΡΠ½ΡΠ½ΡΠΊ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ°, ΠΆΠΈΠ²ΠΈ Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ ΠΡΡΠΈΡ ΠΏΡΠ΅Π±Π΅Π³Π°ΠΎ Π·Π° ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΡ, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ°Π·Π½Π°ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΡΠΈ ΡΡΡΠ΅ΡΠ°Π½.[5]ΠΡΠ°ΠΊΠΎΠ²ΠΈ ΠΈ Π΄Π΅ΡΠ°ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1917. ΡΠ΅ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΠΎ, Π° 4. ΡΡΠ»Π° ΠΈΡΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΈ Π²Π΅Π½ΡΠ°ΠΎ Ρ ΡΠ΅Π»Ρ ΠΠΈΡΠΈΠΊΠΈ-Π£Π»ΠΈΡΠ° ΡΠ° Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠΈΠ½Π°ΠΈΠ΄ΠΎΠΌ Π Π°ΡΡ , ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠΎΠΌ, Π±ΡΠ΄ΡΡΠΎΠΌ ΠΆΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΡΠ΅ΠΆΠΈΡΠ΅ΡΠ° ΠΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΠΎΠ΄Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ»Π΄Π°. ΠΠ΅Π½ΡΠ°ΡΠ΅ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΈ ΠΠΈΠ½Π°ΠΈΠ΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π»ΠΎ 30. ΡΡΠ½Π° 1917. Ρ ΡΡΠΊΠ²ΠΈ ΠΠΈΡΠΈΠΊΠ° ΠΈ ΠΡΠ»ΠΈΡΠ΅, Π° ΡΠ²Π°Π΄Π±Π° Ρ Π·Π³ΡΠ°Π΄ΠΈ Ρ ΠΎΡΠ΅Π»Π° Β«ΠΠ°ΡΠ°ΠΆΒ». ΠΠ· ΡΠΎΠ³ Π±ΡΠ°ΠΊΠ° ΡΠ΅ ΡΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ΡΠΊΠ° Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π° (1918β1992), Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°Ρ ΠΈ ΡΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°,[6] ΠΈ ΡΠΈΠ½ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ (1920β1986) β Π³ΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½ΡΠΊΠΈ ΠΈΠ½ΠΆΠ΅ΡΠ΅Ρ, ΡΡΠ΄Π±Π°Π»ΡΠΊΠΈ ΡΡΠ°ΡΠΈΡΡΠΈΡΠ°Ρ ΠΈ Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°Ρ. ΠΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ 1919. (ΠΈΠ»ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ 1920), ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Π½Π°ΠΏΡΡΡΠ° ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΡ, Π° Ρ ΡΡΠΊΠ°ΠΌΠ° ΡΡΡΠ΄Π½Π΅ ΠΠΈΠ½Π°ΠΈΠ΄Π΅ (ΡΠ° ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ), ΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΈΠΏΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠ° ΡΠ΅ΡΠΊΠ° Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π°. 19. ΡΠ΅Π±ΡΡΠ°ΡΠ° 1921. ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄Π½Π΅ΠΎ Π·Π°Ρ ΡΠ΅Π² Π·Π° ΡΠ°Π·Π²ΠΎΠ΄ Π±ΡΠ°ΠΊΠ°, Ρ ΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΠΎΠ±Π°Π²Π΅Π·Π°ΠΎ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΎ Π΄Π° ΠΈΡ ΠΎΠ±Π΅Π·Π±Π΅ΡΡΡΠ΅. ΠΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ Π΄Π΅ΡΡ, ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΡΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ»Π΄.ΠΠ°ΡΠΈΡΠ΅Π½Ρ ΠΎΡ ΠΈ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, Π»Π΅ΡΠΎ, 1919. ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°.ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1920. ΠΆΠΈΠ²ΠΈ ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΊΡΠ΅ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ°Π»ΠΈΠ½Π΅ ΠΠ΅Π½ΠΈΡΠ»Π°Π²ΡΠΊΠ΅. Π’ΠΎΠΊΠΎΠΌ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΡΠ° ΡΠ΅ Ρ ΡΠΎΠΌ Π²ΠΈΡΠ°, Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΈ ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠ΅, ΡΠΊΠΎΡΠΎ Π΄ΠΎ ΠΆΠ΅Π½ΠΈΠ΄Π±Π΅ ΡΠ° Π‘ΠΎΡΠΈΡΠΎΠΌ Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡ 1925.Π‘Π° ΠΡΠΈΠ΄ΠΎΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π½ΠΊΠ°Π½, Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1923.Π£ ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ 1921. Ρ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎΠ½ΠΈΡΠΈ Π. Π. ΠΠ°ΠΊΡΠ»ΠΎΠ²Π°, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ΅ Ρ Π°ΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠ»Π΅ΡΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΡΠΈΠ΄ΠΎΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π½ΠΊΠ°Π½, ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ Π·Π° 6 ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΈ ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΈΠΎ, ΠΈ Π±ΠΈΠΎ Ρ ΡΠΎΠΌ Ρ Π±ΡΠ°ΠΊΡ ΠΎΠ΄ 1922. Π΄ΠΎ 1923. ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠ²Π°Π΄Π±Π΅ ΡΠ΅ Ρ ΡΠΎΠΌ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Π½Π° ΡΡΡΠ½Π΅ΡΠ΅ ΠΏΠΎ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠΈ (ΠΠ΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠ°, Π€ΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠ°, ΠΠ΅Π»Π³ΠΈΡΠ°, ΠΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°) ΠΈ Ρ Π‘ΠΠ (4 ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠ°), Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΠΎ ΠΎΠ΄ ΠΌΠ°ΡΠ° 1922. Π΄ΠΎ Π°Π²Π³ΡΡΡΠ° 1923. ΠΠ΅ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΡΠΎ Π΄Π° ΠΎΠ½ Π½ΠΈΡΠ΅ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΡΡΡΠ°Π½Π΅ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ΅, Π΄ΠΎΠΊ ΠΎΠ½Π° ΡΠ΅ Π·Π½Π°Π»Π° ΡΠ°ΠΌΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΠ΅ΡΠΈ ΡΡΡΠΊΠΎΠ³. ΠΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ, ΠΎΠΏΠΈΡΡΡΡΡΠΈ ΡΠ°Ρ βΡΠ°Π²Π΅Π·β, Π°ΡΡΠΎΡΠΈ Π½Π°Π³Π»Π°ΡΠ°Π²Π°ΡΡ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Ρ ΡΡΠ±Π°Π²Π½ΠΎ-ΡΠΊΠ°Π½Π΄Π°Π»Π½Ρ ΡΡΡΠ°Π½Ρ, ΡΠ΅Ρ ΡΡ ΡΠ° Π΄Π²Π° ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, Π½Π΅ΡΡΠΌΡΠΈΠ²ΠΎ, Π·Π±Π»ΠΈΠΆΠΈΠ»ΠΈ ΠΈ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ΅ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Π°.[7] ΠΡΠ°ΠΊ ΡΠ° ΠΡΠΈΠ΄ΠΎΡΠΎΠΌ Π½ΠΈΡΠ΅ Π΄ΡΠ³ΠΎ ΡΡΠ°ΡΠ°ΠΎ, ΡΠ°ΠΊΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ Π°Π²Π³ΡΡΡΡ 1923. Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΎ Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²Ρ.ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1923. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ΅ ΡΠ° Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ²Π³ΡΡΡΠΎΠΌ ΠΠΈΠΊΠ»Π°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ½ ΠΏΠΎΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΎ ΡΠ΅Π΄Π°ΠΌ Π½Π΅ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ ΠΈΠ½ΡΠΈΠΌΠ½ΠΈΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° ΠΈΠ· ΡΠΈΠΊΠ»ΡΡΠ° βΠΡΠ±Π°Π² Ρ ΡΠ»ΠΈΠ³Π°Π½Π°β. Π£ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ ΡΡΠΈΡ ΠΎΠ²Π°, ΡΠΈΡΡΠΎΠ²Π°Π½ΠΎ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΠΈΠΌΠ΅ Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠ΅: βΠ¨ΡΠΎ ΠΌΠΈ ΡΠ°ΠΊΠΎ ΠΈΠΌΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π·Π²ΠΎΠ½ΠΈ, ΠΊΠ°ΠΎ Π°Π²Π³ΡΡΡΠΎΠ²ΡΠΊΠ° ΡΠ²Π΅ΠΆΠΈΠ½Π° (ΡΡΡ. Π§ΡΠΎ ΠΆ ΡΠ°ΠΊ ΠΈΠΌΡ ΡΠ²ΠΎΡ Π·Π²Π΅Π½ΠΈΡ, Π‘Π»ΠΎΠ²Π½ΠΎ Π°Π²Π³ΡΡΡΠΎΠ²ΡΠΊΠ°Ρ ΠΏΡΠΎΡ Π»Π°Π΄Π°?)β.[8][9] Π£ ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ 1976, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠΈ Π±ΠΈΠ»ΠΎ Π²Π΅Ρ 85 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°, Ρ ΡΠ°Π·Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΡ Ρ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΌ Π½Π°ΡΡΠ½ΠΈΡΠΈΠΌΠ°, ΠΠ²Π³ΡΡΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠ·Π½Π°Π»Π°, Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΡΠ° Ρ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ Π±ΠΈΠ»Π° ΠΏΠ»Π°ΡΠΎΠ½ΡΠΊΠ°, ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ ΡΠΈΠΌ ΡΠ°ΠΊ Π½ΠΈΠΊΠ°Π΄Π° Π½ΠΈΡΠ΅ Π½ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ±ΠΈΠ»Π°.[10]ΠΠ°Π½Π° 12. ΠΌΠ°ΡΠ° 1924. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠΎ ΡΠΈΠ½Π° ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ° ΠΠΎΠ»ΠΏΠΈΠ½Π°, ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΡΠ΅ ΡΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΈΡΠΎΠΌ ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΠ΄ΠΈΠΎΡΠ΅ΠΌ ΠΠ°Π΄Π΅ΠΆΠ΄ΠΎΠΌ ΠΠΎΠ»ΠΏΠΈΠ½. ΠΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄Π°Ρ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΠΈΡΠ°Ρ ΠΈ Π΄ΠΈΡΠΈΠ΄Π΅Π½Ρ.Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠ° ΡΡΠΏΡΡΠ³Π° Π‘ΠΎΡΠΈΡΠ° Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡ, ΡΠ½ΡΠΊΠ° ΠΠ°Π²Π° Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡΠ°ΠΠ°Π½Π° 18. ΡΠ΅ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΈΠΎ ΡΡΠ΅ΡΠΈ (ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠΈ) ΠΏΡΡ β Π‘ΠΎΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ½Π΄ΡΠ΅ΡΠ΅Π²Π½ΠΎΠΌ Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡ (1900β1957),[11] ΡΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΠ°Π²Π° Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄Π° Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅Ρ Π±ΠΈΠ±Π»ΠΈΠΎΡΠ΅ΠΊΠ΅ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π° ΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ°. Π’Π°Ρ Π±ΡΠ°ΠΊ ΠΌΡ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½ΠΈΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ½Π΅ΠΎ ΡΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΈ ΡΡΠΊΠΎΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°ΡΠΏΠ°ΠΎ. ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠΌΡΡΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, Π‘ΠΎΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ²Π΅ΡΠΈΠ»Π° ΡΠ²ΠΎΡ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΡΠ°ΠΊΡΠΏΡΠ°ΡΡ, ΡΡΠ²Π°ΡΡ, ΠΎΠΏΠΈΡΡ ΠΈ ΠΏΡΠΈΠΏΡΠ΅ΠΌΠΈ Π·Π° ΡΡΠ°ΠΌΠΏΡ Π΄Π΅Π»Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°, ΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π° ΠΌΠ΅ΠΌΠΎΠ°ΡΠ΅ ΠΎ ΡΠ΅ΠΌΡ.[12]Π‘ΠΌΡΡΠ₯ΠΎΡΠ΅Π» ΠΠ½Π³Π»Π΅ΡΠ΅ΡΠΠ°Π½Π° 28. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΡ ΠΏΡΠΎΠ½Π°ΡΠ»ΠΈ ΠΌΡΡΠ²ΠΎΠ³ Ρ Π»Π΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΎΠΌ Ρ ΠΎΡΠ΅Π»Ρ βΠΠ½Π³Π»Π΅ΡΠ΅Ρβ. ΠΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠ° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ°, Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ `ΠΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, Π΄ΡΡΠΆΠ΅, Π΄ΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°` `(ΡΡΡ. ΠΠΎ ΡΠ²ΠΈΠ΄Π°Π½ΡΡ, Π΄ΡΡΠ³ ΠΌΠΎΠΉ, Π΄ΠΎ ΡΠ²ΠΈΠ΄Π°Π½ΡΡβ¦)`. ΠΠΎ ΡΠ²Π΅Π΄ΠΎΡΠ΅ΡΡ ΠΠΎΠ»ΡΠ° ΠΡΠ»ΠΈΡ Π°, ΠΏΠ°ΠΏΠΈΡ Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΎΠ²Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΌΡ, ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΠΎ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ½ Π»ΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΠΎΡΠΈ ΡΠΌΡΡΠΈ. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΆΠ°Π»ΠΈΠΎ Π΄Π° Ρ ΡΠΎΠ±ΠΈ Π½Π΅ΠΌΠ° ΠΌΠ°ΡΡΠΈΠ»Π°, ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΌΠΎΡΠ°ΠΎ Π΄Π° ΠΏΠΈΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠΎΠΌ ΠΊΡΠ²ΡΡ.[13]ΠΠΎΡΠΌΡΡΠ½Π° ΡΠΎΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΠΊΠΎΠΌΠ΅ΠΌΠΎΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ Ρ Π‘Π°Π²Π΅Π·Ρ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Ρ ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄Ρ, ΡΠ΅Π»ΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π²Π΅Π·Π΅Π½ΠΎ Π²ΠΎΠ·ΠΎΠΌ Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²Ρ, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·ΠΎΠ²Π°Π½ ΠΎΠΏΡΠΎΡΡ ΡΠ° ΡΡΠ΅ΡΡΠ΅ΠΌ ΡΠΎΠ΄Π±ΠΈΠ½Π΅ ΠΈ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΠ° ΠΏΠΎΠΊΠΎΡΠ½ΠΈΠΊΠ°. Π‘Π°Ρ ΡΠ°ΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ 31. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²ΠΈ Π½Π° ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π³Π°ΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠΌ Π³ΡΠΎΠ±ΡΡ.ΠΠ°ΠΌΠ΅ΡΡΠ΅Π½ΠΎ ΡΠ°ΠΌΠΎΡΠ±ΠΈΡΡΠ²ΠΎΠΠ° ΡΠ°ΠΌΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΡ, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π²Π°ΠΎ ΠΠΊΡΠΎΠ±Π°ΡΡΠΊΡ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΡΡ, ΠΌΠ΅ΡΡΡΠΈΠΌ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΡΠ°Π·ΠΎΡΠ°ΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΠΈΡΠ°ΠΌΠ°, ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ² ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ Π΄ΠΎΠ²Π΅ΡΡΠΈ Ρ ΠΎΠΏΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡ. ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΈ Π±ΡΠΎΡ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π° Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π·Π°Π±ΡΠ°ΡΠ΅Π½ Ρ Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π‘Π°Π²Π΅Π·Ρ, Π½Π°ΡΠΎΡΠΈΡΠΎ Ρ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π‘ΡΠ°ΡΠΈΠ½Π°.Π‘Π°Ρ ΡΠ°Π½Π°. Π‘Π»Π΅Π²Π° β Π΄ΡΡΠ³Π° ΡΡΠΏΡΡΠ³Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΠΈΠ½Π°ΠΈΠ΄Π° Π Π°ΡΡ (Ρ ΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ³Π½ΡΡΠΎΠΌ ΡΡΠΊΠΎΠΌ) ΠΈ ΠΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΠΎΠ΄ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ»Π΄, ΡΠ° Π΄Π΅ΡΠ½Π΅ ΡΡΡΠ°Π½Π΅ β ΡΠ΅ΡΡΡΠ° ΠΠ΅ΠΊΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ° Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π° Π€ΡΠΎΠ΄ΠΎΡΠΎΠ²Π½Π°Π£ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ ΠΎΠ΄ 1970. Π΄ΠΎ 1980, ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π΅ ΡΡ ΡΠ΅ ΡΡΠΌΡΠ΅ ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Ρ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° ΡΠ° ΠΈΡΡΠ΅Π½ΠΈΡΠ°Π½ΠΈΠΌ ΡΠ°ΠΌΠΎΡΠ±ΠΈΡΡΠ²ΠΎΠΌ (Π·Π° ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΡ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Π° ΠΎΠΏΡΡΠΆΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ Π²Π»Π°ΡΡ Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π°). ΠΠΊΡ Π½Π° ΡΠ°Π·ΡΠ°Π΄Ρ ΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ½Π΅ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΡΡΡΠ°ΠΆΠ½ΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈΡΠ° ΠΠΎΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΠΈΠΌΠΈΠ½Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΠΊΠ° ΠΌΠΈΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ΅, ΠΏΡΠΊΠΎΠ²Π½ΠΈΠΊ Ρ ΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠΈ, ΠΠ΄ΡΠ°ΡΠ΄ Π₯Π»ΠΈΡΡΠ°Π»ΠΎΠ².[14][15] ΠΠ΅ΡΠ·ΠΈΡΠ° ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Ρ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΏΡΠΎΡΡΡΠ΅Π»Π° ΡΠ΅ Ρ ΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅, Ρ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎΡ ΡΠΎΡΠΌΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° Ρ Π’Π ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΈ βΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½β (2005).ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1989. ΠΏΠΎΠ΄ ΠΎΠΊΡΠΈΡΠ΅ΠΌ ΠΠ½ΡΡΠΈΡΡΡΠ° ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ βΠ. Π. ΠΠΎΡΠΊΠΈβ Π ΡΡΠΊΠ΅ ΠΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ ΠΠ°ΡΠΊΠ°, ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ ΠΊΠΎΠΌΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΏΠΎΠ΄ ΡΡΠΊΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΡΡΠ²ΠΎΠΌ ΡΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΈ ΡΡΡΠΊΠΎΠ³ βΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ»ΠΎΠ³Π°β ΠΡΡΠΈΡΠ° ΠΡΠΎΠΊΡΡΠ΅Π²Π°. ΠΠΎ ΡΠ΅Π½ΠΎΡ ΠΌΠΎΠ»Π±ΠΈ, ΡΠΏΡΠΎΠ²Π΅Π΄Π΅Π½ ΡΠ΅ Π½ΠΈΠ· Π΅ΠΊΡΠΏΠ΅ΡΡΠΈΠ·Π°, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ Π΄ΠΎΠ²Π΅Π»Π΅ Π΄ΠΎ Π·Π°ΠΊΡΡΡΠΊΠ°, Π΄Π° ΡΠ΅ βΡΠΈΡΠ°Π²Π° Π²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ° ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Ρ ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΡΠ΅Π½Π°, ΠΊΠ°ΠΊΠΎ Π±ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠΊΠ°ΡΠ°Π»Π° ΡΠ°ΡΡ Π½Π°ΡΠ΅Π³ Π½Π΅ΠΏΡΠΈΠΊΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π΅Π½ΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π°β.ΠΡΠΎΠ± Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° 1983.ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠ°ΡΠΏΠ°Π΄Π° Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π°, 90-ΠΈΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° 20. Π²Π΅ΠΊΠ°, ΡΡΠΌΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π΄ΠΎ ΡΠ°Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠ°Π»Π°, Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΎ Π±ΠΈΠ»ΠΎ Π·Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²ΠΎ ΠΏΠΎ Π½Π°Π»ΠΎΠ³Ρ Π°Π³Π΅Π½Π°ΡΠ° Π·Π²Π°Π½ΠΈΡΠ½Π΅ Π²Π»Π°ΡΡΠΈ, ΠΈΠΏΠ°ΠΊ ΡΠ΅ ΠΈΡΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π° ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈΡΡΠΈΠ½ΠΈΡΠ°. ΠΡΡΡΠ°ΠΆΠΈΠ²Π°ΡΠ° ΠΈΠ· 2009. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΠΎΠΊΠ°Π·Π°Π»Π° ΡΡ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎΡΠ±ΠΈΡΡΠ²ΠΎ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° ΠΈΡΡΠ΅Π½ΠΈΡΠ°Π½ΠΎ, ΡΡΠΎ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·ΡΡΡ ΠΊΡΠΈΠΌΠΈΠ½Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈ Π΅ΠΊΡΠΏΠ΅ΡΠΈΠΌΠ΅Π½ΡΠΈ ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Ρ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°.[16]ΠΠΌΠ°ΠΎ ΡΠ΅ 30 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°. ΠΠ°Π»ΠΈΠ½Π° ΠΠ΅Π½ΠΈΡΠ»Π°Π²ΡΠΊΠ°ΡΠ° ΡΠ±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Π½Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎΠΌ Π³ΡΠΎΠ±Ρ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Ρ Π΄Π°Π½Π° ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅.ΠΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΠ°ΠΠ΄ ΠΏΡΠ²ΠΈΡ Π·Π±ΠΈΡΠΊΠΈ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΠ΅ (βΠ Π°Π΄ΡΠ½ΠΈΡΠ°β, 1916; βΠ‘Π΅ΠΎΡΠΊΠΈ ΡΠ°ΡΠΎΡΠ»ΠΎΠ²β, 1918) ΠΈΡΡΡΠΏΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅Π½ΠΈ Π»ΠΈΡΠΈΠΊ, ΠΌΠ°ΡΡΡΠΎΡ Π΄ΡΠ±ΠΎΠΊΠΎ ΠΏΡΠΈΡ ΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΠ·ΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠ·Π°ΠΆΠ°, ΠΏΠ΅Π²Π°Ρ ΡΠ΅ΠΎΡΠΊΠ΅ Π ΡΡΠΈΡΠ΅, ΠΏΠΎΠ·Π½Π°Π²Π°Π»Π°Ρ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΠ³ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ° ΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½Π΅ Π΄ΡΡΠ΅. ΠΠ΄ 1919β1923. ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°Π²Π° Π³ΡΡΠΏΡ ΠΈΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΡΡΠ°. Π’ΡΠ°Π³ΠΈΡΠΊΠΎ Π΄ΠΎΠΆΠΈΠ²ΡΠ°Π²Π°ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠ° ΠΈ Π΄ΡΡΠ΅Π²Π½Π° ΡΠΌΠ΅ΡΠ΅Π½ΠΎΡΡ ΠΈΠ·ΡΠ°ΠΆΠ΅Π½ΠΈ ΡΡ Ρ ΡΠΈΠΊΠ»ΡΡΠΈΠΌΠ° βΠΠΎΠ±ΡΠ»ΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠ°Π±Π»ΠΈβ (1920) ΠΈ βΠΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°β (1924) ΠΈ Ρ ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠΈ βΠ¦ΡΠ½ΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊβ (1925). Π£ ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠΈ βΠΠ°Π»Π°Π΄Π° ΠΎ Π΄Π²Π°Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΡΠ΅ΡΡΠΎΡΠΈΡΠΈβ (1924), ΠΏΠΎΡΠ²Π΅ΡΠ΅Π½ΠΎΡ Π±Π°ΠΊΠΈΠ½ΡΠΊΠΈΠΌ ΠΊΠΎΠΌΠ΅ΡΠ°ΡΠΈΠΌΠ°, Π·Π±ΠΈΡΡΠΈ βΠ ΡΡ Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠ°β (1925) ΠΈ ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠΈ βΠΠ½Π° Π‘ΡΠ΅Π³ΠΈΠ½Π°β (1925), ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΡΡΠ΅ΠΌΠΈ Π΄Π° Π΄ΠΎΡΡΠΈΠ³Π½Π΅ βΠΊΠΎΠΌΡΠ½ΠΎΠΌ ΠΏΡΠΈΠΌΠΎΡΠ°Π½Ρ Π ΡΡβ, ΠΈΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΡΠ΅ΡΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΎΠΌ βΠ ΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π»Π°Π·Π΅ΡΠ΅β, βΠ·Π»Π°ΡΠ½Π΅ ΠΈΠ·Π±Π΅β.Π’Π΅ΠΌΠ°ΡΠΈΠΊΠ° ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Π°ΠΠΎΡΡΡΠ΅Ρ ΠΈ Π°ΡΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° Π½Π° ΠΏΠ°ΡΠΏΠ°ΡΡΡΡ, 1923ΠΠ· ΠΏΠΈΡΠ°ΠΌΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° 1911β1913 ΠΎΡΠ»ΠΈΠΊΠ°Π²Π° ΡΠ΅ ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Ρ ΡΠ°Π·Π²ΠΈΡΠΊΡ, ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ Π΄ΡΡ ΠΎΠ²Π½ΠΎ ΡΠ°Π·ΡΠ΅Π²Π°ΡΠ΅. Π‘Π²Π΅ ΡΠΎ, Π½Π°ΡΠ»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠ°Π· Ρ ΠΏΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΡ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ Π»ΠΈΡΠΈΠΊΠ΅ 1910β1913, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 60 ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° ΠΈ ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠ°. ΠΠ²Π΄Π΅ ΡΡ ΠΈΠ·ΡΠ°ΠΆΠ΅Π½ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΡΡΠ±Π°Π² ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΡΠ²Π΅ΠΌΡ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΠΌ, ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ, ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½ΠΈ. ΠΠ° ΡΠ°Ρ Π½Π°ΡΠΈΠ½, ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΎ ΠΏΠΎΠ±ΡΡΡΡΠ΅ ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ° ΠΎΠΊΠΎΠ»Π½Π° ΠΏΡΠΈΡΠΎΠ΄Π° (βΠΠ·Π°ΡΠΊΠ°Π½ Π½Π° ΡΠ΅Π·Π΅ΡΡ ΠΏΡΡΠΏΡΡΠ½Π° ΡΠ²Π΅ΡΠ»ΠΎΡΡ Π·ΠΎΡΠ΅β¦β, βΠΡΠ΅Π·Π°β, βΠΡΠΎΠ»Π΅ΡΠ½ΠΎ Π²Π΅ΡΠ΅β, βΠΠΎΡβ, βΠΠ·Π»Π°Π·Π°ΠΊ ΡΡΠ½ΡΠ°β, βΠΠ΅Π²Π° Π·ΠΈΠΌΠ° β ΡΠ°ΡΡΠ΅β¦β, βΠΠ²Π΅Π·Π΄Π΅β, βΠ’Π°ΠΌΠ½Π° ΠΌΠ°Π»Π° Π½ΠΎΡ, Π½Π΅ Π΄Π° Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΏΠΈΡΠ΅β¦β ΠΈ Π΄Ρ.).ΠΠ΄ ΠΏΡΠ²ΠΈΡ , ΠΏΠ°ΠΊ, ΡΡΠΈΡ ΠΎΠ²Π°, ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π·Π°Π²ΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΈ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ΄ ΡΠ°Π½ΡΠ°ΡΠ° 1914. ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΡΡΡΡ Ρ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠΈ (βΠΡΠ΅Π·Π°β, βΠΠΎΠ²Π°Ρβ ΠΈ Π΄Ρ). ΠΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ²Π΅Ρ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΈΡΠΈ, Π° Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½ΠΎ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ Ρ ΡΠ΅ΠΌΡ ΠΏΠΎΡΠΈΡΡ Π΄Π° Π·Π°ΡΠ·ΠΈΠΌΠ°ΡΡ Π±ΠΈΠ±Π»ΠΈΡΡΠΊΠΈ ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΡΠΈ ΠΈ Ρ ΡΠΈΡΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΠΌΠΎΡΠΈΠ²ΠΈ.ΠΠ° ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΡ 1916. ΠΈΠ·Π»Π°Π·ΠΈ ΠΈΠ· ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ΅ ΠΏΡΠ²Π° ΠΊΡΠΈΠ³Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° βΠ Π°Π΄ΡΠ½ΠΈΡΠ°β. Π£ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Ρ, ΡΠ°Π΄ΡΠΆΠΈΠ½ΠΈ Π²Π΅ΡΠ΅Π³ Π΄Π΅Π»Π° ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° (1910β1915) ΠΈ Ρ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄Π°Π±ΠΈΡΡ Π²ΠΈΠ΄ΠΈ ΡΠ΅ Π·Π°Π²ΠΈΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΎΠ΄ ΡΠ°ΡΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠ΅ΡΠ° ΠΈ ΡΠΊΡΡΠ° ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ΅.Π‘ΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²ΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° 1914β1917. ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΎ ΠΈ ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ²ΡΡΠ΅ΡΠ½ΠΎ (βΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π°β, βΠΠ΅Π³ΠΎΡΠΈΡβ, βΠ ΡΡβ, βΠΠ°ΡΡΠ° ΠΠΎΡΠ°Π΄Π½ΠΈΡΠ°β, βΠΡΠΊβ, βΠΡΡΡ-ΠΌΠ»Π°Π΄Π΅Π½Π°Ρβ, βΠΠ»Π°Π²Π΅ΡΠ½ΠΈΠ»ΠΎβ ΠΈ Π΄Ρ. ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅). Π£ ΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΏΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠ° ΠΊΠΎΠ½ΡΠ΅ΠΏΡΠΈΡΠ° ΡΠ²Π΅ΡΠ° ΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ°. ΠΡΠ½ΠΎΠ²Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΈΠ½ΡΠΏΠΈΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ βΠΈΠ·Π±Π°β (Π‘Π΅ΠΎΡΠΊΠ° Π΄ΡΠ²Π΅Π½Π° ΠΊΡΡΠ°), ΡΠ° ΡΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ Π°ΡΡΠΈΠ±ΡΡΠΈΠΌΠ°. Π£ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΈ βΠΡΡΡΠ΅Π²ΠΈ ΠΠ°ΡΠΈΡΠ΅β (1918), ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΏΠΈΡΠ΅: βΠΠ·Π±Π° ΠΏΡΠΎΡΡΠΎΡΡΠ΄Π½Π° β ΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΈΠΌΠ±ΠΎΠ» ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΈ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ° ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΡΠ²Π΅ΡΡ, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ ΡΠ°Π·ΡΠ°Π΄ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠΎΡ ΠΏΡΠ΅ ΡΠ΅Π³Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈ ΠΏΡΠ΅ΡΠΈ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ Π΄Π°Π»Π΅ΠΊΠΈ ΡΠ²Π΅Ρ ΠΏΠΎΡΡΠΈΠ½ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ΅Π±ΠΈ ΡΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΡΠ΅ΠΌ ΡΡΠ²Π°ΡΠΈ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΎΠ³ΡΠΈΡΡΠ°β. ΠΠ·Π±Π΅, ΠΎΠΊΡΡΠΆΠ΅Π½Π΅ Π΄Π²ΠΎΡΠΈΡΡΠΈΠΌΠ°, ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠ΅Π½Π΅ ΠΏΠ»ΠΎΡΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ ΠΏΡΡΡΠ° ΠΈ βΠΏΠΎΠ²Π΅Π·Π°Π½Π΅β ΡΠ΅Π΄Π½Π° Ρ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠΌ ΠΏΡΡΠ΅ΠΌ ΠΈΠ»ΠΈ ΡΡΠ°Π·ΠΎΠΌ, ΠΎΠ±ΡΠ°Π·ΡΡΡ ΡΠ΅Π»ΠΎ. Π ΡΠ΅Π»ΠΎ, ΠΎΠ³ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ΅Π½ΠΎ ΠΎΠΊΠΎΠ»ΠΈΡΠΎΠΌ (ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ ΠΏΡΡΡΠ°), Π·Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π° Π ΡΡΠΈΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΡΠ΅Π½Π° ΠΎΠ΄ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΠ° ΡΡΠΌΠ°ΠΌΠ° ΠΈ ΠΌΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°ΠΌΠ°.βΠΠ΅ Π²ΠΈΠ΄Π°ΡΡ ΠΊΠΎΠ½ΡΠ° ΠΈ ΠΊΡΠ°Ρ,Π’ΠΎΠ»ΡΠΊΠΎ ΡΠΈΠ½Ρ ΡΠΎΡΡΡ Π³Π»Π°Π·Π°β¦βΠΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ½ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ: βΠΠ°ΠΌΠΎΠ»ΠΈΠΎ Π±ΠΈΡ ΡΠΈΡΠ°ΠΎΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΡΠ²ΠΈΠΌ ΠΌΠΎΡΠΈΠΌ ΠΡΡΡΠΈΠΌΠ°, ΠΠΎΠΆΡΠΈΠΌ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ°ΠΌΠ° ΠΈ ΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π°ΠΌΠ°, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° Π½Π΅ΡΠ΅ΠΌΡ Π±Π°ΡΠΊΠΎΠ²ΠΈΡΠΎΠΌ Ρ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΠΈβ. Π₯Π΅ΡΠΎΡ Π»ΠΈΡΠΈΠΊΠ΅ ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ»ΠΈ βΠ·Π΅ΠΌΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π΄ΠΈΠΌΠΈβ, βΠ½Π° ΠΏΡΡΠΏΡΡΠ½ΠΎΡ Π·ΠΎΡΠΈβ, ΠΈ ΠΏΠΎΠΊΠ»Π°ΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½ΠΈ: βΠΠΎΡΠ° Π»ΠΈΡΠΈΠΊΠ°, β Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, β ΠΆΠΈΠ²ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΡΡΠ±Π°Π²ΡΡ, ΡΡΠ±Π°Π²ΡΡ ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½ΠΈ. ΠΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ΅ Π·Π°Π²ΠΈΡΠ°ΡΠ° β ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΌΠΎΠΌ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Ρβ.Π£ ΠΏΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΏΡΠ΅ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΡΠ΅, Π ΡΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎΠ»ΠΈΠΊΠ°: βΠ·Π°ΠΌΠΈΡΡΠ΅Π½Π° ΠΈ Π½Π΅ΠΆΠ½Π°β, ΡΠΌΠΈΡΠ΅Π½Π° ΠΈ Π±ΡΠ½ΡΠΎΠ²Π½Π°, Π½ΠΈΡΡΠ°Π²Π½Π° ΠΈ Π²Π΅ΡΠ΅Π»Π°. Π£ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠΈ βΠΠΈΡΠΈ ΡΠΈ Ρ ΠΌΠΎΠ³ Π±ΠΎΠ³Π° Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π°Π»Π°β¦β (1916), ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ Π·ΠΎΠ²Π΅ Π ΡΡΠΈΡΡ β βΠΏΡΠΈΠ½ΡΠ΅Π·Ρ ΠΏΠΎΡΠΏΠ°Π½Ρβ, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ βΠ½Π° ΠΌΠ°Π³Π»ΠΎΠ²ΠΈΡΠΎΠΌ Π±ΡΠ΄Ρβ, ΠΊΠ° βΠ²Π΅ΡΠ΅Π»ΠΎΡ Π²Π΅ΡΠΈβ, ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄Π° ΠΏΡΠΈΠ²ΡΠΆΠ΅Π½ ΠΎΠ½ ΡΠ°ΠΌ. Π£ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠΈ βΡΡΡΠΈ Ρ ΠΎΠΆΠ΅ΡΠ΅Π±Π°β¦β (1916) ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ Π±ΡΠΊΠ²Π°Π»Π½ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΡΡ β βΠΏΡΠ΅ΠΎΠ±ΡΠ°ΠΆΠ΅ΡΠ΅β Π ΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΊΡΠΎΠ· βΠΌΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΠΊΡΡΡβ, ΠΈ Π³ΡΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΡΠ°Ρ.Π Π½Π° Π·Π΅ΠΌΡΠΈ ΠΈ Π½Π° Π½Π΅Π±Ρ, ΠΎΠ½ ΡΡΠΏΡΠΎΡΡΡΠ°Π²ΡΠ° ΡΠ°ΠΌΠΎ Π΄ΠΎΠ±ΡΠ΅ ΠΈ Π·Π»Π΅, βΡΠΈΡΡΠ΅β ΠΈ βΠ½Π΅ΡΠΈΡΡΠ΅β. ΠΠ°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ Ρ ΠΠΎΠ³ΠΎΠΌ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ»ΡΠ³Π°ΠΌΠ°, Π½Π΅Π±Π΅ΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΈ Π·Π΅ΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΈΠΌ, ΠΊΠΎΠ΄ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΎΠ΄ 1914β1918. Π΄Π΅Π»ΡΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ° βΠ½Π΅ΡΠΈΡΡΠΎΡΠ°β: ΡΡΠΌΡΠΊΠ°, Π²ΠΎΠ΄Π΅Π½Π° ΠΈ Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΠ°. ΠΠ»Π° ΡΡΠ΄Π±ΠΈΠ½Π°, ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ, Π΄ΠΎΡΠ°ΠΊΠ»Π° ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½Π΅, ΠΈ ΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠΈΠ»Π° ΡΠ²ΠΎΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°Ρ Π½Π° ΡΠ΅Π½ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊ:βΠΠΈΡΠΈ ΡΠΈ Ρ ΠΌΠΎΠ³ Π±ΠΎΠ³Π° Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π°Π»Π°,Π ΡΡΠΈΡΠΎ, ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½ΠΎ ΠΌΠΎΡΠ°!Π’ΠΈ ΡΠΈ, ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ°ΡΠΎΠ±Π½ΠΈΡΠ°, Π΄Π°ΡΠΈΠ½Π΅ ΠΌΠ΅ΡΠΈΠ»Π°,Π Π±ΠΈΠΎ ΡΠ°ΠΌ, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΡΠΈΠ½Π°ΠΊ ΡΠ²ΠΎΡ, ΡΠ°.βΠΠ»ΠΈ ΠΈ Ρ ΡΠ΅, ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΠΎΠ½Π°ΡΠ½Π΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Ρ ΡΠΎ, Π΄Π° ΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΈ ΠΊΡΡΠ³ Π±ΠΈΡΠΈ ΡΠ°Π·ΠΎΡΠ΅Π½. ΠΠ΅ΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ°ΠΎ ΡΠ²Π΅ βΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠΎΠ΄Π±ΠΈΠ½ΠΎΠΌβ: Π·Π½Π°ΡΠΈ, ΡΡΠ΅Π±Π° Π΄Π° Π½Π°ΡΡΡΠΏΠΈ ΡΠ°ΠΊΠ²ΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ²ΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠΈ βΠ±ΡΠ°ΡΠ°β.4/3
Sergej Jesenjin Pjesme / IzborTvrdi povezΠ‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ (ΡΡΡ. Π‘Π΅ΡΠ³Γ©ΠΉ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΓ‘Π½Π΄ΡΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΡΓ©Π½ΠΈΠ½; ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎ, 3. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±Π°Ρ 1895 β ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄, 28. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±Π°Ρ 1925) ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΡΡΠΊΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ, ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠ³ ΠΏΡΠ°Π²ΡΠ° ΠΈΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΠ·ΠΌΠ°.[2]ΠΠ°ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΡ: ΠΠ΅ΡΠΌΠ° ΠΎ ΠΊΠ΅ΡΡΡΠΈ, ΠΡΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΡ ΠΌΠ°Π½Π³ΡΠΏΠ°, ΠΠΎΠ»ΠΈΡΠ²Π° Π·Π° ΡΠΌΡΠ»Π΅, ΠΠΈΡΠΌΠΎ ΠΌΠ°ΡΡΠΈ, ΠΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° ΠΠΎΡΠΊΠ²Π° ΠΈ ΠΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, Π΄ΡΡΠΆΠ΅, Π΄ΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°.ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Π²Π°ΠΆΠΈ Π·Π° ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ ΠΎΠ΄ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠΈΡ ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ Π½Π°ΡΠΎΠΌΠΈΡΠ΅Π½ΠΈΡΠΈΡ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Π ΡΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ±ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΊΠ»Π° ΡΠ° ΡΠ΅Π»Π°, ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π±Π΅ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ°ΠΎ βΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π»Π°β, ΠΈ Ρ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΈΠΌ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° Π±Π°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠΎΠΌ Π½Π° ΡΠ΅Π»Ρ.ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°Π ΠΎΠ΄Π½Π° ΠΊΡΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° Ρ ΡΠ΅Π»Ρ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎ, ΡΠ°Π΄Π° ΠΌΡΠ·Π΅Ρ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°Π ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ΅Π»Ρ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎ Ρ Π ΡΠ°Π·Π°ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π³ΠΈΠΎΠ½Ρ 3. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° (21. ΡΠ΅ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° ΠΏΠΎ ΡΡΠ°ΡΠΎΠΌ ΠΊΠ°Π»Π΅Π½Π΄Π°ΡΡ) 1895. Ρ ΡΠ΅ΠΎΡΠΊΠΎΡ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ, ΠΎΠ΄ ΠΎΡΠ° ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ° ΠΠΈΠΊΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° (1873β1931), ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ΅ Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π΅ Π€ΡΠΎΠ΄ΠΎΡΠΎΠ²Π½Π΅ Π’ΠΈΡΠΎΠ²Π΅ (1875β1955). ΠΠΎΡΠ΅ΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΠΏΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΡ ΡΠ° Π΄Π΅Π²Π΅Ρ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1904. ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°ΠΎ Ρ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΡΠΊΡ ΡΠΊΠΎΠ»Ρ, ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠΈΡΠ΅Π³ Π·Π°Π²ΡΡΠ΅ΡΠΊΠ° 1909. ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΡΡΡΠ΄ΠΈΡΠ° Ρ ΡΡΠΊΠ²Π΅Π½ΠΎΡ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΡΠ°Π·ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡ ΡΡΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΡ ΡΠΊΠΎΠ»ΠΈ (Π΄Π°Π½Π°Ρ ΠΌΡΠ·Π΅Ρ Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°) Ρ Π‘ΠΏΠ°Ρ-ΠΠ»Π΅ΠΏΠΈΠΊΠ°ΠΌΠ°. ΠΠΎ Π·Π°Π²ΡΡΠ΅ΡΠΊΡ ΡΠΊΠΎΠ»Π΅, Ρ ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ 1912. ΠΏΡΠ΅ΡΠ΅Π»ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²Ρ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΏΡΠ²ΠΎ Ρ ΠΌΠ΅ΡΠ°ΡΠΈ, Π° Π·Π°ΡΠΈΠΌ ΠΊΠ°ΠΎ Π»Π΅ΠΊΡΠΎΡ Ρ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΡΠΈΡΠΈ. ΠΠ΅Ρ 1913. ΠΏΠ°ΡΠ°Π»Π΅Π»Π½ΠΎ Ρ ΠΏΠΎΡΠ»ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡ Π°ΡΠ° ΡΡΡΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ βΠ΄ΠΎΠ±ΡΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΈ ΡΠ»ΡΡΠ°Π»Π°Ρβ Π½Π° ΠΠΎΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠΌ Π³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΠΌ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΡ Π¨Π°ΡΠ°Π²ΡΠΊΠΎΠ³, Π½Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΎ-ΡΠΈΠ»ΠΎΠ·ΠΎΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΠΊΡ. ΠΡΡΠΆΠΈ ΡΠ΅ ΠΈΠ½ΡΠ΅Π½Π·ΠΈΠ²Π½ΠΎ ΡΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΈΠΌΠ° Π‘ΡΡΠΈΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎ-ΠΌΡΠ·ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΡΠΆΠΎΠΊΠ°.ΠΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΠ³ΡΠ°Π΄Π° ΡΠΊΠΎΠ»Π΅, Ρ ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΠΈΡΠ°ΠΎ Π‘. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Ρ Π³ΡΠ°Π΄Ρ Π‘ΠΏΠ°Ρ-ΠΠ»Π΅ΠΏΠΈΠΊΠΈΠ£ Π΄Π΅ΡΠΈΡΠ΅ΠΌ ΡΠ°ΡΠΎΠΏΠΈΡΡ βΠΠΈΡΠΎΠΊβ, 1914. ΡΡ ΠΏΠΎ ΠΏΡΠ²ΠΈ ΠΏΡΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1915, ΠΏΡΠ΅ΡΠ΅Π»ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π‘Π°Π½ΠΊΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠ±ΡΡΠ³, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ° ΠΠ»ΠΎΠΊΠ°, Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΠΎΡΠΎΠ΄Π΅ΡΠΊΠΎΠ³, ΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π°ΡΠ° ΠΡΡΡΠ΅Π²Π° ΠΈ ΠΠ½Π΄ΡΠ΅ΡΠ° ΠΠ΅Π»ΠΎΠ³, ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ΡΠΈΡΡΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅. Π£Π· ΡΠΈΡ ΠΎΠ²Ρ ΠΏΠΎΠΌΠΎΡ, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π³ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΠΎΠ΅ΡΠΈΠΊΡ ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°Ρ Ρ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΌ ΠΊΡΡΠ³ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ°.Π£ ΡΠ°Π½ΡΠ°ΡΡ 1916. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ° ΠΏΠΎΠ·ΠΈΠ² Π·Π° ΠΡΠ²ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ°Ρ ΠΈ Π·Π°Ρ Π²Π°ΡΡΡΡΡΠΈ Π·Π°Π»Π°Π³Π°ΡΠΈΠΌΠ° Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠ²Π°, Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ° Π·Π²Π°ΡΠ΅ (βΡ Π½Π°ΡΠ²ΠΈΡΠ΅Π³ Π²ΡΡ Π°β) Π±ΠΎΠ»Π½ΠΈΡΠ°ΡΠ° Ρ Π¦Π°ΡΡΠΊΠΎΡΠ΅ΠΎΡΠΊΠΎΠΌ Π²ΠΎΡΠ½ΠΎ-Π±ΠΎΠ»Π½ΠΈΡΠΊΠΎΠΌ Π²ΠΎΠ·Ρ Π±Ρ. 143 ΠΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΠΠΈΡΠΎΡΠ°Π½ΡΡΠ²Π° Π¦Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ΅ Π€ΡΠΎΠ΄ΠΎΡΠΎΠ²Π½Π΅. Π£ ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ΅ Π·Π±Π»ΠΈΠΆΠΈΠΎ Ρ Π³ΡΡΠΏΠΎΠΌ βΠΠΎΠ²ΠΎΡΠ΅ΠΎΡΠΊΠΈΡ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°β ΠΈ ΠΈΠ·Π΄Π°ΠΎ ΠΏΡΠ²Ρ Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ (βΠ Π°Π΄ΡΠ½ΠΈΡΠ°β β 1916), ΠΊΠΎΡΠ° Π³Π° ΡΠ΅ ΡΡΠΈΠ½ΠΈΠ»Π° Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈΠΌ.ΠΡΠ²Π° Π·Π±ΠΈΡΠΊΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° Π‘. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°ΠΠ°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ Ρ ΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π°ΡΠ΅ΠΌ ΠΡΡΡΠ΅Π²ΠΈΠΌ ΡΠ΅ΡΡΠΎ Π½Π°ΡΡΡΠΏΠ°, ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΎΠ³ ΠΏΡΠ΅Π΄ ΡΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠΎΠΌ Π€ΡΠΎΠ΄ΠΎΡΠΎΠ²Π½ΠΎΠΌ ΠΈ ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ ΡΠ΅ΡΠΊΠ°ΠΌΠ° Ρ Π¦Π°ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π‘Π΅Π»Ρ.ΠΠ΄ 1915β1917 ΡΠ΅ Π΄ΡΡΠΆΠΈ Ρ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΠΠ΅ΠΎΠ½ΠΈΠ΄ΠΎΠΌ ΠΠ°Π½Π΅Π³ΠΈΡΠ΅ΡΠΎΠΌ,[3] ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ±ΠΈΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΠΌΠΈΡΠΈΡΠ΅ Π·Π° Π²Π°Π½ΡΠ΅Π΄Π½Π΅ ΡΠΈΡΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠΎΡΡΠ΅ΡΠ° Π£ΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³.Π£ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ Π±Π°Π²ΡΠ΅ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΈΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΠ·ΠΌΠΎΠΌ, ΠΈΠ·Π°ΡΠ»ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π·Π±ΠΈΡΠΊΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° β βΠ’ΡΠ΅ΡΡΠ°Π΄Π½ΠΈΡΠ°β, βΠΡΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΡ Ρ ΡΠ»ΠΈΠ³Π°Π½Π°β (ΠΎΠ±Π° β 1921), βΠΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΊΠ°Π²Π³Π°ΡΠΈΡΠ΅β (1923), βΠΠΎΡΠΊΠ²Π° ΠΊΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ°β (1924), ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠ° βΠΡΠ³Π°ΡΠΎΠ²β.ΠΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ 1921. ΡΠ° ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠΌ ΠΠ°ΠΊΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΡΡΠΌΠΊΠΈΠ½ΠΈΠΌ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Ρ Π‘ΡΠ΅Π΄ΡΡ ΠΠ·ΠΈΡΡ, ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠΎ Π£ΡΠ°Π» ΠΈ ΠΡΠ΅Π½Π±ΡΡΠ³. ΠΠ΄ 13. ΠΌΠ°ΡΠ°[4] Π΄ΠΎ 3. ΡΡΠ½Π° Π³ΠΎΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π’Π°ΡΠΊΠ΅Π½ΡΡ ΠΊΠΎΠ΄ Π΄ΡΡΠ³Π° ΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ° Π¨ΠΈΡΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠ°. Π’Π°ΠΌΠΎ ΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΏΡΡΠ° Π½Π°ΡΡΡΠΏΠ°ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΠΈ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ Π½Π° ΠΏΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠΈΠΌ Π²Π΅ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ°. ΠΠΎ ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ° ΠΎΡΠ΅Π²ΠΈΠ΄Π°ΡΠ°, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ Π²ΠΎΠ»Π΅ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅Π΄ΠΈ Ρ ΡΡΠ°ΡΠΎΠΌ Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΈ ΡΠ»ΡΡΠ° ΡΠ·Π±Π΅ΠΊΠΈΡΡΠ°Π½ΡΠΊΡ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΡ ΠΈ ΠΌΡΠ·ΠΈΠΊΡ. Π£ Π²ΠΎΠ·Ρ, ΠΊΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ, ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ ΡΠ²Π΅ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ²ΠΎΠ³ Π±ΠΎΡΠ°Π²ΠΊΠ° Ρ Π’Π°ΡΠΊΠ΅Π½ΡΡ, Π·Π°ΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΡΠΈΠΌ Π²ΠΎΠ·ΠΎΠΌ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Ρ Π‘Π°ΠΌΠ°ΡΠΊΠ°Π½Π΄, ΠΡΡ Π°ΡΡ ΠΈ ΠΠΎΠ»ΡΠΎΡΠ°ΡΠΊ (Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠΈ ΠΡΡ Π°Π±Π°Π΄). 3. ΡΡΠ½Π° 1921. Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΠΎΠ΄Π»Π°Π·ΠΈ ΠΈΠ· Π’Π°ΡΠΊΠ΅Π½ΡΠ° ΠΈ 9. ΡΡΠ½Π° 1921. ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠ° Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²Ρ. Π‘ΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΎΠΊΠΎΠ»Π½ΠΎΡΡΠΈ, Π²Π΅ΡΠΈ Π΄Π΅ΠΎ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΡΠ΅ΡΠΊΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π°, ΠΏΡΠΎΠΆΠΈΠ²Π΅Π»Π° ΡΠ΅ Ρ Π’Π°ΡΠΊΠ΅Π½ΡΡ.ΠΠΎΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ 1920-ΠΈΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ Π°ΠΊΡΠΈΠ²Π½ΠΎ Π±Π°Π²ΠΈΠΎ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎ-ΠΈΠ·Π΄Π°Π²Π°ΡΠΊΠΎΠΌ Π΄Π΅Π»Π°ΡΠ½ΠΎΡΡΡ, Π° ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠ΄Π°ΡΠΎΠΌ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Ρ ΠΈΠ·Π½Π°ΡΠΌΡΠ΅Π½ΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠΆΠ°ΡΠΈ Ρ ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΎΡ ΠΠΈΠΊΠΈΡΡΠΊΠΎΡ ΡΠ»ΠΈΡΠΈ, ΡΡΠΎ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠ·ΠΈΠΌΠ°Π»ΠΎ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°. ΠΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΠΏΠΎ Π·Π΅ΠΌΡΠΈ. Π’ΡΠΈ ΠΏΡΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠΎ ΠΠ°Π²ΠΊΠ°Π·, Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΏΡΡΠ° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Ρ ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄Ρ, ΡΠ΅Π΄Π°ΠΌ ΠΏΡΡΠ° β Ρ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Ρ.ΠΠ΄ 1924. Π΄ΠΎ 1925. ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠΎ ΠΠ·Π΅ΡΠ±Π΅ΡΡΠ°Π½, Π΄Π°ΠΎ Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° Π½Π° ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΡΠ΅. βΠ¦ΡΠ²Π΅Π½ΠΈ ΠΈΡΡΠΎΠΊβ, ΡΠ΅ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΠΎ Ρ ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΡΠΈΡΠΈ. ΠΠΎΡΡΠΎΡΠΈ Π²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ° ΠΎ ΡΠΎΠΌΠ΅, Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΡΠ°ΠΌΠΎ, Ρ ΠΌΠ°ΡΡ 1925. Π±ΠΈΠ»Π° Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°Π½Π° βΠΠΎΡΠ»Π°Π½ΠΈΡΠ° ΡΠ΅Π²Π°Π½ΡΠ΅Π»ΠΈΡΡΡ ΠΠ΅ΠΌΡΠ°Π½Ρβ.ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1924. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΡΠΈΠΎ Π΄Π° Π½Π°ΠΏΡΡΡΠΈ ΠΈΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΠ·Π°ΠΌ Π·Π±ΠΎΠ³ Π½Π΅ΡΡΠ³Π»Π°ΡΠΈΡΠ° ΡΠ° Π. Π. ΠΠ°ΡΠΈΡΠ΅Π½Ρ ΠΎΡΠΎΠΌ. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΠΈ ΠΠ²Π°Π½ ΠΡΡΠ·ΠΈΠ½ΠΎΠ² ΡΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠ»ΠΈ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ΠΎ ΠΏΠΈΡΠΌΠΎ ΠΎ ΡΠ°ΡΠΏΡΡΡΠ°ΡΡ Π³ΡΡΠΏΠ΅.Π£ Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°ΠΌΠ° ΡΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π»ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΡΡΡΡ Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΠΊΡΠΈΡΠΈΡΠΊΠΈ ΡΠ»Π°Π½ΡΠΈ ΠΎ ΡΠ΅ΠΌΡ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ Π³Π° ΠΎΠΏΡΡΠΆΠΈΠ²Π°Π»ΠΈ Π·Π° Π°Π»ΠΊΠΎΡ ΠΎΠ»ΠΈΠ·Π°ΠΌ, Π²Π°Π½Π΄Π°Π»ΠΈΠ·Π°ΠΌ ΠΏΠΎ Ρ ΠΎΡΠ΅Π»ΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠΎΠ±Π°ΠΌΠ°, ΡΠ²Π°ΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³Π΅ Π°Π½ΡΠΈΡΠΎΡΠΈΡΠ°Π»Π½Π΅ ΠΏΠΎΡΡΡΠΏΠΊΠ΅, ΠΈΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΈ ΡΠ°ΠΌ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ ΠΏΠΎΠ½Π°ΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ (ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠΈΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°) ΠΏΠΎΠ½Π΅ΠΊΠ°Π΄ Π΄Π°Π²Π°ΠΎ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ² Π·Π° ΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΡΠΈΠΊΠ΅. ΠΡΠΎΡΠΈΠ² ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ³Π½ΡΡΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΊΡΠΈΠ²ΠΈΡΠ½ΠΈΡ ΠΏΡΠΈΡΠ°Π²Π° Π·Π±ΠΎΠ³ Ρ ΡΠ»ΠΈΠ³Π°Π½ΡΡΠ²Π°; ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΈ Π΄Π΅Π»ΠΎ `ΠΠ΅Π»ΠΎ ΡΠ΅ΡΡΡΡΡ ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ²`, Ρ Π²Π΅Π·ΠΈ Ρ ΠΊΡΠΈΠ²ΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΡ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠ²Π° Π·Π° Π°Π½ΡΠΈΡΠ΅ΠΌΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΠΈΠ·ΡΠ°Π²Π΅.Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠ° Π²Π»Π°ΡΡ ΡΠ΅ βΠ±ΡΠΈΠ½ΡΠ»Π°β Π·Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ Π·Π΄ΡΠ°Π²ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΎ ΡΡΠ°ΡΠ΅, ΠΏΠ° ΡΠ°ΠΊΠΎ Ρ ΠΏΠΈΡΠΌΡ Π₯ΡΠΈΡΡΠΈΡΠ°Π½Π° Π Π°ΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠ³ Π€Π΅Π»ΠΈΠΊΡΡ ΠΠ·Π΅ΡΠΆΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ 25. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° 1925. Π Π°ΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΈ ΠΌΠΎΠ»ΠΈ βΠ΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΏΠ°ΡΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° β Π½Π΅ΡΡΠΌΡΠΈΠ²ΠΎ Π½Π°ΡΡΠ°Π»Π΅Π½ΡΠΎΠ²Π°Π½ΠΈΡΠ΅Π³ Ρ Π½Π°ΡΠ΅ΠΌ Π‘Π°Π²Π΅Π·Ρβ, ΠΏΡΠ΅Π΄Π»Π°ΠΆΡΡΠΈ: βΠΏΠΎΠ·ΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ Π³Π° ΠΊ ΡΠ΅Π±ΠΈ, ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ Ρ ΡΠΈΠΌ Ρ ΡΠ°Π½Π°ΡΠΎΡΠΈΡΡΠΌ Π΄ΡΡΠ³Π°, ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΌΡ Π½Π΅ Π±ΠΈ Π΄ΠΎΠ·Π²ΠΎΡΠ°Π²Π°ΠΎ ΠΏΠΈΡΠ°Π½ΡΠ΅ΡΠ΅β¦β.ΠΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ Π½ΠΎΠ²Π΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. Π‘ΠΎΡΠΈΡΠ° Π’ΠΎΠ»ΡΡΠ°ΡΠ° ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠ»Π° Ρ Π΄ΠΈΡΠ΅ΠΊΡΠΎΡΠΎΠΌ ΠΏΡΠΈΡ ΠΎΠ½Π΅ΡΡΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠ΅ ΠΊΠ»ΠΈΠ½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΠΎΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π½ΡΡΠΊΠΈΠ½ΠΈΠΌ ΠΎ Ρ ΠΎΡΠΏΠΈΡΠ°Π»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Ρ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Ρ ΠΊΠ»ΠΈΠ½ΠΈΠΊΡ. Π ΡΠΎΠΌΠ΅ ΡΠ΅ Π·Π½Π°Π»ΠΎ ΡΠ°ΠΌΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π±Π»ΠΈΡΠΊΠΈΡ ΡΡΠ΄ΠΈ. 21. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. ΠΎΠ½ Π½Π°ΠΏΡΡΡΠ° ΠΊΠ»ΠΈΠ½ΠΈΠΊΡ, ΡΠ·ΠΈΠΌΠ° ΡΠ° ΡΡΠ΅Π΄Π½Π΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠΈΡΠ΅ ΡΠΊΠΎΡΠΎ ΡΠ°Π² Π½ΠΎΠ²Π°Ρ ΠΈ Π·Π° Π΄Π°Π½ ΠΎΠ΄Π»Π°Π·ΠΈ Ρ ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄, Π³Π΄Π΅ ΠΎΠ΄ΡΠ΅Π΄Π° Ρ ΡΠΎΠ±ΠΈ Π±Ρ. 5 Ρ ΠΎΡΠ΅Π»Π° βΠΠ½Π³Π»Π΅ΡΠ΅Ρβ.Π£ ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠ΅ Π΄Π°Π½Π΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΎΠ±Π΅Π»Π΅ΠΆΠ°Π²Π°ΡΡ ΡΡΡΡΠ΅ΡΠΈ ΡΠ° ΠΡΡΡΠ΅Π²ΠΈΠΌ, Π. Π€. Π£ΡΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΠΌ, ΠΠ²Π°Π½ΠΎΠΌ ΠΡΠΈΠ±Π»ΡΠ΄Π½ΠΈΠΌ, Π. Π. ΠΡΠ»ΠΈΡ ΠΎΠΌ, Π. Π. Π‘Π°Π΄ΠΎΡΡΠ΅Π²ΠΈΠΌ, Π. Π. ΠΠΈΠΊΠΈΡΠΈΠ½ΠΈΠΌ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌΠ°.ΠΡΠΈΠ²Π°ΡΠ½ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠΠΎΡΠΎΠΌΡΠΈ Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1913. ΡΠ΅ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ΅ ΡΠ° ΠΠ½ΠΎΠΌ Π ΠΎΠΌΠ°Π½ΠΎΠ²Π½ΠΎΠΌ ΠΠ·ΡΡΠ°Π΄Π½ΠΎΠ²ΠΎΠΌ, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΈΠ»Π° ΠΊΠ°ΠΎ Π»Π΅ΠΊΡΠΎΡ Ρ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΡΠΈΡΠΈ βΠΡΡΡΡΠ²Π° Π. Π. Π‘ΠΈΡΠΈΠ½Π°β, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΡΠ°Π΄ΠΈ. ΠΠ΅ΠΊΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΡ ΡΠ΅ Π·Π°Π±Π°Π²ΡΠ°Π»ΠΈ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅Π»ΠΈ Π΄Π° ΠΆΠΈΠ²Π΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ. ΠΠ΅Ρ 21. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1914. ΡΠ΅ ΠΠ½Π° ΠΠ·ΡΡΠ°Π΄Π½ΠΎΠ²Π° ΡΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π° ΡΠΈΠ½Π°, ΠΏΠΎ ΠΈΠΌΠ΅Π½Ρ ΠΡΡΠΈΡ. ΠΠ½ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π½Π°ΡΠΌΠΈΡΡΠΈΡΠ½ΠΈΡΠΈ, ΠΎΠ΄ ΡΠ²Π΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π΅ Π΄Π΅ΡΠ΅, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π²Π°Π½Π±ΡΠ°ΡΠ½ΠΎ Π΄Π΅ΡΠ΅, ΠΠ½Π° ΡΠ΅ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π΅ ΡΠΌΡΡΠΈ Π±ΠΎΡΠΈΠ»Π° ΠΏΠΎ ΡΡΠ΄ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° Π΄Π° Π΄ΠΎΠΊΠ°ΠΆΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ Π΄Π΅ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ, ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·Π°Π»Π°. Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠ΅ Π²Π»Π°ΡΡΠΈ ΡΡ ΠΡΡΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΡΡΠ΅ΡΠ°Π»Π΅ ΠΏΠΎ Π»Π°ΠΆΠ½ΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠ²ΠΈΡΠΈ 1937. Π°Π»ΠΈ ΡΠΎ Π½ΠΈΡΠ΅ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·Π°Π½ΠΎ, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄Π° ΠΏΡΠΈΠΊΡΠΈΠ²Π°Π»Π° ΡΠ΅Π»Π° ΠΈΡΡΠΈΠ½Π° ΠΎ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½. ΠΠ΅Π΄Π°Π²Π½ΠΎ ΡΡ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΠΈΠ»ΠΈ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·ΠΈ Π΄Π° ΠΏΡΠ°ΡΠ½ΡΠΊ ΠΡΡΠΈΡΠ°, Π° ΡΡΠΊΡΠ½ΡΠ½ΡΠΊ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ°, ΠΆΠΈΠ²ΠΈ Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ ΠΡΡΠΈΡ ΠΏΡΠ΅Π±Π΅Π³Π°ΠΎ Π·Π° ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΡ, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ°Π·Π½Π°ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΡΠΈ ΡΡΡΠ΅ΡΠ°Π½.[5]ΠΡΠ°ΠΊΠΎΠ²ΠΈ ΠΈ Π΄Π΅ΡΠ°ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1917. ΡΠ΅ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΠΎ, Π° 4. ΡΡΠ»Π° ΠΈΡΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΈ Π²Π΅Π½ΡΠ°ΠΎ Ρ ΡΠ΅Π»Ρ ΠΠΈΡΠΈΠΊΠΈ-Π£Π»ΠΈΡΠ° ΡΠ° Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠΈΠ½Π°ΠΈΠ΄ΠΎΠΌ Π Π°ΡΡ , ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠΎΠΌ, Π±ΡΠ΄ΡΡΠΎΠΌ ΠΆΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΡΠ΅ΠΆΠΈΡΠ΅ΡΠ° ΠΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΠΎΠ΄Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ»Π΄Π°. ΠΠ΅Π½ΡΠ°ΡΠ΅ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΈ ΠΠΈΠ½Π°ΠΈΠ΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π»ΠΎ 30. ΡΡΠ½Π° 1917. Ρ ΡΡΠΊΠ²ΠΈ ΠΠΈΡΠΈΠΊΠ° ΠΈ ΠΡΠ»ΠΈΡΠ΅, Π° ΡΠ²Π°Π΄Π±Π° Ρ Π·Π³ΡΠ°Π΄ΠΈ Ρ ΠΎΡΠ΅Π»Π° Β«ΠΠ°ΡΠ°ΠΆΒ». ΠΠ· ΡΠΎΠ³ Π±ΡΠ°ΠΊΠ° ΡΠ΅ ΡΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ΡΠΊΠ° Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π° (1918β1992), Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°Ρ ΠΈ ΡΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°,[6] ΠΈ ΡΠΈΠ½ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ (1920β1986) β Π³ΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½ΡΠΊΠΈ ΠΈΠ½ΠΆΠ΅ΡΠ΅Ρ, ΡΡΠ΄Π±Π°Π»ΡΠΊΠΈ ΡΡΠ°ΡΠΈΡΡΠΈΡΠ°Ρ ΠΈ Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°Ρ. ΠΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ 1919. (ΠΈΠ»ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ 1920), ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Π½Π°ΠΏΡΡΡΠ° ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΡ, Π° Ρ ΡΡΠΊΠ°ΠΌΠ° ΡΡΡΠ΄Π½Π΅ ΠΠΈΠ½Π°ΠΈΠ΄Π΅ (ΡΠ° ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ), ΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΈΠΏΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠ° ΡΠ΅ΡΠΊΠ° Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π°. 19. ΡΠ΅Π±ΡΡΠ°ΡΠ° 1921. ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄Π½Π΅ΠΎ Π·Π°Ρ ΡΠ΅Π² Π·Π° ΡΠ°Π·Π²ΠΎΠ΄ Π±ΡΠ°ΠΊΠ°, Ρ ΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΠΎΠ±Π°Π²Π΅Π·Π°ΠΎ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΎ Π΄Π° ΠΈΡ ΠΎΠ±Π΅Π·Π±Π΅ΡΡΡΠ΅. ΠΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ Π΄Π΅ΡΡ, ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΡΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ»Π΄.ΠΠ°ΡΠΈΡΠ΅Π½Ρ ΠΎΡ ΠΈ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, Π»Π΅ΡΠΎ, 1919. ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°.ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1920. ΠΆΠΈΠ²ΠΈ ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΊΡΠ΅ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ°Π»ΠΈΠ½Π΅ ΠΠ΅Π½ΠΈΡΠ»Π°Π²ΡΠΊΠ΅. Π’ΠΎΠΊΠΎΠΌ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΡΠ° ΡΠ΅ Ρ ΡΠΎΠΌ Π²ΠΈΡΠ°, Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΈ ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠ΅, ΡΠΊΠΎΡΠΎ Π΄ΠΎ ΠΆΠ΅Π½ΠΈΠ΄Π±Π΅ ΡΠ° Π‘ΠΎΡΠΈΡΠΎΠΌ Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡ 1925.Π‘Π° ΠΡΠΈΠ΄ΠΎΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π½ΠΊΠ°Π½, Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1923.Π£ ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ 1921. Ρ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎΠ½ΠΈΡΠΈ Π. Π. ΠΠ°ΠΊΡΠ»ΠΎΠ²Π°, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ΅ Ρ Π°ΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠ»Π΅ΡΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΡΠΈΠ΄ΠΎΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π½ΠΊΠ°Π½, ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ Π·Π° 6 ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΈ ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΈΠΎ, ΠΈ Π±ΠΈΠΎ Ρ ΡΠΎΠΌ Ρ Π±ΡΠ°ΠΊΡ ΠΎΠ΄ 1922. Π΄ΠΎ 1923. ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠ²Π°Π΄Π±Π΅ ΡΠ΅ Ρ ΡΠΎΠΌ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Π½Π° ΡΡΡΠ½Π΅ΡΠ΅ ΠΏΠΎ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠΈ (ΠΠ΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠ°, Π€ΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠ°, ΠΠ΅Π»Π³ΠΈΡΠ°, ΠΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°) ΠΈ Ρ Π‘ΠΠ (4 ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠ°), Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΠΎ ΠΎΠ΄ ΠΌΠ°ΡΠ° 1922. Π΄ΠΎ Π°Π²Π³ΡΡΡΠ° 1923. ΠΠ΅ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΡΠΎ Π΄Π° ΠΎΠ½ Π½ΠΈΡΠ΅ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΡΡΡΠ°Π½Π΅ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ΅, Π΄ΠΎΠΊ ΠΎΠ½Π° ΡΠ΅ Π·Π½Π°Π»Π° ΡΠ°ΠΌΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΠ΅ΡΠΈ ΡΡΡΠΊΠΎΠ³. ΠΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ, ΠΎΠΏΠΈΡΡΡΡΡΠΈ ΡΠ°Ρ βΡΠ°Π²Π΅Π·β, Π°ΡΡΠΎΡΠΈ Π½Π°Π³Π»Π°ΡΠ°Π²Π°ΡΡ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Ρ ΡΡΠ±Π°Π²Π½ΠΎ-ΡΠΊΠ°Π½Π΄Π°Π»Π½Ρ ΡΡΡΠ°Π½Ρ, ΡΠ΅Ρ ΡΡ ΡΠ° Π΄Π²Π° ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, Π½Π΅ΡΡΠΌΡΠΈΠ²ΠΎ, Π·Π±Π»ΠΈΠΆΠΈΠ»ΠΈ ΠΈ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ΅ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Π°.[7] ΠΡΠ°ΠΊ ΡΠ° ΠΡΠΈΠ΄ΠΎΡΠΎΠΌ Π½ΠΈΡΠ΅ Π΄ΡΠ³ΠΎ ΡΡΠ°ΡΠ°ΠΎ, ΡΠ°ΠΊΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ Π°Π²Π³ΡΡΡΡ 1923. Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΎ Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²Ρ.ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1923. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ΅ ΡΠ° Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ²Π³ΡΡΡΠΎΠΌ ΠΠΈΠΊΠ»Π°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ½ ΠΏΠΎΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΎ ΡΠ΅Π΄Π°ΠΌ Π½Π΅ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ ΠΈΠ½ΡΠΈΠΌΠ½ΠΈΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° ΠΈΠ· ΡΠΈΠΊΠ»ΡΡΠ° βΠΡΠ±Π°Π² Ρ ΡΠ»ΠΈΠ³Π°Π½Π°β. Π£ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ ΡΡΠΈΡ ΠΎΠ²Π°, ΡΠΈΡΡΠΎΠ²Π°Π½ΠΎ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΠΈΠΌΠ΅ Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠ΅: βΠ¨ΡΠΎ ΠΌΠΈ ΡΠ°ΠΊΠΎ ΠΈΠΌΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π·Π²ΠΎΠ½ΠΈ, ΠΊΠ°ΠΎ Π°Π²Π³ΡΡΡΠΎΠ²ΡΠΊΠ° ΡΠ²Π΅ΠΆΠΈΠ½Π° (ΡΡΡ. Π§ΡΠΎ ΠΆ ΡΠ°ΠΊ ΠΈΠΌΡ ΡΠ²ΠΎΡ Π·Π²Π΅Π½ΠΈΡ, Π‘Π»ΠΎΠ²Π½ΠΎ Π°Π²Π³ΡΡΡΠΎΠ²ΡΠΊΠ°Ρ ΠΏΡΠΎΡ Π»Π°Π΄Π°?)β.[8][9] Π£ ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ 1976, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠΈ Π±ΠΈΠ»ΠΎ Π²Π΅Ρ 85 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°, Ρ ΡΠ°Π·Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΡ Ρ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΌ Π½Π°ΡΡΠ½ΠΈΡΠΈΠΌΠ°, ΠΠ²Π³ΡΡΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠ·Π½Π°Π»Π°, Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΡΠ° Ρ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ Π±ΠΈΠ»Π° ΠΏΠ»Π°ΡΠΎΠ½ΡΠΊΠ°, ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ ΡΠΈΠΌ ΡΠ°ΠΊ Π½ΠΈΠΊΠ°Π΄Π° Π½ΠΈΡΠ΅ Π½ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ±ΠΈΠ»Π°.[10]ΠΠ°Π½Π° 12. ΠΌΠ°ΡΠ° 1924. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠΎ ΡΠΈΠ½Π° ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ° ΠΠΎΠ»ΠΏΠΈΠ½Π°, ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΡΠ΅ ΡΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΈΡΠΎΠΌ ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΠ΄ΠΈΠΎΡΠ΅ΠΌ ΠΠ°Π΄Π΅ΠΆΠ΄ΠΎΠΌ ΠΠΎΠ»ΠΏΠΈΠ½. ΠΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄Π°Ρ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΠΈΡΠ°Ρ ΠΈ Π΄ΠΈΡΠΈΠ΄Π΅Π½Ρ.Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠ° ΡΡΠΏΡΡΠ³Π° Π‘ΠΎΡΠΈΡΠ° Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡ, ΡΠ½ΡΠΊΠ° ΠΠ°Π²Π° Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡΠ°ΠΠ°Π½Π° 18. ΡΠ΅ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΈΠΎ ΡΡΠ΅ΡΠΈ (ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠΈ) ΠΏΡΡ β Π‘ΠΎΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ½Π΄ΡΠ΅ΡΠ΅Π²Π½ΠΎΠΌ Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡ (1900β1957),[11] ΡΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΠ°Π²Π° Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄Π° Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅Ρ Π±ΠΈΠ±Π»ΠΈΠΎΡΠ΅ΠΊΠ΅ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π° ΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ°. Π’Π°Ρ Π±ΡΠ°ΠΊ ΠΌΡ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½ΠΈΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ½Π΅ΠΎ ΡΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΈ ΡΡΠΊΠΎΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°ΡΠΏΠ°ΠΎ. ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠΌΡΡΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, Π‘ΠΎΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ²Π΅ΡΠΈΠ»Π° ΡΠ²ΠΎΡ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΡΠ°ΠΊΡΠΏΡΠ°ΡΡ, ΡΡΠ²Π°ΡΡ, ΠΎΠΏΠΈΡΡ ΠΈ ΠΏΡΠΈΠΏΡΠ΅ΠΌΠΈ Π·Π° ΡΡΠ°ΠΌΠΏΡ Π΄Π΅Π»Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°, ΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π° ΠΌΠ΅ΠΌΠΎΠ°ΡΠ΅ ΠΎ ΡΠ΅ΠΌΡ.[12]Π‘ΠΌΡΡΠ₯ΠΎΡΠ΅Π» ΠΠ½Π³Π»Π΅ΡΠ΅ΡΠΠ°Π½Π° 28. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΡ ΠΏΡΠΎΠ½Π°ΡΠ»ΠΈ ΠΌΡΡΠ²ΠΎΠ³ Ρ Π»Π΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΎΠΌ Ρ ΠΎΡΠ΅Π»Ρ βΠΠ½Π³Π»Π΅ΡΠ΅Ρβ. ΠΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠ° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ°, Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ `ΠΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, Π΄ΡΡΠΆΠ΅, Π΄ΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°` `(ΡΡΡ. ΠΠΎ ΡΠ²ΠΈΠ΄Π°Π½ΡΡ, Π΄ΡΡΠ³ ΠΌΠΎΠΉ, Π΄ΠΎ ΡΠ²ΠΈΠ΄Π°Π½ΡΡβ¦)`. ΠΠΎ ΡΠ²Π΅Π΄ΠΎΡΠ΅ΡΡ ΠΠΎΠ»ΡΠ° ΠΡΠ»ΠΈΡ Π°, ΠΏΠ°ΠΏΠΈΡ Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΎΠ²Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΌΡ, ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΠΎ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ½ Π»ΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΠΎΡΠΈ ΡΠΌΡΡΠΈ. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΆΠ°Π»ΠΈΠΎ Π΄Π° Ρ ΡΠΎΠ±ΠΈ Π½Π΅ΠΌΠ° ΠΌΠ°ΡΡΠΈΠ»Π°, ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΌΠΎΡΠ°ΠΎ Π΄Π° ΠΏΠΈΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠΎΠΌ ΠΊΡΠ²ΡΡ.[13]ΠΠΎΡΠΌΡΡΠ½Π° ΡΠΎΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΠΊΠΎΠΌΠ΅ΠΌΠΎΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ Ρ Π‘Π°Π²Π΅Π·Ρ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Ρ ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄Ρ, ΡΠ΅Π»ΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π²Π΅Π·Π΅Π½ΠΎ Π²ΠΎΠ·ΠΎΠΌ Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²Ρ, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·ΠΎΠ²Π°Π½ ΠΎΠΏΡΠΎΡΡ ΡΠ° ΡΡΠ΅ΡΡΠ΅ΠΌ ΡΠΎΠ΄Π±ΠΈΠ½Π΅ ΠΈ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΠ° ΠΏΠΎΠΊΠΎΡΠ½ΠΈΠΊΠ°. Π‘Π°Ρ ΡΠ°ΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ 31. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²ΠΈ Π½Π° ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π³Π°ΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠΌ Π³ΡΠΎΠ±ΡΡ.ΠΠ°ΠΌΠ΅ΡΡΠ΅Π½ΠΎ ΡΠ°ΠΌΠΎΡΠ±ΠΈΡΡΠ²ΠΎΠΠ° ΡΠ°ΠΌΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΡ, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π²Π°ΠΎ ΠΠΊΡΠΎΠ±Π°ΡΡΠΊΡ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΡΡ, ΠΌΠ΅ΡΡΡΠΈΠΌ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΡΠ°Π·ΠΎΡΠ°ΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΠΈΡΠ°ΠΌΠ°, ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ² ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ Π΄ΠΎΠ²Π΅ΡΡΠΈ Ρ ΠΎΠΏΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡ. ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΈ Π±ΡΠΎΡ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π° Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π·Π°Π±ΡΠ°ΡΠ΅Π½ Ρ Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π‘Π°Π²Π΅Π·Ρ, Π½Π°ΡΠΎΡΠΈΡΠΎ Ρ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π‘ΡΠ°ΡΠΈΠ½Π°.Π‘Π°Ρ ΡΠ°Π½Π°. Π‘Π»Π΅Π²Π° β Π΄ΡΡΠ³Π° ΡΡΠΏΡΡΠ³Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΠΈΠ½Π°ΠΈΠ΄Π° Π Π°ΡΡ (Ρ ΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ³Π½ΡΡΠΎΠΌ ΡΡΠΊΠΎΠΌ) ΠΈ ΠΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΠΎΠ΄ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ»Π΄, ΡΠ° Π΄Π΅ΡΠ½Π΅ ΡΡΡΠ°Π½Π΅ β ΡΠ΅ΡΡΡΠ° ΠΠ΅ΠΊΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ° Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π° Π€ΡΠΎΠ΄ΠΎΡΠΎΠ²Π½Π°Π£ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ ΠΎΠ΄ 1970. Π΄ΠΎ 1980, ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π΅ ΡΡ ΡΠ΅ ΡΡΠΌΡΠ΅ ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Ρ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° ΡΠ° ΠΈΡΡΠ΅Π½ΠΈΡΠ°Π½ΠΈΠΌ ΡΠ°ΠΌΠΎΡΠ±ΠΈΡΡΠ²ΠΎΠΌ (Π·Π° ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΡ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Π° ΠΎΠΏΡΡΠΆΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ Π²Π»Π°ΡΡ Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π°). ΠΠΊΡ Π½Π° ΡΠ°Π·ΡΠ°Π΄Ρ ΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ½Π΅ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΡΡΡΠ°ΠΆΠ½ΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈΡΠ° ΠΠΎΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΠΈΠΌΠΈΠ½Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΠΊΠ° ΠΌΠΈΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ΅, ΠΏΡΠΊΠΎΠ²Π½ΠΈΠΊ Ρ ΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠΈ, ΠΠ΄ΡΠ°ΡΠ΄ Π₯Π»ΠΈΡΡΠ°Π»ΠΎΠ².[14][15] ΠΠ΅ΡΠ·ΠΈΡΠ° ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Ρ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΏΡΠΎΡΡΡΠ΅Π»Π° ΡΠ΅ Ρ ΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅, Ρ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎΡ ΡΠΎΡΠΌΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° Ρ Π’Π ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΈ βΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½β (2005).ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1989. ΠΏΠΎΠ΄ ΠΎΠΊΡΠΈΡΠ΅ΠΌ ΠΠ½ΡΡΠΈΡΡΡΠ° ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ βΠ. Π. ΠΠΎΡΠΊΠΈβ Π ΡΡΠΊΠ΅ ΠΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ ΠΠ°ΡΠΊΠ°, ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ ΠΊΠΎΠΌΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΏΠΎΠ΄ ΡΡΠΊΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΡΡΠ²ΠΎΠΌ ΡΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΈ ΡΡΡΠΊΠΎΠ³ βΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ»ΠΎΠ³Π°β ΠΡΡΠΈΡΠ° ΠΡΠΎΠΊΡΡΠ΅Π²Π°. ΠΠΎ ΡΠ΅Π½ΠΎΡ ΠΌΠΎΠ»Π±ΠΈ, ΡΠΏΡΠΎΠ²Π΅Π΄Π΅Π½ ΡΠ΅ Π½ΠΈΠ· Π΅ΠΊΡΠΏΠ΅ΡΡΠΈΠ·Π°, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ Π΄ΠΎΠ²Π΅Π»Π΅ Π΄ΠΎ Π·Π°ΠΊΡΡΡΠΊΠ°, Π΄Π° ΡΠ΅ βΡΠΈΡΠ°Π²Π° Π²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ° ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Ρ ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΡΠ΅Π½Π°, ΠΊΠ°ΠΊΠΎ Π±ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠΊΠ°ΡΠ°Π»Π° ΡΠ°ΡΡ Π½Π°ΡΠ΅Π³ Π½Π΅ΠΏΡΠΈΠΊΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π΅Π½ΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π°β.ΠΡΠΎΠ± Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° 1983.ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠ°ΡΠΏΠ°Π΄Π° Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π°, 90-ΠΈΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° 20. Π²Π΅ΠΊΠ°, ΡΡΠΌΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π΄ΠΎ ΡΠ°Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠ°Π»Π°, Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΎ Π±ΠΈΠ»ΠΎ Π·Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²ΠΎ ΠΏΠΎ Π½Π°Π»ΠΎΠ³Ρ Π°Π³Π΅Π½Π°ΡΠ° Π·Π²Π°Π½ΠΈΡΠ½Π΅ Π²Π»Π°ΡΡΠΈ, ΠΈΠΏΠ°ΠΊ ΡΠ΅ ΠΈΡΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π° ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈΡΡΠΈΠ½ΠΈΡΠ°. ΠΡΡΡΠ°ΠΆΠΈΠ²Π°ΡΠ° ΠΈΠ· 2009. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΠΎΠΊΠ°Π·Π°Π»Π° ΡΡ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎΡΠ±ΠΈΡΡΠ²ΠΎ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° ΠΈΡΡΠ΅Π½ΠΈΡΠ°Π½ΠΎ, ΡΡΠΎ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·ΡΡΡ ΠΊΡΠΈΠΌΠΈΠ½Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈ Π΅ΠΊΡΠΏΠ΅ΡΠΈΠΌΠ΅Π½ΡΠΈ ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Ρ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°.[16]ΠΠΌΠ°ΠΎ ΡΠ΅ 30 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°. ΠΠ°Π»ΠΈΠ½Π° ΠΠ΅Π½ΠΈΡΠ»Π°Π²ΡΠΊΠ°ΡΠ° ΡΠ±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Π½Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎΠΌ Π³ΡΠΎΠ±Ρ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Ρ Π΄Π°Π½Π° ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅.ΠΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΠ°ΠΠ΄ ΠΏΡΠ²ΠΈΡ Π·Π±ΠΈΡΠΊΠΈ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΠ΅ (βΠ Π°Π΄ΡΠ½ΠΈΡΠ°β, 1916; βΠ‘Π΅ΠΎΡΠΊΠΈ ΡΠ°ΡΠΎΡΠ»ΠΎΠ²β, 1918) ΠΈΡΡΡΠΏΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅Π½ΠΈ Π»ΠΈΡΠΈΠΊ, ΠΌΠ°ΡΡΡΠΎΡ Π΄ΡΠ±ΠΎΠΊΠΎ ΠΏΡΠΈΡ ΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΠ·ΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠ·Π°ΠΆΠ°, ΠΏΠ΅Π²Π°Ρ ΡΠ΅ΠΎΡΠΊΠ΅ Π ΡΡΠΈΡΠ΅, ΠΏΠΎΠ·Π½Π°Π²Π°Π»Π°Ρ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΠ³ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ° ΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½Π΅ Π΄ΡΡΠ΅. ΠΠ΄ 1919β1923. ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°Π²Π° Π³ΡΡΠΏΡ ΠΈΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΡΡΠ°. Π’ΡΠ°Π³ΠΈΡΠΊΠΎ Π΄ΠΎΠΆΠΈΠ²ΡΠ°Π²Π°ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠ° ΠΈ Π΄ΡΡΠ΅Π²Π½Π° ΡΠΌΠ΅ΡΠ΅Π½ΠΎΡΡ ΠΈΠ·ΡΠ°ΠΆΠ΅Π½ΠΈ ΡΡ Ρ ΡΠΈΠΊΠ»ΡΡΠΈΠΌΠ° βΠΠΎΠ±ΡΠ»ΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠ°Π±Π»ΠΈβ (1920) ΠΈ βΠΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°β (1924) ΠΈ Ρ ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠΈ βΠ¦ΡΠ½ΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊβ (1925). Π£ ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠΈ βΠΠ°Π»Π°Π΄Π° ΠΎ Π΄Π²Π°Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΡΠ΅ΡΡΠΎΡΠΈΡΠΈβ (1924), ΠΏΠΎΡΠ²Π΅ΡΠ΅Π½ΠΎΡ Π±Π°ΠΊΠΈΠ½ΡΠΊΠΈΠΌ ΠΊΠΎΠΌΠ΅ΡΠ°ΡΠΈΠΌΠ°, Π·Π±ΠΈΡΡΠΈ βΠ ΡΡ Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠ°β (1925) ΠΈ ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠΈ βΠΠ½Π° Π‘ΡΠ΅Π³ΠΈΠ½Π°β (1925), ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΡΡΠ΅ΠΌΠΈ Π΄Π° Π΄ΠΎΡΡΠΈΠ³Π½Π΅ βΠΊΠΎΠΌΡΠ½ΠΎΠΌ ΠΏΡΠΈΠΌΠΎΡΠ°Π½Ρ Π ΡΡβ, ΠΈΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΡΠ΅ΡΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΎΠΌ βΠ ΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π»Π°Π·Π΅ΡΠ΅β, βΠ·Π»Π°ΡΠ½Π΅ ΠΈΠ·Π±Π΅β.Π’Π΅ΠΌΠ°ΡΠΈΠΊΠ° ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Π°ΠΠΎΡΡΡΠ΅Ρ ΠΈ Π°ΡΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° Π½Π° ΠΏΠ°ΡΠΏΠ°ΡΡΡΡ, 1923ΠΠ· ΠΏΠΈΡΠ°ΠΌΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° 1911β1913 ΠΎΡΠ»ΠΈΠΊΠ°Π²Π° ΡΠ΅ ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Ρ ΡΠ°Π·Π²ΠΈΡΠΊΡ, ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ Π΄ΡΡ ΠΎΠ²Π½ΠΎ ΡΠ°Π·ΡΠ΅Π²Π°ΡΠ΅. Π‘Π²Π΅ ΡΠΎ, Π½Π°ΡΠ»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠ°Π· Ρ ΠΏΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΡ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ Π»ΠΈΡΠΈΠΊΠ΅ 1910β1913, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 60 ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° ΠΈ ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠ°. ΠΠ²Π΄Π΅ ΡΡ ΠΈΠ·ΡΠ°ΠΆΠ΅Π½ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΡΡΠ±Π°Π² ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΡΠ²Π΅ΠΌΡ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΠΌ, ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ, ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½ΠΈ. ΠΠ° ΡΠ°Ρ Π½Π°ΡΠΈΠ½, ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΎ ΠΏΠΎΠ±ΡΡΡΡΠ΅ ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ° ΠΎΠΊΠΎΠ»Π½Π° ΠΏΡΠΈΡΠΎΠ΄Π° (βΠΠ·Π°ΡΠΊΠ°Π½ Π½Π° ΡΠ΅Π·Π΅ΡΡ ΠΏΡΡΠΏΡΡΠ½Π° ΡΠ²Π΅ΡΠ»ΠΎΡΡ Π·ΠΎΡΠ΅β¦β, βΠΡΠ΅Π·Π°β, βΠΡΠΎΠ»Π΅ΡΠ½ΠΎ Π²Π΅ΡΠ΅β, βΠΠΎΡβ, βΠΠ·Π»Π°Π·Π°ΠΊ ΡΡΠ½ΡΠ°β, βΠΠ΅Π²Π° Π·ΠΈΠΌΠ° β ΡΠ°ΡΡΠ΅β¦β, βΠΠ²Π΅Π·Π΄Π΅β, βΠ’Π°ΠΌΠ½Π° ΠΌΠ°Π»Π° Π½ΠΎΡ, Π½Π΅ Π΄Π° Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΏΠΈΡΠ΅β¦β ΠΈ Π΄Ρ.).ΠΠ΄ ΠΏΡΠ²ΠΈΡ , ΠΏΠ°ΠΊ, ΡΡΠΈΡ ΠΎΠ²Π°, ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π·Π°Π²ΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΈ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ΄ ΡΠ°Π½ΡΠ°ΡΠ° 1914. ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΡΡΡΡ Ρ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠΈ (βΠΡΠ΅Π·Π°β, βΠΠΎΠ²Π°Ρβ ΠΈ Π΄Ρ). ΠΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ²Π΅Ρ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΈΡΠΈ, Π° Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½ΠΎ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ Ρ ΡΠ΅ΠΌΡ ΠΏΠΎΡΠΈΡΡ Π΄Π° Π·Π°ΡΠ·ΠΈΠΌΠ°ΡΡ Π±ΠΈΠ±Π»ΠΈΡΡΠΊΠΈ ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΡΠΈ ΠΈ Ρ ΡΠΈΡΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΠΌΠΎΡΠΈΠ²ΠΈ.ΠΠ° ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΡ 1916. ΠΈΠ·Π»Π°Π·ΠΈ ΠΈΠ· ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ΅ ΠΏΡΠ²Π° ΠΊΡΠΈΠ³Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° βΠ Π°Π΄ΡΠ½ΠΈΡΠ°β. Π£ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Ρ, ΡΠ°Π΄ΡΠΆΠΈΠ½ΠΈ Π²Π΅ΡΠ΅Π³ Π΄Π΅Π»Π° ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° (1910β1915) ΠΈ Ρ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄Π°Π±ΠΈΡΡ Π²ΠΈΠ΄ΠΈ ΡΠ΅ Π·Π°Π²ΠΈΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΎΠ΄ ΡΠ°ΡΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠ΅ΡΠ° ΠΈ ΡΠΊΡΡΠ° ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ΅.Π‘ΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²ΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° 1914β1917. ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΎ ΠΈ ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ²ΡΡΠ΅ΡΠ½ΠΎ (βΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π°β, βΠΠ΅Π³ΠΎΡΠΈΡβ, βΠ ΡΡβ, βΠΠ°ΡΡΠ° ΠΠΎΡΠ°Π΄Π½ΠΈΡΠ°β, βΠΡΠΊβ, βΠΡΡΡ-ΠΌΠ»Π°Π΄Π΅Π½Π°Ρβ, βΠΠ»Π°Π²Π΅ΡΠ½ΠΈΠ»ΠΎβ ΠΈ Π΄Ρ. ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅). Π£ ΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΏΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠ° ΠΊΠΎΠ½ΡΠ΅ΠΏΡΠΈΡΠ° ΡΠ²Π΅ΡΠ° ΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ°. ΠΡΠ½ΠΎΠ²Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΈΠ½ΡΠΏΠΈΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ βΠΈΠ·Π±Π°β (Π‘Π΅ΠΎΡΠΊΠ° Π΄ΡΠ²Π΅Π½Π° ΠΊΡΡΠ°), ΡΠ° ΡΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ Π°ΡΡΠΈΠ±ΡΡΠΈΠΌΠ°. Π£ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΈ βΠΡΡΡΠ΅Π²ΠΈ ΠΠ°ΡΠΈΡΠ΅β (1918), ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΏΠΈΡΠ΅: βΠΠ·Π±Π° ΠΏΡΠΎΡΡΠΎΡΡΠ΄Π½Π° β ΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΈΠΌΠ±ΠΎΠ» ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΈ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ° ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΡΠ²Π΅ΡΡ, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ ΡΠ°Π·ΡΠ°Π΄ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠΎΡ ΠΏΡΠ΅ ΡΠ΅Π³Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈ ΠΏΡΠ΅ΡΠΈ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ Π΄Π°Π»Π΅ΠΊΠΈ ΡΠ²Π΅Ρ ΠΏΠΎΡΡΠΈΠ½ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ΅Π±ΠΈ ΡΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΡΠ΅ΠΌ ΡΡΠ²Π°ΡΠΈ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΎΠ³ΡΠΈΡΡΠ°β. ΠΠ·Π±Π΅, ΠΎΠΊΡΡΠΆΠ΅Π½Π΅ Π΄Π²ΠΎΡΠΈΡΡΠΈΠΌΠ°, ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠ΅Π½Π΅ ΠΏΠ»ΠΎΡΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ ΠΏΡΡΡΠ° ΠΈ βΠΏΠΎΠ²Π΅Π·Π°Π½Π΅β ΡΠ΅Π΄Π½Π° Ρ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠΌ ΠΏΡΡΠ΅ΠΌ ΠΈΠ»ΠΈ ΡΡΠ°Π·ΠΎΠΌ, ΠΎΠ±ΡΠ°Π·ΡΡΡ ΡΠ΅Π»ΠΎ. Π ΡΠ΅Π»ΠΎ, ΠΎΠ³ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ΅Π½ΠΎ ΠΎΠΊΠΎΠ»ΠΈΡΠΎΠΌ (ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ ΠΏΡΡΡΠ°), Π·Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π° Π ΡΡΠΈΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΡΠ΅Π½Π° ΠΎΠ΄ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΠ° ΡΡΠΌΠ°ΠΌΠ° ΠΈ ΠΌΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°ΠΌΠ°.βΠΠ΅ Π²ΠΈΠ΄Π°ΡΡ ΠΊΠΎΠ½ΡΠ° ΠΈ ΠΊΡΠ°Ρ,Π’ΠΎΠ»ΡΠΊΠΎ ΡΠΈΠ½Ρ ΡΠΎΡΡΡ Π³Π»Π°Π·Π°β¦βΠΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ½ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ: βΠΠ°ΠΌΠΎΠ»ΠΈΠΎ Π±ΠΈΡ ΡΠΈΡΠ°ΠΎΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΡΠ²ΠΈΠΌ ΠΌΠΎΡΠΈΠΌ ΠΡΡΡΠΈΠΌΠ°, ΠΠΎΠΆΡΠΈΠΌ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ°ΠΌΠ° ΠΈ ΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π°ΠΌΠ°, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° Π½Π΅ΡΠ΅ΠΌΡ Π±Π°ΡΠΊΠΎΠ²ΠΈΡΠΎΠΌ Ρ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΠΈβ. Π₯Π΅ΡΠΎΡ Π»ΠΈΡΠΈΠΊΠ΅ ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ»ΠΈ βΠ·Π΅ΠΌΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π΄ΠΈΠΌΠΈβ, βΠ½Π° ΠΏΡΡΠΏΡΡΠ½ΠΎΡ Π·ΠΎΡΠΈβ, ΠΈ ΠΏΠΎΠΊΠ»Π°ΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½ΠΈ: βΠΠΎΡΠ° Π»ΠΈΡΠΈΠΊΠ°, β Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, β ΠΆΠΈΠ²ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΡΡΠ±Π°Π²ΡΡ, ΡΡΠ±Π°Π²ΡΡ ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½ΠΈ. ΠΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ΅ Π·Π°Π²ΠΈΡΠ°ΡΠ° β ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΌΠΎΠΌ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Ρβ.Π£ ΠΏΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΏΡΠ΅ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΡΠ΅, Π ΡΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎΠ»ΠΈΠΊΠ°: βΠ·Π°ΠΌΠΈΡΡΠ΅Π½Π° ΠΈ Π½Π΅ΠΆΠ½Π°β, ΡΠΌΠΈΡΠ΅Π½Π° ΠΈ Π±ΡΠ½ΡΠΎΠ²Π½Π°, Π½ΠΈΡΡΠ°Π²Π½Π° ΠΈ Π²Π΅ΡΠ΅Π»Π°. Π£ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠΈ βΠΠΈΡΠΈ ΡΠΈ Ρ ΠΌΠΎΠ³ Π±ΠΎΠ³Π° Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π°Π»Π°β¦β (1916), ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ Π·ΠΎΠ²Π΅ Π ΡΡΠΈΡΡ β βΠΏΡΠΈΠ½ΡΠ΅Π·Ρ ΠΏΠΎΡΠΏΠ°Π½Ρβ, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ βΠ½Π° ΠΌΠ°Π³Π»ΠΎΠ²ΠΈΡΠΎΠΌ Π±ΡΠ΄Ρβ, ΠΊΠ° βΠ²Π΅ΡΠ΅Π»ΠΎΡ Π²Π΅ΡΠΈβ, ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄Π° ΠΏΡΠΈΠ²ΡΠΆΠ΅Π½ ΠΎΠ½ ΡΠ°ΠΌ. Π£ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠΈ βΡΡΡΠΈ Ρ ΠΎΠΆΠ΅ΡΠ΅Π±Π°β¦β (1916) ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ Π±ΡΠΊΠ²Π°Π»Π½ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΡΡ β βΠΏΡΠ΅ΠΎΠ±ΡΠ°ΠΆΠ΅ΡΠ΅β Π ΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΊΡΠΎΠ· βΠΌΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΠΊΡΡΡβ, ΠΈ Π³ΡΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΡΠ°Ρ.Π Π½Π° Π·Π΅ΠΌΡΠΈ ΠΈ Π½Π° Π½Π΅Π±Ρ, ΠΎΠ½ ΡΡΠΏΡΠΎΡΡΡΠ°Π²ΡΠ° ΡΠ°ΠΌΠΎ Π΄ΠΎΠ±ΡΠ΅ ΠΈ Π·Π»Π΅, βΡΠΈΡΡΠ΅β ΠΈ βΠ½Π΅ΡΠΈΡΡΠ΅β. ΠΠ°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ Ρ ΠΠΎΠ³ΠΎΠΌ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ»ΡΠ³Π°ΠΌΠ°, Π½Π΅Π±Π΅ΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΈ Π·Π΅ΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΈΠΌ, ΠΊΠΎΠ΄ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΎΠ΄ 1914β1918. Π΄Π΅Π»ΡΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ° βΠ½Π΅ΡΠΈΡΡΠΎΡΠ°β: ΡΡΠΌΡΠΊΠ°, Π²ΠΎΠ΄Π΅Π½Π° ΠΈ Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΠ°. ΠΠ»Π° ΡΡΠ΄Π±ΠΈΠ½Π°, ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ, Π΄ΠΎΡΠ°ΠΊΠ»Π° ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½Π΅, ΠΈ ΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠΈΠ»Π° ΡΠ²ΠΎΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°Ρ Π½Π° ΡΠ΅Π½ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊ:βΠΠΈΡΠΈ ΡΠΈ Ρ ΠΌΠΎΠ³ Π±ΠΎΠ³Π° Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π°Π»Π°,Π ΡΡΠΈΡΠΎ, ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½ΠΎ ΠΌΠΎΡΠ°!Π’ΠΈ ΡΠΈ, ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ°ΡΠΎΠ±Π½ΠΈΡΠ°, Π΄Π°ΡΠΈΠ½Π΅ ΠΌΠ΅ΡΠΈΠ»Π°,Π Π±ΠΈΠΎ ΡΠ°ΠΌ, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΡΠΈΠ½Π°ΠΊ ΡΠ²ΠΎΡ, ΡΠ°.βΠΠ»ΠΈ ΠΈ Ρ ΡΠ΅, ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΠΎΠ½Π°ΡΠ½Π΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Ρ ΡΠΎ, Π΄Π° ΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΈ ΠΊΡΡΠ³ Π±ΠΈΡΠΈ ΡΠ°Π·ΠΎΡΠ΅Π½. ΠΠ΅ΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ°ΠΎ ΡΠ²Π΅ βΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠΎΠ΄Π±ΠΈΠ½ΠΎΠΌβ: Π·Π½Π°ΡΠΈ, ΡΡΠ΅Π±Π° Π΄Π° Π½Π°ΡΡΡΠΏΠΈ ΡΠ°ΠΊΠ²ΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ²ΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠΈ βΠ±ΡΠ°ΡΠ°β.5/35
-
Poljoprivreda chevron_right Sadni materijal
Pekan Orah Seme (Carya illinoiensis) Cena je za pakovanje od 1 semena. Pekan orah (Carya illinoiensis) visoko je listopadno drvo, koje u prosjeku dosegne visinu izmeΔu 20 i 40 metara, dok je obujam kroΕ‘nje izmeΔu 10 i 20 metara. Starija stabla mogu imati promjer debla Ε‘irok i do dva metra. Listovi su na granama smjeΕ‘teni perasto i njihov broj varira od 9 do 15 listova po grani. NajduΕΎi listovi mogu biti dugi i do 45 cm. Biljka se opraΕ‘uje vjetrom i ima monoecijske cvjetove, odnosno muΕ‘ki i ΕΎenski cvjetovi su odvojeni, ali se nalaze na istom drvu. PraΕ‘nici su viseΔi i dugi do 18 cm, dok su ΕΎenski cvjetovi manji i smjeΕ‘teni su zajedno, u skupinama od 3 do 6 cvjetova. Plodovi pekan oraha su ovalno- duguljasti, dugi od 3-6 cm, Ε‘iroki 1,5-3 cm. Ljuska, koja Ε‘titi jezgru ploda, ima debljinu od 3-4 mm, u razvitku ploda zelene je boje, a zriobom postane tamno smeΔa i puca na 4 dijelai otkriva oraΕ‘ΔiΔ s tankom korom. Plod dozrijeva sredinom listopada, a do rujna je jezgra djelomiΔno tekuΔa i tek krajem zriobe u potpunosti otvrdne. Okus ploda je pun, bogat i putrast i za razliku od obiΔnog oraha, nije gorkast. Plod se moΕΎe jesti u svjeΕΎem stanju ili koristiti za spravljanje raznih jela, naroΔito slastica. Osim ploda, moΕΎe se iskoristiti i drvo pekan oraha i to u proizvodnji namjeΕ‘taja, podnih i zidnih obloga, a vrlo korisna je i primjena drva kao goriva prilikom dimljenja suhomesnatih proizvoda. Isplativost proizvodnje Razdoblje u ΕΎivotnom ciklusu kad se biljka ograniΔava samo na vegetativni rast, iznimno je dugo i traje od 10 do 12 godina, a brzina ulaska u produktivnu dob, kad biljka daje plodove, varira od pojedinih sorti i uzgojnih mjera. Dugo razdoblje do poΔetka davanja ploda zapravo je razvojno nasljeΔe vrste koje joj omoguΔava da se izbori za svoje mjesto pod suncem u borbi za ΕΎivotni prostor s ostalim biljnim vrstama. S ekonomskog stajaliΕ‘ta, to produΕΎuje vrijeme kad uzgoj i proizvodnja ove vrste postaje rentabilna i zahtijeva podrobnu i unaprijed planiranu financijsku pripremu u procesu podizanja voΔnjaka. Brzina ulaska u produktivnu dob tako postaje vaΕΎan selekcijski kriterij u odabiru sorte, jer je za svakog uzgajivaΔa poΕΎeljan Ε‘to raniji povrat investicije. NaΕΎalost, kod selektiranih kultivara koji ranije raΔaju, javlja se veΔi stupanj slabije ispunjenih jezgri ploda, Ε‘to je ΔeΕ‘Δi sluΔaj kod starijih stabala i rezultira manjom isplativosti proizvodnje. Podizanje nasada Uzgoj ovih kultura zahtijeva veliku zemljiΕ‘nu povrΕ‘inu. Za plantaΕΎnu proizvodnju poΕΎeljno je da je na izabranom tlu proΕ‘lo viΕ‘e od 10 godina od krΔenja Ε‘ume, da bi se sprijeΔila moguΔnost da na novoposaΔene biljke utjeΔu toksini korijenja Ε‘umskog bilja koji nastaju truljenjem nakon krΔenja. Optimalna tla su viΕ‘egodiΕ‘nji paΕ‘njaci ili tla koje je obraΔivao Δovjek duΕΎi niz godina. AgrotehniΔke mjere u planiranju voΔnjaka podrazumijevaju uklanjanje prethodne vegetacije i rigolanje tla. Potrebne vrijednosti pH reakcije tla su izmeΔu 5,5 i 6,5, a u sluΔaju vrijednosti manjih od 5,5, tlu trebaju vapneni dodaci. BreΕΎuljkasti krajevi su najpogodnije lokacije za uzgoj, pogotovo ako je tlo ocjedito, a strujanje zraka ubrzava nestanak jutarnje rose, Ε‘to moΕΎe bitno smanjiti moguΔnost pojave raznih bolesti. S obzirom na podneblje, najbolje vrijeme za sadnju pekan oraha kasna je jesen, ali i tijekom zimskih mjeseci, kako bi se voΔka lakΕ‘e ukorijenila i adaptirala prije proljetnog rasta. Sadnice visine do 2 metra sade se u jame Ε‘iroke oko 50- 60 cm i duboke 70-90 cm. Ako se sadi pojedinaΔno stablo, malo dublje kopanje ne predstavlja veΔi problem, meΔutim, za veΔe voΔnjake, duboke rupe najlakΕ‘e je kopati strojno. Za orijentaciju redova preporuΔuje se smjer sjever-jug, ili zapad-istok. Razmak izmeΔu redova, kao i razmak u redovima, predstavlja najveΔi problem uzgajivaΔima, jer je pri podizanju nasada neisplativo ostavljati velike razmake dok su voΔke mlade, a veΔi razmaci, od 10 metara i viΕ‘e, izmeΔu stabala, nuΕΎni su da bi se izbjegla skuΔenost kroΕ‘nje stabala kad narastu. ZadrΕΎavanje poΔetnog, manjeg razmaka, rezultira smanjenim urodom, jer se plodovi razvijaju samo na osunΔanim dijelovima kroΕ‘nje. Orezivanje voΔaka i smanjenje kroΕ‘nje, zahvat je koji kratkotrajno moΕΎe odrΕΎati dostupnu i potrebnu koliΔinu sunΔevog svjetla svim voΔkama, ali se time ujedno i smanjuje moguΔi urod. Kao rjeΕ‘enje, obavlja se postupak prorjeΔivanja stabala kad sklop postane pregust. U tom postupku, na poΔetku zasnivanja voΔnjaka, ostavljaju se manji razmaci u redovima i izmeΔu redova, te se vremenom i razvojem biljaka, uklanjaju suviΕ‘ne voΔke iz redova da bi se postigli optimalni uvjeti za razvoj plodova. Podusjev u voΔnjaku Ispod voΔaka u punom ugoju poΕΎeljno je odrΕΎavati travnjak. Niska koΕ‘nja prije berbe olakΕ‘at Δe skupljanje plodova.Za manji broj stabala u voΔnjaku prikladna je i ruΔna berba, dok je u veΔim nasadima potrebno koriΕ‘tenje vakuumskog usisavaΔa koji prikuplja plodove. U prvim godinama podizanja nasada, dok su voΔke mlade i kroΕ‘nja nije razvijena, moguΔa je sadnja i drugih kultura izmeΔu redova. Najpogodniji je uzgoj raznih vrsta povrΔa, ali i nekih ΕΎitarica. Kad orasi dosegnu punu produktivnost, poΕΎeljna je izmeΔu redova kasna jesenska sjetva leguminoznih kultura, poput crvene djeteline ili grahorice, koje na korijenju veΕΎu duΕ‘ik i tako obogaΔuju tlo hranjivom, a mogu posluΕΎiti i za ispaΕ‘u stoke. Ako se planira ispaΕ‘a stoke u mladim nasadima, potreban je oprez da ne bi doΕ‘lo do oΕ‘teΔivanja voΔaka (lomovi grana i oΕΎiljci na deblima), a u starijim nasadima ispaΕ‘a se treba izbjegavati za vrijeme berbe radi oneΔiΕ‘Δenja plodova. Prehrambena vrijednost ploda Postoji viΕ‘e od 200 sorti pekan oraha. Idealan izbor se odnosi na sortu koja brzo daje plod, koja je otporna na moguΔe bolesti i Ε‘tetnike i koja ima visoko kvalitetan plod. Neki od kultivara koji ispunjavaju te uvjete su: Moreland, Elliot, Cape Fear, Burton itd. Ova vrsta ima odvojene muΕ‘ke i ΕΎenske cvjetove koji se nalaze na istom stablu, ali moguΔe je da cvatu u razliΔito vrijeme, pa su za opraΕ‘ivanje i davanje uroda potrebne najmanje dvije razliΔite sorte. Kao i obiΔni orasi, pekani su bogat izvor bjelanΔevina i omega-6 nezasiΔenih masnih kiselina i imaju veliku nutritivnu vrijednost. UΔestalo konzumiranje pekana smanjuje rizik od bubreΕΎnih kamenaca, a antioksidativne tvari koje sadrΕΎi pekan, kao i biljni steroli, mogu reducirati visoki i Ε‘tetni kolesterol i tako sprijeΔiti bolesti srca u nastajanju. KliniΔka istraΕΎivanja provedena u Americi, otkrila su da svakodnevno konzumiranje koliΔine pekan oraha koja stane u Ε‘aku, proizvodi isti uΔinak u smanjivanju kolesterola kao uzimanje lijekova s tom svrhom. Ε toviΕ‘e, od svih oraΕ‘astih vrsta, pekan sadrΕΎi najviΕ‘e vitamina E, koji je prirodni antioksidans i Ε‘titi stanice od niza moguΔih oΕ‘teΔenja, a prema nekim studijama postoje dokazi da antioksidansi Ε‘tite organizam i od ozbiljnih bolesti, kao Ε‘to su Alzheimerova, Parkinsonova, rak i bolesti srca. Redovita konzumacija ovih oraha osigurava razliΔite prehrambenedobrobiti naΕ‘em tijelu. Osim vitamina E, pekan orasi bogati su i vitaminom A, folnom kiselinom (posebice vaΕΎnom za trudnice), kalcijem, magnezijem, fosforom, cinkom i vitaminom B, a ranije je dokazana i njihova uΔinkovitost u smanjenju razine kolesterola, te sprjeΔavanju razvitka raka dojke i pluΔa. Prednosti uzgoja Pekan orah je vrsta koja ima dug ΕΎivotni i produktivni vijek koji traje duΕΎe od 100 godina i kad poΔne davati plod, koji je vrlo traΕΎen i cijenjen, ekonomska raΔunica pokazuje kako je uzgoj i proizvodnja pekan oraha vrlo isplativa i Δak idealna za voΔare amatere koji imaju neiskoriΕ‘tene parcele, ali manjak vremena potrebnog za intenzivan uzgoj. Nakon poΔetnog napora oko podizanja nasada, u kasnijim godinama se radni sati potrebni za uzgoj smanjuju, naroΔito ako se veΔi dio radova u voΔnjaku obavlja strojno, ukljuΔujuΔi i berbu. PotraΕΎnja na trΕΎiΕ‘tu za ukusnim pekan orasima uvelike nadmaΕ‘uje ponudu, stoga se ni voΔari koji bi ozbiljno krenuli u podizanje nasada pekan oraha, ne bi trebali brinuti za plasman proizvoda. U ovom trenutku nema uvoznika ni proizvoΔaΔa sadnica pekan oraha u Hrvatskoj ili Srbiji. Autor: Goran Beinrauch dipl. ing. agr
-
Poljoprivreda chevron_right Sadni materijal
Kakaovac - Kakao Seme (Theobroma cacao) Cena je za pakovanje od 2 semena. Kao Ε‘to vidite sa naΕ‘ih slika, naΕ‘a sorta kakaa je vecΜa od svih ostalih. Kakaovac (Theobroma cacao) tropsko je drvo iz roda Theobroma, koje pripada porodici slezova (Malvaceae). Autohtona je vrsta tropskih kiΕ‘nih Ε‘uma Centralne i JuΕΎne Amerike i jedna od najkomercionalnijih tropskih biljaka. Od njegovih plodova dobija se kakao, glavni sastojak kod pravljenja Δokolade. Binomijalnu nomenklaturu vrste odredio je Karl fon Line 1753. godine. NajsliΔnija vrsta kakaovcu je kupuasu (Theobroma grandiflorum) od koje se dobija ΠΊΡΠΏΡΠ»Π°ΡΠ΅ ΡΠΎΠΊΠΎΠ»Π°Π΄Π°. Ime vrste predstavlja kombinaciju imena roda Theobroma (od grΔkih reΔi ΞΈΞ΅ΟΟ i Ξ²ΟαΏΆΞΌΞ± u znaΔenju βhrana bogovaβ) i lokalnog imena za ovu biljku (cacahuatl na navatlu i kakaw na klasiΔnom majanskom jeziku). Opis taksona List i cvet kakaovca β ilustracija iz knjige βKΓΆhlerβs Medizinal-Pflanzenβ (1887) Kakaovac je srednje visoko tropsko drvo koje moΕΎe da naraste do visine od 12 m, iako su mu proseΔne visine izmeΔu 4 i 8 m. Kao divlja biljka raste u tropskim Ε‘umama Centralne i JuΕΎne Amerike. Listovi kakaovca se razvijaju sa Δvorova na granama i imaju spiralan raspored. Lisna ploΔa je izduΕΎeno-elipsasta, a sam list je kompaktan sa ravnim ivicama i perastom nervnom strukturom koju u proseku Δini oko desetak parova lisnih nerava. Listovi su oΕ‘tri i zimzeleni, duΕΎine izmeΔu 10 i 40 cm, i Ε‘irine od 5 do 20 cm. Cvetovi su jako sitni i izbijaju direktno iz stabla i iz veΔih grana u vidu snopiΔa (ta pojava se naziva kauliflorija). ProseΔan preΔnih cveta je svega 1 do 2 centimetra, a cvetna ΔaΕ‘ica je u nijansama ruΕΎiΔaste i bele boje. Formula cveta kakaovca je: {displaystyle mathrm {ast ;Ca_{(5)};Co_{5};A_{5+5^{St}};G_{({underline {5}})}} } Kakaovac je specifiΔan po tome Ε‘to se opraΕ‘ivanje cvetova vrΕ‘i preko biljnih vaΕ‘i iz roda Forcipomyia. Plod je ovalan i krupan (ima oblik izduΕΎene dinje) duΕΎine od 15 do 30 cm, Ε‘irine 8β10 cm i teΕΎine u proseku oko pola kilograma. Plod dozreva za branje nakon 4 meseca, a kada je zreo boja egzokarpa varira od ΕΎute do narandΕΎaste. Unutar svakog ploda se nalazi izmeΔu 20 i 60 krupnih semenki bubreΕΎastog oblika rasporeΔenih u nekoliko redova i okruΕΎenih beliΔastom pulpom. Svaka semenka sadrΕΎi znaΔajne koliΔine biljnih masti (u proseku izmeΔu 40 i 50 %) od kojih se dobija kakao maslac, a glavni hemijski sastojak je teobromin, organsko jedinjenje koje je po svom hemijskom sastavu dosta sliΔno kofeinu. OsuΕ‘ene i mlevene semenke nazivaju se kakao prahom i jedan su od najvaΕΎnijih sastojaka u konditorskoj industriji (kod dobijanja Δokolade). U nekim zemljama bela pulpa se koristi za pripremanje sokova, ΕΎelea, a neretko se njenom fermentacijom dobija alkoholno piΔe sa ukusom kakaa.[3][4] PrΕΎene semenke kakaa Presek ploda Cvetovi kakaovca Otvoren cvet u krupnom planu Kakao kroz istoriju Majanska posuda za kakao iz IV veka pre nove ere Hijeroglif koji predstavlja kakao u drevnom majanskom jeziku Prema nekim hipotezama kakaovac vodi poreklo iz vlaΕΎnih tropskih podruΔja danaΕ‘njeg jugoistoΔnog Meksika odakle se Ε‘irio ka jugu do Amazonije. Prema drugim nauΔnim saznanjima proces Ε‘irenja kakaovca tekao je u obrnutom smeru. Najnovije analize bazirane na DNK istraΕΎivanjima kao autohtono podruΔje kakaovca navode tromeΔu Brazila, Kolumbije i Perua, odakle se zahvaljujuΔi ljudima Ε‘irio u ostala tropska podruΔja Panamerike.[5][6][7] Tokom poslednjeg ledenog doba pre oko 21.000 godina kada je ΕΎivotni prostor za ovu vrstu znatno redukovan, na pomenutom podruΔju su se odrΕΎali uslovi za opstanak ove vrste i stvorio se njen prirodni refugijum. Upotreba kakaa u ljudskoj ishrani stara je koliko i ljudska civilizacija na podruΔju Mezoamerike, a dokaz tome su brojni arheoloΕ‘ki artefakti pronaΔeni na tom podruΔju, a koji datiraju na period izmeΔu 1900. i 900. godine pre nove ere. Jedna od posuda pronaΔena na arheoloΕ‘kom lokalitetu na obalama zaliva Verakruz datira iz 1750. godine pre nove ere i vezuje se za olmeΔku civilizaciju, a na njoj je predstavljen naΔin pripreme piΔa od kakaa.[8] Na pacifiΔkoj obali Δijapasa pronaΔeni su brojni arheoloΕ‘ki dokazi koji upuΔuju na Δinjenicu da su i predolmeΔki narodi koristili kakao u ishrani (period od oko 1900. pre nove ere, civilizacija Mokaha).[8] PoΔetna upotreba verovatno se odnosila na koriΕ‘tenje fermentisanih plodova i pravljenje odreΔene vrste alkoholnog piΔa.[9] U drevnim tekstovima pronaΔeni su brojni recepti sa detaljnim uputstvima za upotrebu ove biljke u verske, medicinske i kulinarske svrhe. U brojnim receptima kakao se Δesto kombinuje sa kukuruzom, paprikom, vanilom i medom, a samo piΔe je bilo dostupno iskljuΔivo pripadnicima elite. Direktni dokazi o upotrebi kakaa potiΔu zahvaljujuΔi analizama organskih ostataka iz keramiΔkih posuda, a u kojima su pronaΔeni tragovi jedinjenja teobromina i kofeina. A kako je kakaovac jedina vrsta sa tog podruΔja koja sadrΕΎi oba pomenuta alkaloida, nije bilo sumnje da su pronaΔene posude koriΕ‘tene za pripremanje i Δuvanje plodova i napitaka od kakaa. Na jednoj od vaza pronaΔenih na lokalitetu Rio Azul na severoistoku Gvatemale deΕ‘ifrovan je hijeroglifski zapis koji se odnosi upravo na ovu biljku. Neka istraΕΎivanja upuΔuju na to da su Asteci kakao meΕ‘ali sa listovima duvana i pravili cigarete. Veruje se da se napitak od fermentisanog kakao u pretkolumbovskom periodu Amerike koristio uglavnom tokom ritualnih ceremonija, Ε‘to znaΔi da je kakao bio jako cenjen i vredan proizvod. Postoje dokazi da se koristio i kao sredstvo plaΔanja. Tako su Asteci svake godine od okolnih naroda dobijali danak od, izmeΔu ostalog, 980 tovara semenki kakaa (navt.xiquipil), a svaki tovar je sadrΕΎavao po taΔno 8.000 semenki.[10] Za 80 do 100 kvaitetnih semenki kakaa mogao se kupiti nov ogrtaΔ. Zanimljivo je da su se u AsteΔkom carstvu, vezano za kakao kao sredstvo plaΔanja, pojavili i prvi falsifikatori koji su koji su zrna kakaa zamenjivali za sliΔne plodove.[11] Kakao u mitologiji Drevne Maje su verovale da su planinski bogovi koji sljudima podarili kakao (na majanskom jeziku se izgovarao kao kakaw) zajedno sa ostalim jestivim plodovima. Prema majanskoj mitologiji, nakon Ε‘to je boginja majka Ε mukane stvorila ljude od kukuruza, velika pernata zmija podarila je Majama kakao.[12] U znak zahvalnosti bogovima Maje su svakog aprila organizovali ceremonije na kojima su prinosili ΕΎrtvene darove bogovima, posebno boΕΎanstvu Ek Δuah koje je bilo zaΕ‘titnik kakaa. I Asteci su kakao smatrali βboΕΎijim daromβ i verovali su da ga je ljudima liΔno podario bog Kecalkoatl, a zvali su ga kakahuatl ili βgorka vodaβ. Plodovi kakaa redovno su se prinosili kao ΕΎrtva bogovima, Δesto pomeΕ‘ani sa ljudskom krvlju, a sveΕ‘tenici su ukraΕ‘vali svoje uΕ‘i kakaom. Alkoholno piΔe od kakaa u ritualne svrhe pili su samo muΕ‘karci, poΕ‘to se verovalo da je taj napitak otrovan za ΕΎene i decu. Evropljani i kakao Radnici iz Indije na plantaΕΎi kakaa na Trinidadu 1903. Prvi Evropljani koji su doΕ‘li u kontakt sa biljkom kakaovca bili su Δlanovi Δetvrte ekspedicije Kristifora Kolumba koji su se 1502. iskrcali na maleno ostrvo Gvanaha blizu obale danaΕ‘njeg Hondurasa, gde su primetili βbademe Δudnog oblikaβ. Do prvih stvarnih saznanja o kakau, odnosno o Δokoladi, Evropljani su doΕ‘li 1519. godine kada je konkistadoru Ernanu Kortezu tokom njegovog susreta sa Montezumom II u TenoΔtitlanu posluΕΎen napitak koji se, u asteΔkom druΕ‘tvu smatrao dostojnim bogova. Kortez je tom prilikom zapazio kako su sluge sa strahopoΕ‘tovanjem pripremale napitak koji se pio u ogromnim koliΔinama. Evropljani su po povratku sa sobom zajedno sa ostalim biljkama poneli i semenke kakaa. Napitak od kakaa na Ε‘panskom dvoru prvi put je pretstavljen 1544. godine kada je jedan dominikanski sveΕ‘tenih prilikom susreta sa kraljem Filipom II. Za kratko vreme Δokolada se raΕ‘irila po celoj zapadnoj Evropi, a nakon dodavanja Ε‘eΔera u Δokoladni napitak postaje jednim od omiljenih osveΕΎavajuΔih piΔa. Ubrzo su poΔele da niΔu i prve plantaΕΎe kakaovca. Francuzi podiΕΎu plantaΕΎe na Karibima, a Ε panci u svojim kolonijama u Venecueli i na Filipinima. Ε panska reΔ kakao zvaniΔno ulazi u nauΔnu nomenklaturu nakon Ε‘to je Ε‘vedski prirodnjak Karl Line 1753. godine objavio svoj taksonomski binomijalni sistem u kom je kakaovac oznaΔio imenom Theobroma cacao. Zanimljivo je da se tradicionalno piΔe pripremljeno od kakaa i kukuruza koje datira joΕ‘ iz pretkolumbovskog perioda, i danas pije na podruΔju Centralne Amerike gde je poznato kao tehate. Komercijalna proizvodnja 20 najveΔih svetskih proizvoΔaΔa kakaa (u tonama) β DrΕΎava 2010.[14] 2013.[15] 01. Obala SlonovaΔe 1.301.347 1.448.992 02. Gana 632.037 835.446 03. Indonezija 844.626 775.500 04. Nigerija 399.200 367.000 05. Kamerun 264.077 275.000 06. Brazil 235.389 256.186 07. Ekvador 132.100 128.446 08. Meksiko 61.000 82.000 09. Peru 46.613 71.175 10. Dominikanska Republika 58.334 68.021 11. Kolumbija 39.534 46.739 12. Papua Nova Gvineja 39.400 41.200 13. Venecuela 20.955 31.236 14. Uganda 15.000 20.000 15. Togo 101.500 15.000 16. Sijera Leone 19.700 14.850 17. Gvatemala 10.713 13.127 18. Indija 12.900 13.000 19. Haiti 10.379 10.000 20. Madagaskar 10.000 9.000 Svetska produkcija po godinama (u tonama) 1965. 1.229.000 1970. 1.543.000 1975. 1.562.000 1980. 1.671.000 1985. 2.014.000 1990. 2.532.000 1995. 2.991.000 2000. 3.372.000 2005. 3.942.000 2006. 4.310.000 2007. 3.883.000 2008. 4.228.000 2009. 4.142.000 2010. 4.231.000 Kakaovac najbolje uspeva u tropskim podruΔjima sa dosta vlage i bez direktnog izlaganja jakom suncu, u podruΔjima izmeΔu 20Β° severne i juΕΎne geografske Ε‘irine. Iako su njegovo autohtono staniΕ‘te tropi Centralne i JuΕΎne Amerike, nakon Velikih geografskih otkriΔa njegov areal proΕ‘irio se na tropska podruΔja i na ostalim kontinentima. Tako se danas gotovo 70 % svetske produkcije dobija na podruΔju supsaharske Afrike, a najveΔi svetski proizvoΔaΔi na tom kontinentu su Obala SlonovaΔe (sa treΔinom ukupne svetske produkcije), Gana, Nigerija, Kamerun i Togo, odnosno podruΔja uz obale Gvinejskog zaliva. Van Afrike najveΔi svetski proizvoΔaΔi su Indonezija, Brazil, Ekvador, Meksiko i Peru. Prema nekim statistiΔkim podacima, pod kakaovcem je danas zasaΔeno podruΔje povrΕ‘ine oko 17.000.000 ari,[16] a ukupna svetska produkcija je sa 1,5 miliona tona tokom 1984. godine porasla na oko 4,3 miliona tona 2010. godine. Kakao se danas uzgaja uglavnom na manjim plantaΕΎama i veΔina prinosa dolazi upravo sa manjih seoskih imanja.[17] Kultivisana biljka poΔinje da raΔa nakon 4 ili 5 godina, a iako odrasla biljka godiΕ‘nje proizvede oko 6.000 cvetova, prosek plodova po biljci je tek oko dvadesetak. A oko 40 zrelih plodova (1.200 semenki) je potrebno da bi se dobio jedan kilogram kakao maslaca. Svaka biljka redovno plodonosi u narednih 30 do 80 godina, a maksimalan rod daje nakon 12. godine. U proseku u plodu se nalazi oko pedesetak semenki, a proseΔna teΕΎina ploda je oko pola kilograma. Berba se odvija dva puta godiΕ‘nje, prvi put po okonΔanju kiΕ‘ne sezone, a drugi put pre nego Ε‘to poΔne nova kiΕ‘na sezona. Kvalitetnijim se smatraju plodovi koji se beru po okonΔanju kiΕ‘ne sezone. Ubrani plodovi se usitne maΔetama i ostave se da stoje na suncu narednih desetak dana. U tom periodu Ε‘eΔer koji se nalazi u pulpi koja omotava semenke poΔinje da fermentira i dostiΕΎe temperature do 50 Β°Π‘. Fermentacijom semenke gube gorΔinu i dobijaju svoju preoznatljivu braon boju. Nakon suΕ‘enja semenke gube i do 50 % svoje prvobitne mase. OsuΕ‘eni plodovi se dalje isporuΔuju ka proizvoΔaΔima, a najveΔi svetski uvoznici osuΕ‘enog kakaa su Sjedinjene DrΕΎave, Holandija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Kod industrijske proizvodnje najcenjenije su tri sorte kakaovca. Najskuplja je sorta Criollo koju su koristili joΕ‘ drevne Maje, a koja ima najintenzivniju aromu i najmanju gorΔinu. Od ove vrste kakaa danas se proizvodi tek oko 10% svetske produkcije Δokolade, i uglavnom su to luksuzne varijante ovog proizvoda. Najcenjenija vrsta kriolo kakaa dolazi iz Venecuele, iz priobalnog dela drΕΎave Aragva (oko sela Δuao), a koji od 2010. ima zaΕ‘tiΔeno geografsko poreklo pod etiketom βkako iz Δuaaβ (Ε‘p. Cacao de Chuao). NajraΕ‘irenija je sorta Forastero koja je jako otporna na bolesti, pa je samim tim i najjevtinija i od nje se proizvodi oko 80% Δokoladnih proizvoda. Peostalih 10% otpada na hibrid sorti Criollo i Forastero poznat kao Trinitario. Biljka koja odlicno uspeva u saksijama u stanu ili zimskoj basti! Probajte, posejite i imajte u svom stanu nesto sto zaista nema svako... http://www.youtube.com/watch?v=UYmWcRAs058&feature=youtu.be RazmnoΕΎavanje: Semenom Predtretman: Seme prvo potopiti u toplu-mlaku vodu na 2-3 sata. Bitno je jako da ostaci ploda na semenu budu skroz uklonjeni. Takodje je od velike pomoci da se pazljivo ukolni koza semena, jer se na taj nacin ubrzava klijanje Stratifikacija: 0 Vreme Sejanja: Tokom cele godine Dubina Sejanja: Na jednoj strani semena je jedna manja krivina, seme sa tom ββkrivinomββ okrenuti na dole prema substratu i do polovine utisnuti u supstrat. Vrsta Substrata: Substrat br.1 (moze biti pomesan sa peskom ili perlitom) Sejanje temperatura: +25 - +28Β°C Sejanje Lokacija: svetlo + drΕΎati stalno vlaΕΎno ne mokro Vreme Klijanja: zavisno od uslova 2-4 nedelje Zalivanje: redovno tokom vegetacije Copyright Β© 2012 Seeds Gallery - Saatgut Galerie - Galerija semena. All Rights Reserved.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
ΠΠ²Ρ ΡΠ°ΠΌ ΠΊΡΠΈΠ³Ρ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ Π·Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΡΠ°. ΠΠ΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ, ΡΠ²Π΅ ΡΡΠΎ ΡΡ ΡΡΠ΄ΠΈ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠ»ΠΈ ΠΎΠΊΠΎ ΠΌΠ΅Π½Π΅ ΠΊΠΎΠ½ΠΊΡΠ΅ΡΠΈΠ·ΠΈΡΠ°Π»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ ΡΡΠ°Π²ΠΈΠ»ΠΎ ΠΈΡΠΏΡΠ΅Π΄ ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅Π»Π° ΠΈ Π³ΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌ Π³Π»Π΅Π΄Π°ΠΎ. ΠΠ°ΡΠΏΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ±Π·Π½Π°Π½ΠΈΠ»ΠΎ Ρ ΠΌΠ΅Π½ΠΈ ΠΎΠ½ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π°Π½Π°Ρ Π½Π°ΡΠ»ΠΎΠ² ΠΊΡΠΈΠ³Π΅: ΠΡΠ΄ΠΈ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ΅. ΠΠΎΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΡΠ²Π°ΡΠΈ ΠΏΡΠΎΡΡΠ΅, Π±Π΅Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½Π΅, Π°Π»ΠΈ Π·Π°ΡΠΎ Π±Π°Ρ ΠΏΡΠ΅ΡΠΎΠ²Π°ΡΠ΅Π½Π΅ ΠΎΠ½ΠΈΠΌ ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΡΡΠ΄ΠΈ ΠΈ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΡΠΌΠ° ΡΠΎΠΏΡΡΠ΅. ΠΡΠ²Π΅ ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ ΠΌΠΈ Π΄ΠΎΠ»Π°Π·ΠΈΠ»Π΅ Π·Π°ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ°ΠΌ ΠΈΡΡΠΎΠ³Π° ΡΠ°ΡΠ° Ρ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡ ΠΊΠ°ΡΠ°Π½ΠΈΡΠΈ, Π½Π° Ρ Π°ΡΡΠΈΡΠΈ ΠΊΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎΡ Ρ Π΄ΡΠ²Π°Π½ΡΠΈΠ½ΠΈΡΠΈ ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ ΠΏΡΡΠ°. ΠΠ°ΡΠΈΠΌ, Π½Π΅ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠΈ ΠΎΠ΄ΠΎΠ»Π΅ΡΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±ΠΈ Π΄Π° ΡΠ°ΡΡΠ²Π°ΠΌ ΡΠ²Π΅ ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°Π²ΡΠ°Π»ΠΎ Ρ ΠΌΠ΅Π½ΠΈ a ΠΈΠ·Π³Π»Π΅Π΄Π°Π»ΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ Π½Π΅ΡΡΠ°ΡΠΈ ΠΎΠ΄ΠΌΠ°Ρ , ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ°ΠΌ Π½Π° Π΄ΡΠ²Π΅Π½ΠΈΠΌ ΠΊΠ»ΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΌΠ° ΠΊΠ°ΠΏΠ΅Π»Π°. ΠΠΈΡΠ»ΠΈΠΌ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ½Π° Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½Π°, ΠΏΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΠΎΡ Π½ΠΎΠ²ΠΎΡΡΠΈ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊΠ°, ΠΏΠΎ ΠΎΠ½ΠΎΠΌΠ΅ ΡΡΠΎ ΡΠ°Π΄ΡΠΆΠΈ. Ja ΡΠ°ΠΌ ΠΈ ΡΡΠ²ΠΈΡΠ΅ Π·Π°Π΄ΠΎΠ²ΠΎΡΠ°Π½ ΡΡΠΎ ΡΠ΅ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°Π½Π° Π΄Π° Π±ΠΈΡ ΠΆΠ΅Π»Π΅ΠΎ ΡΠ΅ΡΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΎ ΡΡΠ° ΠΎ ΡΠΎΡ. ΠΡΠ΄ ΠΈ ΠΊΠ°ΠΌΠΎ ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ»Π΅ΠΊΡΠ½ΠΈΡΠ°, ΠΊΡΠ΄ ΠΈ ΠΊΠ°ΠΌΠΎ ΠΏΡΠΎΡΡΠΈΡΠ° ΠΎΠ΄ ΡΠ²Π΅Π³Π° ΡΠΎΠ³Π°, ΠΎΠ½Π° Π½Π΅ Π½ΠΎΡΠΈ Ρ ΡΠ΅Π±ΠΈ Π½ΠΈΡΠ΅Π΄Π½Ρ ΡΠ΅Π·Ρ, Π½Π΅ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈ Π½ΠΈ ΠΎ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡ Π·Π΅ΠΌΡΠΈ, Π½Π΅ Π±ΡΠ°Π½ΠΈ Π½ΠΈΡΠ΅Π΄Π½Ρ Π΅ΡΡΠ΅ΡΠΈΠΊΡ. ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄, 28. I 1931. I β ΠΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ ΠΈΠ»ΠΈ ΠΠ°ΡΠ΅ β ΡΠΏΠΈΡΠ° ΠΎΠ³Π°ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊ, Π½Π°ΡΠΌΠ΅ΡΠ΅Π½ ΡΠ°ΠΌΠΎ Π·Π° ΡΡΠ΅Π½ΡΡΠ°ΠΊ. β ΠΠΌΠ° Π»ΠΈ ΡΠΈΠ±Π°ΡΡΠΊΠΈΡ Π½Π°ΡΠ΅ΠΎΠ±ΠΈΠ½Π° Π½Π° ΠΎΠ±Π°? β Π, ΠΠ°ΡΠ΅ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ Π»ΠΎΠ²ΠΈΡΡΠ΅ Π³ΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΠ·Π°. ΠΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΠΌ ΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ Π΄Π²Π°Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ ΠΊΡΡΠ°. β ΠΠΎΠ³Ρ Π»ΠΈ Π²Π΅ΡΠ΅ΡΠ°Ρ ΠΏΡΠ΅ΡΠΈ ΡΠ°ΠΌΠΎ? β Π‘Π²Π°ΠΊΠ°ΠΊΠΎ. ΠΠΎΡΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° Π»Π°ΡΠΈΡΠ° Π±ΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ²Π΄Π΅ ΠΊΡΠΎΠ· ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΡΠ°Ρ. ΠΡΠΈ ΠΏΠΎΠ²ΡΠ°ΡΠΊΡ ΠΎΠ½Π° ΡΠ΅ Π΄ΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅Π³ ΠΎΡΡΡΠ²Π°; ΠΌΠΎΠΆΠ΅ΡΠ΅ ΡΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡΠΈ. Π‘Π°ΠΌΠΎ Π½Π΅ Π·Π½Π°ΠΌ ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ΡΠ΅ ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈ. ΠΠΈΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΌΠΎΡΠ°Π½ΠΈ Π΄Π° Π½ΠΎΡΠΈΡΠ΅. β Π’ΠΎ ΡΠ°ΠΌ ΠΈ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠΎ. ΠΠΎΠΆΠ΄Π° ΡΡ ΡΠ°ΠΌΠΎ Π½Π°ΡΠΈ Π·Π° Π²Π΅ΡΠ΅ΡΡ ΠΈ ΡΠΏΠ°Π²Π°ΡΠ΅. β ΠΠ° Π²Π°ΠΌ ΡΠ°Π²Π΅ΡΡΡΠ΅ΠΌ Π΄Π° ΠΎΡΡΠ°Π½Π΅ΡΠ΅ Π΄ΠΎ ΡΡΡΡΠ° ΠΎΠ²Π΄Π΅. Π‘Π΅Π»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΌΠ°Π»ΠΎ ΠΈ ΡΠΈΡΠΎΠΌΠ°ΡΠ½ΠΎ Π°Π»ΠΈ ΡΠ΅ΡΠ΅ Π³ΠΎΡΡΠΈΠΎΠ½ΠΈΡΠΎΠΌ Π±ΠΈΡΠΈ Π·Π°Π΄ΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΈ. Π Π°Π·ΡΠΌΠ΅ ΡΠ΅, Π½Π° ΠΎΡΡΡΠ²Ρ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π½Π° ΠΎΠ΄ ΠΊΡΡΠ° ΡΠ΅ Π·ΠΎΠ²Π΅ haza de huespedes ΠΈ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΠ΅ Π²Π°ΠΌ ΡΠ΄Π΅ΡΠΈΡΠΈ ΠΈ Π·Π° ΡΠΏΠ°Π²Π°ΡΠ΅. ΠΠ΅ΡΡΡΠΈΠΌ, ΡΠ° ΡΠ΅ de huespedes Π·Π° Π΄Π²Π°Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ ΠΊΡΡΠ° ΠΈ, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ ΡΠ΅Π»ΠΎ ΡΠ΅Π»ΠΎ, Π½Π΅ΠΌΠ° ΡΠ°ΠΊ Π½ΠΈ ΠΎΡΠ²Π΅ΡΡΠ΅ΡΠ°. β ΠΠ° ΡΠ΅Π΄Π½Ρ Π½ΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΌΠΈ ΡΠΎ ΡΠ°ΠΊ ΡΠΈΠ½ΠΈΡΠΈ Π·Π°Π΄ΠΎΠ²ΠΎΡΡΡΠ²ΠΎ. Π, Π½Π°ΡΠ·Π°Π΄, ΡΡΡΡΠ° ΠΌΠΎΡΠ°ΠΌ ΠΏΡΠ΅ΡΠΈ Π½Π° Π΄ΡΡΠ³Ρ ΡΡΡΠ°Π½Ρ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠ°. ΠΡΡΡΠ²ΠΎ, ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΡΠΎΠΌΠ΅, Π½Π΅ Π±ΠΈΡ Π½ΠΈ Π²ΠΈΠ΄Π΅ΠΎ. β ΠΠ½Π΄Π° ΡΠ΅ Π²Π°Ρ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° Π»Π°ΡΠΈΡΠ° ΡΠ·Π΅ΡΠΈ. ΠΠ½Π° ΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΠΎΠ²Π΄Π΅ ΠΌΠΈΠ½ΡΡ ΠΈΠ»ΠΈ Π΄Π²Π°, ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π΄Π° ΠΈΠ·ΠΌΠ΅Π½ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΡ. ΠΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄? β ΠΠ΅Ρ. β ΠΠΈΡΠ΅ ΡΠ°ΡΠ½ΠΎ ΠΊΡΠΎΠ· ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΡΠ°Ρ ΠΎΠ²Π΄Π΅. β ΠΠΈΡΠ»ΠΈΠΌ Π΄Π° ΠΈΠΌΠ°ΠΌ ΠΈΡΡΠ²ΠΈΡΠ΅ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π° Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΈΡΠΏΠ½Π΅ΠΌ Π΄ΠΎ Π²ΡΡ Π° ΡΠ΅Π»Π°. ΠΠΌΠ°ΡΡ Π½Π΅ΠΏΡΠ΅ΡΡΠ°Π½ΠΎ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎ ΠΏΠΎΠ΄ ΡΠΎΠ±ΠΎΠΌ, ΡΠ°ΠΊΠΎ Π΄Π° ΡΡ ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΈ ΠΊΠ°Π΄ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠ±Π»ΠΈΠΆΡΡΠ΅ Π»Π°ΡΠΈΡΠ°. β Π, Π²ΠΈΠ΄Π΅ΡΠ΅ΡΠ΅ ΡΠ΅ ΡΠΈΠ³ΡΡΠ½ΠΎ. β ΠΠ½Π΄Π° ΡΡ ΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠΈ ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ°ΠΌΠ°? β ΠΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ·ΠΌΠ΅ΡΠ΅ ΠΎΠ²Π°Ρ ΠΏΡΡ ΡΠ° ΡΡΡΠ°Π½Π΅. ΠΡΠΈ ΡΠ΅ΡΠ΅ Π±Π»Π°Π³ΠΈΠΌ Π½Π°Π³ΠΈΠ±ΠΎΠΌ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΌΠ°ΡΠ»ΠΈΡΠ°ΠΊΠ° ΠΈ Π²ΠΈΠ½ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π°, ΡΠ²Π΅ Π΄ΠΎ ΠΊΡΠ»Π΅. ΠΠ°ΡΠΈΠΌ ΠΌΠΎΠΆΠ΅ΡΠ΅ ΡΠΈΡΠΈ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌ ΡΡΠ΅ΠΏΠ΅Π½ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° Π½ΠΈΠ· ΡΠ»ΠΈΡΠ΅. ΠΠ΅ΠΎ ΡΠ°ΠΌ ΡΠ΅ ΠΈΠΏΠ°ΠΊ ΡΠ»ΠΈΡΠ°ΠΌΠ°. ΠΠ°ΠΌΠ΅Π½ΠΈ ΠΈΠ·Π»Π°Π·ΠΈ ΠΊΡΡΠ°, ΠΏΡΠ°ΡΡΠ°ΡΠΈ, ΠΈΠ·Π»Π°Π·Π΅ Π½Π° ΡΠ°ΠΌΠ΅ ΡΡΠ΅ΠΏΠ΅Π½ΠΈΡΠ΅. ΠΠ΅Π½Π΅ ΡΠ΅Π΄Π΅ Ρ Π²ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ°ΠΌΠ°; ΠΌΠ»Π°Π΄Π΅ Π½Π°Π΄ ΡΡΡΠ½ΠΈΠΌ ΡΠ°Π΄ΠΎΠΌ. β ΠΠΎΠ±ΡΠΎ Π²Π΅ΡΠ΅. β ΠΠΎΠ±ΡΠΎ Π²Π΅ΡΠ΅. ΠΡΠ΅ΡΡΠ°ΡΡ Π΄Π° ΡΠ°Π΄Π΅ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΡΡΠ΅Π½ΡΡΠ°ΠΊ. ΠΠΈΠΆΡ Π³Π»Π°Π²Π΅ ΡΠ° Π²Π΅Π·Π°. ΠΠ΅Π΄Π°Π½ ΡΡΠ°ΡΠ°Ρ, ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΡΠ°ΡΠ²ΠΈΠΌ ΡΡΠ°ΡΠΈΡ ΠΆΠ΅Π½Π°, ΠΏΠΎΡΠΌΠ°ΡΡΠ° ΡΠ²ΠΎΡ ΠΏΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ΠΈ ΠΏΠ°Π»Π°Ρ Π½Π° Π½ΠΎΠ·ΠΈ. β ΠΠΎΠ±ΡΠΎ Π²Π΅ΡΠ΅. β ΠΠΎΠ±ΡΠΎ Π²Π΅ΡΠ΅, Π³ΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. β ΠΠ΅ΠΏΠΎ Π²Π°ΡΠ΅ ΡΠ΅Π»ΠΎ. β ΠΠ°, Π»Π΅ΠΏΠΎ. Π‘ΠΈΡΠΎΡΠΎ. ΠΡΠΎΡΠ»Π΅ Π·ΠΈΠΌΠ΅ ΡΠ΅Π»ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎ Π±ΠΈΠ»ΠΎ Π·Π°ΠΌΡΠ·Π½ΡΡΠΎ. β ΠΠ½Π°ΡΠΈ, Π½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³Π»Π° Π»ΠΎΠ²ΠΈΡΠΈ ΡΠΈΠ±Π°? - ΠΠ΅, Π½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³Π»Π° Π»ΠΎΠ²ΠΈΡΠΈ ΡΠΈΠ±Π°. Π‘ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΡΠ΅Π³Π°, Π½Π΅ Π³Π»Π΅Π΄Π°ΡΡΡΠΈ ΠΌΠ΅, ΠΊΠ°ΠΆΠ΅: β ΠΠ»Π°Π΄Π΅ΠΆ ΠΈΠ· ΠΠ΅Π»ΠΌΠΎΠ½ΡΠ΅Ρ Π° ΠΎΡΠΈΡΠ»Π° ΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠΈΡΠ΅ Π½Π° ΠΠ΅ΡΠ΅. β Π, ΡΠ° Π½ΠΈΡΠ°ΠΌ Π²ΠΈΠ΄Π΅ΠΎ, Π°Π»ΠΈ ΠΊΠ°ΠΆΡ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ Π°ΡΡΠΎΠΌΠΎΠ±ΠΈΠ». β ΠΠΎΡΠ° Π΄Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π΄Π΅Π±Π΅ΠΎ Π»Π΅Π΄? β Π‘Π΅Π΄Π°ΠΌΠ΄Π΅ΡΠ΅Ρ ΠΏΠ΅Π΄Π°ΡΠ°. β ΠΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, Π΄Π°ΠΊΠ»Π΅. β ΠΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈ Π³ΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠ΅Π΄Π½Π° Π΄Π΅Π²ΠΎΡΠΊΠ° ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ°Π΄ΠΈ ΡΠΈΠ»Π΅ Π½Π° ΡΠ΅ΡΡΠ΅Π²Ρ Π²ΡΠ»ΠΎ ΡΠ΅ Π»Π΅ΠΏΠ°. Π¦Π΅Π»Π° ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ° ΡΠ΅ Ρ Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΡΡΠ΅ ΠΊΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΊΡ Π΄Π²ΠΎΡΠ΅ ΡΡΠ΅ΠΏΠ΅Π½ΠΈΡΠ΅. ΠΠΎΡΠ° Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΡΠ΄Π½ΠΎ ΠΆΠΈΠ²Π΅ΡΠΈ Π½Π°Π΄ ΡΠ°ΠΊΠΎ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌ ΠΏΠ΅ΡΡΠΏΠ΅ΠΊΡΠΈΠ²Π°ΠΌΠ°. ΠΠ΅ ΠΈΠ·Π³Π»Π΅Π΄Π° ΡΠΈΠ³ΡΡΠ½ΠΎ Π½ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Π·Π΅Π»Π΅Π½Π° ΠΏΠΎΠ²ΡΡΠΈΠ½Π° ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠ° Ρ ΠΎΡΠΈΠ·ΠΎΠ½ΡΠ°Π»Π½Π°. β ΠΠΎΠ±ΡΠΎ Π²Π΅ΡΠ΅. β ΠΠΎΠ±ΡΠΎ Π²Π΅ΡΠ΅. β ΠΠ·Π³Π»Π΅Π΄Π° ΠΌΠΈ Π»Π΅ΠΏΠΎ ΡΠΎ ΡΡΠΎ ΡΠ°Π΄ΠΈΡΠ΅. β Π Π°Π΄ΠΈΠΌ ΠΏΠΎ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ ΡΠ³Π»Π΅Π΄Ρ ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΌΠΈ ΡΠ΅ Π΄Π°Π»Π° ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΠ·Π°. β ΠΠΈ ΡΠ°Π΄ΠΈΡΠ΅ Π·Π° ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΠ·Ρ ΡΠΈΡΠΈ ΠΌΡΠΆ ΠΈΠΌΠ° Π»ΠΎΠ²ΠΈΡΡΠ΅ Π½Π° ΠΠ°ΡΠ΅ΠΌ? β A Π½Π΅, ΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π½ ΡΠΈΠ½ ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΈΠΌΠ° ΡΠ°ΠΌΠΎ Π»ΠΎΠ²ΠΈΡΡΠ΅. Π‘ΡΠ°ΡΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΠ· ΡΠ΅ ΡΠΌΡΠΎ ΡΠΎΡ ΠΏΡΠ΅ Π½ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΠ°ΠΌ ΡΠ΅ ΡΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π°. β ΠΠ½ΠΈ ΠΆΠΈΠ²Π΅ ΡΡΠ°Π»Π½ΠΎ ΠΎΠ²Π΄Π΅? β ΠΠΌΠ° ΡΠ°ΠΌΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° Π΄Π° ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠ°ΡΡ ΡΠ²Π°ΠΊΠΎΠ³Π° Π»Π΅ΡΠ° Π½Π° ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎ. Π‘Π°ΠΌΠΎ ΡΠ²ΡΠ°ΡΠ΅ Ρ Π½Π°ΡΠ΅ ΡΠ΅Π»ΠΎ. ΠΠΌΠ°ΡΡ ΠΌΠΎΡΠΎΡ ΠΈ ΡΠ°Π΄Π° Π΄ΠΎΠ»Π°Π·Π΅ ΡΠ° Π³ΠΎΡΡΠΈΠΌΠ°. β ΠΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ Π·ΠΎΠ²Π΅ΡΠ΅? β ΠΠ²ΠΎΠ½Π°. β Π’ΠΎ Π½ΠΈΡΠ΅ Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ΅. β ΠΠΈΡΠ΅. ΠΠΎΡ ΠΎΡΠ°Ρ ΡΠ΅ ΡΠ»ΡΠΆΠΈΠΎ Ρ ΠΌΠ°ΡΠΈΠ½ΠΈ ΠΈ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ. ΠΠ»ΠΈ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΈ ΠΌΠ΅ Π·ΠΎΠ²Ρ Π ΠΎΠ»Π°Π½Π΄Π°. β ΠΠ²ΠΎΠ½Π° ΡΠ΅ Π»Π΅ΠΏΡΠ΅. ΠΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, Π΄Π°ΠΊΠ»Π΅. β ΠΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈ Π³ΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. Π£ ΠΈΠ΄ΡΡΠΎΡ ΡΠ»ΠΈΡΠΈ, ΠΊΠΎΡΠ° ΠΈΠ΄Π΅ ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ Π΄Π²Π° ΡΠ΅Π΄Π° ΠΊΠ°ΠΌΠ΅Π½ΠΈΡ ΠΊΡΡΠ°, ΠΈΡΠΏΠΎΠ΄ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠΈΡ ΡΡΠ²ΡΡΠ΅ΡΠ° ΠΈ Π½Π°Π΄ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎΠΌ, Π΄Π²Π΅ ΠΈΠ»ΠΈ ΡΡΠΈ Π³Π»Π°Π²Π΅ ΠΌΠ΅ Π³Π»Π΅Π΄Π°ΡΡ ΠΊΡΠΎΠ· ΠΏΡΠΎΠ·ΠΎΡΠ΅. Π£ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΌ Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΌΠ° Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΡΡΠ΄ΠΈ ΠΈ Π΄Π΅ΡΠ΅. β ΠΠΎΠ±ΡΠΎ Π²Π΅ΡΠ΅. β ΠΠΎΠ±ΡΠΎ Π²Π΅ΡΠ΅, Π³ΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. β ΠΠ΅ΡΡΠ΅ Π»ΠΈ ΡΠΈΠ±Π°ΡΠΈ? β Π, ΠΈΠΌΠ° Π²ΡΠ»ΠΎ ΠΌΠ°Π»ΠΎ ΡΠΈΠ±Π°ΡΠ° ΠΎΠ²Π΄Π΅. ΠΠ½ΠΈ ΠΆΠΈΠ²Π΅ Π΄ΠΎΠ»Π΅. β ΠΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΈΠΌΠ° ΡΠΈΠ±Π°ΡΠ°? β ΠΠ΅Π΄Π²Π° ΠΎΡΠ°ΠΌ Π±Π°ΡΠΊΠΈ. ΠΡΡΠ³Π° ΡΠ΅Π»Π° Π½Π° ΡΠ΅Π·Π΅ΡΡ Π»ΠΎΠ²Π΅ Π²ΠΈΡΠ΅. β ΠΠ°ΡΠ΅ ΡΠ΅Π»ΠΎ ΡΠ΅ Π²ΡΠ»ΠΎ Π»Π΅ΠΏΠΎ. ΠΠΈΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΡΡΠ°Π»Π½ΠΎ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎ ΡΠ° ΠΎΠ²ΠΎΠ³Π° ΠΏΡΠ°Π³Π°. β ΠΠΈΠ΄ΠΈΠΌΠΎ ΡΠ²Π΅ΠΊ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎ. ΠΠΎΠ½Π΅ΠΊΠ°Π΄ ΠΏΠΎΠ±Π΅ΡΠ½ΠΈ. β ΠΠΎΡΠ°Ρ ΡΠ΅ Π±ΠΈΡΠΈ ΠΌΠΈΡΠ½ΠΎ? β ΠΠΎΠΆΠ΄Π° ΠΈ Π½Π΅. ΠΠ·Π³Π»Π΅Π΄Π° Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΡΠ°ΠΌΠΎΠ½ΡΠ°Π½Π°. β ΠΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, Π΄Π°ΠΊΠ»Π΅. β ΠΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, Π΄ΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°. ΠΠ°ΠΊΠΎ Π½ΠΈΡΠ°ΠΌ ΡΠΎΡ Π½ΠΈΡΡΠ° ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠΈΠΎ Π½Π° ΡΠ΅Π·Π΅ΡΡ β ΡΠ΅Π΄Π²Π° Π΄Π²Π΅-ΡΡΠΈ Π±Π°ΡΠΊΠ΅, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ ΡΠΊΠΎΡΠΎ ΠΈ Π½Π΅ ΠΌΠΈΡΡ Π½Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎΡ ΠΏΠΎΠ²ΡΡΠΈΠ½ΠΈ, β Π²ΡΠ°ΡΠ°ΠΌ ΡΠ΅ ΠΎΠ±Π°Π»ΠΈ. ΠΠΎΡΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° Π»Π°ΡΠΈΡΠ° ΠΌΠΎΡΠ° Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ Π·Π°Π΄ΠΎΡΡΠ΅ΡΡ. ΠΠ°ΠΆΠ΅ΠΌ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΡ Ρ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠ°ΠΌ ΡΠΎΡ ΠΌΠ°Π»ΠΎΡΠ°Ρ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ Π½Π° ΠΎΠ±Π°Π»ΠΈ: β ΠΠΎΡΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° Π»Π°ΡΠΈΡΠ° ΠΌΠΎΡΠ° Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ Π·Π°Π΄ΠΎΡΡΠ΅ΡΡ? β ΠΡ , ΠΏΠ° ΠΎΠ½Π° ΡΠ΅ ΠΎΡΠΈΡΠ»Π° ΠΈΠΌΠ° Π²Π΅Ρ Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ ΠΌΠΈΠ½ΡΡΠ°. Π§Π΅ΠΊΠ°Π»Π° Π²Π°Ρ ΡΠ΅ ΠΏΠ΅Ρ ΠΌΠΈΠ½ΡΡΠ°, Π°Π»ΠΈ ΡΠΌΠΎ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠ»ΠΈ Π΄Π° ΡΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΠΎΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠ»ΠΈ. β ΠΠ΅ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠ½ΠΎ. ΠΠ»Π΅Π΄Π°ΠΎ ΡΠ°ΠΌ ΠΏΠ°ΠΆΡΠΈΠ²ΠΎ Π½Π° ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎ ΠΈ Π½ΠΈΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ Π½ΠΈΡΠ°ΠΌ Π²ΠΈΠ΄Π΅ΠΎ. β ΠΠ΄ ΠΠ΅Π»ΠΌΠΎΠ½ΡΠ΅Ρ Π° ΠΎΠ½Π° Π΄ΠΎΠ»Π°Π·ΠΈ ΡΠΊΠΎΡΠΎ ΡΠ· ΠΎΠ±Π°Π»Ρ. ΠΠΎΠΆΠ΄Π° ΡΡ Π²Π°ΠΌ ΡΠ΅ ΠΊΡΡΠ΅ Π·Π°ΠΊΠ»ΠΎΠ½ΠΈΠ»Π΅. β Π Π°Π·ΡΠΌΠ΅ ΡΠ΅. ΠΠΎΠ³Ρ Π»ΠΈ Π½Π°ΡΠΈ ΠΊΠΎΡΡ Π±Π°ΡΠΊΡ Π΄Π° ΠΌΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π²Π΅Π·Π΅ Π½Π° ΠΎΡΡΡΠ²ΠΎ? β ΠΠ΅ Π²Π΅ΡΡΡΠ΅ΠΌ. Π£ ΡΠ»ΡΡΠ°ΡΡ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎ ΡΠ·Π±ΡΡΠΊΠ°, Π½Π΅ Π±ΠΈΡΡΠ΅ ΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠ΅ΡΠ°Ρ ΠΌΠΎΠ³Π»ΠΈ Π²ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈ. Π‘Π²Π°ΠΊΠ°ΠΊΠΎ, ΠΊΠΎΡΡΠ°Π»ΠΎ Π±ΠΈ Π²Π°Ρ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ. β ΠΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π±ΠΈ ΠΌΠ΅ ΠΊΠΎΡΡΠ°Π»ΠΎ? β ΠΠΎΠΆΠ΄Π° ΡΡΠΈΠ΄Π΅ΡΠ΅Ρ ΠΏΠ΅Π·Π΅ΡΠ°. β ΠΠΈΡΠ»ΠΈΠΌ Π΄Π° ΡΠΎ Π½ΠΈΡΠ΅ ΡΡΠ²ΠΈΡΠ΅. β ΠΠΎΠΆΠ΅ΡΠ΅ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΡΠΈ ΡΠ° ΠΎΠ½ΠΈΠΌ ΡΡΠ°ΡΡΠ΅ΠΌ Π½Π° ΠΊΠ»ΡΠΏΠΈ. ΠΠ½ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΠΈ ΠΊΠΎΡΠΈ Π±ΠΈ Π²Π°Ρ ΠΌΠΎΠ³Π°ΠΎ ΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΡΠΈ; ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΊ Π²ΡΠ°ΡΠ°ΡΡΡΠΈ ΡΠ° ΡΠΈΠ±ΠΎΠ»ΠΎΠ²Π°. ΠΡΠΈΠ»Π°Π·ΠΈΠΌΠΎ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΡΡΠ°ΡΡΡ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡΠ±Π°Π·Π½ΠΎ ΡΡΡΠ°ΡΠ΅ Π΄Π° Π½Π°Ρ ΠΏΠΎΠ·Π΄ΡΠ°Π²ΠΈ. ΠΠ½ ΡΠ΅ Π²ΡΠ»ΠΎ ΡΡΠ²Π΅Π½, ΠΏΡΠ΅ΠΏΠ»Π°Π½ΡΠΎ, ΠΈΠ·Π±ΠΎΡΠ°Π½ ΠΈ ΡΠ³ΠΎΡΠ΅Π½, ΡΡΠΎ ΠΎΠ΄Π³ΠΎΠ²Π°ΡΠ° Π²ΠΈΠ½Ρ, Π²Π΅ΡΡΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ°, Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°ΠΌΠ° ΠΈ ΡΠ΅Π»Ρ Ρ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ Ρ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΡΡΠ²Ρ. β Π₯ΡΠ΅ΠΎ Π±ΠΈΡ Π΄Π° ΠΏΡΠ΅ΡΠ΅ΠΌ Π½Π° ΠΠ΅ΡΠ΅. ΠΠ° Π»ΠΈ Π±ΠΈΡΡΠ΅ ΠΌΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π²Π΅Π·Π»ΠΈ? β ΠΠ΅ ΡΡΠ΅Π±Π° ΠΈΡΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅Π»Π° ΡΡΠ°ΠΌΠΎΠ½ΡΠ°Π½Π°. β ΠΠ»ΠΈ ΡΠ°Π»Π°ΡΠΈ Π½Π° ΡΠ΅Π·Π΅ΡΡ Π½Π΅ ΠΈΠ·Π³Π»Π΅Π΄Π°ΡΡ Π½ΠΈΡΡΠ° ΠΎΠ·Π±ΠΈΡΠ½ΠΎ. β Π, ΠΏΠ° ΠΎΠ½ΠΈ ΡΡ Π²Π΅Ρ Π΄ΠΎΡΡΠ° Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈ, a ΡΡΠΊΠΎΡΠΎ ΡΠ΅ Π±ΠΈΡΠΈ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ Π²Π΅ΡΠΈ. β ΠΠΈ ΡΠ΅ Π½Π΅ Π±ΠΈΡΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³Π»ΠΈ Π²ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈ Π²Π΅ΡΠ΅ΡΠ°Ρ? β ΠΠ΅, Π½Π΅ Π±ΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³Π°ΠΎ Π²ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈ. β ΠΠΈΠ»ΠΎ Π±ΠΈ ΠΎΠΏΠ°ΡΠ½ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠ°ΡΠ΅? β ΠΠΏΠ°ΡΠ½ΠΎ ΠΈ ΡΠ΅ΡΠΊΠΎ; ΠΌΠΎΠΌ ΡΠΈΠ½Ρ ΠΈ ΠΌΠ΅Π½ΠΈ ΡΡΠ΅Π±Π°Π»ΠΎ Π±ΠΈ Π²ΠΈΡΠ΅ Π½ΠΎ Π΄ΡΠΏΠ»ΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π° Π·Π° Π²Π΅ΡΠ»Π°ΡΠ΅. β ΠΠΌΠ° Π»ΠΈ ΠΎΠΏΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΏΡΠΈ ΠΎΠ΄Π»Π°ΡΠΊΡ? β ΠΠΈΠ»ΠΈ Π±ΠΈΡΠΌΠΎ ΡΠ°ΡΠ²ΠΈΠΌ ΠΈΡΠΊΠ²Π°ΡΠ΅Π½ΠΈ ΠΎΠ΄ ΡΠ°Π»Π°ΡΠ°. β Π’ΠΎ Π±ΠΈ ΡΠ΅ Π²Π΅Ρ ΠΎΡΡΡΠΈΠ»ΠΎ. ΠΠ° ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠΌ Π΄Π°, ΠΏΠΎΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠΏΠ°ΡΠ½ΠΎ Π·Π° ΠΏΠΎΠ²ΡΠ°ΡΠ°ΠΊ, Π²ΠΈ ΠΌΠΎΠΆΠ΅ΡΠ΅ ΠΏΠΈΡΠΈ Π²ΠΈΠ½Π° Π²Π΅ΡΠ΅ΡΠ°Ρ ΠΈ Π½Π° ΠΎΡΡΡΠ²Ρ, a ΡΡΡΡΡΡ ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈ. ΠΠΌΠ° Π»ΠΈ Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎΠ³ Π²ΠΈΠ½Π° ΡΠ°ΠΌΠΎ? β ΠΠ°, Π°Π»ΠΈ Π±ΠΈΡΠΌΠΎ Π³Π° ΠΌΠΎΡΠ°Π»ΠΈ ΠΏΠΈΡΠΈ Ρ ΠΌΡΠ°ΠΊΡ. ΠΠ΄Π΅ΠΌ Π΄Π° ΠΏΠΈΡΠ°ΠΌ ΡΠΈΠ½Π°. ΠΠΊΠΎ ΠΎΠ½ ΠΏΡΠΈΡΡΠ°ΡΠ΅, Π΄ΠΎΠ²Π΅ΡΡΠ΅ΠΌΠΎ ΡΠ°ΠΌΠ°Ρ Π΄ΠΎ Π²Π°Ρ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠΈ. ΠΠΈΡΠ°ΠΌ Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΈΠ½ ΠΏΡΠΈΡΡΠ°ΡΠΈ; Π»ΠΈΡΠΈΠ»ΠΎ ΠΌΠΈ ΡΠ΅ Π²ΠΈΡΠ΅ Π½Π° ΡΡΡΠ΄Π½ΠΎ ΠΎΠ΄Π±ΠΈΡΠ°ΡΠ΅. Π§Π΅ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ°ΠΌ, ΠΈΠΏΠ°ΠΊ, Ρ Π΄ΡΡΡΡΠ²Ρ ΠΌΠ΅Ρ Π°Π½ΠΈΡΠ°ΡΠ°, ΠΊΠΎΠ³Π° ΡΠ°ΠΌ ΠΏΡΠ²ΠΎ ΡΡΠ΅ΠΎ Π½Π° ΠΎΠ±Π°Π»ΠΈ. ΠΠ»Π΅Π΄Π°ΠΎ ΡΠ°ΠΌ ΠΎΠ½ΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΡΠ°ΡΡΡΠ΅Π½ΠΈΡ Π±Π°ΡΠΊΠΈ Π½Π°ΡΡΠΊΠ°Π½ΠΈΡ Π½Π° ΡΠ΅Π²Π°Ρ; ΠΎΠ½Π΅ ΡΡ ΠΏΡΠΎΡΠ½Π°ΡΠ΅, ΠΏΡΠΈΠΌΠΈΡΠΈΠ²Π½Π΅, Π½Π°Π»ΠΈΠΊ Π½Π° Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠ° ΠΊΠΎΡΠΈΡΠ°. ΠΠ΅ΠΊΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊ ΠΎΠ΄Π΅Π²Π΅Π½ Ρ ΡΠ΅Π³Π΅Π»ΡΡΡ ΠΈ ΠΏΡΡΠΊΠ°Π½ ΠΊΡΠ΅ΡΠΎΠΌ ΡΠΈΡΠ΅ Ρ ΡΠ΅Π²Π°Ρ ΡΠ° ΡΠ°ΠΊΠΎΠΌ Π½Π° Π»Π΅ΡΠΈΠΌΠ°. ΠΠ»Π°Π΄Π° ΠΆΠ΅Π½Π°, ΠΊΠΎΡΡΡΡΠ°Π²Π° ΠΈ ΡΠ°ΠΊΠ°, Π΄ΠΎΠ½Π΅ΡΠ΅ Π΄ΡΡΠ³ΠΈ ΡΠ°ΠΊ. ΠΠ° Π±ΠΈ ΠΈΡΡΠΎΠ²Π°ΡΠΈΠ»ΠΈ ΡΠΎ Ρ ΡΠ΅Π΄Π½Ρ ΠΎΠ΄ Π±Π°ΡΠΊΠΈ, Π·Π°Π³Π°Π·ΠΈΡΠ΅ ΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΠ΄Π½ΠΎ Ρ ΠΌΠΎΠΊΡΡ ΡΡΠ°Π²Ρ ΠΈ ΠΌΡΡ. ΠΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°Π»Π° ΡΡΠΊΡΠ΅ ΠΌΠΎΠΊΡΠ΅ ΡΠΊΠΎΡΠΎ Π΄ΠΎ ΠΊΠΎΠ»Π΅Π½Π°. ΠΠ΅Ρ Π°Π½ΠΈΡΠ°Ρ ΠΈΠΌ ΠΏΡΠΈΡΠ΅: β ΠΡΠ°ΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ΅Π»ΠΎ? ΠΠ²Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈ Π³ΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ½ ΠΊΠΎΡΠΈ Π±ΠΈ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅. ΠΠΎΠΆΠ΅ΡΠ΅ Π»ΠΈ Π³Π° ΡΠ·Π΅ΡΠΈ? β ΠΠ°ΡΡΠΎ Π½Π΅? ΠΠ΅ΠΊ Π΄ΠΎΡΠ΅! ΠΠ΅Π½Π° ΠΌΠΈ Π΄ΠΎΠ΄Π°ΡΠ΅ ΡΡΠΊΡ Π΄Π° ΡΡΠΊΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠ° ΠΌΠΎΠ»Π°. ΠΡΠΈΡΠ΅ ΠΊΠ»ΡΠΏΡ Π³Π΄Π΅ ΡΡ ΡΠ΅ΡΡΠΈ. - Π§ΡΠ²Π°ΡΡΠ΅ Π½ΠΎΠ³Π΅ ΠΎΠ΄ ΡΠ°ΠΊΠΎΠ²Π°, β ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊ β ΠΈΠ· ΡΠΈΡ ΠΈΡΠΏΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Ρ ΠΈ Π°ΠΊΠΎ ΠΏΠ°Π΄Π½Π΅ Π½Π° Π²Π»Π°ΠΆΠ½Ρ ΠΎΠ±ΡΡΡ, ΡΠ΅ΡΠΊΠΎ ΡΠ΅ΡΠ΅ Π³Π° ΡΠΊΠΈΠ½ΡΡΠΈ. ΠΠΈΡΠ° ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΠΊΡΡΠΏΠ½ΠΈΠΌ, ΡΠ΅ΡΠΊΠΈΠΌ ΠΊΠ°ΠΏΡΠ°ΠΌΠ°. ΠΡΠΆ ΠΈ ΠΆΠ΅Π½Π° ΠΎΠ΄Π»Π°Π·Π΅ ΠΏΠΎ Π½ΠΎΠ²Π΅ ΡΠ°ΠΊΠΎΠ²Π΅. Π’Π°Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΊΡΠΎΠ· ΡΠ΅Π·Π΅ΡΡΠΊΡ ΡΡΠ°Π²Ρ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ Π΄ΡΡΠ³Π° Π±Π°ΡΠΊΠ°, ΡΡΠ²Π΅Π½Π°. Π‘ΡΠ°ΡΠ°Ρ ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΠ³Π»Π΅Π΄Π° Π²Π΅ΡΠ»Π°ΡΡ ΡΡΠΎΡΠ΅ΡΠΈ. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ² ΡΠΈΠ½! β ΠΠΎΠΆΠ΄Π° ΡΠ΅ Π½Π΅ΡΡΡΠ΄Π½ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΠ°ΠΌ ΠΈΠ·Π΄Π°ΠΎ ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΠ΅, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌ ΠΏΡΠ²ΠΎ Π½Π°ΡΠ΅ΡΠ°ΠΎ Π΄Π° ΠΌΠ΅ Π²ΠΎΠ·Π΅. ΠΠΎΠΆΠ΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ Π·Π°ΠΆΠ°Π»ΠΈΡΠΈ ΡΡΠΎ Π³ΡΠ±Π΅ Π·Π°ΡΠ°Π΄Ρ. β ΠΠ½ΠΈ Π½Π΅ Π²ΠΎΠ»Π΅ Π΄Π° ΠΈΠ΄Ρ ΠΏΠΎΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠ°ΠΌΠΎΠ½ΡΠ°Π½Π°. ΠΠ°ΡΡΠ΅ ΠΈΠΌ ΠΏΠ΅Π·Π΅ΡΡ Π·Π° Π²ΠΈΠ½ΠΎ. β ΠΠ°ΡΠ»ΠΈ ΡΡΠ΅ Π½Π΅ΡΡΠΎ Π·Π° ΠΎΡΡΡΠ²ΠΎ, β ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ ΡΡΠ°ΡΠ°Ρ ΠΊΠ°Π΄ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠ±Π»ΠΈΠΆΠΈΠΎ. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ² ΡΠΈΠ½ ΡΠΊΠΈΠ΄Π° ΠΊΠ°ΠΏΡ ΠΈ Π³Π»Π΅Π΄Π° ΠΌΠ΅ ΡΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈ ΡΠ΅. ΠΠ½ Π³Π»Π΅Π΄Π° Π½Π°ΡΠΎΡΠΈΡΠΎ Ρ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎ ΠΈΠ·Π° ΠΌΠ΅Π½Π΅, ΡΡ. Π½Π΅ Π³Π»Π΅Π΄Π° Π½ΠΈ Ρ ΡΡΠ°, ΠΏΠΎΡΡΠΎ ΡΠ΅ΡΠΊΠΎ Π΄Π° ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΈΠΌΠ° ΡΡΠ° Π΄Π° Π³Π° Π·Π°Π½ΠΈΠΌΠ°. - ΠΠ²Π° ΡΠ΅ Π±Π°ΡΠΊΠ° Π²ΡΠ°ΡΠ° Π½Π° ΠΎΡΡΡΠ²ΠΎ; ΡΠ°ΠΊΠΎ ΡΡ Π²Π°ΠΌ ΡΡΡΠ΅Π΄Π΅ΡΠΈ ΡΡΡΠ΄. Π₯ΡΠ΅ΠΎ Π±ΠΈΡ Π΄Π° Π²Π°Ρ Π·Π°ΠΌΠΎΠ»ΠΈΠΌ Π΄Π° ΡΠ·ΠΌΠ΅ΡΠ΅ Π·Π° ΠΏΠΈΡΠ΅. ΠΠ° ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΌΡΠΆ ΠΈ ΠΆΠ΅Π½Π° ΡΡ Π²Π΅Ρ Ρ ΡΠ°ΠΌΡΡ ΠΈ ΠΌΠΈ ΠΏΠΎΠ»Π°Π·ΠΈΠΌΠΎ. β Π₯Π²Π°Π»Π°, Π³ΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΈ Π΄ΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°. β ΠΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, ΠΈ Ρ Π²Π°Π»Π° Π²Π°ΠΌΠ°. β ΠΠΎΠ±Π°Ρ ΠΏΡΠΎΠ²ΠΎΠ΄. ΠΠ΅Π±ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°ΡΠ²ΠΈΠΌ ΠΏΠΎΠΊΡΠΈΠ²Π΅Π½ΠΎ. ΠΠΈΡΠ° Π½Π°ΡΡΠ°Π²ΡΠ° ΠΈΡΡΠΈΠΌ ΠΊΠ°ΠΏΡΠ°ΠΌΠ°. Π’Π°Π»Π°ΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π±ΠΈΡΠ°ΡΡ ΠΎ ΡΠ°ΠΌΠ°Ρ ΡΠ°ΡΡ Π½Π°ΠΌ Π²ΠΎΠ΄Ρ Π½Π΅ΡΡΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅. ΠΠ΅Π½Π° Π²Π΅ΡΠ»Π° Π½Π° ΡΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΠΈ; ΡΠ²ΠΎΡΡ Π³ΠΎΡΡΡ ΡΡΠΊΡΡ ΠΏΡΠ΅Π±Π°ΡΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ Π³Π»Π°Π²Π΅, ΠΎΡΡΠ°Π»Π΅ ΡΡΠΊΡΠ΅, Π²Π»Π°ΠΆΠ½Π΅, Π»Π΅ΠΏΠ΅ ΡΠΎΡ ΡΠ΅ Π·Π° ΠΊΠΎΠ»Π΅Π½Π°. ΠΠ±ΠΎΡΠ΅ ΡΡ Π²ΡΠ»ΠΎ Π·Π°Π΄ΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΈ Π΄Π° ΠΌΠ΅ ΠΈΠΌΠ°ΡΡ Ρ ΡΠ°ΠΌΡΡ. β ΠΡΠΏΠΈΠ»ΠΈ ΡΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Ρ ΠΎΠ²Π΄Π΅ Ρ Π₯ΡΠ΅Π½ΡΠΈ? β A Π½Π΅, ΡΠΎ ΠΌΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Π½ Π½Π° Π₯ΡΠ΅Π½ΡΡ. Π§ΠΎΠ²Π΅ΠΊ ΠΠ°ΡΠ»ΠΎΡ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°ΠΎ Π΄Π° ΠΌΠΈ Π³Π° Π΄ΠΎΠ½Π΅ΡΠ΅, Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³Π°ΠΎ ΡΠ΅Ρ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΆΠ΅Π½Π° ΡΠ°Π·Π±ΠΎΠ»Π΅Π»Π°. ΠΠ΅Π½Π° ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΡΠΊΠΎΡΠ° Π·Π°ΡΡΡΠ΄Π½Π΅Π»Π° ΠΏΠ° Π½Π΅ ΡΠΌΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈ. Π’ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ²ΠΎ Π΄Π΅ΡΠ΅ ΡΡΠΎ ΡΠ΅ΠΊΠ°ΡΡ. β ΠΠΈΠ΄Π°ΡΠ΅ Π½Π΅ΡΡΠΎ? β ΠΠ° ΡΠ°ΠΌ ΠΏΠΎ Π·Π°Π½Π°ΡΡ Π·ΠΈΠ΄Π°Ρ. β ΠΠΌΠ°ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ»Π°? β ΠΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΈ. ΠΠ°ΡΠΈΠΌ, ΡΡΠ°ΠΆΠΈΠΌ ΠΏΠΎΡΠ»Π° Ρ ΡΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ΅Π»ΠΈΠΌΠ° Π½Π° ΡΠ΅Π·Π΅ΡΡ. ΠΠ½Π°ΡΠ΅, ΠΊΠ°Π΄Π° ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΠ· Π΄ΠΎΡΠ΅ Π½Π° Π»Π΅ΡΠΎΠ²Π°ΡΠ΅, ΠΈΠΌΠ° ΡΠ²Π΅ΠΊ ΠΏΠΎΠ½Π΅ΡΡΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠΏΡΠ°Π²ΠΈ Ρ Π·Π°ΠΌΠΊΡ. β ΠΠ΄Π΅ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ² Π·Π°ΠΌΠ°ΠΊ? β ΠΠ° Π²Π΅ΡΠ΅ΠΌ ΠΎΡΡΡΠ²Ρ. Π’ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΊΠ°Π΄Π° Π±ΠΈΠΎ ΠΌΠ°Π½Π°ΡΡΠΈΡ ΠΈ Π½Π°ΠΏΡΡΡΠ΅Π½. Π‘ΡΠ°ΡΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΠ·, ΡΠ΅Π½Π°ΡΠΎΡ, ΠΊΡΠΏΠΈΠΎ Π³Π° ΡΠ΅ Π±ΡΠ΄Π·Π°ΡΡΠΎ. ΠΠΎΡΡΠΎΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΌΠΈΠ»ΠΈΠΎΠ½Π° Π΄Π° Π³Π° ΠΏΡΠ΅ΡΠ²ΠΎΡΠΈ Ρ Π·Π°ΠΌΠ°ΠΊ. ΠΠ»Π°Π΄ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΠ·... β ΠΠΎΠ»Π°Π·ΠΈ ΠΊΡΠΎΠ· Π΄Π²Π°-ΡΡΠΈ Π΄Π°Π½Π°, β Π΄ΠΎΠ΄Π°ΡΠ΅ ΠΆΠ΅Π½Π°. β Π‘ΡΠ°ΡΠ° ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΠ·Π° ΡΠ΅ Π²Π΅Ρ ΡΠ°ΠΌΠΎ. β ΠΠΎΠ»ΠΈ ΠΆΠ΅Π½ΡΠΊΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²Π΅; Π²Π°ΡΠ΅ Π΄Π΅Π²ΠΎΡΠΊΠ΅ ΠΌΠΎΡΠ° Π΄Π° ΡΡ Π΄ΠΎΠ±ΡΠ΅ Π²Π΅Π·ΠΈΡΠ΅? β Π, ΠΎΠ½Π° ΠΈΠΌ ΠΏΠΎΡΡΡΡΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΎΡΠΈΡΠΎ Π΄Π° Π±ΠΈ Π½Π°Ρ ΠΏΠΎΠΌΠΎΠ³Π»Π°. ΠΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ²Π΅ΠΊ ΠΈΠΌΠ°ΡΡ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ Π³ΠΎΡΡΠΈΡΡ, ΡΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±ΠΈ Π·Π° ΠΏΠΎΠΊΠ»ΠΎΠ½Π΅. ΠΠ° Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΠ·Π΅ ΠΈ ΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΡΠΈΠ½Π°, ΠΌΠΈ Π±ΠΈΡΠΌΠΎ ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΠΏΠΎΠΌΡΠ»ΠΈ ΠΎΠ΄ Π³Π»Π°Π΄ΠΈ. β ΠΠ²Π΅ Π·ΠΈΠΌΠ΅ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΡΠΌΡΠ·Π½ΡΡΠΎ? β Π§Π΅ΡΡΠ΄Π΅ΡΠ΅Ρ ΠΈ Π΄Π²Π° Π΄Π°Π½Π°. ΠΠ»Π°Π΄ΠΈΡΠΈ ΡΡ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π²Π°Π»ΠΈ ΠΏΡΠΎΠ»Π°Π· ΠΊΡΠΎΠ· ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎ, ΡΠ°ΠΌΠ°Π½ ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠ²ΡΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π½Π° Π±Π°ΡΠΊΠ°. Π’ΡΠ΅Π±Π°Π»ΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π°Π½ ΠΈ Π½ΠΎΡ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π²Π°ΡΠΈ Π³Π°. ΠΠ΅ Π±ΠΈ ΠΈΠ½Π°ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ Ρ Π»Π΅Π±Π°. Π ΠΈΠ±Π° ΡΠ΅ Π²Π΅Ρ Π±ΠΈΠ»Π° ΠΏΠΎΠ΄ Π»Π΅Π΄ΠΎΠΌ. β ΠΠΎΡΠ°Π»ΠΈ ΡΡΠ΅ Π³ΡΠ΄Π½ΠΎ ΠΏΡΠΎΠΏΠ°ΡΠΈΡΠΈ? β Π ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ! ΠΠΎΡΠ»Π΅ Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ Π΄Π°Π½Π° Π½ΠΈΠΊΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ Π½ΠΈje ΠΈΠΌΠ°ΠΎ Π½ΠΈ ΠΏΠ΅Ρ ΠΏΠ°pa Ρ ΡΠ΅ΠΏΡ. ΠΠ΅ΡΡΠ΅ΡΠ° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»Π° ΡΡΠΎ Π·ΠΈΠΌΠΈ Π½Π΅ΠΌΠ° Π½ΠΈΠΊΠΎΠ³Π° Ρ Π·Π°ΠΌΠΊΡ. β ΠΠ΅Π½Π° Π²Π°ΠΌ ΠΈΠ·Π²ΡΡΠ½ΠΎ Π²Π΅ΡΠ»Π°. β ΠΡΠ»ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΊΠ°. ΠΠ½Π° ΡΠ΅ ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΈ Π΄Π²ΠΎΡΠ΅ Π΄Π΅ΡΠ΅. Π‘ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΈΠΌΠ° ΠΏΠ΅Ρ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°; ΡΠ΅ΡΠΈ ΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΌΠΈ Π΄Π° Π»ΠΈ ΡΠ΅ Π»Π΅ΠΏΠ°. Koca joj ΡΠ΅ ΡΠ°ΡΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΠ»Π°. β ΠΠΎΠ»ΠΈΡΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ Π΄Π΅ΡΡ? β ΠΠ΅ΡΠ° ΡΡ ΡΠ°ΡΠΈΡΡΠ°ΠΊΡΠΈΡΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°. β ΠΠΈΡΠ°ΠΌ Π²Π°Ρ Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎ ΡΡΠΎ. β ΠΠ°ΠΆΠ΅ΠΌ Π΄Π° ΡΡ Π΄Π΅ΡΠ° ΡΠ°ΡΠΈΡΡΠ°ΠΊΡΠΈΡΠ°. ΠΠΈΠ²ΠΎΡ Π½Π΅ Π±ΠΈ Π²ΡΠ΅Π΄Π΅ΠΎ Π±Π΅Π· ΡΠΈΡ . β Π‘ΠΈΠ³ΡΡΠ½ΠΎ. ΠΠ΅ Π»ΠΈ Π½Π° ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΎΡΡΡΠ²Ρ Π»ΠΎΠ²ΠΈΡΡΠ΅? β ΠΠ°, Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΠΎΡΡΠ° ΡΠ°Π·Π°Π½Π° Ρ ΡΡΠΌΠΈ, Π°Π»ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΎΡΠΊΠ° ΠΌΠ°Π½Π³ΡΠΏΠ°ΡΠΈΡΠ° ΡΠ½ΠΈΡΡΠ°Π²Π°Π»Π° ΠΌΠ»Π°Π΄ΡΠ½ΡΠ΅ ΠΈ Π³Π½Π΅Π·Π΄Π°. ΠΠ½Π°ΡΠ΅, ΠΈΠΌΠ° ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ ΡΡΡΠΊΠ°. β ΠΠΌΠ°Π»ΠΈ ΡΡ ΠΏΡΠ°Π²Π° ΠΊΠ°Π΄ ΡΡ ΡΠ΅ΠΊΠ»ΠΈ Π΄Π° ΡΡ Π±ΠΈΡΠΈ ΡΠ°ΡΠ²ΠΈΠΌ ΠΌΠΎΠΊΠ°Ρ ΠΎΠ΄ ΡΠ°Π»Π°ΡΠ°. ΠΠΏΠ°ΠΊ ΠΌΠΈ ΠΎΠ²ΠΎ Π²ΡΠ»ΠΎ ΠΏΡΠΈΡΠ°. β ΠΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΠ³Π° ΠΈΠ΄Π΅ΡΠ΅ Π½Π° ΠΎΡΡΡΠ²ΠΎ? β ΠΠΈΠΊΠΎΠ³Π° Π½Π΅ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ΅ΠΌ. ΠΠΈΡΠ»ΠΈΠΌ Π΄Π° ΠΏΡΠ΅Π½ΠΎΡΠΈΠΌ Ρ Π³ΠΎΡΡΠΈΠΎΠ½ΠΈΡΠΈ, Π°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°, ΠΈ Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΆΠΈΠΌ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ³Π° ΠΊΠΎ Π±ΠΈ ΠΌΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π²Π΅Π·Π°ΠΎ ΡΡΡΡΡΡ ΡΠ°Π½ΠΎ Ρ ΠΡΠΊΠ°Π»ΠΎΠ½Ρ. β ΠΠ° ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ΠΌ ΡΠ°Π΄ Ρ ΡΠ΅Π΄Π°ΠΌ. ΠΠΊΠΎ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ Ρ ΠΏΠ΅Ρ, ΠΌΠΎΠ³Π°ΠΎ Π±ΠΈΡ Π²Π°Ρ ΠΈ ΡΠ° ΠΏΡΠ΅Π²Π΅ΡΡΠΈ; ΡΠ°ΠΊΠΎ Π±ΠΈΡ Π·Π° ΠΏΠΎΡΠ°ΠΎ Π·Π°Π΄ΠΎΡΠ½ΠΈΠΎ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΎΠΊΠΎ ΠΏΠΎΠ»Π° ΡΠ°ΡΠ°. - ΠΠΈΡΠ»ΠΈΠΌ Π΄Π° Π±ΠΈ ΡΠΎ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΈΠ·Π²ΡΡΠ½ΠΎ, ΡΠ΅Ρ Π±ΠΈΡ ΠΎΠ½Π΄Π° ΡΠΎΡ ΡΡΠΈΠ³Π°ΠΎ ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΌ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠΌ Π»Π°ΡΠΈΡΠΎΠΌ Ρ Π₯ΡΠ΅Π½ΡΡ. ΠΠΈΡΠ΅ Π±ΠΈΡ Π²ΠΎΠ»Π΅ΠΎ Π΄Π° ΠΈΠ· Π₯ΡΠ΅Π½ΡΠ΅ Π½Π°ΠΏΡΡΡΠΈΠΌ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎ. β ΠΠ½Π΄Π° ΡΡ ja Ρ ΠΏΠ΅Ρ Π΄ΠΎΡΠΈ ΠΏΠΎ Π²Π°Ρ. β ΠΠΎΡΠΈΡΠ΅ Ρ ΠΏΠ΅Ρ ΠΏΠΎ ΠΌΠ΅Π½Π΅. ΠΠ½ΠΎ ΡΠ΅ Π·Π°ΠΌΠ°ΠΊ? ΠΠ·Π³Π»Π΅Π΄Π° ΠΎΠ³ΡΠΎΠΌΠ°Π½. ΠΠ΅ Π²ΠΈΠ΄ΠΈΠΌ ΡΠΈΠ±Π°ΡΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΡΠ΅. β Π‘Π΅Π»ΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π΄ΡΡΠ³Π΅ ΡΡΡΠ°Π½Π΅ ΠΎΡΡΡΠ²Π°. ΠΠΈΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΠΎΡΠ°Ρ ΡΡΠΊΠ²ΠΈΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π½Π°Π²ΡΡ ΠΎΡΡΡΠ²Π°. β ΠΠΎΠΌΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π° ΠΎΠ²Π° ΡΡΠΌΠ°? β Π‘ΠΊΠΎΡΠΎ ΡΠ΅Π»ΠΎ ΠΎΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π° ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΠ·Ρ. ΠΡΠ»ΠΎ ΠΌΠ°Π»ΠΎ ΠΌΠ°ΡΠ»ΠΈΡΠ°ΠΊΠ° ΠΈΠ·Π½Π°Π΄ ΡΠ΅Π»Π° ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π° ΡΠΈΠ±Π°ΡΠΈΠΌΠ°. β ΠΠ΅ Π»ΠΈ Π²ΠΎΠ΄Π° Π΄ΡΠ±ΠΎΠΊΠ° ΠΎΠ²Π΄Π΅? β ΠΠΎΡΡΠ°. Π’Π΅ΡΠΊΠΎ ΡΠ΅ Π³Π°Π·ΠΈΡΠΈ ΠΏΠΎ ΡΠΎΡ Π±Π»ΠΈΠ·Ρ ΠΎΠ±Π°Π»Π΅ ΠΏΠΎΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΌΠ΅ΡΠ°Ρ. β ΠΠ²ΠΎ ΡΠ΅Π»Π°, β ΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΆΠ΅Π½Π°. Π‘ΡΡΡΠ΅ΡΠ΅ΠΌΠΎ ΠΏΡΠ²ΠΎ ΡΠ΅Π΄Π½Ρ, Π·Π°ΡΠΈΠΌ Π΄ΡΡΠ³Ρ Π±Π°ΡΠΊΡ ΡΠ° ΡΠΈΠ±Π°ΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ Π±Π°ΡΠ°ΡΡ ΠΌΡΠ΅ΠΆΠ΅. β ΠΠΎΠ±ΡΠΎ Π²Π΅ΡΠ΅. β ΠΠΎΠ±ΡΠΎ Π²Π΅ΡΠ΅. β ΠΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅? β ΠΠ΄Π΅, ΠΈΠ΄Π΅! ΠΡΠΈΡΡΠ°ΡΠ΅ΠΌΠΎ ΡΠ· ΡΠ°ΡΠ²ΠΈΠΌ ΠΊΡΠ°ΡΠ°ΠΊ ΠΌΠΎΠ» Π½Π° ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ°. Π§ΠΎΠ²Π΅ΠΊ ΡΠ΅ ΠΎΡΡΠ°ΡΠΈ Ρ ΡΠ°ΠΌΡΡ Π΄Π° ΠΈΡΡΠΎΠ²Π°ΡΡΡΠ΅, ΠΆΠ΅Π½Π° ΠΌΠ΅ Π²ΠΎΠ΄ΠΈ. Π‘Π»ΠΎΠ±ΠΎΠ΄Π½ΠΎ Π·Π°Π³Π°Π·ΠΈΠΌ Π·Π° ΡΠΎΠΌ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ Π½ΠΎΠ³ΠΎΠΌ Π΄ΠΎ ΡΠ»Π°Π½ΠΊΠ°. - ΠΠ²ΡΠ΄Π° ΡΠ΅ ΠΊΡΡΠΌΠ°. Π‘Π΅Π»ΠΎ ΡΠ΅ Π΄ΡΠΆ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠ°, Π°Π»ΠΈ ΡΡ ΠΌΡ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΠΊΡΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ Π»Π΅ΡΠΈΠΌΠ° ΠΎΠΊΡΠ΅Π½ΡΡΠ΅. ΠΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΊΡΡΠ° ΠΈ ΠΎΠ±Π°Π»Π΅ ΠΊΡΠ°ΡΠΊΠ΅ ΡΠ°Π·Π³ΡΠ°ΡΠ΅Π½Π΅ Π°Π²Π»ΠΈΡΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΠ»Π΅ Ρ ΠΊΠΎΡΠΎΠ², ΡΠ° Π±Π°ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ ΠΊΠΎΡΠ΅Π²ΠΈΠΌΠ° Π·Π° ΡΠΈΠ±Π΅, ΡΠ°Π·Π±ΠΈΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ Π±ΠΎΡΠ°ΠΌΠ°, ΠΊΠΎΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ°ΠΌΠ°. ΠΡΡΠ΅ ΡΡ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΠΏΡΠ°ΡΠ½Π΅, Π·ΠΈΠ΄Π°Π½Π΅ Ρ ΡΡΠ΅Π΄ΡΠ΅ΠΌ Π²Π΅ΠΊΡ, ΠΈΠ·Π° ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΡΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ°, Ρ ΡΠΈΡΠ΅ Π΄ΡΡΠ³Π΅ ΡΡΡΠ°Π½Π΅ ΡΡ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΊΡΡΠ΅; ΠΈ ΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅. ΠΠ½ΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΊΠΎΡΠ°ΡΠ°ΡΠ° ΠΈΠ΄Π΅ΠΌΠΎ ΡΠΎΠΌ ΡΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΎΠΌ. ΠΡΠ΅Π΄ ΡΠ²Π°ΠΊΠΎΠΌ ΠΊΡΡΠΎΠΌ ΡΠ΅Π΄Π΅ ΡΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅, ΡΡΠ°ΡΡΠΈ, ΠΌΠ»Π°ΡΠ΅ ΠΆΠ΅Π½Π΅ ΠΈ ΡΠΈΠ±Π°ΡΠΈ. ΠΠ΅ΡΠ° ΠΏΡΠ΅ΡΡΡΠ°Π²Π°ΡΡ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΡΠΈΡ . ΠΠ° ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡ ΠΊΡΡΠΈ ΠΏΠΈΡΠ΅: Ρaza de Ρuespedes. ΠΠ²Π° ΡΠ΅ Π΄Π²ΠΎΡΠΏΡΠ°ΡΠ½Π° ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄ ΡΠΎΠΌ ΡΠ΅Π΄Π½Π° ΠΊΠ»ΡΠΏΠ° ΠΈ Π²ΠΈΡΠ΅ ΡΡΠΎΠ»ΠΈΡΠ°. ΠΠ΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΡ ΡΡΠ΄ΠΈ ΡΡΠΎΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ°Π·Π³ΠΎΠ²Π°ΡΠ°ΡΡ. β ΠΠ²ΠΎ ΡΠ΅ ΠΌΠΎΡΠ° ΠΌΠ°Π»Π°, β ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ ΠΆΠ΅Π½Π° Π·Π° Π΄Π΅Π²ΠΎΡΡΠΈΡΡ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠΎΡ ΡΠ΅ Π±Π°ΡΠ° Ρ ΡΡΠΊΡΠ΅. β ΠΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ Π·ΠΎΠ²Π΅Ρ? β Π₯ΡΠ°Π½Π°. β ΠΠ° Π»ΠΈ ΡΠΈ Π²Π°ΡΠ°Π½Π°, Π₯ΡΠ°Π½Π°? β ΠΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΆΠ΅? β ΠΠ°, Π³ΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. β Π§Π΅ΠΊΠ°Ρ, Π₯ΡΠ°Π½Π°. β ΠΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΆΠ΅? β Π₯Π²Π°Π»Π°, Π³ΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. β ΠΠΎΡΠΏΠΎΡΠ° ΠΠ°ΡΠΈΡΠ°, ΡΡΠ°ΠΆΠΈ Π²Π°Ρ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ Π³ΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ½. ΠΠ΅Π΄Π°Π½ Π³ΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ½ ΠΆΠ΅Π»ΠΈ Π΄Π° Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈ ΡΠ° Π²Π°ΠΌΠ°. β ΠΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΡΠ΅ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈ! β ΡΡΡΠ΅ΠΌ Π΄Π° Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΆΠ΅Π½Π΅ ΡΠ° Π΄ΡΡΠ³Π΅ ΡΡΡΠ°Π½Π΅ ΡΠ»ΠΈΡΠ΅. β ΠΠ΄Π°ΠΊΠ»Π΅ Π΄ΠΎΠ»Π°Π·ΠΈ? β ΠΏΠΈΡΠ°ΡΡ ΠΏΠΎΠ»ΡΠ³Π»Π°ΡΠ½ΠΎ Π·ΠΈΠ΄Π°ΡΠ΅Π²Ρ ΠΆΠ΅Π½Ρ. β Π‘Π°ΠΌΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΠΏΡΠ΅Π½ΠΎΡΠΈ ΠΎΠ²Π΄Π΅. ΠΠ°Π½ΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ Π·Π° ΡΠΈΠ±Π΅. ΠΠΎΠΆΠ΄Π° ΡΠ΅ Π΄ΠΎΡΠ°ΠΎ Π·Π±ΠΎΠ³ Π±Π°ΡΠ°ΡΠ° Π½ΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΡΠ° Ρ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎ. β ΠΠ°ΠΊΠΎ ΡΡΠ΅ Π³Π° Π΄ΠΎΠ²Π΅Π»ΠΈ? β ΠΠΈΡΠ»ΠΈΠΌ Π΄Π° Π³Π° ΠΌΠΎΡ ΠΌΡΠΆ Π²Π΅Ρ Π΄Π°Π²Π½ΠΎ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ΅; Π²Π°ΡΠ΄Π° ΠΈΠ· Π’ΠΎΠ»Π΅Π΄Π°. β Π₯ΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ Π»ΠΈ Π΄Π° Π²ΠΈΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΡΠΎΠ±Ρ, Π³ΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅? ΠΠΈ ΡΠ΅ΠΊ ΡΡΠ΅Π±Π° Π΄Π° Π²Π°ΠΌ ΡΠ΅ ΡΠΏΡΠ΅ΠΌΠΈΠΌΠΎ. β ΠΠ½Π΄Π° Π½ΠΈΡΠ΅ Π½ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π½ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ Π³Π»Π΅Π΄Π°ΠΌ. ΠΠ»Π°Π²Π½ΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΠΈΠΌΠ°ΠΌ Π³Π΄Π΅ Π΄Π° ΠΏΡΠ΅Π½ΠΎΡΠΈΠΌ. ΠΠ°Π΄ ΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠ΅ΡΠ° ΠΊΠΎΠ΄ Π²Π°Ρ? β ΠΠ°Π΄ Π³ΠΎΠ΄ Ρ ΠΎΡΠ΅ΡΠ΅. ΠΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΠ΅Π΄Π΅ΠΌΠΎ Ρ ΠΎΡΠ°ΠΌ. Π¨ΡΠ° Π΄Π° Π²Π°ΠΌ ΡΠΏΡΠ΅ΠΌΠΈΠΌΠΎ Π·Π° Π²Π΅ΡΠ΅ΡΡ? β ΠΠ½ΠΎ ΡΡΠΎ ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΠΏΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΠ΅ Π·Π° ΡΠ΅Π±Π΅. ΠΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ½ΠΎ, ΡΠΈΠ±Ρ. ΠΠΎΠ»Π΅ΠΎ Π±ΠΈΡ Π΄Π° ΡΠ΅ Π·Π³ΠΎΡΠΎΠ²ΡΠ΅Π½Π° ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΈΠ±Π°ΡΠΈ ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΠΏΡΠ°Π²ΡΠ°ΡΡ Π½Π° ΠΎΡΡΡΠ²Ρ. ΠΠ° Π΄ΡΡΠ³ΠΎ ΠΌΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ. β ΠΠ·Π²ΡΡΠ½ΠΎ, Π³ΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. Π₯ΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ Π»ΠΈ Π΄Π° Π²Π°ΠΌ ΠΈΠ·Π½Π΅ΡΠ΅ΠΌΠΎ ΡΠ°Π΄ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΡΡΠΎ, Π΄Π° ΡΠ΅Π΄Π½Π΅ΡΠ΅. β ΠΠΎΠ»Π΅ΠΎ Π±ΠΈΡ Π΄Π° Π²ΠΈΠ΄ΠΈΠΌ ΠΎΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΏΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠ΅ΡΠ΅. β ΠΠ°Ρ Π΄Π΅ΡΠΊΠΎ Π²Π°ΠΌ ΠΌΠΎΠΆΠ΅ ΠΏΠΎΠΊΠ°Π·Π°ΡΠΈ ΠΎΡΡΡΠ²ΠΎ. ΠΠ°Π»ΠΎ ΡΡΠ° ΠΈΠΌΠ° Π΄Π° ΡΠ΅ Π²ΠΈΠ΄ΠΈ. ΠΠ°ΠΌΠ°ΠΊ ΠΈΠΌΠ° Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΡ Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ ΠΎΡΡΠΆΡΠ°. β Π₯Π²Π°Π»Π°, ΠΈΡΠΈ ΡΡ ΡΠ°ΠΌ. ΠΠΎΡ Π½Π΅ΡΡΠΎ: ΠΌΠΎΠ³Ρ Π»ΠΈ Π±ΠΈΡΠΈ ΠΏΡΠΎΠ±ΡΡΠ΅Π½ ΠΏΡΠ΅Π΄ ΠΏΠ΅Ρ? Π§ΠΎΠ²Π΅ΠΊ ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΌΠ΅ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ²Π΅Π·Π°ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π²Π΅ΡΡΠ΅ ΠΌΠ΅ Ρ ΠΏΠ΅Ρ Ρ ΠΡΠΊΠ°Π»ΠΎΠ½Ρ. ΠΠΈΠ»ΠΎ Π±ΠΈ Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎ Π΄Π° ΡΠ°ΡΡΠ½ ΠΏΠ»Π°ΡΠΈΠΌ ΡΠΎΡ Π²Π΅ΡΠ΅ΡΠ°Ρ. β ΠΠ΅ Π±ΡΠΈΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ Π½ΠΈΡΡΠ°. ΠΠ΄Π΅ΠΌ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΡ ΡΠ»ΠΈΡΠ΅. Π£Π»ΠΈΡΠ° ΠΏΡΠ΅Π»Π°Π·ΠΈ Ρ ΠΏΡΡ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΌΠ°ΡΠ»ΠΈΡΠ°ΠΊΠ° ΠΈ Π²ΡΠ»ΠΎ Π±ΡΠ·ΠΎ Π΄ΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΈ Π΄ΠΎ ΠΊΠ°ΠΏΠΈΡΠ΅ Π·Π°ΠΌΠΊΠ°. ΠΠ°ΠΌΠ°ΠΊ ΡΠ΅ Π²ΠΈΡΠ΅ Π½Π΅ Π²ΠΈΠ΄ΠΈ, Π·Π°ΠΊΠ»ΠΎΡΠ΅Π½ ΠΏΠΎΠ»ΡΠ΄ΠΈΠ²ΡΠΈΠΌ ΠΏΠ°ΡΠΊΠΎΠΌ. ΠΠ°ΠΏΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½Π° ΠΈ ΡΠ° ΠΏΡΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π²Π°ΠΌ ΠΊΡΠΎΠ· ΠΏΠ°ΡΠΊ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΡΡΠΈ Π½Π°ΠΌΠ΅ΡΠ΅ Π΄Π° Π΄ΠΎΡΠ΅ΠΌ Π΄ΠΎ Π·Π°ΠΌΠΊΠ°. ΠΠ΅Π²ΠΎ, Π½Π° ΠΊΡΠ°ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΡΠΎΠΏΠ»Π°Π½ΠΊΡ, ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊ ΡΡΠ²Π° Π΄Π²Π΅ ΠΎΠ³ΡΠΎΠΌΠ½Π΅ ΠΊΡΠ°Π²Π΅. β ΠΠ΅ΠΏΠ΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠΈΡΠ΅. β ΠΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΡΡΠ²Π΅Π½Π΅. Π’ΡΠΈΠ΄Π΅ΡΠ΅Ρ Π»ΠΈΡΠ°ΡΠ° Π΄Π½Π΅Π²Π½ΠΎ. ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ½ ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΠ· ΠΈΡ Π΄ΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΈ Π½Π° ΠΎΡΡΡΠ²ΠΎ Π»Π΅ΡΠΈ ΡΠ° Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠ³ ΠΈΠΌΠ°ΡΠ°. β ΠΠΈ ΡΡΠ΅ ΠΎΡΡΡΠ²ΡΠ°Π½ΠΈΠ½. β ΠΠ°. ΠΠ»ΠΈ ΡΠ° ΡΡΠ²Π°ΠΌ ΡΠ°Π΄ ΠΊΡΠ°Π²Π΅ Π΄Π° Π±ΠΈΡ Π·Π°ΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΎ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΡΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΡΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ»ΠΎΠΌ Ρ ΠΠ΅Π»ΠΌΠΎΠ½ΡΠ΅Ρ Ρ. ΠΠ° ΡΠ°ΠΌ Π»ΠΎΠ²Π°Ρ. β ΠΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π²Π°Ρ ΠΈΠΌΠ° ΠΏΠΎΡΠ»ΡΠ³Π΅? β Π‘Π°Π΄Π° ΡΠΌΠΎ ΡΠ΅ΡΡΠ΄Π΅ΡΠ΅Ρ. ΠΠ»ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ° Π³ΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΠ·ΠΎΠΌ ΠΊΡΠΎΠ· Π΄Π²Π° Π΄Π°Π½Π° Π΄ΠΎΡΠΈ ΡΠΎΡ Π΄Π²Π°Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ. Π¨ΠΎΡΠ΅ΡΠΈ, ΠΌΠ΅Ρ Π°Π½ΠΈΡΠ°ΡΠΈ, ΡΠΎΠ±Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ Π»Π°ΠΊΠ΅ΡΠΈ. Π₯ΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ Π»ΠΈ Π΄Π° Π²ΠΈΠ΄ΠΈΡΠ΅ Π·Π°ΠΌΠ°ΠΊ? β ΠΠ΅ Π²Π΅ΡΡΡΠ΅ΠΌ. ΠΠΈΡΠ°ΠΌ ΠΏΠΎΠ½Π΅ΠΎ Π½ΠΈΠΊΠ°ΠΊΠ²ΠΎ ΠΏΠΈΡΠΌΠΎ ΡΠ° ΡΠΎΠ±ΠΎΠΌ, a ΡΡΡΡΠ° ΡΠ°Π½ΠΎ ΠΎΠ΄Π»Π°Π·ΠΈΠΌ. β ΠΠ½ΠΈ ΡΡ Π½Π΅ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ Π³ΠΎΡΡΠΎΡΡΠ±ΠΈΠ²ΠΈ ΠΈ ΡΠ°Π΄ΠΎ ΠΏΠΎΠΊΠ°ΠΆΡ ΡΠ²Π΅ ΡΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠΌΠ°. ΠΠΈΡΠΌΠΎ Π²Π°ΠΌ Π½Π΅ ΡΡΠ΅Π±Π°. Π¨ΡΠ΅ΡΠ° ΡΠ΅ Π°ΠΊΠΎ Π½Π΅ Π²ΠΈΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΠΎΡΡΠΆΡΠ΅. ΠΠ°ΠΆΡ Π΄Π° Ρ ΡΠ²Π΅ΡΡ ΡΠ΅ΡΠΊΠΎ ΠΊΠΎ ΠΈΠΌΠ° ΡΠ°ΠΊΠ²Ρ Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ. β Π§ΡΠΎ ΡΠ°ΠΌ Π΄Π° ΡΠ΅ Π²ΡΠ»ΠΎ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠ°. β ΠΠ°ΠΈΡΡΠ° ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ ΡΠ°ΠΊΠΎ Π»Π΅ΠΏΠΎ ΡΠ΄Π΅ΡΠ΅Π½ΠΎ. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° Π΅ΠΊΡΠ΅Π»Π΅Π½ΡΠΈΡΠ°, ΠΏΠΎΠΊΠΎΡΠ½ΠΈ ΡΠ΅Π½Π°ΡΠΎΡ, ΡΡΡΠΎΡΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΌΠΈΠ»ΠΈΠΎΠ½Π°. β Π‘ΡΠ΅ΡΠ° ΡΠ΅ Π·Π° ΡΠ΅Π»ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ Π½Π°ΠΏΡΡΡΠ΅Π½ΠΈ ΠΌΠ°Π½Π°ΡΡΠΈΡ ΠΏΡΠ΅ΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ Ρ Π·Π°ΠΌΠ°ΠΊ. Π‘Π°Π΄Π° ΠΌΠΎΠ³Ρ ΠΏΠΎΠ½Π΅ΡΡΠΎ Π·Π°ΡΠ°Π΄ΠΈΡΠΈ ΠΈ Π²Π°Π½ ΡΠΈΠ±ΠΎΠ»ΠΎΠ²Π°. β ΠΠ°ΠΊΠΎ Π½Π΅! Π‘ΡΠ°ΡΠ° Π³ΠΎΡΠΏΠΎΡΠ° ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΠ·Π° Π·Π½Π° ΡΠ²Π°ΠΊΠΎΠΌΠ΅ ΠΈΠΌΠ΅ ΠΈ Π±ΡΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ Π·Π° ΡΠ²Π°ΠΊΠΎΠ³Π°. ΠΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π΅Π²ΠΎΡΠ°ΠΊΠ° ΡΠ΄ΠΎΠΌΠΈΠ»Π°! A ΡΠΎΡ ΡΡΠ΅Π±Π° ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΡΠΈ Π½Π° Π³ΠΎΡΡΠ΅. ΠΠΎΠ»Π°Π·Π΅ ΡΠ²Π°ΠΊΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠΎΡΡ ΡΠ°ΠΌΠΎ Π½Π° Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π΄Π°Π½Π°, Π»ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΠΎ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΡ, ΠΏΡΠ΅Π»Π°Π·Π΅ ΠΌΠΎΡΠΎΡΠ½ΠΈΠΌ ΡΠ°ΠΌΡΠΈΠΌΠ° Π½Π° ΠΎΠ±Π°Π»Ρ a ΠΎΠ΄Π°Π½Π΄Π΅ ΠΏΡΠ°Π²Π΅ ΠΈΠ·Π»Π΅ΡΠ΅ Π°ΡΡΠΎΠΌΠΎΠ±ΠΈΠ»ΠΈΠΌΠ°. ΠΠ°ΡΠΈΠΌ, ΡΠΊΠΎΡΠΎ ΠΈΡΡΠΎΠ³Π° Π΄Π°Π½Π° ΡΠ²ΠΈ ΠΎΠ΄Ρ; Π°Π»ΠΈ Π·Π° ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΈΠΌΠ°ΠΌΠΎ ΠΏΠΎΡΠ»Π° ΠΎΠ΄ ΡΡΡΡΡΡ Π΄ΠΎ ΡΠ²Π΅ΡΠ΅. β Π Π΅ΡΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π°ΠΊΠ»Π΅ ΠΎΠ²Π°ΠΊΠΎ Π΄ΠΈΠ²Π°Π½ ΠΈΠ·Π³Π»Π΅Π΄ Π½Π° ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎ. β ΠΠΈΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΎΠ½Ρ ΠΊΡΠ»Ρ Π½Π° ΠΎΠ±Π°Π»ΠΈ, ΡΠ° Π²ΡΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ? Π’ΠΎ ΡΠ΅ Π³ΠΎΡΠΏΠΎΡΠ° ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΠ·Π° ΡΠΏΡΠΎΠ²Π΅Π»Π° Π²ΠΎΠ΄Ρ ΡΠ°ΠΊ Π³ΠΎΡΠ΅ Π΄ΠΎ Π·Π°ΠΌΠΊΠ° ΠΏΠΎΠΌΠΎΡΡ Π΅Π»Π΅ΠΊΡΡΠΈΡΠ½ΠΈΡ ΠΌΠΎΡΠΎΡΠ°; ΡΠ΅ΠΎ Π·Π°ΠΌΠ°ΠΊ ΠΈΠΌΠ° ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΎΡΠ²Π΅ΡΡΠ΅ΡΠ΅. A ΡΠ°Π΄ ΡΠ΅ ΠΎΠ±Π΅ΡΠ°Π»Π° Π΄Π° ΡΠ΅ Π΄Π°ΡΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΏΡΠΎΠ²Π΅Π΄Π΅ Π΅Π»Π΅ΠΊΡΡΠΈΠΊΠ° ΠΈ Ρ ΡΠ΅Π»Ρ. β Π’ΡΠ΅Π±Π° Π΄Π° ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΌ Π΄Π° Π±ΠΈΡ Π²ΠΈΠ΄Π΅ΠΎ ΠΎΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΏΡΠ΅ Π½ΠΎ ΡΡΠΎ ΠΏΠ°Π΄Π½Π΅ Π½ΠΎΡ. β Π¨ΡΠ΅ΡΠ° ΡΠ΅ Π΄Π° Π½Π΅ Π²ΠΈΠ΄ΠΈΡΠ΅ Π·Π°ΠΌΠ°ΠΊ. ΠΠΎΠ³Π»ΠΈ Π±ΠΈΡΡΠ΅ ΠΈΠΏΠ°ΠΊ Π΄Π° Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ° ΠΌΠ°ΡΠΎΡΠ΄ΠΎΠΌΠΎΠΌ. β ΠΠΈΡΠ»ΠΈΠΌ Π΄Π° ΡΡ Π³Π° Π²ΠΈΠ΄Π΅ΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠΎΠΌ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠΌ ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΠΎΠΌ. β ΠΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, ΠΎΠ½Π΄Π°, Π³ΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. β ΠΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°. ΠΠ°ΠΆΠ΅ΡΠ΅ ΡΡΠΈΠ΄Π΅ΡΠ΅Ρ Π»ΠΈΡΠ°ΡΠ°. β Π, Π²ΡΠ»ΠΎ ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΠΈ Π²ΠΈΡΠ΅. β ΠΠΎ, Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°. ΠΠ°ΡΠ»ΠΎΠ²: ΠΡΠ΄ΠΈ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΠ·Π΄Π°Π²Π°Ρ: ΠΠ°Π²ΠΎΠ΄ Π·Π° ΡΡΠ±Π΅Π½ΠΈΠΊΠ΅ Π‘ΡΡΠ°Π½Π°: 113 (cb) Povez: meki ΠΠΈΡΠΌΠΎ: ΡΠΈΡΠΈΠ»ΠΈΡΠ° Π€ΠΎΡΠΌΠ°Ρ: 20 cm ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ°: 2011 ΠΠ‘ΠΠ: 978-86-17-17273-0
Ivo AndriΔPripovetke u izboru samog piscaTvrdi povezIzdavaΔ Srpska knjiΕΎevna zadrugaΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ (ΠΠΎΠ»Π°Ρ, ΠΊΠΎΠ΄ Π’ΡΠ°Π²Π½ΠΈΠΊΠ°, 9. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±Π°Ρ 1892 β ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄, 13. ΠΌΠ°ΡΡ 1975) Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΈ ΡΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΈ[Π°] ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊ ΠΈ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΠ° ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅.[Π±]ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1961. Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Ρ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ Π·Π° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ βΠ·Π° Π΅ΠΏΡΠΊΡ ΡΠ½Π°Π³Ρ ΠΊΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΈ ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π·Π°ΠΎ ΡΡΠ΄Π±ΠΈΠ½Π΅ ΡΡΠ΄ΠΈ ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π·Π΅ΠΌΡΠ΅β.[10] ΠΠ°ΠΎ Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΠ°Π»Π°Ρ, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊ Π½Π°ΠΏΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΠΎΠ½Π°ΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΠΊΡΠ΅ΡΠ° ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ² ΠΡΡΡΡΠΎΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠ΅ Π²Π»Π°ΡΡΠΈ ΠΠ»Π°Π΄Π° ΠΠΎΡΠ½Π° ΠΈ ΡΡΡΠ°ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈ Π±ΠΎΡΠ°Ρ Π·Π° ΠΎΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ ΡΡΠΆΠ½ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΈΡ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΎΠ΄ ΠΡΡΡΡΠΎΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠ΅ ΠΌΠΎΠ½Π°ΡΡ ΠΈΡΠ΅. Π£ Π°ΡΡΡΡΠΈΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΡΠ°ΡΡ ΡΠ΅ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΈ Π΄ΠΎΠΊΡΠΎΡΠΈΡΠ°ΠΎ, Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ Π΄Π²Π° ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠ° ΡΠ°ΡΠ° ΠΏΡΠΎΠ²Π΅ΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ»ΡΠΆΠ±ΠΈ Ρ ΠΊΠΎΠ½Π·ΡΠ»Π°ΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Π½ΡΡΠ²ΠΈΠΌΠ° ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅ Ρ Π ΠΈΠΌΡ, ΠΡΠΊΡΡΠ΅ΡΡΡ, ΠΡΠ°ΡΡ, ΠΠ°ΡΠΈΠ·Ρ, ΠΠ°Π΄ΡΠΈΠ΄Ρ, ΠΡΠΈΡΠ΅Π»Ρ, ΠΠ΅Π½Π΅Π²ΠΈ ΠΈ ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½Ρ.[11] ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ° ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ Ρ ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΌΡΠ΅Π½ 1926. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° Π½Π°ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈΡΠ° Π΄Π΅Π»Π° ΡΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π° ΠΠ° ΠΡΠΈΠ½ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΈΡΠ° ΠΈ Π’ΡΠ°Π²Π½ΠΈΡΠΊΠ° Ρ ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΠ°, ΠΡΠΎΠΊΠ»Π΅ΡΠ° Π°Π²Π»ΠΈΡΠ°, ΠΠΎΡΠΏΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΈ ΠΠ΅Π»Π΅Π½Π°, ΠΆΠ΅Π½Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½Π΅ΠΌΠ°. Π£ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ ΡΠ³Π»Π°Π²Π½ΠΎΠΌ Π±Π°Π²ΠΈΠΎ ΠΎΠΏΠΈΡΠΈΠ²Π°ΡΠ΅ΠΌ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° Ρ ΠΠΎΡΠ½ΠΈ Π·Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΎΡΠΌΠ°Π½ΡΠΊΠ΅ Π²Π»Π°ΡΡΠΈ.Π£ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ ΡΠ΅ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π°Π½Π° ΠΠ°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π° ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°, ΠΏΡΠ²Π° ΠΈ Π½Π°ΡΠ²Π°ΠΆΠ½ΠΈΡΠ° ΠΎΠ΄ΡΠ΅Π΄Π±Π° ΠΏΠΈΡΡΠ΅Π²Π΅ ΠΎΠΏΠΎΡΡΠΊΠ΅ Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° Π·Π°ΠΎΡΡΠ°Π²ΡΡΠΈΠ½Π° ΡΠ°ΡΡΠ²Π° ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π»ΠΈΠ½Π° ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΎ Π»Π΅Π³Π°Ρ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ½ΠΎ, Π·Π°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π°, Π½Π°ΠΌΠ΅Π½ΠΈ Π·Π° ΠΎΠΏΡΡΠ΅ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ½Π΅ ΠΈ Ρ ΡΠΌΠ°Π½ΠΈΡΠ°ΡΠ½Π΅ ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π΅. ΠΠ° ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Ρ ΠΏΠΈΡΡΠ΅Π²Π΅ ΡΠ΅ΡΡΠ°ΠΌΠ΅Π½ΡΠ°ΡΠ½Π΅ Π²ΠΎΡΠ΅, ΡΠ²Π°ΠΊΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π΄ΠΎΠ΄Π΅ΡΡΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π° Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° Π·Π° ΠΏΡΠΈΡΡ ΠΈΠ»ΠΈ Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ ΠΏΡΠΈΡΠ° Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°Π½Ρ Π½Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΡ.ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°ΠΠ΅ΡΠΈΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΈ ΡΠΊΠΎΠ»ΠΎΠ²Π°ΡΠ΅ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΡΠΎΡΠ΅Π½ 9. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° ΠΈΠ»ΠΈ 10. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° 1892. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅[12][13][14] Ρ ΠΠΎΠ»ΡΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ Π’ΡΠ°Π²Π½ΠΈΠΊΠ° Ρ ΠΠΎΡΠ½ΠΈ ΠΈ Π₯Π΅ΡΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠ½ΠΈ ΠΏΠΎΠ΄ Π°ΡΡΡΡΠΎΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΎΠΊΡΠΏΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ ΠΎΡΠ° ΠΠ½ΡΡΠ½Π° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ° (1863β1896)[15], ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠΎΡΠ»ΡΠΆΠΈΡΠ΅ΡΠ°, ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ΅ ΠΠ°ΡΠ°ΡΠΈΠ½Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ (ΡΠΎΡΠ΅Π½Π° ΠΠ΅ΡΠΈΡ). ΠΡΠ΄ΡΡΠΈ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈ ΠΏΠΈΡΠ°Ρ ΡΠ΅ ΡΠΎΠ΄ΠΈΠΎ Ρ ΠΠΎΡΡ ΡΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΎΠΊΠΎΠ»Π½ΠΎΡΡΠΈ, Π΄ΠΎΠΊ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ° Π±ΠΎΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π° Ρ Π³ΠΎΡΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠΎΠ΄Π±ΠΈΠ½Π΅. ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ Π΄Π²ΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠΈ Π΄Π΅ΡΠ°ΠΊ ΠΎΡΡΠ°ΠΎ Π±Π΅Π· ΠΎΡΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΡΠΌΡΠΎ ΠΎΠ΄ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΠΈΡΠ° ΡΡΠ±Π΅ΡΠΊΡΠ»ΠΎΠ·Π΅. ΠΡΡΠ°Π²ΡΠΈ Π±Π΅Π· ΠΌΡΠΆΠ° ΠΈ ΡΡΠΎΡΠ°Π²Π°ΡΡΡΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ° Π±Π΅ΡΠΏΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ, ΠΠ²ΠΈΠ½Π° ΠΌΠ°ΡΠΊΠ° ΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΡΠ° ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΠΏΡΠ΅ΡΠ»Π° Π΄Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΈ ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΡ ΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ΅ΡΠ° Ρ ΠΠΈΡΠ΅Π³ΡΠ°Π΄ Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΏΡΠΎΠ²Π΅ΠΎ Π΄Π΅ΡΠΈΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΈ Π·Π°Π²ΡΡΠΈΠΎ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π½Ρ ΡΠΊΠΎΠ»Ρ.[16][17][18][19] ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ 1903. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ°ΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΡ ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΡ Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΡ, Π½Π°ΡΡΡΠ°ΡΠΈΡΡ Π±ΠΎΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎ-Ρ Π΅ΡΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π°ΡΠΊΡ ΡΡΠ΅Π΄ΡΡ ΡΠΊΠΎΠ»Ρ. ΠΠ° Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Π΄Π°Π½Π°, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΠΏΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΡ ΠΈ 1911. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ βΠΠΎΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΡ Π²ΠΈΠ»ΠΈβ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΡΠ²Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΌΡ βΠ£ ΡΡΠΌΡΠ°ΠΊβ.[20] ΠΠ°ΠΎ Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΠ°Π»Π°Ρ, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π²Π°ΡΡΠ΅Π½ΠΈ ΠΏΠΎΠ±ΠΎΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΈΠ½ΡΠ΅Π³ΡΠ°Π»Π½ΠΎΠ³ ΡΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΡΠ²Π°, ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊ Π½Π°ΠΏΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠΎΠΊΡΠ΅ΡΠ° ΠΠ»Π°Π΄Π° ΠΠΎΡΠ½Π° ΠΈ ΡΡΡΠ°ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈ Π±ΠΎΡΠ°Ρ Π·Π° ΠΎΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ ΡΡΠΆΠ½ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΈΡ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΎΠ΄ ΠΡΡΡΡΠΎΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠ΅ ΠΌΠΎΠ½Π°ΡΡ ΠΈΡΠ΅.[21] ΠΠΎΠ±ΠΈΠ²ΡΠΈ ΡΡΠΈΠΏΠ΅Π½Π΄ΠΈΡΡ Ρ ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ½ΠΎ-ΠΏΡΠΎΡΠ²Π΅ΡΠ½ΠΎΠ³ Π΄ΡΡΡΡΠ²Π° βΠΠ°ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΠΊβ, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠ° 1912. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π·Π°ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΡΡΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ ΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΡΠΈ Π½Π° ΠΡΠ΄ΡΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π½ΠΎΠΌ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΡ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΈΠ»ΠΈΡΡΠ° Ρ ΠΠ°Π³ΡΠ΅Π±Ρ. ΠΠ°ΡΠ΅Π΄Π½Π΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠ΅Π»Π°Π·ΠΈ Π½Π° ΠΠ΅ΡΠΊΠΈ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅Ρ Π°Π»ΠΈ ΠΌΡ Π±Π΅ΡΠΊΠ° ΠΊΠ»ΠΈΠΌΠ° Π½Π΅ ΠΏΡΠΈΡΠ° ΠΈ ΠΎΠ½, Π½Π°ΡΠ»Π΅Π΄Π½ΠΎ ΠΎΠΏΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ ΠΎΡΠ΅ΡΡΠΈΠ²ΠΈΠΌ ΠΏΠ»ΡΡΠΈΠΌΠ°, ΡΠ΅ΡΡΠΎ Π±ΠΎΠ»ΡΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΡΠΏΠ°Π»Π°. ΠΠ±ΡΠ°ΡΠ° ΡΠ΅ Π·Π° ΠΏΠΎΠΌΠΎΡ ΡΠ²ΠΎΠΌ Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΡ, Π’ΡΠ³ΠΎΠΌΠΈΡΡ ΠΠ»Π°ΡΠΏΠΎΠ²ΠΈΡΡ, ΠΈ Π²Π΅Ρ ΡΠ»Π΅Π΄Π΅ΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠ΅Π»Π°Π·ΠΈ Π½Π° Π€ΠΈΠ»ΠΎΠ·ΠΎΡΡΠΊΠΈ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅Ρ ΠΠ°Π³Π΅Π»ΠΎΠ½ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΠ° Ρ ΠΡΠ°ΠΊΠΎΠ²Ρ. Π£ ΠΡΠ°ΠΊΠΎΠ²Ρ ΡΠ΅ ΡΡΠ°Π½ΠΎΠ²Π°ΠΎ ΠΊΠΎΠ΄ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΡΠ΅ΡΠΊΠ° ΠΠ΅Π»Π΅Π½Π° ΠΡΠΆΠΈΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠ° ΠΌΠΎΠ³Π»Π° Π΄Π° Π±ΡΠ΄Π΅ ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏ Π·Π° βΠΠ΅Π»Π΅Π½Ρ, ΠΆΠ΅Π½Ρ ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½Π΅ΠΌΠ°β.[22][23] Π ΡΠΎΠΌΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠΈ ΠΊΡΠΈΠ³Π° βΠΠ΅Π»Π΅Π½Π°, ΠΆΠ΅Π½Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°β.ΠΡΠ²ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ°ΡΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1914, Π½Π° Π²Π΅ΡΡ ΠΎ ΡΠ°ΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠΎΠΌ Π°ΡΠ΅Π½ΡΠ°ΡΡ ΠΈ ΠΏΠΎΠ³ΠΈΠ±ΠΈΡΠΈ ΠΠ°Π΄Π²ΠΎΡΠ²ΠΎΠ΄Π΅ Π€ΡΠ°Π½ΡΠ° Π€Π΅ΡΠ΄ΠΈΠ½Π°Π½Π΄Π°, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΏΠ°ΠΊΡΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΡΡΠ΄Π΅Π½ΡΡΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ΡΠ΅, Π½Π°ΠΏΡΡΡΠ° ΠΡΠ°ΠΊΠΎΠ² ΠΈ Π΄ΠΎΠ»Π°Π·ΠΈ Ρ Π‘ΠΏΠ»ΠΈΡ. ΠΠ΄ΠΌΠ°Ρ ΠΏΠΎ Π΄ΠΎΠ»Π°ΡΠΊΡ Ρ Π‘ΠΏΠ»ΠΈΡ, ΡΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΡΡΠ»Π°, Π°ΡΡΡΡΠΈΡΡΠΊΠ° ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ° Π³Π° Ρ Π°ΠΏΡΠΈ ΠΈ ΠΎΠ΄Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΠΏΡΠ²ΠΎ Ρ ΡΠΈΠ±Π΅Π½ΡΠΊΡ, Π° ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ Ρ ΠΌΠ°ΡΠΈΠ±ΠΎΡΡΠΊΡ ΡΠ°ΠΌΠ½ΠΈΡΡ Ρ ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΊΠΈ Π·Π°ΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ΠΈΠΊ ΠΈ ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊ ΠΠ»Π°Π΄Π΅ ΠΠΎΡΠ½Π΅, ΠΎΡΡΠ°ΡΠΈ Π΄ΠΎ ΠΌΠ°ΡΡΠ° 1915. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠ° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π±ΠΎΡΠ°Π²ΠΊΠ° Ρ ΠΌΠ°ΡΠΈΠ±ΠΎΡΡΠΊΠΎΠΌ Π·Π°ΡΠ²ΠΎΡΡ, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΈΠ½ΡΠ΅Π½Π·ΠΈΠ²Π½ΠΎ ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ.[24] ΠΠΎ ΠΈΠ·Π»Π°ΡΠΊΡ ΠΈΠ· Π·Π°ΡΠ²ΠΎΡΠ°, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΡ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ ΠΊΡΡΠ½ΠΈ ΠΏΡΠΈΡΠ²ΠΎΡ Ρ ΠΠ²ΡΠ°ΡΠ΅Π²Ρ ΠΈ ΠΠ΅Π½ΠΈΡΠΈ Ρ ΠΊΠΎΡΠ΅ΠΌ ΡΠ΅ ΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΡΠ²Π΅ Π΄ΠΎ Π»Π΅ΡΠ° 1917. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅, Π½Π°ΠΊΠΎΠ½ ΡΠΌΡΡΠΈ ΡΠ°ΡΠ° Π€ΡΠ°Π½ΡΠ° ΠΠΎΠ·Π΅ΡΠ°, ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° ΠΎΠΏΡΡΠ° Π°ΠΌΠ½Π΅ΡΡΠΈΡΠ°, ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠ΅Π³Π° ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΎ Ρ ΠΠΈΡΠ΅Π³ΡΠ°Π΄.ΠΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ Π΄Π²Π° ΡΠ°ΡΠ°ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ 1922. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ΠΠ°ΠΊΠΎΠ½ ΠΈΠ·Π»Π°ΡΠΊΠ° ΠΈΠ· ΠΊΡΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΈΡΠ²ΠΎΡΠ° Π·Π±ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ²ΡΠ΅Π½Π΅ Π±ΠΎΠ»Π΅ΡΡΠΈ ΠΏΠ»ΡΡΠ°, ΠΎΠ΄Π»Π°Π·ΠΈ Π½Π° Π»Π΅ΡΠ΅ΡΠ΅ Ρ ΠΠ°Π³ΡΠ΅Π±, Ρ ΠΠΎΠ»Π½ΠΈΡΡ ΠΠΈΠ»ΠΎΡΡΠ΄Π½ΠΈΡ ΡΠ΅ΡΡΠ°ΡΠ° Π³Π΄Π΅ Π΄ΠΎΠ²ΡΡΠ°Π²Π° ΠΊΡΠΈΠ³Ρ ΡΡΠΈΡ ΠΎΠ²Π° Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄ Π½Π°Π·ΠΈΠ²ΠΎΠΌ βEx Pontoβ Π±ΠΈΡΠΈ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° Ρ ΠΠ°Π³ΡΠ΅Π±Ρ 1918. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠ΅Π·Π°Π΄ΠΎΠ²ΠΎΡΠ°Π½ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ΡΠ°ΡΠ½ΠΎΠΌ Π°ΡΠΌΠΎΡΡΠ΅ΡΠΎΠΌ Ρ ΠΠ°Π³ΡΠ΅Π±Ρ, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ²ΠΎ ΠΌΠΎΠ»ΠΈ ΠΏΠΎΠΌΠΎΡ Π’ΡΠ³ΠΎΠΌΠΈΡΠ° ΠΠ»Π°ΡΠΏΠΎΠ²ΠΈΡΠ°, ΠΈ Π²Π΅Ρ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° 1919. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΈΠΊ Ρ ΠΠΈΠ½ΠΈΡΡΠ°ΡΡΡΠ²Ρ Π²Π΅ΡΠ° Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ. ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ Π³Π° ΡΠ΅ ΡΡΠ΄Π°ΡΠ½ΠΎ ΠΏΡΠΈΡ Π²Π°ΡΠΈΠΎ ΠΈ ΠΎΠ½ ΠΈΠ½ΡΠ΅Π½Π·ΠΈΠ²Π½ΠΎ ΡΡΠ΅ΡΡΠ²ΡΡΠ΅ Ρ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠΌ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΡΠ΅ΡΡΠΎΠ½ΠΈΡΠ΅, Π΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ° ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ΅ΠΌ Π¦ΡΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈΠΌ, Π‘ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ»Π°Π²ΠΎΠΌ ΠΠΈΠ½Π°Π²Π΅ΡΠΎΠΌ, Π‘ΠΈΠΌΠΎΠΌ ΠΠ°Π½Π΄ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ΠΌ, Π‘ΠΈΠ±Π΅ΡΠΎΠΌ ΠΠΈΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ΅ΠΌ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌ ΠΏΠΈΡΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΎΠΊΡΠΏΡΠ°ΡΡ ΠΎΠΊΠΎ ΠΊΠ°ΡΠ°Π½Π΅ βΠΠΎΡΠΊΠ²Π°β.ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°ΠΎ Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΡΡΠΏΠ΅ΡΠ½Ρ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΡΠΊΡ ΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΡ: Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1920. Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ Π·Π° ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΈΠΊΠ° Ρ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Π½ΡΡΠ²Ρ Ρ ΠΠ°ΡΠΈΠΊΠ°Π½Ρ, Π° ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΠ° Ρ ΠΊΠΎΠ½Π·ΡΠ»Π°ΡΠΈΠΌΠ° Ρ ΠΡΠΊΡΡΠ΅ΡΡΡ, Π’ΡΡΡΡ ΠΈ ΠΡΠ°ΡΡ.[25] Π£ ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ βΠΠ΅ΠΌΠΈΡΠΈβ, ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ βΠΠΎΡΠΊΠ°Π½ ΠΈ Π¨Π²Π°Π±ΠΈΡΠ°β, βΠΡΡΡΠ°ΡΠ° ΠΠ°ΡΠ°Ρβ, βΠΡΠ±Π°Π² Ρ ΠΊΠ°ΡΠ°Π±ΠΈβ, βΠ£ ΠΌΡΡΠ°ΡΠΈΡΡ Π°Π½ΠΈβ ΠΈ ΡΠΈΠΊΠ»ΡΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° βΠ¨ΡΠ° ΡΠ°ΡΠ°ΠΌ ΠΈ ΡΡΠ° ΠΌΠΈ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ³Π°ΡΠ°β.Π£ ΡΡΠ½Ρ 1924. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ Π½Π° Π£Π½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΡ Ρ ΠΡΠ°ΡΡ ΠΎΠ΄Π±ΡΠ°Π½ΠΈΠΎ Π΄ΠΎΠΊΡΠΎΡΡΠΊΡ ΡΠ΅Π·Ρ βΠ Π°Π·Π²ΠΎΡ Π΄ΡΡ ΠΎΠ²Π½ΠΎΠ³ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° Ρ ΠΠΎΡΠ½ΠΈ ΠΏΠΎΠ΄ ΡΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΡΡΡΡΠΊΠ΅ Π²Π»Π°Π΄Π°Π²ΠΈΠ½Π΅β (Die Entwicklung des geistigen Lebens in Bosnien unter der Einwirkung der tΓΌrkischen Herrschaft). ΠΠ° ΠΏΡΠ΅Π΄Π»ΠΎΠ³ ΠΠΎΠ³Π΄Π°Π½Π° ΠΠΎΠΏΠΎΠ²ΠΈΡΠ° ΠΈ Π‘Π»ΠΎΠ±ΠΎΠ΄Π°Π½Π° ΠΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ°, 1926. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π±ΠΈΠ²Π° ΠΏΡΠΈΠΌΡΠ΅Π½ Π·Π° ΡΠ»Π°Π½Π° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅, Π° ΠΈΡΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠΌ Π³Π»Π°ΡΠ½ΠΈΠΊΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΡ βΠΠ°ΡΠ° ΠΌΠΈΠ»ΠΎΡΠ½ΠΈΡΠ°β. Π’ΠΎΠΊΠΎΠΌ 1927. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΊΠΎΠ½Π·ΡΠ»Π°ΡΠΈΠΌΠ° Ρ ΠΠ°ΡΡΠ΅ΡΡ ΠΈ ΠΠ°ΡΠΈΠ·Ρ, Π° Π½Π°ΡΠ΅Π΄Π½Π΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Π½ΡΡΠ²Ρ Ρ ΠΠ°Π΄ΡΠΈΠ΄Ρ. ΠΡΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ° βΠΠΎΡΡ Π½Π° ΠΠ΅ΠΏΠΈβ. ΠΠ΄ 1930. Π΄ΠΎ 1933. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΊΡΠ΅ΡΠ°Ρ ΡΡΠ°Π»Π½Π΅ Π΄Π΅Π»Π΅Π³Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΈ ΠΡΡΡΡΠ²Ρ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° Ρ ΠΠ΅Π½Π΅Π²ΠΈ. 1934. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠ³ Π³Π»Π°ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° ΠΈ Ρ ΡΠ΅ΠΌΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ βΠΠ»ΡΡΠ°ΡΠΈβ, βΠΠ΅Ρβ ΠΈ ΠΏΡΠ²ΠΈ Π΄Π΅ΠΎ ΡΡΠΈΠΏΡΠΈΡ Π° βΠΠ΅Π»Π΅Π½Π°, ΠΆΠ΅Π½Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½Π΅ΠΌΠ°β.ΠΠΎ Π΄ΠΎΠ»Π°ΡΠΊΡ ΠΠΈΠ»Π°Π½Π° Π‘ΡΠΎΡΠ°Π΄ΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ° Π½Π° ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ° Π²Π»Π°Π΄Π΅ ΠΈ ΠΌΠΈΠ½ΠΈΡΡΡΠ° ΠΈΠ½ΠΎΡΡΡΠ°Π½ΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π°, 8. ΡΡΠ»Π° 1935. ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ Π·Π° Π²ΡΡΠΈΠΎΡΠ° Π΄ΡΠΆΠ½ΠΎΡΡΠΈ Π½Π°ΡΠ΅Π»Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΎΠ΄Π΅ΡΠ΅ΡΠ° ΠΠΈΠ½ΠΈΡΡΠ°ΡΡΡΠ²Π° ΡΠ½ΡΡΡΠ°ΡΡΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π°.[26] Π£ Π²Π»Π°Π΄ΠΈ ΠΠΈΠ»Π°Π½Π° Π‘ΡΠΎΡΠ°Π΄ΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ° Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ Π΄Π²Π΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΎΠ΄ 1937. Π΄ΠΎ 1939, ΠΎΠ±Π°Π²ΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π΄ΡΠΆΠ½ΠΎΡΡ Π·Π°ΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΌΠΈΠ½ΠΈΡΡΡΠ° ΠΈΠ½ΠΎΡΡΡΠ°Π½ΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π°.[27][28]ΠΠ²ΠΎ ΡΠ΅ 16. ΡΠ΅Π±ΡΡΠ°ΡΠ° 1939. Π½Π° Π³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠΎΡ ΡΠΊΡΠΏΡΡΠΈΠ½ΠΈ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅, Π½Π° ΠΏΡΠ΅Π΄Π»ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° ΠΠΎΠ³Π΄Π°Π½Π° ΠΠΎΠΏΠΎΠ²ΠΈΡΠ°, ΡΠ»ΠΈΠΊΠ°ΡΠ° Π£ΡΠΎΡΠ° ΠΡΠ΅Π΄ΠΈΡΠ° ΠΈ Π²Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΠΎΡΡΠ° ΠΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ°, ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³Π»Π°ΡΠ½ΠΎ Ρ Π·Π²Π°ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄ΠΎΠ²Π½ΠΎΠ³ ΡΠ»Π°Π½Π° ΠΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅.[29]ΠΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΡΠΊΠ° ΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ° ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ° ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ 1939. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π΄ΠΎΠΆΠΈΠ²ΡΠ°Π²Π° Π²ΡΡ ΡΠ½Π°Ρ: ΠΏΡΠ²ΠΎΠ³ Π°ΠΏΡΠΈΠ»Π° ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΎΠΏΡΡΠ΅ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ Π·Π° ΠΎΠΏΡΠ½ΠΎΠΌΠΎΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΠΌΠΈΠ½ΠΈΡΡΡΠ° ΠΈ ΠΈΠ·Π²Π°Π½ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½Ρ.[30] ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΡΠΈΠΆΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½ 12. Π°ΠΏΡΠΈΠ»Π°, Π° 19. Π°ΠΏΡΠΈΠ»Π° ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΡΠ΅ Π°ΠΊΡΠ΅Π΄ΠΈΡΠΈΠ²Π΅ ΠΊΠ°Π½ΡΠ΅Π»Π°ΡΡ Π Π°ΡΡ Π° β ΠΠ΄ΠΎΠ»ΡΡ Π₯ΠΈΡΠ»Π΅ΡΡ.[31][32]ΠΡΡΠ³ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ°ΡΠ£ ΡΠ΅ΡΠ΅Π½, ΠΏΠΎΡΡΠΎ ΡΡ ΠΠ΅ΠΌΡΠΈ ΠΎΠΊΡΠΏΠΈΡΠ°Π»ΠΈ ΠΠΎΡΡΠΊΡ ΠΈ ΠΌΠ½ΠΎΠ³Π΅ Π½Π°ΡΡΠ½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΎΠ΄Π²Π΅Π»ΠΈ Ρ Π»ΠΎΠ³ΠΎΡΠ΅, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΈΠ½ΡΠ΅ΡΠ²Π΅Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΊΠΎΠ΄ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΡ Π²Π»Π°ΡΡΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Π·Π°ΡΠΎΠ±ΡΠ΅Π½ΠΈΡΡΠ²Π° ΡΠΏΠ°ΡΡ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΈ ΠΎΠ΄ ΡΠΈΡ . ΠΠ±ΠΎΠ³ Π½Π΅ΡΠ»Π°Π³Π°ΡΠ° ΡΠ° ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΠΊΠΎΠΌ Π²Π»Π°Π΄Π΅ Ρ ΡΠ°Π½ΠΎ ΠΏΡΠΎΠ»Π΅ΡΠ΅ 1941. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π½Π°Π΄Π»Π΅ΠΆΠ½ΠΈΠΌΠ° Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΏΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠΈ ΠΎΡΡΠ°Π²ΠΊΡ Π½Π° ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ Π°ΠΌΠ±Π°ΡΠ°Π΄ΠΎΡΠ°, Π°Π»ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ² ΠΏΡΠ΅Π΄Π»ΠΎΠ³ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΡ Π²Π°ΡΠ΅Π½ ΠΈ 25. ΠΌΠ°ΡΡΠ° Ρ ΠΠ΅ΡΡ, ΠΊΠ°ΠΎ Π·Π²Π°Π½ΠΈΡΠ½ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²Π½ΠΈΠΊ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΡΡΡΡΠ²ΡΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠΏΠΈΡΠΈΠ²Π°ΡΡ Π’ΡΠΎΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΏΠ°ΠΊΡΠ°. ΠΠ°Π½ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ Π±ΠΎΠΌΠ±Π°ΡΠ΄ΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π°, 7. Π°ΠΏΡΠΈΠ»Π°, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ° ΠΎΡΠΎΠ±ΡΠ΅ΠΌ Π½Π°ΠΏΡΡΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½. ΠΠ°ΡΠ΅Π΄Π½Π° Π΄Π²Π° ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠ° ΡΡ ΠΏΡΠΎΠ²Π΅Π»ΠΈ Π½Π° ΠΠΎΠ΄Π΅Π½ΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΡ. ΠΠ΄Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΊΠ»ΠΎΠ½ΠΈ Ρ Π¨Π²Π°ΡΡΠ°ΡΡΠΊΡ,[33] ΠΈ ΡΠ° ΠΎΡΠΎΠ±ΡΠ΅ΠΌ ΠΈ ΡΠ»Π°Π½ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ°, 1. ΡΡΠ½Π° 1941. ΡΠ΅ ΡΠΏΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΈΠΌ Π²ΠΎΠ·ΠΎΠΌ Π΄ΠΎΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄, ΡΠΈΠΌΠ΅ ΡΠ΅ Π·Π°Π²ΡΡΠΈΠ»Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΡΠΊΠ° ΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ°. ΠΠΎΠ²Π΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1941. ΡΠ΅ ΠΏΠ΅Π½Π·ΠΈΠΎΠ½ΠΈΡΠ°Π½ Π½Π° ΡΠΎΠΏΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈ Π·Π°Ρ ΡΠ΅Π², ΠΌΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π±ΠΈΠΎ Π΄Π° ΠΏΡΠΈΠΌΠ° ΠΏΠ΅Π½Π·ΠΈΡΡ.[34]Π Π°Ρ ΠΏΡΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΈ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ Ρ ΠΈΠ·ΠΎΠ»Π°ΡΠΈΡΠΈ. ΠΠ΄Π±ΠΈΡΠ° Π΄Π° ΠΏΠΎΡΠΏΠΈΡΠ΅ ΠΠΏΠ΅Π» ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Ρ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΠΎΡΡΡΡΡΠ΅ ΠΎΡΠΏΠΎΡ ΠΎΠΊΡΠΏΠ°ΡΠΎΡΡ.[35] ΠΠ· ΠΌΠΎΡΠ°Π»Π½ΠΈΡ ΡΠ°Π·Π»ΠΎΠ³Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π±ΠΈΠΎ ΠΏΠΎΠ·ΠΈΠ² ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ½ΠΈΡ ΡΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊΠ°, Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ ΡΠΊΡΡΡΠ΅ Ρ βΠΠ½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΡ ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅β Π·Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π΄ΠΎΠΊ βΠ½Π°ΡΠΎΠ΄ ΠΏΠ°ΡΠΈ ΠΈ ΡΡΡΠ°Π΄Π°β:ΠΠ°ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°Ρ, ΠΊΠ°ΠΎ Π΄ΡΠ³ΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠΈ ΡΠ°ΡΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π΅ Π·Π°Π΄ΡΡΠ³Π΅ ΠΈ ΡΠ»Π°Π½ ΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ Π±ΠΈΠ²ΡΠ΅Π³ ΠΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠ³ ΠΎΠ΄Π±ΠΎΡΠ°, ΡΠ° Π±ΠΈΡ ΡΠ΅ Ρ Π½ΠΎΡΠΌΠ°Π»Π½ΠΈΠΌ ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΠ°ΠΌΠ°, ΡΠ°Π·ΡΠΌΡΠΈΠ²ΠΎ, ΠΎΠ΄Π°Π·Π²Π°ΠΎ ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ·ΠΈΠ²Ρ. ΠΠ°Π½Π°Ρ ΠΌΠΈ ΡΠΎ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ΅, ΡΠ΅Ρ Ρ ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠΈΠΌ ΠΈΠ·ΡΠ·Π΅ΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΠ°ΠΌΠ°, Π½Π΅ ΠΆΠ΅Π»ΠΈΠΌ ΠΈ Π½Π΅ ΠΌΠΎΠ³Ρ Π΄Π° ΡΡΠ΅ΡΡΠ²ΡΡΠ΅ΠΌ Ρ Π½ΠΈ Ρ ΠΊΠ°ΠΊΠ²ΠΈΠΌ ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ°ΠΌΠ°, Π½ΠΈ ΡΠ° Π½ΠΎΠ²ΠΈΠΌ, Π½ΠΈ ΡΠ° ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ΅ Π²Π΅Ρ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ°.Π£ ΡΠΈΡΠΈΠ½ΠΈ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΈΠ·Π½Π°ΡΠΌΡΠ΅Π½Π΅ ΡΠΎΠ±Π΅ Ρ ΠΡΠΈΠ·ΡΠ΅Π½ΡΠΊΠΎΡ ΡΠ»ΠΈΡΠΈ, ΠΏΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠ²ΠΎ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ Π’ΡΠ°Π²Π½ΠΈΡΠΊΠ° Ρ ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΠ°, Π° ΠΊΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ 1944. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΎΠΊΠΎΠ½ΡΠ°Π²Π° ΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ ΠΠ° ΠΡΠΈΠ½ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΈΡΠ°. ΠΠ±Π° ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π° ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΡΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΏΠΎ Π·Π°Π²ΡΡΠ΅ΡΠΊΡ ΡΠ°ΡΠ°. ΠΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ 1945. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ Π‘Π°ΡΠ°ΡΠ΅Π²Ρ ΠΈΠ·Π»Π°Π·ΠΈ ΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ ΠΠΎΡΠΏΠΎΡΠΈΡΠ°.[36]ΠΠ°ΠΊΠΎΠ½ ΡΠ°ΡΠ°ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ° ΡΡΠΏΡΡΠ³ΠΎΠΌ ΠΠΈΠ»ΠΈΡΠΎΠΌ (Π½Π° Π²Π΅ΡΡ ΠΎ ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²ΠΎΡ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄ΠΈ, 1961)ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1946. ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅.[34] Π’ΠΎΠΊΠΎΠΌ 1946. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ βΠΠΈΡΠΌΠΎ ΠΈΠ· 1920. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅β. ΠΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ 1947. ΠΈ 1953. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ βΠΡΠΈΡΠ° ΠΎ Π²Π΅Π·ΠΈΡΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΡΠ»ΠΎΠ½Ρβ, Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΡΠ΅ΠΊΡΡΠΎΠ²Π° ΠΎ ΠΡΠΊΡ ΠΠ°ΡΠ°ΡΠΈΡΡ ΠΈ ΠΠ΅Π³ΠΎΡΡ, βΠΡΠΈΡΠ° ΠΎ ΠΊΠΌΠ΅ΡΡ Π‘ΠΈΠΌΠ°Π½Ρβ, βΠΠΈΡΠ΅ Π’ΠΈΡΠ°Π½ΠΈΠΊβ, βΠΠ½Π°ΠΊΠΎΠ²ΠΈβ, βΠΠ° ΡΡΠ½ΡΠ°Π½ΠΎΡ ΡΡΡΠ°Π½ΠΈβ, βΠΠ° ΠΎΠ±Π°Π»ΠΈβ, βΠΠΎΠ΄ ΠΡΠ°Π±ΠΈΡΠ΅ΠΌβ, βΠΠ΅ΠΊΠΎβ, βΠΡΠΊΠ° ΠΈ Π²ΡΠΊβ, βΠΠ΅ΠΌΠΈΡΠ½Π° Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°β ΠΈ βΠΠΈΡΠ°β. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1954, ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ ΠΠΎΠΌΡΠ½ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΏΠ°ΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅. ΠΠΎΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΠΎΠ²ΠΎΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΈ Π΄ΠΎΠ³ΠΎΠ²ΠΎΡ ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΡ ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΡ. Π ΠΎΠΌΠ°Π½ βΠΡΠΎΠΊΠ»Π΅ΡΠ° Π°Π²Π»ΠΈΡΠ°β ΡΠ΅ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΠΎ Ρ ΠΠ°ΡΠΈΡΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΡ 1954. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠΆΠ΅Π½ΠΈΠΎ ΡΠ΅ 1958. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΠΎΡΡΠΈΠΌΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΎΠΌ ΠΠ°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠΈΡΡΠ° ΠΈΠ· ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π°, ΠΠΈΠ»ΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π±ΠΈΡ, ΡΠ΄ΠΎΠ²ΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΠ°, ΠΠ΅Π½Π°Π΄Π° ΠΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ°.[37] ΠΡΡΠ΅ 1958. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΈ Ρ ΡΡΠ°Π½Ρ Π½Π° ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠ΅ΠΌ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠΌ Π²Π΅Π½ΡΡ.[38]ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ² ΠΊΠΎΠΌΠΈΡΠ΅Ρ 1961. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π΄ΠΎΠ΄Π΅ΡΡΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΡ ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Ρ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ Π·Π° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ βΠ·Π° Π΅ΠΏΡΠΊΡ ΡΠ½Π°Π³Ρ ΠΊΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΈ ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π·Π°ΠΎ ΡΡΠ΄Π±ΠΈΠ½Π΅ ΡΡΠ΄ΠΈ ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π·Π΅ΠΌΡΠ΅β. ΠΠ΅ΡΠ΅Π΄ΠΎΠΌ βΠ ΠΏΡΠΈΡΠΈ ΠΈ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΡβ ΡΠ΅ 10. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1961. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π·Π°Ρ Π²Π°Π»ΠΈΠΎ Π½Π° ΠΏΡΠΈΠ·Π½Π°ΡΡ. ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Π½ΠΎΠ²ΡΠ°Π½Ρ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΎΠ΄ ΠΌΠΈΠ»ΠΈΠΎΠ½ Π΄ΠΎΠ»Π°ΡΠ° Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ΅Π½Ρ ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅ Ρ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΏΠΎΠΊΠ»ΠΎΠ½ΠΈΠΎ Π·Π° ΡΠ°Π·Π²ΠΎΡ Π±ΠΈΠ±Π»ΠΈΠΎΡΠ΅ΠΊΠ°ΡΡΡΠ²Π° Ρ ΠΠΎΡΠ½ΠΈ ΠΈ Π₯Π΅ΡΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠ½ΠΈ.[39] ΠΠΎΡΠΈΠΏ ΠΡΠΎΠ· Π’ΠΈΡΠΎ ΡΠ΅ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠ΄ΡΡΠΆΠΈΠΎ ΡΠ²Π΅ΠΎΠΏΡΡΠ΅ΠΌ ΡΠ»Π°Π²ΡΡ Ρ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠΈ ΠΏΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΎΠΌ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠ³ ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅, ΠΏΠΎΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ°ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΡΠΈΡΠ΅Π½Π° Π½Π΅ΠΏΡΠ°Π²Π΄Π° ΠΠΈΡΠΎΡΠ»Π°Π²Ρ ΠΡΠ»Π΅ΠΆΠΈ. ΠΠΎΠ±ΡΠΈΡΠ° ΠΠΎΡΠΈΡ Π±Π΅Π»Π΅ΠΆΠΈ Π΄Π° ΡΡ Π½Π° ΡΠ²Π΅ΡΠ°Π½ΠΎΠΌ ΡΡΡΠΊΡ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΡΠΎΠ· ΠΏΡΠΈΡΠ΅Π΄ΠΈΠΎ ΠΏΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΎΠΌ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠ³ ΡΡΠΏΠ΅Ρ Π°, ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ°Π·Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ° Π±ΠΈΠ»Π° Π·Π΄ΡΠ°Π²Π° Ρ ΡΠ°Π½Π° ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ, ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π±ΠΈΠΎ ΡΡΡΠΎΠ³ΡΠ΅Π½, Π΄ΠΈΡΡΠ°Π½ΡΠΈΡΠ°Π½ ΠΈ Π΄Π° ΡΡ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΠΈΠ½ΠΈ ΠΈ Π³ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ°ΡΡΠ°Π»ΠΈ ΡΠ· Π»Π°ΠΆΠ½Ρ ΡΡΠ΄Π°ΡΠ½ΠΎΡΡ.[40]ΠΠ°Π½Π° 16. ΠΌΠ°ΡΡΠ° 1968. ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π° ΡΡΠΏΡΡΠ³Π° ΠΠΈΠ»ΠΈΡΠ° ΡΠΌΠΈΡΠ΅ Ρ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ½ΠΎΡ ΠΊΡΡΠΈ Ρ Π₯Π΅ΡΡΠ΅Π³ ΠΠΎΠ²ΠΎΠΌ. Π‘Π»Π΅Π΄Π΅ΡΠΈΡ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π½Π°ΡΡΠΎΡΠΈ Π΄Π° ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π΄ΡΡΡΡΠ²Π΅Π½Π΅ Π°ΠΊΡΠΈΠ²Π½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²Π΅Π΄Π΅ Π½Π° Π½Π°ΡΠΌΠ°ΡΡ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΡ ΠΌΠ΅ΡΡ, ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ ΡΠΈΡΠ° ΠΈ ΠΌΠ°Π»ΠΎ ΠΏΠΈΡΠ΅. ΠΠ΄ΡΠ°Π²ΡΠ΅ Π³Π° ΠΏΠΎΠ»Π°ΠΊΠΎ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ΅ ΠΈ ΠΎΠ½ ΡΠ΅ΡΡΠΎ Π±ΠΎΡΠ°Π²ΠΈ Ρ Π±ΠΎΠ»Π½ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° ΠΈ Π±Π°ΡΠ°ΠΌΠ° Π½Π° Π»Π΅ΡΠ΅ΡΡ.ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ Π£ΠΏΡΠ°Π²Π½ΠΎΠ³ ΠΎΠ΄Π±ΠΎΡΠ° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π΅ Π·Π°Π΄ΡΡΠ³Π΅ ΠΎΠ΄ 1936. Π΄ΠΎ 1939. ΠΈ ΠΎΠ΄ 1945. Π΄ΠΎ ΡΠΌΡΡΠΈ 1975. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅.[41]ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠΌΠΈΡΠ΅ 13. ΠΌΠ°ΡΡΠ° 1975. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π½Π° ΡΡΠ°ΡΠΎΡ ΠΠΎΡΠ½ΠΎΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΡ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠΈ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ. Π‘Π°Ρ ΡΠ°ΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΠΠ»Π΅ΡΠΈ Π·Π°ΡΠ»ΡΠΆΠ½ΠΈΡ Π³ΡΠ°ΡΠ°Π½Π° Π½Π° ΠΠΎΠ²ΠΎΠΌ Π³ΡΠΎΠ±ΡΡ.ΠΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈ ΡΠ°Π΄Π‘ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΊ ΠΠ²ΠΈ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΡ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Ρ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ ΡΡΠ°ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ°ΠΌΠ° Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ βΠ£ ΡΡΠΌΡΠ°ΠΊβ ΠΈ βΠΠ»Π°Π³Π° ΠΈ Π΄ΠΎΠ±ΡΠ° ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°β ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ Ρ βΠΠΎΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΡ Π²ΠΈΠ»ΠΈβ 1911. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅.[42] ΠΡΠ΅Π΄ ΠΡΠ²ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ°Ρ, Ρ ΡΡΠ½Ρ 1914. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, Ρ Π·Π±ΠΎΡΠ½ΠΈΠΊΡ Π₯ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠ° ΠΌΠ»Π°Π΄Π° Π»ΠΈΡΠΈΠΊΠ° ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΡΡ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΈΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ (βΠΠ°ΡΡΠΊΠ° ΠΏΡΠ΅ΡΠΌΠ°β, βΠ‘ΡΡΠΎΡΠ΅ Ρ Π½ΠΎΡΠΈβ, βΠ’Π°ΠΌΠ°β, βΠΠΎΡΠΎΠ½ΡΠ»ΠΎβ, βΠΠ°Π΄Π½ΠΈ Π½Π΅ΠΌΠΈΡβ ΠΈ βΠΠΎΡ ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈΡ Π·Π²ΠΈΡΠ΅Π·Π΄Π°β).[42] ΠΡΠ²Ρ ΠΊΡΠΈΠ³Ρ ΡΡΠΈΡ ΠΎΠ²Π° Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ β βEx Pontoβ β ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ 1918. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ ΠΠ°Π³ΡΠ΅Π±Ρ, Π° Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ βΠΠ΅ΠΌΠΈΡΠΈβ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ 1920. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅.[43]ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΠΌΠΎΠΆΠ΅ΠΌΠΎ ΠΏΠΎΠ΄Π΅Π»ΠΈΡΠΈ Ρ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΎ-ΠΆΠ°Π½ΡΠΎΠ²ΡΠΊΠΈΡ ΡΠ΅Π»ΠΈΠ½Π°.Π£ ΠΏΡΠ²ΠΎΡ ΡΠ°Π·ΠΈ, ΠΊΠΎΡΡ ΠΎΠ±Π΅Π»Π΅ΠΆΠ°Π²Π°ΡΡ Π»ΠΈΡΠΈΠΊΠ° ΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ (Ex Ponto, ΠΠ΅ΠΌΠΈΡΠΈ), ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π² ΠΈΡΠΊΠ°Π· ΠΎ ΡΠ²Π΅ΡΡ ΠΎΠ±ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Π»ΠΈΡΠ½ΠΈΠΌ Π΅Π³Π·ΠΈΡΡΠ΅Π½ΡΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΎ-ΡΠΏΠΈΡΠΈΡΡΠ°Π»Π½ΠΈΠΌ ΡΡΠ°Π³Π°ΡΠ΅ΠΌ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠΈΡΠ½ΠΎ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΏΠΎΠ΄ΡΡΠ°ΠΊΠ½ΡΡΠΎ ΠΈ Π»Π΅ΠΊΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ Ρ ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠΈΡΠ°ΠΎ (ΠΠΈΡΠΊΠ΅Π³ΠΎΡ Π½Π° ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅Ρ). ΠΠΈΡΡΠ΅ΡΠ° ΠΊΡΠΈΡΠΈΠΊΠ΅ ΠΎ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈΠΌ Π΄ΠΎΡΠ΅Π·ΠΈΠΌΠ° ΡΠΈΡ ΡΠ°Π½ΠΈΡ ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²Π° ΠΏΠΎΠ΄Π΅ΡΠ΅Π½Π° ΡΡ: Π΄ΠΎΠΊ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΊΡΠΈΡΠΈΡΠ°Ρ ΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π° ΠΠΈΡΠΊΠΎΠ²ΠΈΡ Ρ ΡΠΈΠΌΠ° Π³Π»Π΅Π΄Π° Π²ΡΡ ΡΠ½ΡΠΊΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²ΠΎ, Ρ ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠΈ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°Ρ Π’ΠΎΠΌΠΈΡΠ»Π°Π² ΠΠ°Π΄Π°Π½ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ° Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΎ Π½Π΅Π²Π°ΠΆΠ½ΠΈΠΌ Π°Π΄ΠΎΠ»Π΅ΡΡΠ΅Π½ΡΡΠΊΠΈΠΌ Π½Π΅ΠΌΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΎΠ΄ΡΠ°ΠΆΠ°Π²Π°ΡΡ ΠΏΠΈΡΡΠ΅Π²Ρ Π½Π΅Π·ΡΠ΅Π»ΠΎΡΡ ΠΈ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΡ Π΄ΡΠ±ΡΠ΅ Π½ΠΈ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·Π°Π»Π½ΠΈΡΠ΅ Π²ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠΈ.ΠΡΡΠ³Π° ΡΠ°Π·Π°, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΡΠ°ΡΠ΅ Π΄ΠΎ ΠΡΡΠ³ΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΠ°, ΠΎΠ±Π΅Π»Π΅ΠΆΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΈΠΌ ΠΎΠΊΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΡΠΊΠΎΡ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ ΠΈ, Π½Π° ΡΠ΅Π·ΠΈΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠ»Π°Π½Ρ, Π΄Π΅ΡΠΈΠ½ΠΈΡΠΈΠ²Π½ΠΈΠΌ ΠΏΡΠ΅Π»Π°ΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π° ΡΡΠΏΡΠΊΡ Π΅ΠΊΠ°Π²ΠΈΡΡ. ΠΠΎ ΠΎΠΏΡΡΠ΅ΠΌ ΠΏΡΠΈΠ·Π½Π°ΡΡ, Ρ Π²Π΅ΡΠΈΠ½ΠΈ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΠΊΠ° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π±Π΅, ΠΏΠ° ΡΠ° Π·ΡΠ΅Π»Π° ΡΠ°Π·Π° ΡΠΏΠ°Π΄Π° Ρ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈ Π½Π°ΡΠΏΡΠΎΠ΄ΡΠΊΡΠΈΠ²Π½ΠΈΡΠ΅, Ρ Π²Π΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΈΡ Π½Π°ΡΡΠ΅ΡΠ΅Π½ΠΈΡΠΈΡ ΠΏΡΠΈΡΠ°.ΠΠΈΡΠ°Ρ Π½ΠΈΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΠΊΠ»ΠΎΠ½ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΌ Π΅ΠΊΡΠΏΠ΅ΡΠΈΠΌΠ΅Π½ΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ Π΄ΠΎΠΌΠΈΠ½ΠΈΡΠ°Π»ΠΈ Ρ ΡΠΎ Π΄ΠΎΠ±Π°, Π½Π΅Π³ΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΊΠ»Π°ΡΠΈΡΠ½ΠΎΡ ΡΡΠ°Π΄ΠΈΡΠΈΡΠΈ ΡΠ΅Π°Π»ΠΈΠ·ΠΌΠ° 19. Π²Π΅ΠΊΠ°, ΠΏΠ»Π°ΡΡΠΈΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΎΠΏΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ Π²ΠΈΠ·ΡΡΡ ΠΠΎΡΠ½Π΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ°Π·ΠΌΠ΅ΡΠ° ΠΈΡΡΠΎΠΊΠ° ΠΈ Π·Π°ΠΏΠ°Π΄Π°, Π½Π°ΡΠΎΠΏΡΠ΅Π½Ρ ΠΈΡΠ°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»ΠΈΠ·ΠΌΠΎΠΌ, ΠΊΠΎΠ½ΡΠ΅ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΈΠΌ Π°Π½ΠΈΠΌΠΎΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΠΎΠΌ ΠΈ Π΅ΠΌΠΎΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΈΠΌ Π΅ΡΡΠΏΡΠΈΡΠ°ΠΌΠ°. ΠΠΈΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΡΡ ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π½ΠΈΡΠΈ ΡΠ²Π΅ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΈ Π΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎ-ΠΊΠΎΠ½ΡΠ΅ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Π΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡΠ΅ (ΠΡΡΠ»ΠΈΠΌΠ°Π½ΠΈ, ΠΠ΅Π²ΡΠ΅ΡΠΈ, Π₯ΡΠ²Π°ΡΠΈ, Π‘ΡΠ±ΠΈ β ΡΠ³Π»Π°Π²Π½ΠΎΠΌ ΠΏΡΠΎΠ·Π²Π°Π½ΠΈ ΠΏΠΎ ΠΊΠΎΠ½ΡΠ΅ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΈΠΌ, ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΎΡΠ°ΡΠΈΠ²Π½ΠΈΠΌ ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΌΠ° (ΠΠ»Π°ΡΠΈ, Π’ΡΡΡΠΈ)), ΡΠ· ΠΏΠΎΡΠ°Π²Π΅ ΡΡΡΠ°Π½Π°ΡΠ° ΠΈΠ»ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΈΠ½Π° (ΠΠ΅Π²ΡΠ΅ΡΠΈ, ΡΡΡΠ°Π½ΠΈ ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΈΡΠΈ), Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΡΠΊΠΎ ΡΠ°Π·Π΄ΠΎΠ±ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠΊΡΠΈΠ²Π° ΡΠ³Π»Π°Π²Π½ΠΎΠΌ 19. Π²Π΅ΠΊ, Π°Π»ΠΈ ΠΈ ΠΏΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ΄Π½Π΅ Π²Π΅ΠΊΠΎΠ²Π΅, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ 20.Π’ΡΠ΅ΡΠ° ΡΠ°Π·Π° ΠΎΠ±Π΅Π»Π΅ΠΆΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΠΈΠΌΠ½ΠΈΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ°, ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΠΈΠΌΠ° ΠΠ° ΠΡΠΈΠ½ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΈΡΠ°, Π’ΡΠ°Π²Π½ΠΈΡΠΊΠ° Ρ ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΠ°, ΠΠΎΡΠΏΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΈ Π½Π΅Π΄ΠΎΠ²ΡΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΎΠΌ ΠΠΌΠ΅ΡΠΏΠ°ΡΠ° ΠΠ°ΡΠ°Ρ, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΠΎΠΌ ΠΡΠΎΠΊΠ»Π΅ΡΠ° Π°Π²Π»ΠΈΡΠ°. Π Π°Π΄ΡΠ° Π²Π΅ΡΠΈΠ½Π΅ ΠΎΠ²ΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π° ΡΠ΅ ΡΠ³Π»Π°Π²Π½ΠΎΠΌ ΡΠΌΠ΅ΡΡΠ΅Π½Π° Ρ ΠΠΎΡΠ½ΠΈ, Ρ ΡΠ΅Π½Ρ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡ ΠΈΠ»ΠΈ Ρ Π½Π°ΡΠ°ΡΠΈΠ²Π½ΠΈ ΡΠΏΠΎΡ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠΎΡΡΠΈ Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΏΠΈΡΠ°Ρ, Π½Π° Π·Π°ΡΠ°Π΄Π°ΠΌΠ° ΡΡΠ°ΡΠ΅Π²Π°ΡΠΊΠΈΡ Π»Π΅ΡΠΎΠΏΠΈΡΠ° ΠΈ ΡΠΏΠΎΡΠ΅, ΡΠ΅Π½ΡΠ΅Π½ΡΠ°ΠΌΠ° ΠΏΡΠΎΡΠΊΠ°Π½Π΅ Π½Π°ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅, ΡΡΠΏΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΠΊΡΠ΅ΠΈΡΠ° ΡΠΏΠ΅ΡΠ°ΡΡΠΈΠ² ΡΠ²Π΅Ρ βΠΡΠΈΡΠ΅Π½ΡΠ° Ρ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠΈβ. ΠΠΈΡΡΠ΅Π²ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΡΠ΅ Ρ Π½Π°Π²Π΅Π΄Π΅Π½ΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΡΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΈΠ²ΠΎ Π΄ΠΎΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΎΠΌ Π°ΡΠΌΠΎΡΡΠ΅ΡΠΎΠΌ, ΡΠΏΠ΅ΡΠ°ΡΡΠΈΠ²ΠΈΠΌ ΠΎΠΏΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΎΠΊΠΎΠ»ΠΈΠ½Π΅ ΠΈ ΠΏΠΎΠ½Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΈ ΠΏΡΠΈΡ ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠΈΠΌ ΠΏΠΎΠ½ΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ. ΠΡΠΈΠΌ ΡΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π°, Π°ΡΡΠΎΡ ΡΠ΅ Ρ ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΠΈ Π½ΠΈΠ· ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΠΊΠ°, ΠΏΡΡΠΎΠΏΠΈΡΠ½Π΅ ΠΈ Π΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠΎΠ·Π΅ ΠΈ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎ ΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΡΠΈΡΠΈΡΠ°Π½ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ, Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ Π°ΡΠΎΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈΡ Π·Π°ΠΏΠΈΡΠ° ΠΠ½Π°ΠΊΠΎΠ²ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΠΏΡΡΠ° (ΠΏΠΎΡΡΡ ΡΠΌΠ½ΠΎ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠΎ), Π½Π΅ΡΡΠΌΡΠΈΠ²ΠΎ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΠΎΠ΄ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΈΡ Π½Π°ΡΠ²ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π°.ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΎ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΈΠ· ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ»Π°, ΡΠΎΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° Π‘ΡΠ΅Π²Π°Π½Π° ΠΡΠ°Π³ΡΡΠ΅Π²ΠΈΡΠ°Π‘Π²ΠΎΡΠ΅ ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠΌΠΈΡΠ»Π° ΠΈ ΡΡΡΡΠΈΠ½Π΅ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π»Π°Π³Π°ΠΎ, Π±ΠΈΠ»ΠΎ Ρ ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΈΠΌ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠΈΠΌΠ° Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΈΠΌΠΏΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ½ΠΎ, Ρ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΠΈΠΌ ΠΏΠ°ΡΠ°ΠΆΠΈΠΌΠ° ΡΠ²ΠΎΠ³ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ Π΄Π΅Π»Π°. Π£ ΡΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ³Π»Π΅Π΄Ρ ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ² Π΅ΡΠ΅Ρ Π Π°Π·Π³ΠΎΠ²ΠΎΡ ΡΠ° ΠΠΎΡΠΎΠΌ, ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ° ΠΡΠΊΠ° ΠΈ Π²ΡΠΊ, Π±Π΅ΡΠ΅Π΄Π° ΠΏΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΎΠΌ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅, βΠ ΠΏΡΠΈΡΠΈ ΠΈ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΡβ ΠΈ Π·Π±ΠΈΡΠΊΠ° Π°ΡΠΎΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈΡ Π·Π°ΠΏΠΈΡΠ° βΠΠ½Π°ΠΊΠΎΠ²ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΠΏΡΡΠ°β.Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΏΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΡ ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ ΠΈ Π½Π°ΠΏΠΎΡΠ°Π½ ΡΠΈΠ½ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π²ΡΡΠΈ ΠΏΠΎ Π΄ΠΈΠΊΡΠ°ΡΡ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π³ΠΎΠ½ΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π΅ Π·Π° ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ. Π£ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²ΠΈ Π½Π°Π³ΠΎΠ½ΡΠΊΠ°, ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²Π° ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π° Π·Π° Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΠΎΠ΄Π±ΡΠ°Π½Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΡΠΌΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΈ Π·Π°Π±ΠΎΡΠ°Π²Π°; ΠΎΠ½Π° ΡΠ΅ Π΄ΠΈΡΠ°Π»Π΅ΠΊΡΠΈΡΠΊΠ° ΡΡΠΏΡΠΎΡΠ½ΠΎΡΡ Π·Π°ΠΊΠΎΠ½ΠΈΠΌΠ° ΠΏΡΠΎΠ»Π°Π·Π½ΠΎΡΡΠΈ. Π£ ΠΈΠ³ΡΠΈ ΡΠ°Π³ΡΠ΅ΡΠ° ΠΈΠ· Π°Π»Π΅Π³ΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ ΠΡΠΊΠ° ΠΈ Π²ΡΠΊ ΡΠΈΠΌΠ±ΠΎΠ»ΠΈΠ·ΠΎΠ²Π°Π½ ΡΠ΅ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈ Π½Π°Π³ΠΎΠ½ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ² ΠΊΠ°ΠΎ βΠΈΠ½ΡΡΠΈΠ½ΠΊΡΠΈΠ²Π°Π½ ΠΎΡΠΏΠΎΡ ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ² ΡΠΌΡΡΠΈ ΠΈ Π½Π΅ΡΡΠ°ΡΠ°ΡΠ°β ΠΊΠΎΡΠΈ βΡ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π½Π°ΡΠ²ΠΈΡΠΈΠΌ ΠΎΠ±Π»ΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ Π΄ΠΎΠΌΠ΅ΡΠΈΠΌΠ° ΠΏΠΎΠΏΡΠΈΠΌΠ° ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊ ΡΠ°ΠΌΠΎΠ³ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°β. Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΈ Π²ΠΎΡΠ° Π·Π° ΠΎΡΠΏΠΎΡΠΎΠΌ, ΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π½Π° ΠΊΡΠ°ΡΡ ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅, ΠΏΠΎΠ±Π΅ΡΡΡΠ΅ ΡΠ²Π΅, ΠΏΠ° ΠΈ ΡΠ°ΠΌΡ ΡΠΌΡΡ, Π° ΡΠ²Π°ΠΊΠΎ ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ±Π΅Π΄Π° Π½Π°Π΄ ΠΏΡΠΎΠ»Π°Π·Π½ΠΎΡΡΡ ΠΈ ΡΡΠΎΡΠ½ΠΎΡΡΡ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°. ΠΠΈΠ²ΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠΌ Π΄Π΅Π»Ρ Π΄ΠΈΠ²Π½ΠΎ ΡΡΠ΄ΠΎ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΏΡΠ΅ΡΡΠ°Π½ΠΎ ΡΡΠΎΡΠΈ ΠΈ ΠΎΡΠΈΠΏΠ°, Π΄ΠΎΠΊ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ° Π΄Π΅Π»Π° ΠΈΠΌΠ°ΡΡ ΡΡΠ°ΡΠ½Ρ Π²ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡ ΠΈ Π½Π΅ Π·Π½Π°ΡΡ Π·Π° ΡΠΌΡΡ ΠΈ ΡΠΌΠΈΡΠ°ΡΠ΅.Π‘ΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΠΊΠΈ Π°ΠΊΡ, ΠΏΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠΌ ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΡ, Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΡ ΡΠ΅ΠΏΡΠΎΠ΄ΡΠΊΡΠΈΠ²Π°Π½ ΡΠΈΠ½ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ Π³ΠΎΠ»Π° ΡΠΎΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ½ΠΎΡΠΈ Ρ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎ Π΄Π΅Π»Π°. Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡ, ΠΈΡΡΠΈΠ½Π°, ΠΌΠΎΡΠ° Π΄Π° ΠΈΠΌΠ° Π΄ΡΠ±ΠΎΠΊΠΈΡ Π²Π΅Π·Π° ΡΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠΎΠΌ, Π°Π»ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΎΠ΄ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»Π° ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΌΡ ΠΏΡΡΠΆΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΡΡΠ²Π°ΡΠ° Π½ΠΎΠ²Π° Π΄Π΅Π»Π° ΠΊΠΎΡΠ° ΠΈΠΌΠ°ΡΡ ΡΡΠ°ΡΠ½Ρ Π»Π΅ΠΏΠΎΡΡ ΠΈ Π½Π΅ΠΏΡΠΎΠ»Π°Π·Π°Π½ Π·Π½Π°ΡΠ°Ρ. Π€Π΅Π½ΠΎΠΌΠ΅Π½ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Π° ΠΎΠ³Π»Π΅Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ ΡΠΎΠΌΠ΅ ΡΡΠΎ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΈ ΠΈΠ·Π΄Π²Π°ΡΠ°ΡΡ ΠΈΠ· ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΎΠ½Π΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²Π΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°ΡΡ ΠΎΠΏΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΡΠ±ΡΠ΅ Π·Π½Π°ΡΠ΅ΡΠ΅. ΠΠ°ΡΡΡΠΈ ΡΠ°ΠΊΠ²ΠΈΠΌ ΠΏΠΎΡΠ°Π²Π°ΠΌΠ° ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊ, ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΈ ΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠ°ΡΠ°Π²Π°ΡΡ βΡΠ΅Π΄Π²Π° ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎ Π·Π° ΡΠ΅Π΄Π½Ρ Π»ΠΈΠ½ΠΈΡΡ ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π½Ρ Π½ΠΈΡΠ°Π½ΡΡ Ρ Π±ΠΎΡΠΈβ, ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΡΡΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΡ Π»Π΅ΠΏΠΎΡΡ ΠΊΠΎΡΠ° ΠΎΡΠ°Π΄Π° ΡΠ°ΠΌΠ° Π½Π°ΡΡΠ°Π²ΡΠ° ΡΠ²ΠΎΡΡ ΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΠ΄Π½Ρ ΡΡΠ΄Π±ΠΈΠ½Ρ. Π‘Π²Π΅ ΡΡΠΎ Ρ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠ° β Π΄Π΅Π»ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΡΠΊΡ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° Π΄ΡΡ Π°. Π‘Π°ΡΡΠ°Π²Π½ΠΈ ΡΠ΅ Π΄Π΅ΠΎ βΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΠΈ Π°ΡΡΠ΅Π½ΡΠΈΡΠ°Π½ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊ ΡΡΠ΄ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΈΡΠΏΠΎΡΠ°Π²Π°ΡΠ°β, ΡΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ Π·Π° ΡΠ΅Π΄Π°Π½ Π»Π΅ΠΏΡΠΈ ΠΈ ΡΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ.ΠΠΎΡΡΠΎΠ²ΠΈ ΠΈ Π°ΡΡ ΠΈΡΠ΅ΠΊΡΠΎΠ½ΡΠΊΠ΅ Π³ΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠ΅ ΠΈΠ»ΡΡΡΡΡΡΡ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎ ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΡΡΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΡ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°. ΠΠ½ΠΎΠ½ΠΈΠΌΠ½ΠΈ Π½Π΅ΠΈΠΌΠ°Ρ ΠΈΠ· ΠΠΎΡΡΠ° Π½Π° ΠΠ΅ΠΏΠΈ ΡΠΏΠ°ΡΠ°Π²Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ Π·Π°Π±ΠΎΡΠ°Π²Π° ΡΠΈΠΌΠ΅ ΡΡΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΠΊΡ Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡ ΠΏΡΠ΅Π½ΠΎΡΠΈ Ρ ΠΊΠ°ΠΌΠ΅Π½Ρ Π»Π΅ΠΏΠΎΡΡ Π»ΡΠΊΠ° ΡΠ°Π·Π°ΠΏΠ΅ΡΠΎΠ³ Π½Π°Π΄ ΠΎΠ±Π°Π»Π°ΠΌΠ° ΠΏΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΡΠΎΠ»Π°Π·Π½ΠΎΡΡ ΠΏΡΠΎΡΠΈΡΡ Ρ ΡΡΠ½Π΅ Π²ΠΎΠ΄Π΅ ΠΠ΅ΠΏΠ΅. Π€ΡΠ½ΠΊΡΠΈΡΠ° ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΈ Ρ Π½Π°ΠΏΠΎΡΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Π΄Π° ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΡΠΊΡΡΡΠΈ Ρ ΡΡΠ°ΡΠ½Π΅ ΡΠΎΠΊΠΎΠ²Π΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°, Π΄Π° ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ° ΠΈΠ·Π²Π΅Π΄Π΅ ΠΈΠ· βΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΡΠ³Π° ... ΡΠ°ΠΌΠΎΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ²Π΅Π΄Π΅ Π³Π° Ρ ΠΏΡΠΎΡΡΡΠ°Π½ ΠΈ Π²Π΅Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΡΠ²Π΅Π½ ΡΠ²Π΅Ρ ΡΡΠ΄ΡΠΊΠ΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡΠ΅β.ΠΠΎΡΡΠΎΡΠ°ΡΠ΅ Π·Π»Π° Ρ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΡ ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ Π½Π΅ ΡΠΌΠ΅ Π΄Π° Π·Π°ΠΏΠ»Π°ΡΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Π½ΠΈΡΠΈ Π΄Π° Π³Π° ΠΎΠ΄Π²Π΅Π΄Π΅ Ρ Π±Π΅Π·Π½Π°ΡΠ΅. Π Π·Π»ΠΎ ΠΈ Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎ, ΠΊΠ°ΠΎ Π΄ΠΈΡΠ°Π»Π΅ΠΊΡΠΈΡΠΊΠ΅ Π°ΡΡΠΎΠ½ΠΎΠΌΠ½Π΅ ΡΠΈΠ»Π΅, ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΡ Π»Π°ΡΠ΅Π½ΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΠΈ ΡΡΠ΄ΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠΈΡΠΎΠ΄Π΅. ΠΡΠΆΠ½ΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Π΄Π° ΠΎΡΠΊΡΠΈΠ²Π° ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΎ, Π°Π»ΠΈ, ΠΈΡΡΠΎΠ²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΎ, ΠΈ Π΄Π° ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΎΠΌ ΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΡ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ±Π΅Π΄ΠΈΡΠΈ Π·Π»ΠΎ ΠΈ ΡΡΠ²ΠΎΡΠΈΡΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ Π·Π°ΡΠ½ΠΎΠ²Π°Π½ Π½Π° Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎΡΠΈ ΠΈ ΠΏΡΠ°Π²Π΄ΠΈ.Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡ ΡΠ΅ Π΄ΡΠΆΠ½Π° Π΄Π° ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΡ ΠΎΡΠΊΡΠΈΠ²Π° Π»Π΅ΠΏΠΎΡΡ Π½Π°ΠΏΠΎΡΠ° ΠΏΠΎΠ΄Π²ΠΈΠΆΠ½ΠΈΠΊΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠ°ΡΠ°ΡΡ ΠΈΡΠΏΡΠ΅Π΄ ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΡΡ Π±ΡΠ΄ΡΡΠ΅ ΡΠΎΠΊΠΎΠ²Π΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°. Π’Π°ΠΊΠΎ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡ ΡΡΠ°Π»Π½ΠΎ ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ° ΠΏΠ΅ΡΡΠΏΠ΅ΠΊΡΠΈΠ²Π΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½Π°ΡΠ°, Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΡΠ°Π½ΡΡΠ²Π°, Ρ ΠΏΠΎΠ΄Π²ΠΈΠ·ΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ°Π·ΠΈΠΌΠ° ΠΎΠ½ΠΈΡ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ ΠΏΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ΄ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ Π½Π°ΡΠ°Π»ΠΎΠΆΠ΅Π½Π° ΠΈΡΠΊΡΡΡΠ²Π° ΡΠΎΠ²Π΅ΡΠ°Π½ΡΡΠ²Π°. ΠΡΠΎΡ ΡΡΠ°Π»Π° ΡΡΠΎΠ»Π΅ΡΠ° ΡΡΠ±Π»ΠΈΠΌΠΈΡΡ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²ΠΎ ΠΈΡΠΊΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΎΠΊΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΈΡ Π»Π΅Π³Π΅Π½Π΄ΠΈ, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΠΈΠ½ΡΠΏΠΈΡΠΈΡΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°. Π‘ΠΌΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ΅ Ρ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΡΠ΅Π½ΠΎΡΠ΅ΡΡ ΠΈΡΠΊΡΡΡΠ²Π° ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡΠΈ Ρ ΠΎΠ½Π΅ Π²ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅, Π½Π°Π΄ΠΆΠΈΠ²ΡΠ°Π²Π°ΡΡΡΠΈ Π½Π°Ρ, ΠΊΠΎΡΠΈΡΠ½ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ»ΡΠΆΠΈΡΠΈ ΠΏΠΎΡΠΎΠΌΡΠΈΠΌΠ°.βΠ‘Π°ΠΌΠΎ Π½Π΅ΡΠΊΠΈ, Π½Π΅ΡΠ°Π·ΡΠΌΠ½ΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈ β ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ β ΠΌΠΎΠ³Ρ Π΄Π° ΡΠΌΠ°ΡΡΠ°ΡΡ ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡ ΠΌΡΡΠ²Π° ΠΈ Π½Π΅ΠΏΡΠΎΠ»Π°Π·Π½ΠΈΠΌ Π·ΠΈΠ΄ΠΎΠΌ Π·Π°ΡΠ²Π΅ΠΊ ΠΎΠ΄Π²ΠΎΡΠ΅Π½Π° ΠΎΠ΄ ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠΈΡΠ΅. ΠΡΡΠΈΠ½Π° ΡΠ΅, Π½Π°ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ², Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ ΠΎΠ½ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠΎ ΠΈ ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΠΎ ΠΈ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ Π½Π΅ΡΠ°ΡΠΊΠΈΠ΄ΠΈΠ²ΠΎ ΡΡΠΊΠ°ΠΎ Ρ ΠΎΠ½ΠΎ ΡΡΠΎ ΠΌΠΈ Π΄Π°Π½Π°Ρ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠΌΠΎ, ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΈ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΌΠΎ. Π£Π½ΠΎΡΠΈΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠ»ΠΎΡΡ Π½Π°ΡΡΠ½Π΅ ΠΈΡΡΠΈΠ½Π΅ Ρ Π΄ΠΎΠ³Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡΠΈ, Π·Π½Π°ΡΠΈ ΡΠ»ΡΠΆΠΈΡΠΈ ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠΎΡΡΠΈβ. Π‘Π²ΡΡ Π° ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ΅ Ρ ΠΏΠΎΠ²Π΅Π·ΠΈΠ²Π°ΡΡ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡΠΈ, ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠΎΡΡΠΈ ΠΈ Π±ΡΠ΄ΡΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ, Ρ ΠΏΠΎΠ²Π΅Π·ΠΈΠ²Π°ΡΡ βΡΡΠΏΡΠΎΡΠ½ΠΈΡ ΠΎΠ±Π°Π»Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°, Ρ ΠΏΡΠΎΡΡΠΎΡΡ, Ρ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Ρ, Ρ Π΄ΡΡ Ρβ.ΠΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠΌ ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ ΠΈ Π²Π΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΈΡΡΠΈΠ½Π΅, Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΠΏΠΎΡΡΠΊΠ° ΠΊΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΠΈΡΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅ ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½Π° ΡΡΠ²Π°ΡΠ½ΠΎΡΡ ΡΡΠ΄ΡΠΊΠ΅ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ½ ΡΠ΅ βΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΎΠ΄ Π±Π΅Π·Π±ΡΠΎΡΠ½ΠΈΡ Π½Π΅ΠΈΠΌΠ°ΡΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ°Π΄Π΅ Π½Π° ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΎΠΌ Π·Π°Π΄Π°ΡΠΊΡ ΠΆΠΈΠ²ΡΠ΅ΡΠ°, ΠΎΡΠΊΡΠΈΠ²Π°ΡΠ° ΠΈ ΠΈΠ·Π³ΡΠ°ΡΠΈΠ²Π°ΡΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°β. ΠΠΏΠΈΡΡΡΡΡΠΈ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΠΊΠ΅ ΡΡΠ΅Π½ΡΡΠΊΠ΅, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅: βΠΠΈ ΡΡΠ°Π³Π° Π΄Π° ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΌ ΡΠ΅Π±ΠΈ. Π‘Π°ΠΌΠΎ Π΄Π° ΠΌΠΎΠ³Ρ, ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΡΠΎΠ²ΠΎ Π΄ΡΠ²ΠΎ ΠΈ ΡΡΡΠ΄Π΅Π½ ΠΌΠ΅ΡΠ°Π», Ρ ΡΠ»ΡΠΆΠ±ΠΈ ΡΡΠ΄ΡΠΊΠ΅ ΡΠ»Π°Π±ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ Π²Π΅Π»ΠΈΡΠΈΠ½Π΅, Ρ Π·Π²ΡΠΊ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ ΠΈ Π΄Π° ΡΡΠ΄ΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΎΡ Π·Π΅ΠΌΡΠΈ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎ ΡΠ°Π·ΡΠΌΠ½ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π½Π΅ΡΠ΅ΠΌ Π±Π΅Π·ΠΈΠΌΠ΅Π½Π΅ ΠΌΠ΅Π»ΠΎΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ...βΠΠΎΠ²ΠΎΡΠ΅ΡΠΈ ΠΎ ΠΎΠΏΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠ΅ Π²ΡΠ΅Π±Π°ΡΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΎ ΡΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠ°Π²Π° Π½Π° ΡΠΎΡΠΌΠ°Π»ΠΈΠ·Π°ΠΌ ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΈ Π΄Π΅Π»Π°: βΠΠ΅ΡΠΊΡΠ°ΡΠ½ΠΎ Π½Π°Π³ΠΎΠΌΠΈΠ»Π°Π²Π°ΡΠ΅ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈΡ ΡΠ΅ΡΠΈ ΡΠ²Π΅ Π½Π°ΠΌ ΠΌΠ°ΡΠ΅ ΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅ ΡΡΠΎ ΡΠ΅ Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ½Π°Π²ΡΠ° ΠΈ ΠΏΠΎΠ΄ ΡΠΈΠΌ ΠΈΠ·Π΄ΠΈΡΡ ΠΈΡΡΠΈΠ½Π° ΠΈ Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠ° ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠΎΠ±ΠΈΡΠ΅β. ΠΠ°ΡΠ΄ΡΠ±ΡΠΈ ΠΏΠΎΡΠ°Π· Π΄ΠΎΠΆΠΈΠ²ΡΡΡΠ΅ ΠΎΠ½Π°Ρ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ° Π΄Π° βΠΏΡΠ°ΡΠ°ΠΊ ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΈ Π²ΠΈΡΠ»Π°ΡΠ΅ ΡΠ»ΠΈΠΊΠ° ΠΌΠΎΠ³Ρ Π±ΠΈΡΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ° Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠ°. ΠΡΡΠΈΠ½Π°, ΡΠ²Π°ΠΊΠΎΠΌ ΠΏΡΠ°Π²ΠΎΠΌ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎΠΌ Π΄Π΅Π»Ρ ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π°Π½ ΡΠ΅ ΠΈ Π΅ΡΡΠ΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΡΠ°Ρ, Π°Π»ΠΈ ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΠΎΡΡΠ²Π°ΡΡΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ Ρ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠ°Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ. βΠ‘Π°Π²ΡΡΠ΅Π½ΡΡΠ²ΠΎ ΠΈΠ·ΡΠ°ΠΆΠ°Π²Π°ΡΠ° ΡΠΎΡΠΌΠ΅ β ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ β ΡΠ»ΡΠΆΠ±Π° ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΡΠΆΠΈΠ½ΠΈβ.ΠΡΡΠΆΠ°ΡΡΡΠΈ βΠ·Π°Π΄ΠΎΠ²ΠΎΡΡΡΠ²ΠΎ Π±Π΅Π· ΠΏΠ°ΡΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎ Π±Π΅Π· Π·Π»Π°β, ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΡΠΆΠΈΡΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΡ Π½Π°ΡΠ²ΠΈΡΠΈ Π²ΠΈΠ΄ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° β ΡΠ΅ΡΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠΊΠ° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠ³ Π΄Π΅Π»Π°. ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π° Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΠ° Ρ Π°ΡΠΌΠΎΠ½ΠΈΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° Π±ΡΠ΄ΡΡΠ΅Π³ ΡΠΎΠ²Π΅ΡΠ°Π½ΡΡΠ²Π° Π·Π°ΡΠ½ΠΎΠ²Π°Π½Π° ΡΠ΅ ΡΠΏΡΠ°Π²ΠΎ Π½Π° ΡΠ²Π΅ΡΠ΅ΡΡ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ° Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠ° ΡΠ½ΠΈΡΡΠΈΡΠΈ Π·Π»ΠΎ ΠΈ ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΠΈΡΠΈ ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ²ΡΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²ΠΎΠ³ Π±ΠΈΡΠΈΡΠ°ΡΠ°.3/5
Ivo AndriΔPripovetke u izboru samog piscaTvrdi povezIzdavaΔ Srpska knjiΕΎevna zadrugaΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ (ΠΠΎΠ»Π°Ρ, ΠΊΠΎΠ΄ Π’ΡΠ°Π²Π½ΠΈΠΊΠ°, 9. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±Π°Ρ 1892 β ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄, 13. ΠΌΠ°ΡΡ 1975) Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΈ ΡΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΈ[Π°] ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊ ΠΈ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΠ° ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅.[Π±]ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1961. Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Ρ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ Π·Π° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ βΠ·Π° Π΅ΠΏΡΠΊΡ ΡΠ½Π°Π³Ρ ΠΊΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΈ ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π·Π°ΠΎ ΡΡΠ΄Π±ΠΈΠ½Π΅ ΡΡΠ΄ΠΈ ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π·Π΅ΠΌΡΠ΅β.[10] ΠΠ°ΠΎ Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΠ°Π»Π°Ρ, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊ Π½Π°ΠΏΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΠΎΠ½Π°ΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΠΊΡΠ΅ΡΠ° ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ² ΠΡΡΡΡΠΎΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠ΅ Π²Π»Π°ΡΡΠΈ ΠΠ»Π°Π΄Π° ΠΠΎΡΠ½Π° ΠΈ ΡΡΡΠ°ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈ Π±ΠΎΡΠ°Ρ Π·Π° ΠΎΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ ΡΡΠΆΠ½ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΈΡ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΎΠ΄ ΠΡΡΡΡΠΎΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠ΅ ΠΌΠΎΠ½Π°ΡΡ ΠΈΡΠ΅. Π£ Π°ΡΡΡΡΠΈΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΡΠ°ΡΡ ΡΠ΅ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΈ Π΄ΠΎΠΊΡΠΎΡΠΈΡΠ°ΠΎ, Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ Π΄Π²Π° ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠ° ΡΠ°ΡΠ° ΠΏΡΠΎΠ²Π΅ΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ»ΡΠΆΠ±ΠΈ Ρ ΠΊΠΎΠ½Π·ΡΠ»Π°ΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Π½ΡΡΠ²ΠΈΠΌΠ° ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅ Ρ Π ΠΈΠΌΡ, ΠΡΠΊΡΡΠ΅ΡΡΡ, ΠΡΠ°ΡΡ, ΠΠ°ΡΠΈΠ·Ρ, ΠΠ°Π΄ΡΠΈΠ΄Ρ, ΠΡΠΈΡΠ΅Π»Ρ, ΠΠ΅Π½Π΅Π²ΠΈ ΠΈ ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½Ρ.[11] ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ° ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ Ρ ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΌΡΠ΅Π½ 1926. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° Π½Π°ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈΡΠ° Π΄Π΅Π»Π° ΡΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π° ΠΠ° ΠΡΠΈΠ½ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΈΡΠ° ΠΈ Π’ΡΠ°Π²Π½ΠΈΡΠΊΠ° Ρ ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΠ°, ΠΡΠΎΠΊΠ»Π΅ΡΠ° Π°Π²Π»ΠΈΡΠ°, ΠΠΎΡΠΏΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΈ ΠΠ΅Π»Π΅Π½Π°, ΠΆΠ΅Π½Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½Π΅ΠΌΠ°. Π£ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ ΡΠ³Π»Π°Π²Π½ΠΎΠΌ Π±Π°Π²ΠΈΠΎ ΠΎΠΏΠΈΡΠΈΠ²Π°ΡΠ΅ΠΌ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° Ρ ΠΠΎΡΠ½ΠΈ Π·Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΎΡΠΌΠ°Π½ΡΠΊΠ΅ Π²Π»Π°ΡΡΠΈ.Π£ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ ΡΠ΅ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π°Π½Π° ΠΠ°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π° ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°, ΠΏΡΠ²Π° ΠΈ Π½Π°ΡΠ²Π°ΠΆΠ½ΠΈΡΠ° ΠΎΠ΄ΡΠ΅Π΄Π±Π° ΠΏΠΈΡΡΠ΅Π²Π΅ ΠΎΠΏΠΎΡΡΠΊΠ΅ Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° Π·Π°ΠΎΡΡΠ°Π²ΡΡΠΈΠ½Π° ΡΠ°ΡΡΠ²Π° ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π»ΠΈΠ½Π° ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΎ Π»Π΅Π³Π°Ρ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ½ΠΎ, Π·Π°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π°, Π½Π°ΠΌΠ΅Π½ΠΈ Π·Π° ΠΎΠΏΡΡΠ΅ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ½Π΅ ΠΈ Ρ ΡΠΌΠ°Π½ΠΈΡΠ°ΡΠ½Π΅ ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π΅. ΠΠ° ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Ρ ΠΏΠΈΡΡΠ΅Π²Π΅ ΡΠ΅ΡΡΠ°ΠΌΠ΅Π½ΡΠ°ΡΠ½Π΅ Π²ΠΎΡΠ΅, ΡΠ²Π°ΠΊΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π΄ΠΎΠ΄Π΅ΡΡΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π° Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° Π·Π° ΠΏΡΠΈΡΡ ΠΈΠ»ΠΈ Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ ΠΏΡΠΈΡΠ° Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°Π½Ρ Π½Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΡ.ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°ΠΠ΅ΡΠΈΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΈ ΡΠΊΠΎΠ»ΠΎΠ²Π°ΡΠ΅ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΡΠΎΡΠ΅Π½ 9. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° ΠΈΠ»ΠΈ 10. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° 1892. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅[12][13][14] Ρ ΠΠΎΠ»ΡΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ Π’ΡΠ°Π²Π½ΠΈΠΊΠ° Ρ ΠΠΎΡΠ½ΠΈ ΠΈ Π₯Π΅ΡΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠ½ΠΈ ΠΏΠΎΠ΄ Π°ΡΡΡΡΠΎΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΎΠΊΡΠΏΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ ΠΎΡΠ° ΠΠ½ΡΡΠ½Π° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ° (1863β1896)[15], ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠΎΡΠ»ΡΠΆΠΈΡΠ΅ΡΠ°, ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ΅ ΠΠ°ΡΠ°ΡΠΈΠ½Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ (ΡΠΎΡΠ΅Π½Π° ΠΠ΅ΡΠΈΡ). ΠΡΠ΄ΡΡΠΈ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈ ΠΏΠΈΡΠ°Ρ ΡΠ΅ ΡΠΎΠ΄ΠΈΠΎ Ρ ΠΠΎΡΡ ΡΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΎΠΊΠΎΠ»Π½ΠΎΡΡΠΈ, Π΄ΠΎΠΊ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ° Π±ΠΎΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π° Ρ Π³ΠΎΡΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠΎΠ΄Π±ΠΈΠ½Π΅. ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ Π΄Π²ΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠΈ Π΄Π΅ΡΠ°ΠΊ ΠΎΡΡΠ°ΠΎ Π±Π΅Π· ΠΎΡΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΡΠΌΡΠΎ ΠΎΠ΄ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΠΈΡΠ° ΡΡΠ±Π΅ΡΠΊΡΠ»ΠΎΠ·Π΅. ΠΡΡΠ°Π²ΡΠΈ Π±Π΅Π· ΠΌΡΠΆΠ° ΠΈ ΡΡΠΎΡΠ°Π²Π°ΡΡΡΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ° Π±Π΅ΡΠΏΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ, ΠΠ²ΠΈΠ½Π° ΠΌΠ°ΡΠΊΠ° ΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΡΠ° ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΠΏΡΠ΅ΡΠ»Π° Π΄Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΈ ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΡ ΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ΅ΡΠ° Ρ ΠΠΈΡΠ΅Π³ΡΠ°Π΄ Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΏΡΠΎΠ²Π΅ΠΎ Π΄Π΅ΡΠΈΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΈ Π·Π°Π²ΡΡΠΈΠΎ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π½Ρ ΡΠΊΠΎΠ»Ρ.[16][17][18][19] ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ 1903. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ°ΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΡ ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΡ Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΡ, Π½Π°ΡΡΡΠ°ΡΠΈΡΡ Π±ΠΎΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎ-Ρ Π΅ΡΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π°ΡΠΊΡ ΡΡΠ΅Π΄ΡΡ ΡΠΊΠΎΠ»Ρ. ΠΠ° Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Π΄Π°Π½Π°, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΠΏΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΡ ΠΈ 1911. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ βΠΠΎΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΡ Π²ΠΈΠ»ΠΈβ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΡΠ²Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΌΡ βΠ£ ΡΡΠΌΡΠ°ΠΊβ.[20] ΠΠ°ΠΎ Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΠ°Π»Π°Ρ, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π²Π°ΡΡΠ΅Π½ΠΈ ΠΏΠΎΠ±ΠΎΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΈΠ½ΡΠ΅Π³ΡΠ°Π»Π½ΠΎΠ³ ΡΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΡΠ²Π°, ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊ Π½Π°ΠΏΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠΎΠΊΡΠ΅ΡΠ° ΠΠ»Π°Π΄Π° ΠΠΎΡΠ½Π° ΠΈ ΡΡΡΠ°ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈ Π±ΠΎΡΠ°Ρ Π·Π° ΠΎΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ ΡΡΠΆΠ½ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΈΡ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΎΠ΄ ΠΡΡΡΡΠΎΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠ΅ ΠΌΠΎΠ½Π°ΡΡ ΠΈΡΠ΅.[21] ΠΠΎΠ±ΠΈΠ²ΡΠΈ ΡΡΠΈΠΏΠ΅Π½Π΄ΠΈΡΡ Ρ ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ½ΠΎ-ΠΏΡΠΎΡΠ²Π΅ΡΠ½ΠΎΠ³ Π΄ΡΡΡΡΠ²Π° βΠΠ°ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΠΊβ, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠ° 1912. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π·Π°ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΡΡΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ ΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΡΠΈ Π½Π° ΠΡΠ΄ΡΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π½ΠΎΠΌ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΡ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΈΠ»ΠΈΡΡΠ° Ρ ΠΠ°Π³ΡΠ΅Π±Ρ. ΠΠ°ΡΠ΅Π΄Π½Π΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠ΅Π»Π°Π·ΠΈ Π½Π° ΠΠ΅ΡΠΊΠΈ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅Ρ Π°Π»ΠΈ ΠΌΡ Π±Π΅ΡΠΊΠ° ΠΊΠ»ΠΈΠΌΠ° Π½Π΅ ΠΏΡΠΈΡΠ° ΠΈ ΠΎΠ½, Π½Π°ΡΠ»Π΅Π΄Π½ΠΎ ΠΎΠΏΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ ΠΎΡΠ΅ΡΡΠΈΠ²ΠΈΠΌ ΠΏΠ»ΡΡΠΈΠΌΠ°, ΡΠ΅ΡΡΠΎ Π±ΠΎΠ»ΡΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΡΠΏΠ°Π»Π°. ΠΠ±ΡΠ°ΡΠ° ΡΠ΅ Π·Π° ΠΏΠΎΠΌΠΎΡ ΡΠ²ΠΎΠΌ Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΡ, Π’ΡΠ³ΠΎΠΌΠΈΡΡ ΠΠ»Π°ΡΠΏΠΎΠ²ΠΈΡΡ, ΠΈ Π²Π΅Ρ ΡΠ»Π΅Π΄Π΅ΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠ΅Π»Π°Π·ΠΈ Π½Π° Π€ΠΈΠ»ΠΎΠ·ΠΎΡΡΠΊΠΈ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅Ρ ΠΠ°Π³Π΅Π»ΠΎΠ½ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΠ° Ρ ΠΡΠ°ΠΊΠΎΠ²Ρ. Π£ ΠΡΠ°ΠΊΠΎΠ²Ρ ΡΠ΅ ΡΡΠ°Π½ΠΎΠ²Π°ΠΎ ΠΊΠΎΠ΄ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΡΠ΅ΡΠΊΠ° ΠΠ΅Π»Π΅Π½Π° ΠΡΠΆΠΈΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠ° ΠΌΠΎΠ³Π»Π° Π΄Π° Π±ΡΠ΄Π΅ ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏ Π·Π° βΠΠ΅Π»Π΅Π½Ρ, ΠΆΠ΅Π½Ρ ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½Π΅ΠΌΠ°β.[22][23] Π ΡΠΎΠΌΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠΈ ΠΊΡΠΈΠ³Π° βΠΠ΅Π»Π΅Π½Π°, ΠΆΠ΅Π½Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°β.ΠΡΠ²ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ°ΡΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1914, Π½Π° Π²Π΅ΡΡ ΠΎ ΡΠ°ΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠΎΠΌ Π°ΡΠ΅Π½ΡΠ°ΡΡ ΠΈ ΠΏΠΎΠ³ΠΈΠ±ΠΈΡΠΈ ΠΠ°Π΄Π²ΠΎΡΠ²ΠΎΠ΄Π΅ Π€ΡΠ°Π½ΡΠ° Π€Π΅ΡΠ΄ΠΈΠ½Π°Π½Π΄Π°, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΏΠ°ΠΊΡΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΡΡΠ΄Π΅Π½ΡΡΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ΡΠ΅, Π½Π°ΠΏΡΡΡΠ° ΠΡΠ°ΠΊΠΎΠ² ΠΈ Π΄ΠΎΠ»Π°Π·ΠΈ Ρ Π‘ΠΏΠ»ΠΈΡ. ΠΠ΄ΠΌΠ°Ρ ΠΏΠΎ Π΄ΠΎΠ»Π°ΡΠΊΡ Ρ Π‘ΠΏΠ»ΠΈΡ, ΡΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΡΡΠ»Π°, Π°ΡΡΡΡΠΈΡΡΠΊΠ° ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ° Π³Π° Ρ Π°ΠΏΡΠΈ ΠΈ ΠΎΠ΄Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΠΏΡΠ²ΠΎ Ρ ΡΠΈΠ±Π΅Π½ΡΠΊΡ, Π° ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ Ρ ΠΌΠ°ΡΠΈΠ±ΠΎΡΡΠΊΡ ΡΠ°ΠΌΠ½ΠΈΡΡ Ρ ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΊΠΈ Π·Π°ΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ΠΈΠΊ ΠΈ ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊ ΠΠ»Π°Π΄Π΅ ΠΠΎΡΠ½Π΅, ΠΎΡΡΠ°ΡΠΈ Π΄ΠΎ ΠΌΠ°ΡΡΠ° 1915. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠ° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π±ΠΎΡΠ°Π²ΠΊΠ° Ρ ΠΌΠ°ΡΠΈΠ±ΠΎΡΡΠΊΠΎΠΌ Π·Π°ΡΠ²ΠΎΡΡ, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΈΠ½ΡΠ΅Π½Π·ΠΈΠ²Π½ΠΎ ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ.[24] ΠΠΎ ΠΈΠ·Π»Π°ΡΠΊΡ ΠΈΠ· Π·Π°ΡΠ²ΠΎΡΠ°, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΡ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ ΠΊΡΡΠ½ΠΈ ΠΏΡΠΈΡΠ²ΠΎΡ Ρ ΠΠ²ΡΠ°ΡΠ΅Π²Ρ ΠΈ ΠΠ΅Π½ΠΈΡΠΈ Ρ ΠΊΠΎΡΠ΅ΠΌ ΡΠ΅ ΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΡΠ²Π΅ Π΄ΠΎ Π»Π΅ΡΠ° 1917. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅, Π½Π°ΠΊΠΎΠ½ ΡΠΌΡΡΠΈ ΡΠ°ΡΠ° Π€ΡΠ°Π½ΡΠ° ΠΠΎΠ·Π΅ΡΠ°, ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° ΠΎΠΏΡΡΠ° Π°ΠΌΠ½Π΅ΡΡΠΈΡΠ°, ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠ΅Π³Π° ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΎ Ρ ΠΠΈΡΠ΅Π³ΡΠ°Π΄.ΠΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ Π΄Π²Π° ΡΠ°ΡΠ°ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ 1922. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ΠΠ°ΠΊΠΎΠ½ ΠΈΠ·Π»Π°ΡΠΊΠ° ΠΈΠ· ΠΊΡΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΈΡΠ²ΠΎΡΠ° Π·Π±ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ²ΡΠ΅Π½Π΅ Π±ΠΎΠ»Π΅ΡΡΠΈ ΠΏΠ»ΡΡΠ°, ΠΎΠ΄Π»Π°Π·ΠΈ Π½Π° Π»Π΅ΡΠ΅ΡΠ΅ Ρ ΠΠ°Π³ΡΠ΅Π±, Ρ ΠΠΎΠ»Π½ΠΈΡΡ ΠΠΈΠ»ΠΎΡΡΠ΄Π½ΠΈΡ ΡΠ΅ΡΡΠ°ΡΠ° Π³Π΄Π΅ Π΄ΠΎΠ²ΡΡΠ°Π²Π° ΠΊΡΠΈΠ³Ρ ΡΡΠΈΡ ΠΎΠ²Π° Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄ Π½Π°Π·ΠΈΠ²ΠΎΠΌ βEx Pontoβ Π±ΠΈΡΠΈ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° Ρ ΠΠ°Π³ΡΠ΅Π±Ρ 1918. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠ΅Π·Π°Π΄ΠΎΠ²ΠΎΡΠ°Π½ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ΡΠ°ΡΠ½ΠΎΠΌ Π°ΡΠΌΠΎΡΡΠ΅ΡΠΎΠΌ Ρ ΠΠ°Π³ΡΠ΅Π±Ρ, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ²ΠΎ ΠΌΠΎΠ»ΠΈ ΠΏΠΎΠΌΠΎΡ Π’ΡΠ³ΠΎΠΌΠΈΡΠ° ΠΠ»Π°ΡΠΏΠΎΠ²ΠΈΡΠ°, ΠΈ Π²Π΅Ρ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° 1919. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΈΠΊ Ρ ΠΠΈΠ½ΠΈΡΡΠ°ΡΡΡΠ²Ρ Π²Π΅ΡΠ° Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ. ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ Π³Π° ΡΠ΅ ΡΡΠ΄Π°ΡΠ½ΠΎ ΠΏΡΠΈΡ Π²Π°ΡΠΈΠΎ ΠΈ ΠΎΠ½ ΠΈΠ½ΡΠ΅Π½Π·ΠΈΠ²Π½ΠΎ ΡΡΠ΅ΡΡΠ²ΡΡΠ΅ Ρ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠΌ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΡΠ΅ΡΡΠΎΠ½ΠΈΡΠ΅, Π΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ° ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ΅ΠΌ Π¦ΡΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈΠΌ, Π‘ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ»Π°Π²ΠΎΠΌ ΠΠΈΠ½Π°Π²Π΅ΡΠΎΠΌ, Π‘ΠΈΠΌΠΎΠΌ ΠΠ°Π½Π΄ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ΠΌ, Π‘ΠΈΠ±Π΅ΡΠΎΠΌ ΠΠΈΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ΅ΠΌ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌ ΠΏΠΈΡΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΎΠΊΡΠΏΡΠ°ΡΡ ΠΎΠΊΠΎ ΠΊΠ°ΡΠ°Π½Π΅ βΠΠΎΡΠΊΠ²Π°β.ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°ΠΎ Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΡΡΠΏΠ΅ΡΠ½Ρ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΡΠΊΡ ΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΡ: Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1920. Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ Π·Π° ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΈΠΊΠ° Ρ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Π½ΡΡΠ²Ρ Ρ ΠΠ°ΡΠΈΠΊΠ°Π½Ρ, Π° ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΠ° Ρ ΠΊΠΎΠ½Π·ΡΠ»Π°ΡΠΈΠΌΠ° Ρ ΠΡΠΊΡΡΠ΅ΡΡΡ, Π’ΡΡΡΡ ΠΈ ΠΡΠ°ΡΡ.[25] Π£ ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ βΠΠ΅ΠΌΠΈΡΠΈβ, ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ βΠΠΎΡΠΊΠ°Π½ ΠΈ Π¨Π²Π°Π±ΠΈΡΠ°β, βΠΡΡΡΠ°ΡΠ° ΠΠ°ΡΠ°Ρβ, βΠΡΠ±Π°Π² Ρ ΠΊΠ°ΡΠ°Π±ΠΈβ, βΠ£ ΠΌΡΡΠ°ΡΠΈΡΡ Π°Π½ΠΈβ ΠΈ ΡΠΈΠΊΠ»ΡΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° βΠ¨ΡΠ° ΡΠ°ΡΠ°ΠΌ ΠΈ ΡΡΠ° ΠΌΠΈ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ³Π°ΡΠ°β.Π£ ΡΡΠ½Ρ 1924. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ Π½Π° Π£Π½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΡ Ρ ΠΡΠ°ΡΡ ΠΎΠ΄Π±ΡΠ°Π½ΠΈΠΎ Π΄ΠΎΠΊΡΠΎΡΡΠΊΡ ΡΠ΅Π·Ρ βΠ Π°Π·Π²ΠΎΡ Π΄ΡΡ ΠΎΠ²Π½ΠΎΠ³ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° Ρ ΠΠΎΡΠ½ΠΈ ΠΏΠΎΠ΄ ΡΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΡΡΡΡΠΊΠ΅ Π²Π»Π°Π΄Π°Π²ΠΈΠ½Π΅β (Die Entwicklung des geistigen Lebens in Bosnien unter der Einwirkung der tΓΌrkischen Herrschaft). ΠΠ° ΠΏΡΠ΅Π΄Π»ΠΎΠ³ ΠΠΎΠ³Π΄Π°Π½Π° ΠΠΎΠΏΠΎΠ²ΠΈΡΠ° ΠΈ Π‘Π»ΠΎΠ±ΠΎΠ΄Π°Π½Π° ΠΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ°, 1926. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π±ΠΈΠ²Π° ΠΏΡΠΈΠΌΡΠ΅Π½ Π·Π° ΡΠ»Π°Π½Π° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅, Π° ΠΈΡΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠΌ Π³Π»Π°ΡΠ½ΠΈΠΊΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΡ βΠΠ°ΡΠ° ΠΌΠΈΠ»ΠΎΡΠ½ΠΈΡΠ°β. Π’ΠΎΠΊΠΎΠΌ 1927. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΊΠΎΠ½Π·ΡΠ»Π°ΡΠΈΠΌΠ° Ρ ΠΠ°ΡΡΠ΅ΡΡ ΠΈ ΠΠ°ΡΠΈΠ·Ρ, Π° Π½Π°ΡΠ΅Π΄Π½Π΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Π½ΡΡΠ²Ρ Ρ ΠΠ°Π΄ΡΠΈΠ΄Ρ. ΠΡΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ° βΠΠΎΡΡ Π½Π° ΠΠ΅ΠΏΠΈβ. ΠΠ΄ 1930. Π΄ΠΎ 1933. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΊΡΠ΅ΡΠ°Ρ ΡΡΠ°Π»Π½Π΅ Π΄Π΅Π»Π΅Π³Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΈ ΠΡΡΡΡΠ²Ρ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° Ρ ΠΠ΅Π½Π΅Π²ΠΈ. 1934. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠ³ Π³Π»Π°ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° ΠΈ Ρ ΡΠ΅ΠΌΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ βΠΠ»ΡΡΠ°ΡΠΈβ, βΠΠ΅Ρβ ΠΈ ΠΏΡΠ²ΠΈ Π΄Π΅ΠΎ ΡΡΠΈΠΏΡΠΈΡ Π° βΠΠ΅Π»Π΅Π½Π°, ΠΆΠ΅Π½Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½Π΅ΠΌΠ°β.ΠΠΎ Π΄ΠΎΠ»Π°ΡΠΊΡ ΠΠΈΠ»Π°Π½Π° Π‘ΡΠΎΡΠ°Π΄ΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ° Π½Π° ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ° Π²Π»Π°Π΄Π΅ ΠΈ ΠΌΠΈΠ½ΠΈΡΡΡΠ° ΠΈΠ½ΠΎΡΡΡΠ°Π½ΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π°, 8. ΡΡΠ»Π° 1935. ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ Π·Π° Π²ΡΡΠΈΠΎΡΠ° Π΄ΡΠΆΠ½ΠΎΡΡΠΈ Π½Π°ΡΠ΅Π»Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΎΠ΄Π΅ΡΠ΅ΡΠ° ΠΠΈΠ½ΠΈΡΡΠ°ΡΡΡΠ²Π° ΡΠ½ΡΡΡΠ°ΡΡΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π°.[26] Π£ Π²Π»Π°Π΄ΠΈ ΠΠΈΠ»Π°Π½Π° Π‘ΡΠΎΡΠ°Π΄ΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ° Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ Π΄Π²Π΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΎΠ΄ 1937. Π΄ΠΎ 1939, ΠΎΠ±Π°Π²ΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π΄ΡΠΆΠ½ΠΎΡΡ Π·Π°ΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΌΠΈΠ½ΠΈΡΡΡΠ° ΠΈΠ½ΠΎΡΡΡΠ°Π½ΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π°.[27][28]ΠΠ²ΠΎ ΡΠ΅ 16. ΡΠ΅Π±ΡΡΠ°ΡΠ° 1939. Π½Π° Π³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠΎΡ ΡΠΊΡΠΏΡΡΠΈΠ½ΠΈ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅, Π½Π° ΠΏΡΠ΅Π΄Π»ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° ΠΠΎΠ³Π΄Π°Π½Π° ΠΠΎΠΏΠΎΠ²ΠΈΡΠ°, ΡΠ»ΠΈΠΊΠ°ΡΠ° Π£ΡΠΎΡΠ° ΠΡΠ΅Π΄ΠΈΡΠ° ΠΈ Π²Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΠΎΡΡΠ° ΠΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ°, ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³Π»Π°ΡΠ½ΠΎ Ρ Π·Π²Π°ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄ΠΎΠ²Π½ΠΎΠ³ ΡΠ»Π°Π½Π° ΠΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅.[29]ΠΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΡΠΊΠ° ΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ° ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ° ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ 1939. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π΄ΠΎΠΆΠΈΠ²ΡΠ°Π²Π° Π²ΡΡ ΡΠ½Π°Ρ: ΠΏΡΠ²ΠΎΠ³ Π°ΠΏΡΠΈΠ»Π° ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΎΠΏΡΡΠ΅ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ Π·Π° ΠΎΠΏΡΠ½ΠΎΠΌΠΎΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΠΌΠΈΠ½ΠΈΡΡΡΠ° ΠΈ ΠΈΠ·Π²Π°Π½ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½Ρ.[30] ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΡΠΈΠΆΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½ 12. Π°ΠΏΡΠΈΠ»Π°, Π° 19. Π°ΠΏΡΠΈΠ»Π° ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΡΠ΅ Π°ΠΊΡΠ΅Π΄ΠΈΡΠΈΠ²Π΅ ΠΊΠ°Π½ΡΠ΅Π»Π°ΡΡ Π Π°ΡΡ Π° β ΠΠ΄ΠΎΠ»ΡΡ Π₯ΠΈΡΠ»Π΅ΡΡ.[31][32]ΠΡΡΠ³ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ°ΡΠ£ ΡΠ΅ΡΠ΅Π½, ΠΏΠΎΡΡΠΎ ΡΡ ΠΠ΅ΠΌΡΠΈ ΠΎΠΊΡΠΏΠΈΡΠ°Π»ΠΈ ΠΠΎΡΡΠΊΡ ΠΈ ΠΌΠ½ΠΎΠ³Π΅ Π½Π°ΡΡΠ½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΎΠ΄Π²Π΅Π»ΠΈ Ρ Π»ΠΎΠ³ΠΎΡΠ΅, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΈΠ½ΡΠ΅ΡΠ²Π΅Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΊΠΎΠ΄ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΡ Π²Π»Π°ΡΡΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Π·Π°ΡΠΎΠ±ΡΠ΅Π½ΠΈΡΡΠ²Π° ΡΠΏΠ°ΡΡ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΈ ΠΎΠ΄ ΡΠΈΡ . ΠΠ±ΠΎΠ³ Π½Π΅ΡΠ»Π°Π³Π°ΡΠ° ΡΠ° ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΠΊΠΎΠΌ Π²Π»Π°Π΄Π΅ Ρ ΡΠ°Π½ΠΎ ΠΏΡΠΎΠ»Π΅ΡΠ΅ 1941. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π½Π°Π΄Π»Π΅ΠΆΠ½ΠΈΠΌΠ° Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΏΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠΈ ΠΎΡΡΠ°Π²ΠΊΡ Π½Π° ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ Π°ΠΌΠ±Π°ΡΠ°Π΄ΠΎΡΠ°, Π°Π»ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ² ΠΏΡΠ΅Π΄Π»ΠΎΠ³ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΡ Π²Π°ΡΠ΅Π½ ΠΈ 25. ΠΌΠ°ΡΡΠ° Ρ ΠΠ΅ΡΡ, ΠΊΠ°ΠΎ Π·Π²Π°Π½ΠΈΡΠ½ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²Π½ΠΈΠΊ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΡΡΡΡΠ²ΡΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠΏΠΈΡΠΈΠ²Π°ΡΡ Π’ΡΠΎΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΏΠ°ΠΊΡΠ°. ΠΠ°Π½ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ Π±ΠΎΠΌΠ±Π°ΡΠ΄ΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π°, 7. Π°ΠΏΡΠΈΠ»Π°, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ° ΠΎΡΠΎΠ±ΡΠ΅ΠΌ Π½Π°ΠΏΡΡΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½. ΠΠ°ΡΠ΅Π΄Π½Π° Π΄Π²Π° ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠ° ΡΡ ΠΏΡΠΎΠ²Π΅Π»ΠΈ Π½Π° ΠΠΎΠ΄Π΅Π½ΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΡ. ΠΠ΄Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΊΠ»ΠΎΠ½ΠΈ Ρ Π¨Π²Π°ΡΡΠ°ΡΡΠΊΡ,[33] ΠΈ ΡΠ° ΠΎΡΠΎΠ±ΡΠ΅ΠΌ ΠΈ ΡΠ»Π°Π½ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ°, 1. ΡΡΠ½Π° 1941. ΡΠ΅ ΡΠΏΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΈΠΌ Π²ΠΎΠ·ΠΎΠΌ Π΄ΠΎΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄, ΡΠΈΠΌΠ΅ ΡΠ΅ Π·Π°Π²ΡΡΠΈΠ»Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΡΠΊΠ° ΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ°. ΠΠΎΠ²Π΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1941. ΡΠ΅ ΠΏΠ΅Π½Π·ΠΈΠΎΠ½ΠΈΡΠ°Π½ Π½Π° ΡΠΎΠΏΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈ Π·Π°Ρ ΡΠ΅Π², ΠΌΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π±ΠΈΠΎ Π΄Π° ΠΏΡΠΈΠΌΠ° ΠΏΠ΅Π½Π·ΠΈΡΡ.[34]Π Π°Ρ ΠΏΡΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΈ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ Ρ ΠΈΠ·ΠΎΠ»Π°ΡΠΈΡΠΈ. ΠΠ΄Π±ΠΈΡΠ° Π΄Π° ΠΏΠΎΡΠΏΠΈΡΠ΅ ΠΠΏΠ΅Π» ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Ρ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΠΎΡΡΡΡΡΠ΅ ΠΎΡΠΏΠΎΡ ΠΎΠΊΡΠΏΠ°ΡΠΎΡΡ.[35] ΠΠ· ΠΌΠΎΡΠ°Π»Π½ΠΈΡ ΡΠ°Π·Π»ΠΎΠ³Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π±ΠΈΠΎ ΠΏΠΎΠ·ΠΈΠ² ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ½ΠΈΡ ΡΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊΠ°, Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ ΡΠΊΡΡΡΠ΅ Ρ βΠΠ½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΡ ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅β Π·Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π΄ΠΎΠΊ βΠ½Π°ΡΠΎΠ΄ ΠΏΠ°ΡΠΈ ΠΈ ΡΡΡΠ°Π΄Π°β:ΠΠ°ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°Ρ, ΠΊΠ°ΠΎ Π΄ΡΠ³ΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠΈ ΡΠ°ΡΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π΅ Π·Π°Π΄ΡΡΠ³Π΅ ΠΈ ΡΠ»Π°Π½ ΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ Π±ΠΈΠ²ΡΠ΅Π³ ΠΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠ³ ΠΎΠ΄Π±ΠΎΡΠ°, ΡΠ° Π±ΠΈΡ ΡΠ΅ Ρ Π½ΠΎΡΠΌΠ°Π»Π½ΠΈΠΌ ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΠ°ΠΌΠ°, ΡΠ°Π·ΡΠΌΡΠΈΠ²ΠΎ, ΠΎΠ΄Π°Π·Π²Π°ΠΎ ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ·ΠΈΠ²Ρ. ΠΠ°Π½Π°Ρ ΠΌΠΈ ΡΠΎ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ΅, ΡΠ΅Ρ Ρ ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠΈΠΌ ΠΈΠ·ΡΠ·Π΅ΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΠ°ΠΌΠ°, Π½Π΅ ΠΆΠ΅Π»ΠΈΠΌ ΠΈ Π½Π΅ ΠΌΠΎΠ³Ρ Π΄Π° ΡΡΠ΅ΡΡΠ²ΡΡΠ΅ΠΌ Ρ Π½ΠΈ Ρ ΠΊΠ°ΠΊΠ²ΠΈΠΌ ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ°ΠΌΠ°, Π½ΠΈ ΡΠ° Π½ΠΎΠ²ΠΈΠΌ, Π½ΠΈ ΡΠ° ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ΅ Π²Π΅Ρ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ°.Π£ ΡΠΈΡΠΈΠ½ΠΈ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΈΠ·Π½Π°ΡΠΌΡΠ΅Π½Π΅ ΡΠΎΠ±Π΅ Ρ ΠΡΠΈΠ·ΡΠ΅Π½ΡΠΊΠΎΡ ΡΠ»ΠΈΡΠΈ, ΠΏΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠ²ΠΎ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ Π’ΡΠ°Π²Π½ΠΈΡΠΊΠ° Ρ ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΠ°, Π° ΠΊΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ 1944. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΎΠΊΠΎΠ½ΡΠ°Π²Π° ΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ ΠΠ° ΠΡΠΈΠ½ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΈΡΠ°. ΠΠ±Π° ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π° ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΡΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΏΠΎ Π·Π°Π²ΡΡΠ΅ΡΠΊΡ ΡΠ°ΡΠ°. ΠΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ 1945. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ Π‘Π°ΡΠ°ΡΠ΅Π²Ρ ΠΈΠ·Π»Π°Π·ΠΈ ΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ ΠΠΎΡΠΏΠΎΡΠΈΡΠ°.[36]ΠΠ°ΠΊΠΎΠ½ ΡΠ°ΡΠ°ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ° ΡΡΠΏΡΡΠ³ΠΎΠΌ ΠΠΈΠ»ΠΈΡΠΎΠΌ (Π½Π° Π²Π΅ΡΡ ΠΎ ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²ΠΎΡ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄ΠΈ, 1961)ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1946. ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅.[34] Π’ΠΎΠΊΠΎΠΌ 1946. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ βΠΠΈΡΠΌΠΎ ΠΈΠ· 1920. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅β. ΠΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ 1947. ΠΈ 1953. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ βΠΡΠΈΡΠ° ΠΎ Π²Π΅Π·ΠΈΡΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΡΠ»ΠΎΠ½Ρβ, Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΡΠ΅ΠΊΡΡΠΎΠ²Π° ΠΎ ΠΡΠΊΡ ΠΠ°ΡΠ°ΡΠΈΡΡ ΠΈ ΠΠ΅Π³ΠΎΡΡ, βΠΡΠΈΡΠ° ΠΎ ΠΊΠΌΠ΅ΡΡ Π‘ΠΈΠΌΠ°Π½Ρβ, βΠΠΈΡΠ΅ Π’ΠΈΡΠ°Π½ΠΈΠΊβ, βΠΠ½Π°ΠΊΠΎΠ²ΠΈβ, βΠΠ° ΡΡΠ½ΡΠ°Π½ΠΎΡ ΡΡΡΠ°Π½ΠΈβ, βΠΠ° ΠΎΠ±Π°Π»ΠΈβ, βΠΠΎΠ΄ ΠΡΠ°Π±ΠΈΡΠ΅ΠΌβ, βΠΠ΅ΠΊΠΎβ, βΠΡΠΊΠ° ΠΈ Π²ΡΠΊβ, βΠΠ΅ΠΌΠΈΡΠ½Π° Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°β ΠΈ βΠΠΈΡΠ°β. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1954, ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ ΠΠΎΠΌΡΠ½ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΏΠ°ΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅. ΠΠΎΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΠΎΠ²ΠΎΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΈ Π΄ΠΎΠ³ΠΎΠ²ΠΎΡ ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΡ ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΡ. Π ΠΎΠΌΠ°Π½ βΠΡΠΎΠΊΠ»Π΅ΡΠ° Π°Π²Π»ΠΈΡΠ°β ΡΠ΅ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΠΎ Ρ ΠΠ°ΡΠΈΡΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΡ 1954. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠΆΠ΅Π½ΠΈΠΎ ΡΠ΅ 1958. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΠΎΡΡΠΈΠΌΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΎΠΌ ΠΠ°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠΈΡΡΠ° ΠΈΠ· ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π°, ΠΠΈΠ»ΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π±ΠΈΡ, ΡΠ΄ΠΎΠ²ΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΠ°, ΠΠ΅Π½Π°Π΄Π° ΠΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ°.[37] ΠΡΡΠ΅ 1958. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΈ Ρ ΡΡΠ°Π½Ρ Π½Π° ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠ΅ΠΌ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠΌ Π²Π΅Π½ΡΡ.[38]ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ² ΠΊΠΎΠΌΠΈΡΠ΅Ρ 1961. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π΄ΠΎΠ΄Π΅ΡΡΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΡ ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Ρ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ Π·Π° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ βΠ·Π° Π΅ΠΏΡΠΊΡ ΡΠ½Π°Π³Ρ ΠΊΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΈ ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π·Π°ΠΎ ΡΡΠ΄Π±ΠΈΠ½Π΅ ΡΡΠ΄ΠΈ ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π·Π΅ΠΌΡΠ΅β. ΠΠ΅ΡΠ΅Π΄ΠΎΠΌ βΠ ΠΏΡΠΈΡΠΈ ΠΈ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΡβ ΡΠ΅ 10. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1961. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π·Π°Ρ Π²Π°Π»ΠΈΠΎ Π½Π° ΠΏΡΠΈΠ·Π½Π°ΡΡ. ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Π½ΠΎΠ²ΡΠ°Π½Ρ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΎΠ΄ ΠΌΠΈΠ»ΠΈΠΎΠ½ Π΄ΠΎΠ»Π°ΡΠ° Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ΅Π½Ρ ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅ Ρ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΏΠΎΠΊΠ»ΠΎΠ½ΠΈΠΎ Π·Π° ΡΠ°Π·Π²ΠΎΡ Π±ΠΈΠ±Π»ΠΈΠΎΡΠ΅ΠΊΠ°ΡΡΡΠ²Π° Ρ ΠΠΎΡΠ½ΠΈ ΠΈ Π₯Π΅ΡΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠ½ΠΈ.[39] ΠΠΎΡΠΈΠΏ ΠΡΠΎΠ· Π’ΠΈΡΠΎ ΡΠ΅ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠ΄ΡΡΠΆΠΈΠΎ ΡΠ²Π΅ΠΎΠΏΡΡΠ΅ΠΌ ΡΠ»Π°Π²ΡΡ Ρ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠΈ ΠΏΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΎΠΌ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠ³ ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅, ΠΏΠΎΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ°ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΡΠΈΡΠ΅Π½Π° Π½Π΅ΠΏΡΠ°Π²Π΄Π° ΠΠΈΡΠΎΡΠ»Π°Π²Ρ ΠΡΠ»Π΅ΠΆΠΈ. ΠΠΎΠ±ΡΠΈΡΠ° ΠΠΎΡΠΈΡ Π±Π΅Π»Π΅ΠΆΠΈ Π΄Π° ΡΡ Π½Π° ΡΠ²Π΅ΡΠ°Π½ΠΎΠΌ ΡΡΡΠΊΡ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΡΠΎΠ· ΠΏΡΠΈΡΠ΅Π΄ΠΈΠΎ ΠΏΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΎΠΌ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠ³ ΡΡΠΏΠ΅Ρ Π°, ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ°Π·Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ° Π±ΠΈΠ»Π° Π·Π΄ΡΠ°Π²Π° Ρ ΡΠ°Π½Π° ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ, ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π±ΠΈΠΎ ΡΡΡΠΎΠ³ΡΠ΅Π½, Π΄ΠΈΡΡΠ°Π½ΡΠΈΡΠ°Π½ ΠΈ Π΄Π° ΡΡ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΠΈΠ½ΠΈ ΠΈ Π³ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ°ΡΡΠ°Π»ΠΈ ΡΠ· Π»Π°ΠΆΠ½Ρ ΡΡΠ΄Π°ΡΠ½ΠΎΡΡ.[40]ΠΠ°Π½Π° 16. ΠΌΠ°ΡΡΠ° 1968. ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π° ΡΡΠΏΡΡΠ³Π° ΠΠΈΠ»ΠΈΡΠ° ΡΠΌΠΈΡΠ΅ Ρ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ½ΠΎΡ ΠΊΡΡΠΈ Ρ Π₯Π΅ΡΡΠ΅Π³ ΠΠΎΠ²ΠΎΠΌ. Π‘Π»Π΅Π΄Π΅ΡΠΈΡ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π½Π°ΡΡΠΎΡΠΈ Π΄Π° ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π΄ΡΡΡΡΠ²Π΅Π½Π΅ Π°ΠΊΡΠΈΠ²Π½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²Π΅Π΄Π΅ Π½Π° Π½Π°ΡΠΌΠ°ΡΡ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΡ ΠΌΠ΅ΡΡ, ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ ΡΠΈΡΠ° ΠΈ ΠΌΠ°Π»ΠΎ ΠΏΠΈΡΠ΅. ΠΠ΄ΡΠ°Π²ΡΠ΅ Π³Π° ΠΏΠΎΠ»Π°ΠΊΠΎ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ΅ ΠΈ ΠΎΠ½ ΡΠ΅ΡΡΠΎ Π±ΠΎΡΠ°Π²ΠΈ Ρ Π±ΠΎΠ»Π½ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° ΠΈ Π±Π°ΡΠ°ΠΌΠ° Π½Π° Π»Π΅ΡΠ΅ΡΡ.ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ Π£ΠΏΡΠ°Π²Π½ΠΎΠ³ ΠΎΠ΄Π±ΠΎΡΠ° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π΅ Π·Π°Π΄ΡΡΠ³Π΅ ΠΎΠ΄ 1936. Π΄ΠΎ 1939. ΠΈ ΠΎΠ΄ 1945. Π΄ΠΎ ΡΠΌΡΡΠΈ 1975. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅.[41]ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠΌΠΈΡΠ΅ 13. ΠΌΠ°ΡΡΠ° 1975. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π½Π° ΡΡΠ°ΡΠΎΡ ΠΠΎΡΠ½ΠΎΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΡ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠΈ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ. Π‘Π°Ρ ΡΠ°ΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΠΠ»Π΅ΡΠΈ Π·Π°ΡΠ»ΡΠΆΠ½ΠΈΡ Π³ΡΠ°ΡΠ°Π½Π° Π½Π° ΠΠΎΠ²ΠΎΠΌ Π³ΡΠΎΠ±ΡΡ.ΠΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈ ΡΠ°Π΄Π‘ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΊ ΠΠ²ΠΈ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΡ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Ρ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ ΡΡΠ°ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ°ΠΌΠ° Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ βΠ£ ΡΡΠΌΡΠ°ΠΊβ ΠΈ βΠΠ»Π°Π³Π° ΠΈ Π΄ΠΎΠ±ΡΠ° ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°β ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ Ρ βΠΠΎΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΡ Π²ΠΈΠ»ΠΈβ 1911. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅.[42] ΠΡΠ΅Π΄ ΠΡΠ²ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ°Ρ, Ρ ΡΡΠ½Ρ 1914. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, Ρ Π·Π±ΠΎΡΠ½ΠΈΠΊΡ Π₯ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠ° ΠΌΠ»Π°Π΄Π° Π»ΠΈΡΠΈΠΊΠ° ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΡΡ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΈΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ (βΠΠ°ΡΡΠΊΠ° ΠΏΡΠ΅ΡΠΌΠ°β, βΠ‘ΡΡΠΎΡΠ΅ Ρ Π½ΠΎΡΠΈβ, βΠ’Π°ΠΌΠ°β, βΠΠΎΡΠΎΠ½ΡΠ»ΠΎβ, βΠΠ°Π΄Π½ΠΈ Π½Π΅ΠΌΠΈΡβ ΠΈ βΠΠΎΡ ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈΡ Π·Π²ΠΈΡΠ΅Π·Π΄Π°β).[42] ΠΡΠ²Ρ ΠΊΡΠΈΠ³Ρ ΡΡΠΈΡ ΠΎΠ²Π° Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ β βEx Pontoβ β ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ 1918. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ ΠΠ°Π³ΡΠ΅Π±Ρ, Π° Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ βΠΠ΅ΠΌΠΈΡΠΈβ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ 1920. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅.[43]ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΠΌΠΎΠΆΠ΅ΠΌΠΎ ΠΏΠΎΠ΄Π΅Π»ΠΈΡΠΈ Ρ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΎ-ΠΆΠ°Π½ΡΠΎΠ²ΡΠΊΠΈΡ ΡΠ΅Π»ΠΈΠ½Π°.Π£ ΠΏΡΠ²ΠΎΡ ΡΠ°Π·ΠΈ, ΠΊΠΎΡΡ ΠΎΠ±Π΅Π»Π΅ΠΆΠ°Π²Π°ΡΡ Π»ΠΈΡΠΈΠΊΠ° ΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ (Ex Ponto, ΠΠ΅ΠΌΠΈΡΠΈ), ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π² ΠΈΡΠΊΠ°Π· ΠΎ ΡΠ²Π΅ΡΡ ΠΎΠ±ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Π»ΠΈΡΠ½ΠΈΠΌ Π΅Π³Π·ΠΈΡΡΠ΅Π½ΡΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΎ-ΡΠΏΠΈΡΠΈΡΡΠ°Π»Π½ΠΈΠΌ ΡΡΠ°Π³Π°ΡΠ΅ΠΌ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠΈΡΠ½ΠΎ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΏΠΎΠ΄ΡΡΠ°ΠΊΠ½ΡΡΠΎ ΠΈ Π»Π΅ΠΊΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ Ρ ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠΈΡΠ°ΠΎ (ΠΠΈΡΠΊΠ΅Π³ΠΎΡ Π½Π° ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅Ρ). ΠΠΈΡΡΠ΅ΡΠ° ΠΊΡΠΈΡΠΈΠΊΠ΅ ΠΎ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈΠΌ Π΄ΠΎΡΠ΅Π·ΠΈΠΌΠ° ΡΠΈΡ ΡΠ°Π½ΠΈΡ ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²Π° ΠΏΠΎΠ΄Π΅ΡΠ΅Π½Π° ΡΡ: Π΄ΠΎΠΊ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΊΡΠΈΡΠΈΡΠ°Ρ ΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π° ΠΠΈΡΠΊΠΎΠ²ΠΈΡ Ρ ΡΠΈΠΌΠ° Π³Π»Π΅Π΄Π° Π²ΡΡ ΡΠ½ΡΠΊΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²ΠΎ, Ρ ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠΈ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°Ρ Π’ΠΎΠΌΠΈΡΠ»Π°Π² ΠΠ°Π΄Π°Π½ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ° Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΎ Π½Π΅Π²Π°ΠΆΠ½ΠΈΠΌ Π°Π΄ΠΎΠ»Π΅ΡΡΠ΅Π½ΡΡΠΊΠΈΠΌ Π½Π΅ΠΌΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΎΠ΄ΡΠ°ΠΆΠ°Π²Π°ΡΡ ΠΏΠΈΡΡΠ΅Π²Ρ Π½Π΅Π·ΡΠ΅Π»ΠΎΡΡ ΠΈ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΡ Π΄ΡΠ±ΡΠ΅ Π½ΠΈ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·Π°Π»Π½ΠΈΡΠ΅ Π²ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠΈ.ΠΡΡΠ³Π° ΡΠ°Π·Π°, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΡΠ°ΡΠ΅ Π΄ΠΎ ΠΡΡΠ³ΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΠ°, ΠΎΠ±Π΅Π»Π΅ΠΆΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΈΠΌ ΠΎΠΊΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΡΠΊΠΎΡ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ ΠΈ, Π½Π° ΡΠ΅Π·ΠΈΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠ»Π°Π½Ρ, Π΄Π΅ΡΠΈΠ½ΠΈΡΠΈΠ²Π½ΠΈΠΌ ΠΏΡΠ΅Π»Π°ΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π° ΡΡΠΏΡΠΊΡ Π΅ΠΊΠ°Π²ΠΈΡΡ. ΠΠΎ ΠΎΠΏΡΡΠ΅ΠΌ ΠΏΡΠΈΠ·Π½Π°ΡΡ, Ρ Π²Π΅ΡΠΈΠ½ΠΈ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΠΊΠ° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π±Π΅, ΠΏΠ° ΡΠ° Π·ΡΠ΅Π»Π° ΡΠ°Π·Π° ΡΠΏΠ°Π΄Π° Ρ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈ Π½Π°ΡΠΏΡΠΎΠ΄ΡΠΊΡΠΈΠ²Π½ΠΈΡΠ΅, Ρ Π²Π΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΈΡ Π½Π°ΡΡΠ΅ΡΠ΅Π½ΠΈΡΠΈΡ ΠΏΡΠΈΡΠ°.ΠΠΈΡΠ°Ρ Π½ΠΈΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΠΊΠ»ΠΎΠ½ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΌ Π΅ΠΊΡΠΏΠ΅ΡΠΈΠΌΠ΅Π½ΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ Π΄ΠΎΠΌΠΈΠ½ΠΈΡΠ°Π»ΠΈ Ρ ΡΠΎ Π΄ΠΎΠ±Π°, Π½Π΅Π³ΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΊΠ»Π°ΡΠΈΡΠ½ΠΎΡ ΡΡΠ°Π΄ΠΈΡΠΈΡΠΈ ΡΠ΅Π°Π»ΠΈΠ·ΠΌΠ° 19. Π²Π΅ΠΊΠ°, ΠΏΠ»Π°ΡΡΠΈΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΎΠΏΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ Π²ΠΈΠ·ΡΡΡ ΠΠΎΡΠ½Π΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ°Π·ΠΌΠ΅ΡΠ° ΠΈΡΡΠΎΠΊΠ° ΠΈ Π·Π°ΠΏΠ°Π΄Π°, Π½Π°ΡΠΎΠΏΡΠ΅Π½Ρ ΠΈΡΠ°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»ΠΈΠ·ΠΌΠΎΠΌ, ΠΊΠΎΠ½ΡΠ΅ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΈΠΌ Π°Π½ΠΈΠΌΠΎΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΠΎΠΌ ΠΈ Π΅ΠΌΠΎΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΈΠΌ Π΅ΡΡΠΏΡΠΈΡΠ°ΠΌΠ°. ΠΠΈΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΡΡ ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π½ΠΈΡΠΈ ΡΠ²Π΅ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΈ Π΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎ-ΠΊΠΎΠ½ΡΠ΅ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Π΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡΠ΅ (ΠΡΡΠ»ΠΈΠΌΠ°Π½ΠΈ, ΠΠ΅Π²ΡΠ΅ΡΠΈ, Π₯ΡΠ²Π°ΡΠΈ, Π‘ΡΠ±ΠΈ β ΡΠ³Π»Π°Π²Π½ΠΎΠΌ ΠΏΡΠΎΠ·Π²Π°Π½ΠΈ ΠΏΠΎ ΠΊΠΎΠ½ΡΠ΅ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΈΠΌ, ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΎΡΠ°ΡΠΈΠ²Π½ΠΈΠΌ ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΌΠ° (ΠΠ»Π°ΡΠΈ, Π’ΡΡΡΠΈ)), ΡΠ· ΠΏΠΎΡΠ°Π²Π΅ ΡΡΡΠ°Π½Π°ΡΠ° ΠΈΠ»ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΈΠ½Π° (ΠΠ΅Π²ΡΠ΅ΡΠΈ, ΡΡΡΠ°Π½ΠΈ ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΈΡΠΈ), Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΡΠΊΠΎ ΡΠ°Π·Π΄ΠΎΠ±ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠΊΡΠΈΠ²Π° ΡΠ³Π»Π°Π²Π½ΠΎΠΌ 19. Π²Π΅ΠΊ, Π°Π»ΠΈ ΠΈ ΠΏΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ΄Π½Π΅ Π²Π΅ΠΊΠΎΠ²Π΅, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ 20.Π’ΡΠ΅ΡΠ° ΡΠ°Π·Π° ΠΎΠ±Π΅Π»Π΅ΠΆΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΠΈΠΌΠ½ΠΈΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ°, ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΠΈΠΌΠ° ΠΠ° ΠΡΠΈΠ½ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΈΡΠ°, Π’ΡΠ°Π²Π½ΠΈΡΠΊΠ° Ρ ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΠ°, ΠΠΎΡΠΏΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΈ Π½Π΅Π΄ΠΎΠ²ΡΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΎΠΌ ΠΠΌΠ΅ΡΠΏΠ°ΡΠ° ΠΠ°ΡΠ°Ρ, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΠΎΠΌ ΠΡΠΎΠΊΠ»Π΅ΡΠ° Π°Π²Π»ΠΈΡΠ°. Π Π°Π΄ΡΠ° Π²Π΅ΡΠΈΠ½Π΅ ΠΎΠ²ΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π° ΡΠ΅ ΡΠ³Π»Π°Π²Π½ΠΎΠΌ ΡΠΌΠ΅ΡΡΠ΅Π½Π° Ρ ΠΠΎΡΠ½ΠΈ, Ρ ΡΠ΅Π½Ρ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡ ΠΈΠ»ΠΈ Ρ Π½Π°ΡΠ°ΡΠΈΠ²Π½ΠΈ ΡΠΏΠΎΡ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠΎΡΡΠΈ Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΏΠΈΡΠ°Ρ, Π½Π° Π·Π°ΡΠ°Π΄Π°ΠΌΠ° ΡΡΠ°ΡΠ΅Π²Π°ΡΠΊΠΈΡ Π»Π΅ΡΠΎΠΏΠΈΡΠ° ΠΈ ΡΠΏΠΎΡΠ΅, ΡΠ΅Π½ΡΠ΅Π½ΡΠ°ΠΌΠ° ΠΏΡΠΎΡΠΊΠ°Π½Π΅ Π½Π°ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅, ΡΡΠΏΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΠΊΡΠ΅ΠΈΡΠ° ΡΠΏΠ΅ΡΠ°ΡΡΠΈΠ² ΡΠ²Π΅Ρ βΠΡΠΈΡΠ΅Π½ΡΠ° Ρ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠΈβ. ΠΠΈΡΡΠ΅Π²ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΡΠ΅ Ρ Π½Π°Π²Π΅Π΄Π΅Π½ΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΡΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΈΠ²ΠΎ Π΄ΠΎΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΎΠΌ Π°ΡΠΌΠΎΡΡΠ΅ΡΠΎΠΌ, ΡΠΏΠ΅ΡΠ°ΡΡΠΈΠ²ΠΈΠΌ ΠΎΠΏΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΎΠΊΠΎΠ»ΠΈΠ½Π΅ ΠΈ ΠΏΠΎΠ½Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΈ ΠΏΡΠΈΡ ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠΈΠΌ ΠΏΠΎΠ½ΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ. ΠΡΠΈΠΌ ΡΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π°, Π°ΡΡΠΎΡ ΡΠ΅ Ρ ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΠΈ Π½ΠΈΠ· ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΠΊΠ°, ΠΏΡΡΠΎΠΏΠΈΡΠ½Π΅ ΠΈ Π΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠΎΠ·Π΅ ΠΈ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎ ΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΡΠΈΡΠΈΡΠ°Π½ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ, Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ Π°ΡΠΎΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈΡ Π·Π°ΠΏΠΈΡΠ° ΠΠ½Π°ΠΊΠΎΠ²ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΠΏΡΡΠ° (ΠΏΠΎΡΡΡ ΡΠΌΠ½ΠΎ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠΎ), Π½Π΅ΡΡΠΌΡΠΈΠ²ΠΎ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΠΎΠ΄ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΈΡ Π½Π°ΡΠ²ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π°.ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΎ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΈΠ· ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ»Π°, ΡΠΎΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° Π‘ΡΠ΅Π²Π°Π½Π° ΠΡΠ°Π³ΡΡΠ΅Π²ΠΈΡΠ°Π‘Π²ΠΎΡΠ΅ ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠΌΠΈΡΠ»Π° ΠΈ ΡΡΡΡΠΈΠ½Π΅ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π»Π°Π³Π°ΠΎ, Π±ΠΈΠ»ΠΎ Ρ ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΈΠΌ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠΈΠΌΠ° Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΈΠΌΠΏΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ½ΠΎ, Ρ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΠΈΠΌ ΠΏΠ°ΡΠ°ΠΆΠΈΠΌΠ° ΡΠ²ΠΎΠ³ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ Π΄Π΅Π»Π°. Π£ ΡΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ³Π»Π΅Π΄Ρ ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ² Π΅ΡΠ΅Ρ Π Π°Π·Π³ΠΎΠ²ΠΎΡ ΡΠ° ΠΠΎΡΠΎΠΌ, ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ° ΠΡΠΊΠ° ΠΈ Π²ΡΠΊ, Π±Π΅ΡΠ΅Π΄Π° ΠΏΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΎΠΌ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅, βΠ ΠΏΡΠΈΡΠΈ ΠΈ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΡβ ΠΈ Π·Π±ΠΈΡΠΊΠ° Π°ΡΠΎΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈΡ Π·Π°ΠΏΠΈΡΠ° βΠΠ½Π°ΠΊΠΎΠ²ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΠΏΡΡΠ°β.Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΏΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΡ ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ ΠΈ Π½Π°ΠΏΠΎΡΠ°Π½ ΡΠΈΠ½ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π²ΡΡΠΈ ΠΏΠΎ Π΄ΠΈΠΊΡΠ°ΡΡ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π³ΠΎΠ½ΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π΅ Π·Π° ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ. Π£ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²ΠΈ Π½Π°Π³ΠΎΠ½ΡΠΊΠ°, ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²Π° ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π° Π·Π° Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΠΎΠ΄Π±ΡΠ°Π½Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΡΠΌΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΈ Π·Π°Π±ΠΎΡΠ°Π²Π°; ΠΎΠ½Π° ΡΠ΅ Π΄ΠΈΡΠ°Π»Π΅ΠΊΡΠΈΡΠΊΠ° ΡΡΠΏΡΠΎΡΠ½ΠΎΡΡ Π·Π°ΠΊΠΎΠ½ΠΈΠΌΠ° ΠΏΡΠΎΠ»Π°Π·Π½ΠΎΡΡΠΈ. Π£ ΠΈΠ³ΡΠΈ ΡΠ°Π³ΡΠ΅ΡΠ° ΠΈΠ· Π°Π»Π΅Π³ΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ ΠΡΠΊΠ° ΠΈ Π²ΡΠΊ ΡΠΈΠΌΠ±ΠΎΠ»ΠΈΠ·ΠΎΠ²Π°Π½ ΡΠ΅ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈ Π½Π°Π³ΠΎΠ½ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ² ΠΊΠ°ΠΎ βΠΈΠ½ΡΡΠΈΠ½ΠΊΡΠΈΠ²Π°Π½ ΠΎΡΠΏΠΎΡ ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ² ΡΠΌΡΡΠΈ ΠΈ Π½Π΅ΡΡΠ°ΡΠ°ΡΠ°β ΠΊΠΎΡΠΈ βΡ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π½Π°ΡΠ²ΠΈΡΠΈΠΌ ΠΎΠ±Π»ΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ Π΄ΠΎΠΌΠ΅ΡΠΈΠΌΠ° ΠΏΠΎΠΏΡΠΈΠΌΠ° ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊ ΡΠ°ΠΌΠΎΠ³ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°β. Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΈ Π²ΠΎΡΠ° Π·Π° ΠΎΡΠΏΠΎΡΠΎΠΌ, ΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π½Π° ΠΊΡΠ°ΡΡ ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅, ΠΏΠΎΠ±Π΅ΡΡΡΠ΅ ΡΠ²Π΅, ΠΏΠ° ΠΈ ΡΠ°ΠΌΡ ΡΠΌΡΡ, Π° ΡΠ²Π°ΠΊΠΎ ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ±Π΅Π΄Π° Π½Π°Π΄ ΠΏΡΠΎΠ»Π°Π·Π½ΠΎΡΡΡ ΠΈ ΡΡΠΎΡΠ½ΠΎΡΡΡ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°. ΠΠΈΠ²ΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠΌ Π΄Π΅Π»Ρ Π΄ΠΈΠ²Π½ΠΎ ΡΡΠ΄ΠΎ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΏΡΠ΅ΡΡΠ°Π½ΠΎ ΡΡΠΎΡΠΈ ΠΈ ΠΎΡΠΈΠΏΠ°, Π΄ΠΎΠΊ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ° Π΄Π΅Π»Π° ΠΈΠΌΠ°ΡΡ ΡΡΠ°ΡΠ½Ρ Π²ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡ ΠΈ Π½Π΅ Π·Π½Π°ΡΡ Π·Π° ΡΠΌΡΡ ΠΈ ΡΠΌΠΈΡΠ°ΡΠ΅.Π‘ΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΠΊΠΈ Π°ΠΊΡ, ΠΏΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠΌ ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΡ, Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΡ ΡΠ΅ΠΏΡΠΎΠ΄ΡΠΊΡΠΈΠ²Π°Π½ ΡΠΈΠ½ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ Π³ΠΎΠ»Π° ΡΠΎΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ½ΠΎΡΠΈ Ρ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎ Π΄Π΅Π»Π°. Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡ, ΠΈΡΡΠΈΠ½Π°, ΠΌΠΎΡΠ° Π΄Π° ΠΈΠΌΠ° Π΄ΡΠ±ΠΎΠΊΠΈΡ Π²Π΅Π·Π° ΡΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠΎΠΌ, Π°Π»ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΎΠ΄ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»Π° ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΌΡ ΠΏΡΡΠΆΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΡΡΠ²Π°ΡΠ° Π½ΠΎΠ²Π° Π΄Π΅Π»Π° ΠΊΠΎΡΠ° ΠΈΠΌΠ°ΡΡ ΡΡΠ°ΡΠ½Ρ Π»Π΅ΠΏΠΎΡΡ ΠΈ Π½Π΅ΠΏΡΠΎΠ»Π°Π·Π°Π½ Π·Π½Π°ΡΠ°Ρ. Π€Π΅Π½ΠΎΠΌΠ΅Π½ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Π° ΠΎΠ³Π»Π΅Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ ΡΠΎΠΌΠ΅ ΡΡΠΎ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΈ ΠΈΠ·Π΄Π²Π°ΡΠ°ΡΡ ΠΈΠ· ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΎΠ½Π΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²Π΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°ΡΡ ΠΎΠΏΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΡΠ±ΡΠ΅ Π·Π½Π°ΡΠ΅ΡΠ΅. ΠΠ°ΡΡΡΠΈ ΡΠ°ΠΊΠ²ΠΈΠΌ ΠΏΠΎΡΠ°Π²Π°ΠΌΠ° ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊ, ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΈ ΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠ°ΡΠ°Π²Π°ΡΡ βΡΠ΅Π΄Π²Π° ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎ Π·Π° ΡΠ΅Π΄Π½Ρ Π»ΠΈΠ½ΠΈΡΡ ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π½Ρ Π½ΠΈΡΠ°Π½ΡΡ Ρ Π±ΠΎΡΠΈβ, ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΡΡΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΡ Π»Π΅ΠΏΠΎΡΡ ΠΊΠΎΡΠ° ΠΎΡΠ°Π΄Π° ΡΠ°ΠΌΠ° Π½Π°ΡΡΠ°Π²ΡΠ° ΡΠ²ΠΎΡΡ ΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΠ΄Π½Ρ ΡΡΠ΄Π±ΠΈΠ½Ρ. Π‘Π²Π΅ ΡΡΠΎ Ρ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠ° β Π΄Π΅Π»ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΡΠΊΡ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° Π΄ΡΡ Π°. Π‘Π°ΡΡΠ°Π²Π½ΠΈ ΡΠ΅ Π΄Π΅ΠΎ βΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΠΈ Π°ΡΡΠ΅Π½ΡΠΈΡΠ°Π½ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊ ΡΡΠ΄ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΈΡΠΏΠΎΡΠ°Π²Π°ΡΠ°β, ΡΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ Π·Π° ΡΠ΅Π΄Π°Π½ Π»Π΅ΠΏΡΠΈ ΠΈ ΡΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ.ΠΠΎΡΡΠΎΠ²ΠΈ ΠΈ Π°ΡΡ ΠΈΡΠ΅ΠΊΡΠΎΠ½ΡΠΊΠ΅ Π³ΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠ΅ ΠΈΠ»ΡΡΡΡΡΡΡ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎ ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΡΡΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΡ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°. ΠΠ½ΠΎΠ½ΠΈΠΌΠ½ΠΈ Π½Π΅ΠΈΠΌΠ°Ρ ΠΈΠ· ΠΠΎΡΡΠ° Π½Π° ΠΠ΅ΠΏΠΈ ΡΠΏΠ°ΡΠ°Π²Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ Π·Π°Π±ΠΎΡΠ°Π²Π° ΡΠΈΠΌΠ΅ ΡΡΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΠΊΡ Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡ ΠΏΡΠ΅Π½ΠΎΡΠΈ Ρ ΠΊΠ°ΠΌΠ΅Π½Ρ Π»Π΅ΠΏΠΎΡΡ Π»ΡΠΊΠ° ΡΠ°Π·Π°ΠΏΠ΅ΡΠΎΠ³ Π½Π°Π΄ ΠΎΠ±Π°Π»Π°ΠΌΠ° ΠΏΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΡΠΎΠ»Π°Π·Π½ΠΎΡΡ ΠΏΡΠΎΡΠΈΡΡ Ρ ΡΡΠ½Π΅ Π²ΠΎΠ΄Π΅ ΠΠ΅ΠΏΠ΅. Π€ΡΠ½ΠΊΡΠΈΡΠ° ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΈ Ρ Π½Π°ΠΏΠΎΡΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Π΄Π° ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΡΠΊΡΡΡΠΈ Ρ ΡΡΠ°ΡΠ½Π΅ ΡΠΎΠΊΠΎΠ²Π΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°, Π΄Π° ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ° ΠΈΠ·Π²Π΅Π΄Π΅ ΠΈΠ· βΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΡΠ³Π° ... ΡΠ°ΠΌΠΎΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ²Π΅Π΄Π΅ Π³Π° Ρ ΠΏΡΠΎΡΡΡΠ°Π½ ΠΈ Π²Π΅Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΡΠ²Π΅Π½ ΡΠ²Π΅Ρ ΡΡΠ΄ΡΠΊΠ΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡΠ΅β.ΠΠΎΡΡΠΎΡΠ°ΡΠ΅ Π·Π»Π° Ρ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΡ ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ Π½Π΅ ΡΠΌΠ΅ Π΄Π° Π·Π°ΠΏΠ»Π°ΡΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Π½ΠΈΡΠΈ Π΄Π° Π³Π° ΠΎΠ΄Π²Π΅Π΄Π΅ Ρ Π±Π΅Π·Π½Π°ΡΠ΅. Π Π·Π»ΠΎ ΠΈ Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎ, ΠΊΠ°ΠΎ Π΄ΠΈΡΠ°Π»Π΅ΠΊΡΠΈΡΠΊΠ΅ Π°ΡΡΠΎΠ½ΠΎΠΌΠ½Π΅ ΡΠΈΠ»Π΅, ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΡ Π»Π°ΡΠ΅Π½ΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΠΈ ΡΡΠ΄ΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠΈΡΠΎΠ΄Π΅. ΠΡΠΆΠ½ΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Π΄Π° ΠΎΡΠΊΡΠΈΠ²Π° ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΎ, Π°Π»ΠΈ, ΠΈΡΡΠΎΠ²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΎ, ΠΈ Π΄Π° ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΎΠΌ ΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΡ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ±Π΅Π΄ΠΈΡΠΈ Π·Π»ΠΎ ΠΈ ΡΡΠ²ΠΎΡΠΈΡΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ Π·Π°ΡΠ½ΠΎΠ²Π°Π½ Π½Π° Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎΡΠΈ ΠΈ ΠΏΡΠ°Π²Π΄ΠΈ.Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡ ΡΠ΅ Π΄ΡΠΆΠ½Π° Π΄Π° ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΡ ΠΎΡΠΊΡΠΈΠ²Π° Π»Π΅ΠΏΠΎΡΡ Π½Π°ΠΏΠΎΡΠ° ΠΏΠΎΠ΄Π²ΠΈΠΆΠ½ΠΈΠΊΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠ°ΡΠ°ΡΡ ΠΈΡΠΏΡΠ΅Π΄ ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΡΡ Π±ΡΠ΄ΡΡΠ΅ ΡΠΎΠΊΠΎΠ²Π΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°. Π’Π°ΠΊΠΎ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡ ΡΡΠ°Π»Π½ΠΎ ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ° ΠΏΠ΅ΡΡΠΏΠ΅ΠΊΡΠΈΠ²Π΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½Π°ΡΠ°, Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΡΠ°Π½ΡΡΠ²Π°, Ρ ΠΏΠΎΠ΄Π²ΠΈΠ·ΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ°Π·ΠΈΠΌΠ° ΠΎΠ½ΠΈΡ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ ΠΏΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ΄ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ Π½Π°ΡΠ°Π»ΠΎΠΆΠ΅Π½Π° ΠΈΡΠΊΡΡΡΠ²Π° ΡΠΎΠ²Π΅ΡΠ°Π½ΡΡΠ²Π°. ΠΡΠΎΡ ΡΡΠ°Π»Π° ΡΡΠΎΠ»Π΅ΡΠ° ΡΡΠ±Π»ΠΈΠΌΠΈΡΡ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²ΠΎ ΠΈΡΠΊΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΎΠΊΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΈΡ Π»Π΅Π³Π΅Π½Π΄ΠΈ, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΠΈΠ½ΡΠΏΠΈΡΠΈΡΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°. Π‘ΠΌΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ΅ Ρ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΡΠ΅Π½ΠΎΡΠ΅ΡΡ ΠΈΡΠΊΡΡΡΠ²Π° ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡΠΈ Ρ ΠΎΠ½Π΅ Π²ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅, Π½Π°Π΄ΠΆΠΈΠ²ΡΠ°Π²Π°ΡΡΡΠΈ Π½Π°Ρ, ΠΊΠΎΡΠΈΡΠ½ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ»ΡΠΆΠΈΡΠΈ ΠΏΠΎΡΠΎΠΌΡΠΈΠΌΠ°.βΠ‘Π°ΠΌΠΎ Π½Π΅ΡΠΊΠΈ, Π½Π΅ΡΠ°Π·ΡΠΌΠ½ΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈ β ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ β ΠΌΠΎΠ³Ρ Π΄Π° ΡΠΌΠ°ΡΡΠ°ΡΡ ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡ ΠΌΡΡΠ²Π° ΠΈ Π½Π΅ΠΏΡΠΎΠ»Π°Π·Π½ΠΈΠΌ Π·ΠΈΠ΄ΠΎΠΌ Π·Π°ΡΠ²Π΅ΠΊ ΠΎΠ΄Π²ΠΎΡΠ΅Π½Π° ΠΎΠ΄ ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠΈΡΠ΅. ΠΡΡΠΈΠ½Π° ΡΠ΅, Π½Π°ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ², Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ ΠΎΠ½ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠΎ ΠΈ ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΠΎ ΠΈ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ Π½Π΅ΡΠ°ΡΠΊΠΈΠ΄ΠΈΠ²ΠΎ ΡΡΠΊΠ°ΠΎ Ρ ΠΎΠ½ΠΎ ΡΡΠΎ ΠΌΠΈ Π΄Π°Π½Π°Ρ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠΌΠΎ, ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΈ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΌΠΎ. Π£Π½ΠΎΡΠΈΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠ»ΠΎΡΡ Π½Π°ΡΡΠ½Π΅ ΠΈΡΡΠΈΠ½Π΅ Ρ Π΄ΠΎΠ³Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡΠΈ, Π·Π½Π°ΡΠΈ ΡΠ»ΡΠΆΠΈΡΠΈ ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠΎΡΡΠΈβ. Π‘Π²ΡΡ Π° ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ΅ Ρ ΠΏΠΎΠ²Π΅Π·ΠΈΠ²Π°ΡΡ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡΠΈ, ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠΎΡΡΠΈ ΠΈ Π±ΡΠ΄ΡΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ, Ρ ΠΏΠΎΠ²Π΅Π·ΠΈΠ²Π°ΡΡ βΡΡΠΏΡΠΎΡΠ½ΠΈΡ ΠΎΠ±Π°Π»Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°, Ρ ΠΏΡΠΎΡΡΠΎΡΡ, Ρ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Ρ, Ρ Π΄ΡΡ Ρβ.ΠΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠΌ ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ ΠΈ Π²Π΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΈΡΡΠΈΠ½Π΅, Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΠΏΠΎΡΡΠΊΠ° ΠΊΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΠΈΡΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅ ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½Π° ΡΡΠ²Π°ΡΠ½ΠΎΡΡ ΡΡΠ΄ΡΠΊΠ΅ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ½ ΡΠ΅ βΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΎΠ΄ Π±Π΅Π·Π±ΡΠΎΡΠ½ΠΈΡ Π½Π΅ΠΈΠΌΠ°ΡΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ°Π΄Π΅ Π½Π° ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΎΠΌ Π·Π°Π΄Π°ΡΠΊΡ ΠΆΠΈΠ²ΡΠ΅ΡΠ°, ΠΎΡΠΊΡΠΈΠ²Π°ΡΠ° ΠΈ ΠΈΠ·Π³ΡΠ°ΡΠΈΠ²Π°ΡΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°β. ΠΠΏΠΈΡΡΡΡΡΠΈ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΠΊΠ΅ ΡΡΠ΅Π½ΡΡΠΊΠ΅, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅: βΠΠΈ ΡΡΠ°Π³Π° Π΄Π° ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΌ ΡΠ΅Π±ΠΈ. Π‘Π°ΠΌΠΎ Π΄Π° ΠΌΠΎΠ³Ρ, ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΡΠΎΠ²ΠΎ Π΄ΡΠ²ΠΎ ΠΈ ΡΡΡΠ΄Π΅Π½ ΠΌΠ΅ΡΠ°Π», Ρ ΡΠ»ΡΠΆΠ±ΠΈ ΡΡΠ΄ΡΠΊΠ΅ ΡΠ»Π°Π±ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ Π²Π΅Π»ΠΈΡΠΈΠ½Π΅, Ρ Π·Π²ΡΠΊ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ ΠΈ Π΄Π° ΡΡΠ΄ΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΎΡ Π·Π΅ΠΌΡΠΈ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎ ΡΠ°Π·ΡΠΌΠ½ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π½Π΅ΡΠ΅ΠΌ Π±Π΅Π·ΠΈΠΌΠ΅Π½Π΅ ΠΌΠ΅Π»ΠΎΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ...βΠΠΎΠ²ΠΎΡΠ΅ΡΠΈ ΠΎ ΠΎΠΏΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠ΅ Π²ΡΠ΅Π±Π°ΡΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΎ ΡΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠ°Π²Π° Π½Π° ΡΠΎΡΠΌΠ°Π»ΠΈΠ·Π°ΠΌ ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΈ Π΄Π΅Π»Π°: βΠΠ΅ΡΠΊΡΠ°ΡΠ½ΠΎ Π½Π°Π³ΠΎΠΌΠΈΠ»Π°Π²Π°ΡΠ΅ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈΡ ΡΠ΅ΡΠΈ ΡΠ²Π΅ Π½Π°ΠΌ ΠΌΠ°ΡΠ΅ ΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅ ΡΡΠΎ ΡΠ΅ Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ½Π°Π²ΡΠ° ΠΈ ΠΏΠΎΠ΄ ΡΠΈΠΌ ΠΈΠ·Π΄ΠΈΡΡ ΠΈΡΡΠΈΠ½Π° ΠΈ Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠ° ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠΎΠ±ΠΈΡΠ΅β. ΠΠ°ΡΠ΄ΡΠ±ΡΠΈ ΠΏΠΎΡΠ°Π· Π΄ΠΎΠΆΠΈΠ²ΡΡΡΠ΅ ΠΎΠ½Π°Ρ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ° Π΄Π° βΠΏΡΠ°ΡΠ°ΠΊ ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΈ Π²ΠΈΡΠ»Π°ΡΠ΅ ΡΠ»ΠΈΠΊΠ° ΠΌΠΎΠ³Ρ Π±ΠΈΡΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ° Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠ°. ΠΡΡΠΈΠ½Π°, ΡΠ²Π°ΠΊΠΎΠΌ ΠΏΡΠ°Π²ΠΎΠΌ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎΠΌ Π΄Π΅Π»Ρ ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π°Π½ ΡΠ΅ ΠΈ Π΅ΡΡΠ΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΡΠ°Ρ, Π°Π»ΠΈ ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΠΎΡΡΠ²Π°ΡΡΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ Ρ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠ°Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ. βΠ‘Π°Π²ΡΡΠ΅Π½ΡΡΠ²ΠΎ ΠΈΠ·ΡΠ°ΠΆΠ°Π²Π°ΡΠ° ΡΠΎΡΠΌΠ΅ β ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ β ΡΠ»ΡΠΆΠ±Π° ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΡΠΆΠΈΠ½ΠΈβ.ΠΡΡΠΆΠ°ΡΡΡΠΈ βΠ·Π°Π΄ΠΎΠ²ΠΎΡΡΡΠ²ΠΎ Π±Π΅Π· ΠΏΠ°ΡΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎ Π±Π΅Π· Π·Π»Π°β, ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΡΠΆΠΈΡΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΡ Π½Π°ΡΠ²ΠΈΡΠΈ Π²ΠΈΠ΄ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° β ΡΠ΅ΡΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠΊΠ° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠ³ Π΄Π΅Π»Π°. ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π° Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΠ° Ρ Π°ΡΠΌΠΎΠ½ΠΈΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° Π±ΡΠ΄ΡΡΠ΅Π³ ΡΠΎΠ²Π΅ΡΠ°Π½ΡΡΠ²Π° Π·Π°ΡΠ½ΠΎΠ²Π°Π½Π° ΡΠ΅ ΡΠΏΡΠ°Π²ΠΎ Π½Π° ΡΠ²Π΅ΡΠ΅ΡΡ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ° Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠ° ΡΠ½ΠΈΡΡΠΈΡΠΈ Π·Π»ΠΎ ΠΈ ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΠΈΡΠΈ ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ²ΡΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²ΠΎΠ³ Π±ΠΈΡΠΈΡΠ°ΡΠ°.3/5
Sergej Jesenjin PesmeMeki povezIzdavaΔ IzdavaΔko preduzeΔe RadEdicija ReΔ i misaoΠ‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ (ΡΡΡ. Π‘Π΅ΡΠ³Γ©ΠΉ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΓ‘Π½Π΄ΡΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΡΓ©Π½ΠΈΠ½; ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎ, 3. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±Π°Ρ 1895 β ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄, 28. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±Π°Ρ 1925) ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΡΡΠΊΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ, ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠ³ ΠΏΡΠ°Π²ΡΠ° ΠΈΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΠ·ΠΌΠ°.[2]ΠΠ°ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΡ: ΠΠ΅ΡΠΌΠ° ΠΎ ΠΊΠ΅ΡΡΡΠΈ, ΠΡΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΡ ΠΌΠ°Π½Π³ΡΠΏΠ°, ΠΠΎΠ»ΠΈΡΠ²Π° Π·Π° ΡΠΌΡΠ»Π΅, ΠΠΈΡΠΌΠΎ ΠΌΠ°ΡΡΠΈ, ΠΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° ΠΠΎΡΠΊΠ²Π° ΠΈ ΠΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, Π΄ΡΡΠΆΠ΅, Π΄ΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°.ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Π²Π°ΠΆΠΈ Π·Π° ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ ΠΎΠ΄ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠΈΡ ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ Π½Π°ΡΠΎΠΌΠΈΡΠ΅Π½ΠΈΡΠΈΡ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Π ΡΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ±ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΊΠ»Π° ΡΠ° ΡΠ΅Π»Π°, ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π±Π΅ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ°ΠΎ βΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π»Π°β, ΠΈ Ρ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΈΠΌ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° Π±Π°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠΎΠΌ Π½Π° ΡΠ΅Π»Ρ.ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°Π ΠΎΠ΄Π½Π° ΠΊΡΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° Ρ ΡΠ΅Π»Ρ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎ, ΡΠ°Π΄Π° ΠΌΡΠ·Π΅Ρ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°Π ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ΅Π»Ρ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎ Ρ Π ΡΠ°Π·Π°ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π³ΠΈΠΎΠ½Ρ 3. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° (21. ΡΠ΅ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° ΠΏΠΎ ΡΡΠ°ΡΠΎΠΌ ΠΊΠ°Π»Π΅Π½Π΄Π°ΡΡ) 1895. Ρ ΡΠ΅ΠΎΡΠΊΠΎΡ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ, ΠΎΠ΄ ΠΎΡΠ° ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ° ΠΠΈΠΊΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° (1873β1931), ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ΅ Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π΅ Π€ΡΠΎΠ΄ΠΎΡΠΎΠ²Π½Π΅ Π’ΠΈΡΠΎΠ²Π΅ (1875β1955). ΠΠΎΡΠ΅ΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΠΏΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΡ ΡΠ° Π΄Π΅Π²Π΅Ρ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1904. ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°ΠΎ Ρ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΡΠΊΡ ΡΠΊΠΎΠ»Ρ, ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠΈΡΠ΅Π³ Π·Π°Π²ΡΡΠ΅ΡΠΊΠ° 1909. ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΡΡΡΠ΄ΠΈΡΠ° Ρ ΡΡΠΊΠ²Π΅Π½ΠΎΡ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΡΠ°Π·ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡ ΡΡΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΡ ΡΠΊΠΎΠ»ΠΈ (Π΄Π°Π½Π°Ρ ΠΌΡΠ·Π΅Ρ Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°) Ρ Π‘ΠΏΠ°Ρ-ΠΠ»Π΅ΠΏΠΈΠΊΠ°ΠΌΠ°. ΠΠΎ Π·Π°Π²ΡΡΠ΅ΡΠΊΡ ΡΠΊΠΎΠ»Π΅, Ρ ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ 1912. ΠΏΡΠ΅ΡΠ΅Π»ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²Ρ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΏΡΠ²ΠΎ Ρ ΠΌΠ΅ΡΠ°ΡΠΈ, Π° Π·Π°ΡΠΈΠΌ ΠΊΠ°ΠΎ Π»Π΅ΠΊΡΠΎΡ Ρ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΡΠΈΡΠΈ. ΠΠ΅Ρ 1913. ΠΏΠ°ΡΠ°Π»Π΅Π»Π½ΠΎ Ρ ΠΏΠΎΡΠ»ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡ Π°ΡΠ° ΡΡΡΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ βΠ΄ΠΎΠ±ΡΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΈ ΡΠ»ΡΡΠ°Π»Π°Ρβ Π½Π° ΠΠΎΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠΌ Π³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΠΌ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΡ Π¨Π°ΡΠ°Π²ΡΠΊΠΎΠ³, Π½Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΎ-ΡΠΈΠ»ΠΎΠ·ΠΎΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΠΊΡ. ΠΡΡΠΆΠΈ ΡΠ΅ ΠΈΠ½ΡΠ΅Π½Π·ΠΈΠ²Π½ΠΎ ΡΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΈΠΌΠ° Π‘ΡΡΠΈΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎ-ΠΌΡΠ·ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΡΠΆΠΎΠΊΠ°.ΠΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΠ³ΡΠ°Π΄Π° ΡΠΊΠΎΠ»Π΅, Ρ ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΠΈΡΠ°ΠΎ Π‘. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Ρ Π³ΡΠ°Π΄Ρ Π‘ΠΏΠ°Ρ-ΠΠ»Π΅ΠΏΠΈΠΊΠΈΠ£ Π΄Π΅ΡΠΈΡΠ΅ΠΌ ΡΠ°ΡΠΎΠΏΠΈΡΡ βΠΠΈΡΠΎΠΊβ, 1914. ΡΡ ΠΏΠΎ ΠΏΡΠ²ΠΈ ΠΏΡΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1915, ΠΏΡΠ΅ΡΠ΅Π»ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π‘Π°Π½ΠΊΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠ±ΡΡΠ³, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ° ΠΠ»ΠΎΠΊΠ°, Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΠΎΡΠΎΠ΄Π΅ΡΠΊΠΎΠ³, ΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π°ΡΠ° ΠΡΡΡΠ΅Π²Π° ΠΈ ΠΠ½Π΄ΡΠ΅ΡΠ° ΠΠ΅Π»ΠΎΠ³, ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ΡΠΈΡΡΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅. Π£Π· ΡΠΈΡ ΠΎΠ²Ρ ΠΏΠΎΠΌΠΎΡ, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π³ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΠΎΠ΅ΡΠΈΠΊΡ ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°Ρ Ρ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΌ ΠΊΡΡΠ³ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ°.Π£ ΡΠ°Π½ΡΠ°ΡΡ 1916. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ° ΠΏΠΎΠ·ΠΈΠ² Π·Π° ΠΡΠ²ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ°Ρ ΠΈ Π·Π°Ρ Π²Π°ΡΡΡΡΡΠΈ Π·Π°Π»Π°Π³Π°ΡΠΈΠΌΠ° Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠ²Π°, Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ° Π·Π²Π°ΡΠ΅ (βΡ Π½Π°ΡΠ²ΠΈΡΠ΅Π³ Π²ΡΡ Π°β) Π±ΠΎΠ»Π½ΠΈΡΠ°ΡΠ° Ρ Π¦Π°ΡΡΠΊΠΎΡΠ΅ΠΎΡΠΊΠΎΠΌ Π²ΠΎΡΠ½ΠΎ-Π±ΠΎΠ»Π½ΠΈΡΠΊΠΎΠΌ Π²ΠΎΠ·Ρ Π±Ρ. 143 ΠΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΠΠΈΡΠΎΡΠ°Π½ΡΡΠ²Π° Π¦Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ΅ Π€ΡΠΎΠ΄ΠΎΡΠΎΠ²Π½Π΅. Π£ ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ΅ Π·Π±Π»ΠΈΠΆΠΈΠΎ Ρ Π³ΡΡΠΏΠΎΠΌ βΠΠΎΠ²ΠΎΡΠ΅ΠΎΡΠΊΠΈΡ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°β ΠΈ ΠΈΠ·Π΄Π°ΠΎ ΠΏΡΠ²Ρ Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ (βΠ Π°Π΄ΡΠ½ΠΈΡΠ°β β 1916), ΠΊΠΎΡΠ° Π³Π° ΡΠ΅ ΡΡΠΈΠ½ΠΈΠ»Π° Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈΠΌ.ΠΡΠ²Π° Π·Π±ΠΈΡΠΊΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° Π‘. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°ΠΠ°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ Ρ ΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π°ΡΠ΅ΠΌ ΠΡΡΡΠ΅Π²ΠΈΠΌ ΡΠ΅ΡΡΠΎ Π½Π°ΡΡΡΠΏΠ°, ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΎΠ³ ΠΏΡΠ΅Π΄ ΡΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠΎΠΌ Π€ΡΠΎΠ΄ΠΎΡΠΎΠ²Π½ΠΎΠΌ ΠΈ ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ ΡΠ΅ΡΠΊΠ°ΠΌΠ° Ρ Π¦Π°ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π‘Π΅Π»Ρ.ΠΠ΄ 1915β1917 ΡΠ΅ Π΄ΡΡΠΆΠΈ Ρ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΠΠ΅ΠΎΠ½ΠΈΠ΄ΠΎΠΌ ΠΠ°Π½Π΅Π³ΠΈΡΠ΅ΡΠΎΠΌ,[3] ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ±ΠΈΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΠΌΠΈΡΠΈΡΠ΅ Π·Π° Π²Π°Π½ΡΠ΅Π΄Π½Π΅ ΡΠΈΡΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠΎΡΡΠ΅ΡΠ° Π£ΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³.Π£ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ Π±Π°Π²ΡΠ΅ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΈΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΠ·ΠΌΠΎΠΌ, ΠΈΠ·Π°ΡΠ»ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π·Π±ΠΈΡΠΊΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° β βΠ’ΡΠ΅ΡΡΠ°Π΄Π½ΠΈΡΠ°β, βΠΡΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΡ Ρ ΡΠ»ΠΈΠ³Π°Π½Π°β (ΠΎΠ±Π° β 1921), βΠΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΊΠ°Π²Π³Π°ΡΠΈΡΠ΅β (1923), βΠΠΎΡΠΊΠ²Π° ΠΊΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ°β (1924), ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠ° βΠΡΠ³Π°ΡΠΎΠ²β.ΠΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ 1921. ΡΠ° ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠΌ ΠΠ°ΠΊΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΡΡΠΌΠΊΠΈΠ½ΠΈΠΌ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Ρ Π‘ΡΠ΅Π΄ΡΡ ΠΠ·ΠΈΡΡ, ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠΎ Π£ΡΠ°Π» ΠΈ ΠΡΠ΅Π½Π±ΡΡΠ³. ΠΠ΄ 13. ΠΌΠ°ΡΠ°[4] Π΄ΠΎ 3. ΡΡΠ½Π° Π³ΠΎΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π’Π°ΡΠΊΠ΅Π½ΡΡ ΠΊΠΎΠ΄ Π΄ΡΡΠ³Π° ΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ° Π¨ΠΈΡΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠ°. Π’Π°ΠΌΠΎ ΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΏΡΡΠ° Π½Π°ΡΡΡΠΏΠ°ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΠΈ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ Π½Π° ΠΏΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠΈΠΌ Π²Π΅ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ°. ΠΠΎ ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ° ΠΎΡΠ΅Π²ΠΈΠ΄Π°ΡΠ°, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ Π²ΠΎΠ»Π΅ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅Π΄ΠΈ Ρ ΡΡΠ°ΡΠΎΠΌ Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΈ ΡΠ»ΡΡΠ° ΡΠ·Π±Π΅ΠΊΠΈΡΡΠ°Π½ΡΠΊΡ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΡ ΠΈ ΠΌΡΠ·ΠΈΠΊΡ. Π£ Π²ΠΎΠ·Ρ, ΠΊΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ, ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ ΡΠ²Π΅ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ²ΠΎΠ³ Π±ΠΎΡΠ°Π²ΠΊΠ° Ρ Π’Π°ΡΠΊΠ΅Π½ΡΡ, Π·Π°ΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΡΠΈΠΌ Π²ΠΎΠ·ΠΎΠΌ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Ρ Π‘Π°ΠΌΠ°ΡΠΊΠ°Π½Π΄, ΠΡΡ Π°ΡΡ ΠΈ ΠΠΎΠ»ΡΠΎΡΠ°ΡΠΊ (Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠΈ ΠΡΡ Π°Π±Π°Π΄). 3. ΡΡΠ½Π° 1921. Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΠΎΠ΄Π»Π°Π·ΠΈ ΠΈΠ· Π’Π°ΡΠΊΠ΅Π½ΡΠ° ΠΈ 9. ΡΡΠ½Π° 1921. ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠ° Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²Ρ. Π‘ΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΎΠΊΠΎΠ»Π½ΠΎΡΡΠΈ, Π²Π΅ΡΠΈ Π΄Π΅ΠΎ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΡΠ΅ΡΠΊΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π°, ΠΏΡΠΎΠΆΠΈΠ²Π΅Π»Π° ΡΠ΅ Ρ Π’Π°ΡΠΊΠ΅Π½ΡΡ.ΠΠΎΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ 1920-ΠΈΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ Π°ΠΊΡΠΈΠ²Π½ΠΎ Π±Π°Π²ΠΈΠΎ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎ-ΠΈΠ·Π΄Π°Π²Π°ΡΠΊΠΎΠΌ Π΄Π΅Π»Π°ΡΠ½ΠΎΡΡΡ, Π° ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠ΄Π°ΡΠΎΠΌ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Ρ ΠΈΠ·Π½Π°ΡΠΌΡΠ΅Π½ΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠΆΠ°ΡΠΈ Ρ ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΎΡ ΠΠΈΠΊΠΈΡΡΠΊΠΎΡ ΡΠ»ΠΈΡΠΈ, ΡΡΠΎ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠ·ΠΈΠΌΠ°Π»ΠΎ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°. ΠΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΠΏΠΎ Π·Π΅ΠΌΡΠΈ. Π’ΡΠΈ ΠΏΡΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠΎ ΠΠ°Π²ΠΊΠ°Π·, Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΏΡΡΠ° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Ρ ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄Ρ, ΡΠ΅Π΄Π°ΠΌ ΠΏΡΡΠ° β Ρ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Ρ.ΠΠ΄ 1924. Π΄ΠΎ 1925. ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠΎ ΠΠ·Π΅ΡΠ±Π΅ΡΡΠ°Π½, Π΄Π°ΠΎ Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° Π½Π° ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΡΠ΅. βΠ¦ΡΠ²Π΅Π½ΠΈ ΠΈΡΡΠΎΠΊβ, ΡΠ΅ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΠΎ Ρ ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΡΠΈΡΠΈ. ΠΠΎΡΡΠΎΡΠΈ Π²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ° ΠΎ ΡΠΎΠΌΠ΅, Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΡΠ°ΠΌΠΎ, Ρ ΠΌΠ°ΡΡ 1925. Π±ΠΈΠ»Π° Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°Π½Π° βΠΠΎΡΠ»Π°Π½ΠΈΡΠ° ΡΠ΅Π²Π°Π½ΡΠ΅Π»ΠΈΡΡΡ ΠΠ΅ΠΌΡΠ°Π½Ρβ.ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1924. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΡΠΈΠΎ Π΄Π° Π½Π°ΠΏΡΡΡΠΈ ΠΈΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΠ·Π°ΠΌ Π·Π±ΠΎΠ³ Π½Π΅ΡΡΠ³Π»Π°ΡΠΈΡΠ° ΡΠ° Π. Π. ΠΠ°ΡΠΈΡΠ΅Π½Ρ ΠΎΡΠΎΠΌ. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΠΈ ΠΠ²Π°Π½ ΠΡΡΠ·ΠΈΠ½ΠΎΠ² ΡΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠ»ΠΈ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ΠΎ ΠΏΠΈΡΠΌΠΎ ΠΎ ΡΠ°ΡΠΏΡΡΡΠ°ΡΡ Π³ΡΡΠΏΠ΅.Π£ Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°ΠΌΠ° ΡΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π»ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΡΡΡΡ Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΠΊΡΠΈΡΠΈΡΠΊΠΈ ΡΠ»Π°Π½ΡΠΈ ΠΎ ΡΠ΅ΠΌΡ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ Π³Π° ΠΎΠΏΡΡΠΆΠΈΠ²Π°Π»ΠΈ Π·Π° Π°Π»ΠΊΠΎΡ ΠΎΠ»ΠΈΠ·Π°ΠΌ, Π²Π°Π½Π΄Π°Π»ΠΈΠ·Π°ΠΌ ΠΏΠΎ Ρ ΠΎΡΠ΅Π»ΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠΎΠ±Π°ΠΌΠ°, ΡΠ²Π°ΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³Π΅ Π°Π½ΡΠΈΡΠΎΡΠΈΡΠ°Π»Π½Π΅ ΠΏΠΎΡΡΡΠΏΠΊΠ΅, ΠΈΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΈ ΡΠ°ΠΌ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ ΠΏΠΎΠ½Π°ΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ (ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠΈΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°) ΠΏΠΎΠ½Π΅ΠΊΠ°Π΄ Π΄Π°Π²Π°ΠΎ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ² Π·Π° ΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΡΠΈΠΊΠ΅. ΠΡΠΎΡΠΈΠ² ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ³Π½ΡΡΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΊΡΠΈΠ²ΠΈΡΠ½ΠΈΡ ΠΏΡΠΈΡΠ°Π²Π° Π·Π±ΠΎΠ³ Ρ ΡΠ»ΠΈΠ³Π°Π½ΡΡΠ²Π°; ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΈ Π΄Π΅Π»ΠΎ `ΠΠ΅Π»ΠΎ ΡΠ΅ΡΡΡΡΡ ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ²`, Ρ Π²Π΅Π·ΠΈ Ρ ΠΊΡΠΈΠ²ΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΡ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠ²Π° Π·Π° Π°Π½ΡΠΈΡΠ΅ΠΌΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΠΈΠ·ΡΠ°Π²Π΅.Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠ° Π²Π»Π°ΡΡ ΡΠ΅ βΠ±ΡΠΈΠ½ΡΠ»Π°β Π·Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ Π·Π΄ΡΠ°Π²ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΎ ΡΡΠ°ΡΠ΅, ΠΏΠ° ΡΠ°ΠΊΠΎ Ρ ΠΏΠΈΡΠΌΡ Π₯ΡΠΈΡΡΠΈΡΠ°Π½Π° Π Π°ΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠ³ Π€Π΅Π»ΠΈΠΊΡΡ ΠΠ·Π΅ΡΠΆΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ 25. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° 1925. Π Π°ΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΈ ΠΌΠΎΠ»ΠΈ βΠ΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΏΠ°ΡΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° β Π½Π΅ΡΡΠΌΡΠΈΠ²ΠΎ Π½Π°ΡΡΠ°Π»Π΅Π½ΡΠΎΠ²Π°Π½ΠΈΡΠ΅Π³ Ρ Π½Π°ΡΠ΅ΠΌ Π‘Π°Π²Π΅Π·Ρβ, ΠΏΡΠ΅Π΄Π»Π°ΠΆΡΡΠΈ: βΠΏΠΎΠ·ΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ Π³Π° ΠΊ ΡΠ΅Π±ΠΈ, ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ Ρ ΡΠΈΠΌ Ρ ΡΠ°Π½Π°ΡΠΎΡΠΈΡΡΠΌ Π΄ΡΡΠ³Π°, ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΌΡ Π½Π΅ Π±ΠΈ Π΄ΠΎΠ·Π²ΠΎΡΠ°Π²Π°ΠΎ ΠΏΠΈΡΠ°Π½ΡΠ΅ΡΠ΅β¦β.ΠΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ Π½ΠΎΠ²Π΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. Π‘ΠΎΡΠΈΡΠ° Π’ΠΎΠ»ΡΡΠ°ΡΠ° ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠ»Π° Ρ Π΄ΠΈΡΠ΅ΠΊΡΠΎΡΠΎΠΌ ΠΏΡΠΈΡ ΠΎΠ½Π΅ΡΡΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠ΅ ΠΊΠ»ΠΈΠ½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΠΎΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π½ΡΡΠΊΠΈΠ½ΠΈΠΌ ΠΎ Ρ ΠΎΡΠΏΠΈΡΠ°Π»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Ρ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Ρ ΠΊΠ»ΠΈΠ½ΠΈΠΊΡ. Π ΡΠΎΠΌΠ΅ ΡΠ΅ Π·Π½Π°Π»ΠΎ ΡΠ°ΠΌΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π±Π»ΠΈΡΠΊΠΈΡ ΡΡΠ΄ΠΈ. 21. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. ΠΎΠ½ Π½Π°ΠΏΡΡΡΠ° ΠΊΠ»ΠΈΠ½ΠΈΠΊΡ, ΡΠ·ΠΈΠΌΠ° ΡΠ° ΡΡΠ΅Π΄Π½Π΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠΈΡΠ΅ ΡΠΊΠΎΡΠΎ ΡΠ°Π² Π½ΠΎΠ²Π°Ρ ΠΈ Π·Π° Π΄Π°Π½ ΠΎΠ΄Π»Π°Π·ΠΈ Ρ ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄, Π³Π΄Π΅ ΠΎΠ΄ΡΠ΅Π΄Π° Ρ ΡΠΎΠ±ΠΈ Π±Ρ. 5 Ρ ΠΎΡΠ΅Π»Π° βΠΠ½Π³Π»Π΅ΡΠ΅Ρβ.Π£ ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠ΅ Π΄Π°Π½Π΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΎΠ±Π΅Π»Π΅ΠΆΠ°Π²Π°ΡΡ ΡΡΡΡΠ΅ΡΠΈ ΡΠ° ΠΡΡΡΠ΅Π²ΠΈΠΌ, Π. Π€. Π£ΡΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΠΌ, ΠΠ²Π°Π½ΠΎΠΌ ΠΡΠΈΠ±Π»ΡΠ΄Π½ΠΈΠΌ, Π. Π. ΠΡΠ»ΠΈΡ ΠΎΠΌ, Π. Π. Π‘Π°Π΄ΠΎΡΡΠ΅Π²ΠΈΠΌ, Π. Π. ΠΠΈΠΊΠΈΡΠΈΠ½ΠΈΠΌ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌΠ°.ΠΡΠΈΠ²Π°ΡΠ½ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠΠΎΡΠΎΠΌΡΠΈ Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1913. ΡΠ΅ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ΅ ΡΠ° ΠΠ½ΠΎΠΌ Π ΠΎΠΌΠ°Π½ΠΎΠ²Π½ΠΎΠΌ ΠΠ·ΡΡΠ°Π΄Π½ΠΎΠ²ΠΎΠΌ, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΈΠ»Π° ΠΊΠ°ΠΎ Π»Π΅ΠΊΡΠΎΡ Ρ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΡΠΈΡΠΈ βΠΡΡΡΡΠ²Π° Π. Π. Π‘ΠΈΡΠΈΠ½Π°β, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΡΠ°Π΄ΠΈ. ΠΠ΅ΠΊΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΡ ΡΠ΅ Π·Π°Π±Π°Π²ΡΠ°Π»ΠΈ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅Π»ΠΈ Π΄Π° ΠΆΠΈΠ²Π΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ. ΠΠ΅Ρ 21. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1914. ΡΠ΅ ΠΠ½Π° ΠΠ·ΡΡΠ°Π΄Π½ΠΎΠ²Π° ΡΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π° ΡΠΈΠ½Π°, ΠΏΠΎ ΠΈΠΌΠ΅Π½Ρ ΠΡΡΠΈΡ. ΠΠ½ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π½Π°ΡΠΌΠΈΡΡΠΈΡΠ½ΠΈΡΠΈ, ΠΎΠ΄ ΡΠ²Π΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π΅ Π΄Π΅ΡΠ΅, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π²Π°Π½Π±ΡΠ°ΡΠ½ΠΎ Π΄Π΅ΡΠ΅, ΠΠ½Π° ΡΠ΅ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π΅ ΡΠΌΡΡΠΈ Π±ΠΎΡΠΈΠ»Π° ΠΏΠΎ ΡΡΠ΄ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° Π΄Π° Π΄ΠΎΠΊΠ°ΠΆΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ Π΄Π΅ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ, ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·Π°Π»Π°. Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠ΅ Π²Π»Π°ΡΡΠΈ ΡΡ ΠΡΡΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΡΡΠ΅ΡΠ°Π»Π΅ ΠΏΠΎ Π»Π°ΠΆΠ½ΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠ²ΠΈΡΠΈ 1937. Π°Π»ΠΈ ΡΠΎ Π½ΠΈΡΠ΅ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·Π°Π½ΠΎ, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄Π° ΠΏΡΠΈΠΊΡΠΈΠ²Π°Π»Π° ΡΠ΅Π»Π° ΠΈΡΡΠΈΠ½Π° ΠΎ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½. ΠΠ΅Π΄Π°Π²Π½ΠΎ ΡΡ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΠΈΠ»ΠΈ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·ΠΈ Π΄Π° ΠΏΡΠ°ΡΠ½ΡΠΊ ΠΡΡΠΈΡΠ°, Π° ΡΡΠΊΡΠ½ΡΠ½ΡΠΊ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ°, ΠΆΠΈΠ²ΠΈ Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ ΠΡΡΠΈΡ ΠΏΡΠ΅Π±Π΅Π³Π°ΠΎ Π·Π° ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΡ, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ°Π·Π½Π°ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΡΠΈ ΡΡΡΠ΅ΡΠ°Π½.[5]ΠΡΠ°ΠΊΠΎΠ²ΠΈ ΠΈ Π΄Π΅ΡΠ°ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1917. ΡΠ΅ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΠΎ, Π° 4. ΡΡΠ»Π° ΠΈΡΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΈ Π²Π΅Π½ΡΠ°ΠΎ Ρ ΡΠ΅Π»Ρ ΠΠΈΡΠΈΠΊΠΈ-Π£Π»ΠΈΡΠ° ΡΠ° Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠΈΠ½Π°ΠΈΠ΄ΠΎΠΌ Π Π°ΡΡ , ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠΎΠΌ, Π±ΡΠ΄ΡΡΠΎΠΌ ΠΆΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΡΠ΅ΠΆΠΈΡΠ΅ΡΠ° ΠΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΠΎΠ΄Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ»Π΄Π°. ΠΠ΅Π½ΡΠ°ΡΠ΅ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΈ ΠΠΈΠ½Π°ΠΈΠ΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π»ΠΎ 30. ΡΡΠ½Π° 1917. Ρ ΡΡΠΊΠ²ΠΈ ΠΠΈΡΠΈΠΊΠ° ΠΈ ΠΡΠ»ΠΈΡΠ΅, Π° ΡΠ²Π°Π΄Π±Π° Ρ Π·Π³ΡΠ°Π΄ΠΈ Ρ ΠΎΡΠ΅Π»Π° Β«ΠΠ°ΡΠ°ΠΆΒ». ΠΠ· ΡΠΎΠ³ Π±ΡΠ°ΠΊΠ° ΡΠ΅ ΡΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ΡΠΊΠ° Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π° (1918β1992), Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°Ρ ΠΈ ΡΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°,[6] ΠΈ ΡΠΈΠ½ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ (1920β1986) β Π³ΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½ΡΠΊΠΈ ΠΈΠ½ΠΆΠ΅ΡΠ΅Ρ, ΡΡΠ΄Π±Π°Π»ΡΠΊΠΈ ΡΡΠ°ΡΠΈΡΡΠΈΡΠ°Ρ ΠΈ Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°Ρ. ΠΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ 1919. (ΠΈΠ»ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ 1920), ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ Π½Π°ΠΏΡΡΡΠ° ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΡ, Π° Ρ ΡΡΠΊΠ°ΠΌΠ° ΡΡΡΠ΄Π½Π΅ ΠΠΈΠ½Π°ΠΈΠ΄Π΅ (ΡΠ° ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ), ΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΈΠΏΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠ° ΡΠ΅ΡΠΊΠ° Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π°. 19. ΡΠ΅Π±ΡΡΠ°ΡΠ° 1921. ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄Π½Π΅ΠΎ Π·Π°Ρ ΡΠ΅Π² Π·Π° ΡΠ°Π·Π²ΠΎΠ΄ Π±ΡΠ°ΠΊΠ°, Ρ ΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΠΎΠ±Π°Π²Π΅Π·Π°ΠΎ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΎ Π΄Π° ΠΈΡ ΠΎΠ±Π΅Π·Π±Π΅ΡΡΡΠ΅. ΠΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ Π΄Π΅ΡΡ, ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΡΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ»Π΄.ΠΠ°ΡΠΈΡΠ΅Π½Ρ ΠΎΡ ΠΈ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, Π»Π΅ΡΠΎ, 1919. ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°.ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1920. ΠΆΠΈΠ²ΠΈ ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΊΡΠ΅ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ°Π»ΠΈΠ½Π΅ ΠΠ΅Π½ΠΈΡΠ»Π°Π²ΡΠΊΠ΅. Π’ΠΎΠΊΠΎΠΌ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΡΠ° ΡΠ΅ Ρ ΡΠΎΠΌ Π²ΠΈΡΠ°, Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΈ ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠ΅, ΡΠΊΠΎΡΠΎ Π΄ΠΎ ΠΆΠ΅Π½ΠΈΠ΄Π±Π΅ ΡΠ° Π‘ΠΎΡΠΈΡΠΎΠΌ Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡ 1925.Π‘Π° ΠΡΠΈΠ΄ΠΎΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π½ΠΊΠ°Π½, Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1923.Π£ ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ 1921. Ρ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎΠ½ΠΈΡΠΈ Π. Π. ΠΠ°ΠΊΡΠ»ΠΎΠ²Π°, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ΅ Ρ Π°ΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠ»Π΅ΡΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΡΠΈΠ΄ΠΎΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π½ΠΊΠ°Π½, ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ Π·Π° 6 ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΈ ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΈΠΎ, ΠΈ Π±ΠΈΠΎ Ρ ΡΠΎΠΌ Ρ Π±ΡΠ°ΠΊΡ ΠΎΠ΄ 1922. Π΄ΠΎ 1923. ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠ²Π°Π΄Π±Π΅ ΡΠ΅ Ρ ΡΠΎΠΌ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Π½Π° ΡΡΡΠ½Π΅ΡΠ΅ ΠΏΠΎ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠΈ (ΠΠ΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠ°, Π€ΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠ°, ΠΠ΅Π»Π³ΠΈΡΠ°, ΠΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°) ΠΈ Ρ Π‘ΠΠ (4 ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠ°), Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΠΎ ΠΎΠ΄ ΠΌΠ°ΡΠ° 1922. Π΄ΠΎ Π°Π²Π³ΡΡΡΠ° 1923. ΠΠ΅ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΡΠΎ Π΄Π° ΠΎΠ½ Π½ΠΈΡΠ΅ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΡΡΡΠ°Π½Π΅ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ΅, Π΄ΠΎΠΊ ΠΎΠ½Π° ΡΠ΅ Π·Π½Π°Π»Π° ΡΠ°ΠΌΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΠ΅ΡΠΈ ΡΡΡΠΊΠΎΠ³. ΠΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ, ΠΎΠΏΠΈΡΡΡΡΡΠΈ ΡΠ°Ρ βΡΠ°Π²Π΅Π·β, Π°ΡΡΠΎΡΠΈ Π½Π°Π³Π»Π°ΡΠ°Π²Π°ΡΡ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Ρ ΡΡΠ±Π°Π²Π½ΠΎ-ΡΠΊΠ°Π½Π΄Π°Π»Π½Ρ ΡΡΡΠ°Π½Ρ, ΡΠ΅Ρ ΡΡ ΡΠ° Π΄Π²Π° ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, Π½Π΅ΡΡΠΌΡΠΈΠ²ΠΎ, Π·Π±Π»ΠΈΠΆΠΈΠ»ΠΈ ΠΈ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ΅ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Π°.[7] ΠΡΠ°ΠΊ ΡΠ° ΠΡΠΈΠ΄ΠΎΡΠΎΠΌ Π½ΠΈΡΠ΅ Π΄ΡΠ³ΠΎ ΡΡΠ°ΡΠ°ΠΎ, ΡΠ°ΠΊΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ Π°Π²Π³ΡΡΡΡ 1923. Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΎ Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²Ρ.ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1923. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ΅ ΡΠ° Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ²Π³ΡΡΡΠΎΠΌ ΠΠΈΠΊΠ»Π°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ½ ΠΏΠΎΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΎ ΡΠ΅Π΄Π°ΠΌ Π½Π΅ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ ΠΈΠ½ΡΠΈΠΌΠ½ΠΈΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° ΠΈΠ· ΡΠΈΠΊΠ»ΡΡΠ° βΠΡΠ±Π°Π² Ρ ΡΠ»ΠΈΠ³Π°Π½Π°β. Π£ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ ΡΡΠΈΡ ΠΎΠ²Π°, ΡΠΈΡΡΠΎΠ²Π°Π½ΠΎ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΠΈΠΌΠ΅ Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠ΅: βΠ¨ΡΠΎ ΠΌΠΈ ΡΠ°ΠΊΠΎ ΠΈΠΌΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π·Π²ΠΎΠ½ΠΈ, ΠΊΠ°ΠΎ Π°Π²Π³ΡΡΡΠΎΠ²ΡΠΊΠ° ΡΠ²Π΅ΠΆΠΈΠ½Π° (ΡΡΡ. Π§ΡΠΎ ΠΆ ΡΠ°ΠΊ ΠΈΠΌΡ ΡΠ²ΠΎΡ Π·Π²Π΅Π½ΠΈΡ, Π‘Π»ΠΎΠ²Π½ΠΎ Π°Π²Π³ΡΡΡΠΎΠ²ΡΠΊΠ°Ρ ΠΏΡΠΎΡ Π»Π°Π΄Π°?)β.[8][9] Π£ ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ 1976, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠΈ Π±ΠΈΠ»ΠΎ Π²Π΅Ρ 85 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°, Ρ ΡΠ°Π·Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΡ Ρ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΌ Π½Π°ΡΡΠ½ΠΈΡΠΈΠΌΠ°, ΠΠ²Π³ΡΡΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠ·Π½Π°Π»Π°, Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΡΠ° Ρ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ Π±ΠΈΠ»Π° ΠΏΠ»Π°ΡΠΎΠ½ΡΠΊΠ°, ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ ΡΠΈΠΌ ΡΠ°ΠΊ Π½ΠΈΠΊΠ°Π΄Π° Π½ΠΈΡΠ΅ Π½ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ±ΠΈΠ»Π°.[10]ΠΠ°Π½Π° 12. ΠΌΠ°ΡΠ° 1924. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠΎ ΡΠΈΠ½Π° ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ° ΠΠΎΠ»ΠΏΠΈΠ½Π°, ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΡΠ΅ ΡΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΈΡΠΎΠΌ ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΠ΄ΠΈΠΎΡΠ΅ΠΌ ΠΠ°Π΄Π΅ΠΆΠ΄ΠΎΠΌ ΠΠΎΠ»ΠΏΠΈΠ½. ΠΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄Π°Ρ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΠΈΡΠ°Ρ ΠΈ Π΄ΠΈΡΠΈΠ΄Π΅Π½Ρ.Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠ° ΡΡΠΏΡΡΠ³Π° Π‘ΠΎΡΠΈΡΠ° Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡ, ΡΠ½ΡΠΊΠ° ΠΠ°Π²Π° Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡΠ°ΠΠ°Π½Π° 18. ΡΠ΅ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΈΠΎ ΡΡΠ΅ΡΠΈ (ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠΈ) ΠΏΡΡ β Π‘ΠΎΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ½Π΄ΡΠ΅ΡΠ΅Π²Π½ΠΎΠΌ Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡ (1900β1957),[11] ΡΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΠ°Π²Π° Π’ΠΎΠ»ΡΡΠΎΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄Π° Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅Ρ Π±ΠΈΠ±Π»ΠΈΠΎΡΠ΅ΠΊΠ΅ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π° ΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ°. Π’Π°Ρ Π±ΡΠ°ΠΊ ΠΌΡ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½ΠΈΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ½Π΅ΠΎ ΡΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΈ ΡΡΠΊΠΎΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°ΡΠΏΠ°ΠΎ. ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠΌΡΡΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, Π‘ΠΎΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ²Π΅ΡΠΈΠ»Π° ΡΠ²ΠΎΡ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΡΠ°ΠΊΡΠΏΡΠ°ΡΡ, ΡΡΠ²Π°ΡΡ, ΠΎΠΏΠΈΡΡ ΠΈ ΠΏΡΠΈΠΏΡΠ΅ΠΌΠΈ Π·Π° ΡΡΠ°ΠΌΠΏΡ Π΄Π΅Π»Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°, ΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π° ΠΌΠ΅ΠΌΠΎΠ°ΡΠ΅ ΠΎ ΡΠ΅ΠΌΡ.[12]Π‘ΠΌΡΡΠ₯ΠΎΡΠ΅Π» ΠΠ½Π³Π»Π΅ΡΠ΅ΡΠΠ°Π½Π° 28. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΡ ΠΏΡΠΎΠ½Π°ΡΠ»ΠΈ ΠΌΡΡΠ²ΠΎΠ³ Ρ Π»Π΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΎΠΌ Ρ ΠΎΡΠ΅Π»Ρ βΠΠ½Π³Π»Π΅ΡΠ΅Ρβ. ΠΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠ° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ°, Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ `ΠΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, Π΄ΡΡΠΆΠ΅, Π΄ΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°` `(ΡΡΡ. ΠΠΎ ΡΠ²ΠΈΠ΄Π°Π½ΡΡ, Π΄ΡΡΠ³ ΠΌΠΎΠΉ, Π΄ΠΎ ΡΠ²ΠΈΠ΄Π°Π½ΡΡβ¦)`. ΠΠΎ ΡΠ²Π΅Π΄ΠΎΡΠ΅ΡΡ ΠΠΎΠ»ΡΠ° ΠΡΠ»ΠΈΡ Π°, ΠΏΠ°ΠΏΠΈΡ Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΎΠ²Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΌΡ, ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΠΎ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ½ Π»ΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΠΎΡΠΈ ΡΠΌΡΡΠΈ. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΆΠ°Π»ΠΈΠΎ Π΄Π° Ρ ΡΠΎΠ±ΠΈ Π½Π΅ΠΌΠ° ΠΌΠ°ΡΡΠΈΠ»Π°, ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΌΠΎΡΠ°ΠΎ Π΄Π° ΠΏΠΈΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠΎΠΌ ΠΊΡΠ²ΡΡ.[13]ΠΠΎΡΠΌΡΡΠ½Π° ΡΠΎΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΠΊΠΎΠΌΠ΅ΠΌΠΎΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ Ρ Π‘Π°Π²Π΅Π·Ρ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Ρ ΠΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ΡΠ°Π΄Ρ, ΡΠ΅Π»ΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π²Π΅Π·Π΅Π½ΠΎ Π²ΠΎΠ·ΠΎΠΌ Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²Ρ, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·ΠΎΠ²Π°Π½ ΠΎΠΏΡΠΎΡΡ ΡΠ° ΡΡΠ΅ΡΡΠ΅ΠΌ ΡΠΎΠ΄Π±ΠΈΠ½Π΅ ΠΈ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΠ° ΠΏΠΎΠΊΠΎΡΠ½ΠΈΠΊΠ°. Π‘Π°Ρ ΡΠ°ΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ 31. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1925. Ρ ΠΠΎΡΠΊΠ²ΠΈ Π½Π° ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π³Π°ΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠΌ Π³ΡΠΎΠ±ΡΡ.ΠΠ°ΠΌΠ΅ΡΡΠ΅Π½ΠΎ ΡΠ°ΠΌΠΎΡΠ±ΠΈΡΡΠ²ΠΎΠΠ° ΡΠ°ΠΌΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΡ, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π²Π°ΠΎ ΠΠΊΡΠΎΠ±Π°ΡΡΠΊΡ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΡΡ, ΠΌΠ΅ΡΡΡΠΈΠΌ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΡΠ°Π·ΠΎΡΠ°ΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΠΈΡΠ°ΠΌΠ°, ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ² ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ Π΄ΠΎΠ²Π΅ΡΡΠΈ Ρ ΠΎΠΏΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡ. ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΈ Π±ΡΠΎΡ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π° Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π·Π°Π±ΡΠ°ΡΠ΅Π½ Ρ Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π‘Π°Π²Π΅Π·Ρ, Π½Π°ΡΠΎΡΠΈΡΠΎ Ρ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π‘ΡΠ°ΡΠΈΠ½Π°.Π‘Π°Ρ ΡΠ°Π½Π°. Π‘Π»Π΅Π²Π° β Π΄ΡΡΠ³Π° ΡΡΠΏΡΡΠ³Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΠΈΠ½Π°ΠΈΠ΄Π° Π Π°ΡΡ (Ρ ΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ³Π½ΡΡΠΎΠΌ ΡΡΠΊΠΎΠΌ) ΠΈ ΠΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΠΎΠ΄ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ»Π΄, ΡΠ° Π΄Π΅ΡΠ½Π΅ ΡΡΡΠ°Π½Π΅ β ΡΠ΅ΡΡΡΠ° ΠΠ΅ΠΊΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ° Π’Π°ΡΡΠ°Π½Π° Π€ΡΠΎΠ΄ΠΎΡΠΎΠ²Π½Π°Π£ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ ΠΎΠ΄ 1970. Π΄ΠΎ 1980, ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π΅ ΡΡ ΡΠ΅ ΡΡΠΌΡΠ΅ ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Ρ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° ΡΠ° ΠΈΡΡΠ΅Π½ΠΈΡΠ°Π½ΠΈΠΌ ΡΠ°ΠΌΠΎΡΠ±ΠΈΡΡΠ²ΠΎΠΌ (Π·Π° ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΡ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Π° ΠΎΠΏΡΡΠΆΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ Π²Π»Π°ΡΡ Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π°). ΠΠΊΡ Π½Π° ΡΠ°Π·ΡΠ°Π΄Ρ ΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ½Π΅ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΡΡΡΠ°ΠΆΠ½ΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈΡΠ° ΠΠΎΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΠΈΠΌΠΈΠ½Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΠΊΠ° ΠΌΠΈΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ΅, ΠΏΡΠΊΠΎΠ²Π½ΠΈΠΊ Ρ ΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠΈ, ΠΠ΄ΡΠ°ΡΠ΄ Π₯Π»ΠΈΡΡΠ°Π»ΠΎΠ².[14][15] ΠΠ΅ΡΠ·ΠΈΡΠ° ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Ρ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΏΡΠΎΡΡΡΠ΅Π»Π° ΡΠ΅ Ρ ΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅, Ρ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎΡ ΡΠΎΡΠΌΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° Ρ Π’Π ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΈ βΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½β (2005).ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1989. ΠΏΠΎΠ΄ ΠΎΠΊΡΠΈΡΠ΅ΠΌ ΠΠ½ΡΡΠΈΡΡΡΠ° ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ βΠ. Π. ΠΠΎΡΠΊΠΈβ Π ΡΡΠΊΠ΅ ΠΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ ΠΠ°ΡΠΊΠ°, ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ ΠΊΠΎΠΌΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΏΠΎΠ΄ ΡΡΠΊΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΡΡΠ²ΠΎΠΌ ΡΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΈ ΡΡΡΠΊΠΎΠ³ βΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ»ΠΎΠ³Π°β ΠΡΡΠΈΡΠ° ΠΡΠΎΠΊΡΡΠ΅Π²Π°. ΠΠΎ ΡΠ΅Π½ΠΎΡ ΠΌΠΎΠ»Π±ΠΈ, ΡΠΏΡΠΎΠ²Π΅Π΄Π΅Π½ ΡΠ΅ Π½ΠΈΠ· Π΅ΠΊΡΠΏΠ΅ΡΡΠΈΠ·Π°, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ Π΄ΠΎΠ²Π΅Π»Π΅ Π΄ΠΎ Π·Π°ΠΊΡΡΡΠΊΠ°, Π΄Π° ΡΠ΅ βΡΠΈΡΠ°Π²Π° Π²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ° ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Ρ ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΡΠ΅Π½Π°, ΠΊΠ°ΠΊΠΎ Π±ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠΊΠ°ΡΠ°Π»Π° ΡΠ°ΡΡ Π½Π°ΡΠ΅Π³ Π½Π΅ΠΏΡΠΈΠΊΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π΅Π½ΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π°β.ΠΡΠΎΠ± Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° 1983.ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠ°ΡΠΏΠ°Π΄Π° Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π°, 90-ΠΈΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° 20. Π²Π΅ΠΊΠ°, ΡΡΠΌΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π΄ΠΎ ΡΠ°Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠ°Π»Π°, Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΎ Π±ΠΈΠ»ΠΎ Π·Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²ΠΎ ΠΏΠΎ Π½Π°Π»ΠΎΠ³Ρ Π°Π³Π΅Π½Π°ΡΠ° Π·Π²Π°Π½ΠΈΡΠ½Π΅ Π²Π»Π°ΡΡΠΈ, ΠΈΠΏΠ°ΠΊ ΡΠ΅ ΠΈΡΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π° ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈΡΡΠΈΠ½ΠΈΡΠ°. ΠΡΡΡΠ°ΠΆΠΈΠ²Π°ΡΠ° ΠΈΠ· 2009. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΠΎΠΊΠ°Π·Π°Π»Π° ΡΡ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎΡΠ±ΠΈΡΡΠ²ΠΎ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° ΠΈΡΡΠ΅Π½ΠΈΡΠ°Π½ΠΎ, ΡΡΠΎ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·ΡΡΡ ΠΊΡΠΈΠΌΠΈΠ½Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈ Π΅ΠΊΡΠΏΠ΅ΡΠΈΠΌΠ΅Π½ΡΠΈ ΠΎ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Ρ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°.[16]ΠΠΌΠ°ΠΎ ΡΠ΅ 30 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°. ΠΠ°Π»ΠΈΠ½Π° ΠΠ΅Π½ΠΈΡΠ»Π°Π²ΡΠΊΠ°ΡΠ° ΡΠ±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Π½Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎΠΌ Π³ΡΠΎΠ±Ρ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Ρ Π΄Π°Π½Π° ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅.ΠΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΠ°ΠΠ΄ ΠΏΡΠ²ΠΈΡ Π·Π±ΠΈΡΠΊΠΈ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΠ΅ (βΠ Π°Π΄ΡΠ½ΠΈΡΠ°β, 1916; βΠ‘Π΅ΠΎΡΠΊΠΈ ΡΠ°ΡΠΎΡΠ»ΠΎΠ²β, 1918) ΠΈΡΡΡΠΏΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅Π½ΠΈ Π»ΠΈΡΠΈΠΊ, ΠΌΠ°ΡΡΡΠΎΡ Π΄ΡΠ±ΠΎΠΊΠΎ ΠΏΡΠΈΡ ΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΠ·ΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠ·Π°ΠΆΠ°, ΠΏΠ΅Π²Π°Ρ ΡΠ΅ΠΎΡΠΊΠ΅ Π ΡΡΠΈΡΠ΅, ΠΏΠΎΠ·Π½Π°Π²Π°Π»Π°Ρ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΠ³ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ° ΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½Π΅ Π΄ΡΡΠ΅. ΠΠ΄ 1919β1923. ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°Π²Π° Π³ΡΡΠΏΡ ΠΈΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΡΡΠ°. Π’ΡΠ°Π³ΠΈΡΠΊΠΎ Π΄ΠΎΠΆΠΈΠ²ΡΠ°Π²Π°ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠ° ΠΈ Π΄ΡΡΠ΅Π²Π½Π° ΡΠΌΠ΅ΡΠ΅Π½ΠΎΡΡ ΠΈΠ·ΡΠ°ΠΆΠ΅Π½ΠΈ ΡΡ Ρ ΡΠΈΠΊΠ»ΡΡΠΈΠΌΠ° βΠΠΎΠ±ΡΠ»ΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠ°Π±Π»ΠΈβ (1920) ΠΈ βΠΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°β (1924) ΠΈ Ρ ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠΈ βΠ¦ΡΠ½ΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊβ (1925). Π£ ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠΈ βΠΠ°Π»Π°Π΄Π° ΠΎ Π΄Π²Π°Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΡΠ΅ΡΡΠΎΡΠΈΡΠΈβ (1924), ΠΏΠΎΡΠ²Π΅ΡΠ΅Π½ΠΎΡ Π±Π°ΠΊΠΈΠ½ΡΠΊΠΈΠΌ ΠΊΠΎΠΌΠ΅ΡΠ°ΡΠΈΠΌΠ°, Π·Π±ΠΈΡΡΠΈ βΠ ΡΡ Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠ°β (1925) ΠΈ ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠΈ βΠΠ½Π° Π‘ΡΠ΅Π³ΠΈΠ½Π°β (1925), ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΡΡΡΠ΅ΠΌΠΈ Π΄Π° Π΄ΠΎΡΡΠΈΠ³Π½Π΅ βΠΊΠΎΠΌΡΠ½ΠΎΠΌ ΠΏΡΠΈΠΌΠΎΡΠ°Π½Ρ Π ΡΡβ, ΠΈΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΡΠ΅ΡΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΎΠΌ βΠ ΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π»Π°Π·Π΅ΡΠ΅β, βΠ·Π»Π°ΡΠ½Π΅ ΠΈΠ·Π±Π΅β.Π’Π΅ΠΌΠ°ΡΠΈΠΊΠ° ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Π°ΠΠΎΡΡΡΠ΅Ρ ΠΈ Π°ΡΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° Π½Π° ΠΏΠ°ΡΠΏΠ°ΡΡΡΡ, 1923ΠΠ· ΠΏΠΈΡΠ°ΠΌΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° 1911β1913 ΠΎΡΠ»ΠΈΠΊΠ°Π²Π° ΡΠ΅ ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Ρ ΡΠ°Π·Π²ΠΈΡΠΊΡ, ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ Π΄ΡΡ ΠΎΠ²Π½ΠΎ ΡΠ°Π·ΡΠ΅Π²Π°ΡΠ΅. Π‘Π²Π΅ ΡΠΎ, Π½Π°ΡΠ»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠ°Π· Ρ ΠΏΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΡ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ Π»ΠΈΡΠΈΠΊΠ΅ 1910β1913, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 60 ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° ΠΈ ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠ°. ΠΠ²Π΄Π΅ ΡΡ ΠΈΠ·ΡΠ°ΠΆΠ΅Π½ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΡΡΠ±Π°Π² ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΡΠ²Π΅ΠΌΡ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΠΌ, ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ, ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½ΠΈ. ΠΠ° ΡΠ°Ρ Π½Π°ΡΠΈΠ½, ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΎ ΠΏΠΎΠ±ΡΡΡΡΠ΅ ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ° ΠΎΠΊΠΎΠ»Π½Π° ΠΏΡΠΈΡΠΎΠ΄Π° (βΠΠ·Π°ΡΠΊΠ°Π½ Π½Π° ΡΠ΅Π·Π΅ΡΡ ΠΏΡΡΠΏΡΡΠ½Π° ΡΠ²Π΅ΡΠ»ΠΎΡΡ Π·ΠΎΡΠ΅β¦β, βΠΡΠ΅Π·Π°β, βΠΡΠΎΠ»Π΅ΡΠ½ΠΎ Π²Π΅ΡΠ΅β, βΠΠΎΡβ, βΠΠ·Π»Π°Π·Π°ΠΊ ΡΡΠ½ΡΠ°β, βΠΠ΅Π²Π° Π·ΠΈΠΌΠ° β ΡΠ°ΡΡΠ΅β¦β, βΠΠ²Π΅Π·Π΄Π΅β, βΠ’Π°ΠΌΠ½Π° ΠΌΠ°Π»Π° Π½ΠΎΡ, Π½Π΅ Π΄Π° Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΏΠΈΡΠ΅β¦β ΠΈ Π΄Ρ.).ΠΠ΄ ΠΏΡΠ²ΠΈΡ , ΠΏΠ°ΠΊ, ΡΡΠΈΡ ΠΎΠ²Π°, ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π·Π°Π²ΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΈ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ΄ ΡΠ°Π½ΡΠ°ΡΠ° 1914. ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΡΡΡΡ Ρ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠΈ (βΠΡΠ΅Π·Π°β, βΠΠΎΠ²Π°Ρβ ΠΈ Π΄Ρ). ΠΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ²Π΅Ρ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΈΡΠΈ, Π° Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½ΠΎ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ Ρ ΡΠ΅ΠΌΡ ΠΏΠΎΡΠΈΡΡ Π΄Π° Π·Π°ΡΠ·ΠΈΠΌΠ°ΡΡ Π±ΠΈΠ±Π»ΠΈΡΡΠΊΠΈ ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΡΠΈ ΠΈ Ρ ΡΠΈΡΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΠΌΠΎΡΠΈΠ²ΠΈ.ΠΠ° ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΡ 1916. ΠΈΠ·Π»Π°Π·ΠΈ ΠΈΠ· ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ΅ ΠΏΡΠ²Π° ΠΊΡΠΈΠ³Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° βΠ Π°Π΄ΡΠ½ΠΈΡΠ°β. Π£ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Ρ, ΡΠ°Π΄ΡΠΆΠΈΠ½ΠΈ Π²Π΅ΡΠ΅Π³ Π΄Π΅Π»Π° ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° (1910β1915) ΠΈ Ρ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄Π°Π±ΠΈΡΡ Π²ΠΈΠ΄ΠΈ ΡΠ΅ Π·Π°Π²ΠΈΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΎΠ΄ ΡΠ°ΡΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠ΅ΡΠ° ΠΈ ΡΠΊΡΡΠ° ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ΅.Π‘ΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²ΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° 1914β1917. ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΎ ΠΈ ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ²ΡΡΠ΅ΡΠ½ΠΎ (βΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π°β, βΠΠ΅Π³ΠΎΡΠΈΡβ, βΠ ΡΡβ, βΠΠ°ΡΡΠ° ΠΠΎΡΠ°Π΄Π½ΠΈΡΠ°β, βΠΡΠΊβ, βΠΡΡΡ-ΠΌΠ»Π°Π΄Π΅Π½Π°Ρβ, βΠΠ»Π°Π²Π΅ΡΠ½ΠΈΠ»ΠΎβ ΠΈ Π΄Ρ. ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅). Π£ ΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΏΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠ° ΠΊΠΎΠ½ΡΠ΅ΠΏΡΠΈΡΠ° ΡΠ²Π΅ΡΠ° ΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ°. ΠΡΠ½ΠΎΠ²Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΈΠ½ΡΠΏΠΈΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ βΠΈΠ·Π±Π°β (Π‘Π΅ΠΎΡΠΊΠ° Π΄ΡΠ²Π΅Π½Π° ΠΊΡΡΠ°), ΡΠ° ΡΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ Π°ΡΡΠΈΠ±ΡΡΠΈΠΌΠ°. Π£ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΈ βΠΡΡΡΠ΅Π²ΠΈ ΠΠ°ΡΠΈΡΠ΅β (1918), ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΏΠΈΡΠ΅: βΠΠ·Π±Π° ΠΏΡΠΎΡΡΠΎΡΡΠ΄Π½Π° β ΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΈΠΌΠ±ΠΎΠ» ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΈ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ° ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΡΠ²Π΅ΡΡ, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ ΡΠ°Π·ΡΠ°Π΄ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠΎΡ ΠΏΡΠ΅ ΡΠ΅Π³Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈ ΠΏΡΠ΅ΡΠΈ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ Π΄Π°Π»Π΅ΠΊΠΈ ΡΠ²Π΅Ρ ΠΏΠΎΡΡΠΈΠ½ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ΅Π±ΠΈ ΡΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΡΠ΅ΠΌ ΡΡΠ²Π°ΡΠΈ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΎΠ³ΡΠΈΡΡΠ°β. ΠΠ·Π±Π΅, ΠΎΠΊΡΡΠΆΠ΅Π½Π΅ Π΄Π²ΠΎΡΠΈΡΡΠΈΠΌΠ°, ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠ΅Π½Π΅ ΠΏΠ»ΠΎΡΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ ΠΏΡΡΡΠ° ΠΈ βΠΏΠΎΠ²Π΅Π·Π°Π½Π΅β ΡΠ΅Π΄Π½Π° Ρ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠΌ ΠΏΡΡΠ΅ΠΌ ΠΈΠ»ΠΈ ΡΡΠ°Π·ΠΎΠΌ, ΠΎΠ±ΡΠ°Π·ΡΡΡ ΡΠ΅Π»ΠΎ. Π ΡΠ΅Π»ΠΎ, ΠΎΠ³ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ΅Π½ΠΎ ΠΎΠΊΠΎΠ»ΠΈΡΠΎΠΌ (ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ ΠΏΡΡΡΠ°), Π·Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π° Π ΡΡΠΈΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΡΠ΅Π½Π° ΠΎΠ΄ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΠ° ΡΡΠΌΠ°ΠΌΠ° ΠΈ ΠΌΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°ΠΌΠ°.βΠΠ΅ Π²ΠΈΠ΄Π°ΡΡ ΠΊΠΎΠ½ΡΠ° ΠΈ ΠΊΡΠ°Ρ,Π’ΠΎΠ»ΡΠΊΠΎ ΡΠΈΠ½Ρ ΡΠΎΡΡΡ Π³Π»Π°Π·Π°β¦βΠΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ½ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ: βΠΠ°ΠΌΠΎΠ»ΠΈΠΎ Π±ΠΈΡ ΡΠΈΡΠ°ΠΎΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΡΠ²ΠΈΠΌ ΠΌΠΎΡΠΈΠΌ ΠΡΡΡΠΈΠΌΠ°, ΠΠΎΠΆΡΠΈΠΌ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ°ΠΌΠ° ΠΈ ΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π°ΠΌΠ°, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° Π½Π΅ΡΠ΅ΠΌΡ Π±Π°ΡΠΊΠΎΠ²ΠΈΡΠΎΠΌ Ρ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΠΈβ. Π₯Π΅ΡΠΎΡ Π»ΠΈΡΠΈΠΊΠ΅ ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ»ΠΈ βΠ·Π΅ΠΌΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π΄ΠΈΠΌΠΈβ, βΠ½Π° ΠΏΡΡΠΏΡΡΠ½ΠΎΡ Π·ΠΎΡΠΈβ, ΠΈ ΠΏΠΎΠΊΠ»Π°ΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½ΠΈ: βΠΠΎΡΠ° Π»ΠΈΡΠΈΠΊΠ°, β Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, β ΠΆΠΈΠ²ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΡΡΠ±Π°Π²ΡΡ, ΡΡΠ±Π°Π²ΡΡ ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½ΠΈ. ΠΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ΅ Π·Π°Π²ΠΈΡΠ°ΡΠ° β ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΌΠΎΠΌ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Ρβ.Π£ ΠΏΠΎΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΏΡΠ΅ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΡΠ΅, Π ΡΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎΠ»ΠΈΠΊΠ°: βΠ·Π°ΠΌΠΈΡΡΠ΅Π½Π° ΠΈ Π½Π΅ΠΆΠ½Π°β, ΡΠΌΠΈΡΠ΅Π½Π° ΠΈ Π±ΡΠ½ΡΠΎΠ²Π½Π°, Π½ΠΈΡΡΠ°Π²Π½Π° ΠΈ Π²Π΅ΡΠ΅Π»Π°. Π£ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠΈ βΠΠΈΡΠΈ ΡΠΈ Ρ ΠΌΠΎΠ³ Π±ΠΎΠ³Π° Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π°Π»Π°β¦β (1916), ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ Π·ΠΎΠ²Π΅ Π ΡΡΠΈΡΡ β βΠΏΡΠΈΠ½ΡΠ΅Π·Ρ ΠΏΠΎΡΠΏΠ°Π½Ρβ, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ βΠ½Π° ΠΌΠ°Π³Π»ΠΎΠ²ΠΈΡΠΎΠΌ Π±ΡΠ΄Ρβ, ΠΊΠ° βΠ²Π΅ΡΠ΅Π»ΠΎΡ Π²Π΅ΡΠΈβ, ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄Π° ΠΏΡΠΈΠ²ΡΠΆΠ΅Π½ ΠΎΠ½ ΡΠ°ΠΌ. Π£ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠΈ βΡΡΡΠΈ Ρ ΠΎΠΆΠ΅ΡΠ΅Π±Π°β¦β (1916) ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ Π±ΡΠΊΠ²Π°Π»Π½ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΡΡ β βΠΏΡΠ΅ΠΎΠ±ΡΠ°ΠΆΠ΅ΡΠ΅β Π ΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΊΡΠΎΠ· βΠΌΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΠΊΡΡΡβ, ΠΈ Π³ΡΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΡΠ°Ρ.Π Π½Π° Π·Π΅ΠΌΡΠΈ ΠΈ Π½Π° Π½Π΅Π±Ρ, ΠΎΠ½ ΡΡΠΏΡΠΎΡΡΡΠ°Π²ΡΠ° ΡΠ°ΠΌΠΎ Π΄ΠΎΠ±ΡΠ΅ ΠΈ Π·Π»Π΅, βΡΠΈΡΡΠ΅β ΠΈ βΠ½Π΅ΡΠΈΡΡΠ΅β. ΠΠ°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ Ρ ΠΠΎΠ³ΠΎΠΌ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ»ΡΠ³Π°ΠΌΠ°, Π½Π΅Π±Π΅ΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΈ Π·Π΅ΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΈΠΌ, ΠΊΠΎΠ΄ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° ΠΎΠ΄ 1914β1918. Π΄Π΅Π»ΡΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ° βΠ½Π΅ΡΠΈΡΡΠΎΡΠ°β: ΡΡΠΌΡΠΊΠ°, Π²ΠΎΠ΄Π΅Π½Π° ΠΈ Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΠ°. ΠΠ»Π° ΡΡΠ΄Π±ΠΈΠ½Π°, ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ, Π΄ΠΎΡΠ°ΠΊΠ»Π° ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½Π΅, ΠΈ ΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠΈΠ»Π° ΡΠ²ΠΎΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°Ρ Π½Π° ΡΠ΅Π½ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊ:βΠΠΈΡΠΈ ΡΠΈ Ρ ΠΌΠΎΠ³ Π±ΠΎΠ³Π° Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π°Π»Π°,Π ΡΡΠΈΡΠΎ, ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½ΠΎ ΠΌΠΎΡΠ°!Π’ΠΈ ΡΠΈ, ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ°ΡΠΎΠ±Π½ΠΈΡΠ°, Π΄Π°ΡΠΈΠ½Π΅ ΠΌΠ΅ΡΠΈΠ»Π°,Π Π±ΠΈΠΎ ΡΠ°ΠΌ, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΡΠΈΠ½Π°ΠΊ ΡΠ²ΠΎΡ, ΡΠ°.βΠΠ»ΠΈ ΠΈ Ρ ΡΠ΅, ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΠΎΠ½Π°ΡΠ½Π΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Ρ ΡΠΎ, Π΄Π° ΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΈ ΠΊΡΡΠ³ Π±ΠΈΡΠΈ ΡΠ°Π·ΠΎΡΠ΅Π½. ΠΠ΅ΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ°ΠΎ ΡΠ²Π΅ βΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠΎΠ΄Π±ΠΈΠ½ΠΎΠΌβ: Π·Π½Π°ΡΠΈ, ΡΡΠ΅Π±Π° Π΄Π° Π½Π°ΡΡΡΠΏΠΈ ΡΠ°ΠΊΠ²ΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ²ΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠΈ βΠ±ΡΠ°ΡΠ°β.ΠΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ΠΡΠ΅Π·Π° (1913)ΠΠ΅ΡΠ΅Π½ (1914)ΠΠ΅ΡΠΌΠ° ΠΎ ΠΊΠ΅ΡΡΡΠΈ (1915)ΠΠ°Π½Π³ΡΠΏ (1919)ΠΡΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΡ ΠΌΠ°Π½Π³ΡΠΏΠ° (1920)ΠΠ° ΡΠ°ΠΌ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅Π»Π° (1920)ΠΠΎΠ»ΠΈΡΠ²Π° Π·Π° ΡΠΌΡΠ»Π΅ (1920)ΠΠ΅ ΠΆΠ°Π»ΠΈΠΌ, Π½Π΅ Π·ΠΎΠ²Π΅ΠΌ, Π½Π΅ ΠΏΠ»Π°ΡΠ΅ΠΌ (1921)ΠΡΠ³Π°ΡΠΎΠ² (1921)ΠΠΈΡΠΌΠΎ ΠΌΠ°ΡΡΠΈ (1924)ΠΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° ΠΠΎΡΠΊΠ²Π° (1924)ΠΠΎ ΡΠ°ΠΌ, ΡΡΠ° ΡΠ°ΠΌ? (1925)ΠΠ½Π° Π‘ΡΠ΅Π³ΠΈΠ½Π° (1925)Π‘Π½Π΅ΠΆΠ½ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ΅ (1925)Π¦ΡΠ½ΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊ (1925)ΠΠ°ΡΠ°Π»ΠΎΠ²ΡΠ΅Π²ΠΎΠΌ ΠΏΡΡ (1925)ΠΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ°, Π΄ΡΡΠΆΠ΅, Π΄ΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ° (1925)Π’ΠΈ ΠΌΠ΅ Π½Π΅ Π²ΠΎΠ»ΠΈΡ (1925)ΠΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΠΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°1916:Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, Π Π°Π΄ΡΠ½ΠΈΡΠ°. β ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ³ΡΠ°Π΄: ΠΠ·Π΄Π°Π²Π°Ρ Π. Π. ΠΠ²Π΅ΡΡΠ°Π½ΠΎΠ²1918:Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΡΡΡ-ΠΌΠ»Π°Π΄Π΅Π½Π°Ρ. β ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΠ»Π°Π²Π΅ΡΠ½ΠΈΠ»ΠΎ. β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, Π Π°Π΄ΡΠ½ΠΈΡΠ°. β Π΄ΡΡΠ³ΠΎ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ΅ β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, Π‘Π΅ΠΎΡΠΊΠΈ ΡΠ°ΡΠΎΡΠ»ΠΎΠ². β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΡΠ΅ΠΎΠ±ΡΠ°ΠΆΠ΅ΡΠ΅. β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°1920:Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΠ»Π°Π²Π΅ΡΠ½ΠΈΠ»ΠΎ. β Π΄ΡΡΠ³ΠΎ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ΅ β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΡΡΡΠ΅Π²ΠΈ ΠΠ°ΡΠΈΡΠ΅. β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, Π ΡΡΠ΅ΡΠ°Ρ. - ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: ΠΡΡΠΈΠΎΠ½Π°Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, Π’ΡΠ΅ΡΡΠ°Π΄Π½ΠΈΡΠ°. - ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: ΠΠ»Π°ΠΊΠ‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, Π’ΡΠΈΠΏΡΠΈΡ . ΠΠΎΠ΅ΠΌΠ΅. β ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½: Π‘ΠΊΠΈΡΡΠ‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, Π ΠΎΡΡΠΈΡ ΠΈ ΠΠ½ΠΎΠ½ΠΈΡ. β ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½: Π‘ΠΊΠΈΡΡ1921:Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΡΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΡ Ρ ΡΠ»ΠΈΠ³Π°Π½Π°. β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, Π Π°ΠΆΠ°Π½ΠΈ ΠΊΠΎΡΠΈ. - ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: ΠΡΡΠΈΠΎΠ½Π°Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΡΠ΅ΠΎΠ±ΡΠ°ΠΆΠ΅ΡΠ΅. β Π΄ΡΡΠ³ΠΎ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ΅ β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: ΠΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΡΡΠΈΠ‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, Π’ΡΠ΅ΡΡΠ°Π΄Π½ΠΈΡΠ°. β Π΄ΡΡΠ³ΠΎ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ΅ β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: ΠΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΡΡΠΈΠ‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, Π Π°Π΄ΡΠ½ΠΈΡΠ°. β 3-Π΅ ΠΈΠ·Π΄. β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: ΠΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΡΡΠΈΠ‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΡΠ³Π°ΡΠΎΠ². β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: ΠΠΌΠ°ΠΆΠΈΠ½ΠΈΡΡΠΈ1922:Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΡΡΠΎΠ±ΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° // Π‘Π°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΎ ΠΎΠ±ΠΎΠ·ΡΠ΅Π½ΠΈΠ΅: Π§Π°ΡΠΎΠΏΠΈΡ Π½ΠΎΠ²ΠΎΠ³ ΡΠΈΠΏΠ° (ΠΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ β ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡ β ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ). β ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ³ΡΠ°Π΄: ΠΠ·Π΄Π°Π²Π°Ρ Β«ArsΒ». (ΠΡΠ²Π° ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ° Π°ΡΡΠΎΠ±ΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° Ρ Π ΡΡΠΈΡΠΈ Π·Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°).Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΡΠ³Π°ΡΠΎΠ². β Π΄ΡΡΠ³ΠΎ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ΅ β ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ³ΡΠ°Π΄: ΠΡΠ·Π΅Π²ΠΈΡΠ‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΡΠ³Π°ΡΠΎΠ². β ΡΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ΅ β ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½: Π ΡΡΠΊΠΎ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·Π°Π»Π½ΠΎ ΠΈΠ·Π΄Π°Π²Π°ΡΡΠ²ΠΎΠ‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½Π° Π΄Π΅Π»Π°. β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: ΠΠΎΡΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, Π‘Π°Π±ΡΠ°Π½Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΈ ΠΏΠΎΠ΅ΠΌΠ΅. - ΠΠΎΡΠΊΠ²Π° β Π’ΠΎΠΌ 1. β ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½S. Esenin, Confession dβun voyou. β Paris (ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΠ΄ Π½Π° ΡΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠΈ: Π€ΡΠ°Π½Ρ ΠΠ»Π΅Π½Ρ ΠΈ ΠΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ»Π°Π²ΡΠΊΠ°)1923:Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΊΠ°Π²Π³Π°ΡΠΈΡΠ΅. β ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½: ΠΠ·Π΄Π°Π²Π°Ρ Π. Π’. ΠΠ»Π°Π³ΠΎΠ².ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1924,Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°. β Π., 1924. β 44 Ρ.Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΠ΅ΡΠΌΠ΅ (1920β24). β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: ΠΡΡΠ³Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, Π ΡΡΠΈΡΠ° ΡΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠ°. β ΠΠ°ΠΊΡ: ΠΠ°ΠΊΠΈΠ½ΡΠΊΠΈ ΡΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊ1925:Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΠ΅ΠΌΡΠ° ΡΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠ°. β Π’ΠΈΡΠ»ΠΈΡ: Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΈ ΠΠ°Π²ΠΊΠ°Π·Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΠ΅ΡΠΌΠ° ΠΎ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡ ΠΎΠ΄Ρ. β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: ΠΠΎΡΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, Π Π ΡΡΠΈΡΠΈ ΠΈ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΡΠΈ. β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π½Π°Ρ Π ΠΎΡΡΠΈΡΠ‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΡΠ΅Π·ΠΈΠ½ ΡΠΈΡ. β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: ΠΠΎΡΠΈΠ·Π΄Π°Ρ, 1925. β 100 Ρ.Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅. β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: ΠΠ³ΠΎΠ½Π΅ΠΊ, 1925. β 44 Ρ.Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΠ΅ΡΡΠΈΠ΄ΡΠΊΠΈ ΠΌΠΎΡΠΈΠ²ΠΈ. β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π½Π°Ρ Π ΠΎΡΡΠΈΡΠΠ΅ΡΡΠ½Π°ΡΠΎΠ΄Π½Π΅Π‘. Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½, ΠΠ½Π° Π‘ΡΠ΅Π³ΠΈΠ½Π°. ΠΠΎΠ΅ΠΌΠ° / ΠΠ·Π΄Π°ΡΠ΅ Π½Π° 12 ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ° (ΡΡΡΠΊΠΈ, Π΅Π½Π³Π»Π΅ΡΠΊΠΈ, ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ, Π±ΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠΈ, ΠΌΠ°ΡΠ°ΡΡΠΊΠΈ, ΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ, Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈ, ΡΡΠΌΡΠ½ΡΠΊΠΈ, ΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½Π°ΡΠΊΠΈ, ΡΠ»ΠΎΠ²Π°ΡΠΊΠΈ, Ρ ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠΈ, ΡΠ΅ΡΠΊΠΈ). β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: Π¦Π΅Π½ΡΠ°Ρ ΠΊΡΠΈΠ³Π΅ ΠΠΠΠΠ, Π. Π. Π ΡΠ΄ΠΎΠΌΠΈΠ½ΠΎ, 2010ΠΡΡΠ³ΠΈ ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΡΠ. ΠΠΈΠ½ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠ°, ΠΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½. β Π.: ΠΠ³ΠΎΠ½Π΅ΠΊ, 1926. β 36 Ρ.Π. ΠΡΡ Π°ΡΠΈΠ½, ΠΠ»Π΅ Π·Π°Π±Π΅Π»Π΅ΡΠΊΠ΅. β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°, ΠΠΠ, 1927. β 20 Ρ.Π. ΠΠ°ΡΠΈΡΠ΅Π½Ρ ΠΎΡ, Π ΠΎΠΌΠ°Π½ Π±Π΅Π· Π»Π°ΠΆΠΈ. - Π.: 1928.Π. ΠΠ΅Π»ΠΎΡΡΠΎΠ², Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½. ΠΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π° Ρ ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΠ°. Π’ΠΎΠΌ 1. (1895β1920). β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: Π‘ΠΎΠ². Π ΠΎΡΡΠΈΡ, 1969.Π. ΠΠ΅Π»ΠΎΡΡΠΎΠ², Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½. ΠΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π° Ρ ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΠ°. Π’ΠΎΠΌ 2. (1921β1925). β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: Π‘ΠΎΠ². Π ΠΎΡΡΠΈΡ, 1970.ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ ΠΈ ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΎΡΡ. ΠΠ±ΠΎΡΠ½ΠΈΠΊ. β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: Π‘ΠΎΠ²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π½ΠΈΠΊ, 1975. β 406 Ρ.Π. ΠΠΏΠΈΡΠ°Π½ΠΎΠ² ΠΠ²ΠΎΠ±ΠΎΡ ΠΏΡΠΈ ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠ΅Π²ΠΎΡ ΡΠ²Π΅ΡΠ»ΠΎΡΡΠΈ. ΠΠΎΡ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ ΠΎ Π΄ΡΡ ΠΎΠ²Π½ΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΡ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΠ΅ Π‘Π΅ΡΠ³Π΅ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π° // ΠΡΠΈΠ»Π° Π³ΠΎΠ»ΡΠ±ΠΎΠ²Π° : ΠΠ»ΠΌΠ°Π½Π°Ρ . β 2007. β β 1. β Π‘. 50β79.Π. ΠΠ΅ΠΊΠΌΠ°Π½ΠΎΠ², Π. Π‘Π²Π΅ΡΠ΄Π»ΠΎΠ², Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½: ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°. β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: ΠΡΡΡΠ΅Ρ, Corpus. 2011. ISBN 978-5-271-34953-9.Π. Π. ΠΠ°ΡΡΠ΅Π½ΠΊΠΎ, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½: ΠΡΡ ΠΈ Π±Π΅ΡΠΏΡΡΠ΅. β ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: ΠΡΡΡΠ΅Ρ, 2012.Π‘Π΅ΡΠ³Π΅Ρ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½ / Π‘Π°ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ Π‘. ΠΡΡΠ°ΡΠ΅Π². ΠΠΎΡΠΊΠ²Π°: Π ΡΡΡΠΊiΠΉ ΠiΡΡ, ΠΠΈΠ·Π½Ρ ΠΈ ΠΌΡΡΠ»Ρ, β 736 Ρ., ΠΈΠ». β (Π ΡΡΡΠΊiΠΉ ΠiΡΡ Π² Π»ΠΈΡΠ°Ρ )12/7
Oskar DaviΔo TrgemTvrdi povezavantgarde design artists book books art neoavangarda signal signalism grupa kod novosadska vojvodjanska avangarda serbian yugoslavian zenit journal magazine surrealism nadrealizamOskar DaviΔo (Ε abac, 18. januar 1909 β Beograd, 30. septembar 1989) bio je srpski i jugoslovenski knjiΕΎevnik, najmlaΔi pesnik u krugu nadrealista. Prema reΔima istoriΔara knjiΕΎevnosti Jovana DeretiΔa, DaviΔo je svojim talentom, stvaralaΕ‘tvom i Ε‘irinom uticaja nadmaΕ‘io sve ostale knjiΕΎevnike nadrealisteRoΔen je 18. januara 1909. godine u Ε apcu, u jevrejskoj ΔinovniΔkoj porodici. Osnovnu Ε‘kolu uΔio je u Ε apcu, gimnaziju u Beogradu (Prva muΕ‘ka), gde je maturirao 1926. Prvu priΔu objavio je u beogradskoj reviji Nedeljne ilustracije 1923. godine. Sa ΔorΔem KostiΔem i ΔorΔem JovanoviΔem je izdavao listove Okno i Tragovi (tri sveske 1928 β 1929). Studirao je romanistiku u Parizu, na Sorboni (1926 β 1928) i na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gde je i diplomirao (1930). Objavio je Δetiri strane i tako dalje (1930), sa nadrealistiΔkim tekstovima. UΔestvuje u stvaranju almanaha NemoguΔe u kome saraΔuje i objavljuje pesmu Dijapazon noΔi, prozni tekst Paket udaljen od mene celom svojom daljinom i jedan crteΕΎ. Godine 1930. objavljuje prvu samostalnu poetsku prozu Anatomija (Ε‘tampanu u 60 primeraka).KraΔe vreme radi kao profesor knjiΕΎevnosti u Prvoj muΕ‘koj gimnaziji u Beogradu (1931). Postavljen je za suplenta gimnazije u Ε ibeniku, gde predaje srpski i francuski jezik. Zatim prelazi u BihaΔ, gde u drΕΎavnoj gimnaziji predaje francuski jezik od prvog do osmog razreda. Juna 1931. godine postaje jedan od izdavaΔa nove nadrealistiΔke revije Nadrealizam danas i ovde. Sa DuΕ‘anom MatiΔem i ΔorΔem KostiΔem objavljuje esej PoloΕΎaj nadrealizma u druΕ‘tvenom procesu.Robija i ratne godineKao Δlan KPJ, aktivno se ukljuΔuje u meΔuratni politiΔki ΕΎivot. Postaje sekretar Mesnog komiteta KPJ u BihaΔu, gde 1932. biva uhapΕ‘en i od Suda za zaΕ‘titu drΕΎave osuΔen na pet godina zatvora. Kaznu je odsluΕΎio u KPD Sremska Mitrovica. Od 1938. do poΔetka rata ΕΎivi prvo u Beogradu a zatim i u Zagrebu. U Δasopisu NaΕ‘a stvarnost, 1938. je objavio ciklus pesama Tri zida, Detinjstvo i Srbija. Zbirka Pesme, koju je objavio iste godine, zabranjena je zbog βteΕ‘ke povrede javnog moralaβ[2], a DaviΔo je uhapΕ‘en. SledeΔe godine saraΔuje u listu Ε½ivot i rad, i sa Ognjenom Pricom prevodi Budenbrokove Tomasa Mana.1940. biva iskljuΔen iz KPJ po odluci Agitpropa zbog saradnje u KrleΕΎinom PeΔatu, gde je pod pseudonimom S. KovaΔiΔ objavio ciklus pesama Hana i prevod Uzorane ledine Ε olohova (1939)[2]. PoΔetak Drugog svetskog rata, ga je zatekao u Splitu gde se bavio ilegalnim radom. Biva uhapΕ‘en i interniran u Borgo Val di Taro u Italiji (okrug Parma).[3] Iz Italije beΕΎi 1943, i preko Monte Gorgena stiΕΎe do Dalmacije. Stupa u redove Prve proleterske divizije, sa kojom prelazi Bosnu, Crnu Goru, SandΕΎak, Taru, Durmitor. Odatle je prebaΔen na Vis, gde je kraΔe vreme radio u Presbirou. Zatim je sa jedinicom, preko Valjeva, AranΔelovca, stigao u oktobru 1944. do Beograda, gde uΔestvuje u borbama za osloboΔenje grada. Po osloboΔenju, ukljuΔen je u grupu koja je osnovala TANJUG, a potom prelazi u Borbu i Glas. Putuje sa delegacijom pisaca po Bugarskoj sa Ivom AndriΔem, Radovanom ZogoviΔem i Anicom SaviΔ Rebac. Godine 1944, izabran je za prvog sekretara UdruΕΎenja knjiΕΎevnika Srbije.IzveΕ‘tava kao dopisnik sa suΔenja u Nirnbergu, a zatim boravi u GrΔkoj gde prati Markosove partizane. Posle toga napuΕ‘ta novinarstvo i bavi se iskljuΔivo knjiΕΎevnoΕ‘Δu. DoΕΎivljaje iz GrΔke opisaΔe 1947. u knjizi putopisa MeΔu Markosovim partizanima. Nakon Ε‘to se general Markos opredelio za Rezoluciju Informbiroa, knjiga je povuΔena iz prodaje[2]. Po filmski scenariju Majka Katina, koji je DaviΔo napisao po istoj knjizi, snimljen je film (u reΕΎiji Nikole PopoviΔa), koji je stavljen u βbunkerβ zbog nepromenjene jugoslovenske politike prema GrΔkoj[2].KnjiΕΎevni radRukopisi Oskara DaviΔa, ukljuΔujuΔi i rukopis romana Beton i svici za koji je dobio NIN-ovu nagradu.[4]Godine 1951, DaviΔo je izabran za dopisnog Δlana Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti. Iste godine objavljuje knjigu Poezija i otpori, koja predstavlja znaΔajnu raspravu i nagoveΕ‘taj novih shvatanja literature i njene uloge u socijalistiΔkom druΕ‘tvu [2]. SledeΔe godine objavljuje roman Pesma, koji govori o ΕΎivotu u okupiranom Beogradu za vreme rata. Kroz lik MiΔe, glavnog lika romana, DaviΔo ispituje moralne dileme revolucije i probleme partijske discipline. NagraΔen, roman je preveden na veΔi broj stranih jezika (nemaΔki, poljski, engleski, maΔarski, albanski, slovaΔki, ruski...). DaviΔo je bio jedan od urednika Δasopisa Nova misao (1953 β 1954). Godine 1955. jedan je od osnivaΔa i zatim dugogodiΕ‘nji urednik Δasopisa Delo (sa Antonijem IsakoviΔem i Aleksandrom VuΔom. Za roman Beton i svici dobija 1956. godine svoju prvu NIN-ovu nagradu. U narednim godinama je objavio roman Radni naslov beskraja (1958), a zatim i knjige pesama Tropi i Kairos naredne godine. Za celokupno pesniΕ‘tvo je 1959. dobio Zmajevu nagradu. U jeku kolonijalnog oslobaΔanja, DaviΔo putuje po Africi, nakon Δega objavljuje knjigu putopisa Crno na belo (1962). Iste godine izlaze i roman Generalbas i knjiga eseja Notes. U periodu od 1962. pa do 1972, objavljuje ciklus od pet romana pod naslovom Robije.Stranica rukopisa Beton i svici sa njegovim beleΕ‘kama.[4]DaviΔo je saraΔivao u mnogim listovima i Δasopisima, u kojima je objavnjivao tekstove: NaΕ‘a knjiΕΎevnost, SvedoΔanstva, Delo, Nin, Telegram, Vidici, Novi ΕΎivot, Polja, Forum, Borba, Bagdala, Politika. U biblioteci Srpska knjiΕΎevnost u sto knjiga (Matica srpska i Srpska knjiΕΎevna zadruga), 84. knjiga izabranih pesama je posveΔena stvaralaΕ‘tvu DaviΔa. U Srpskoj i hrvatskoj poeziji dvadesetog veka: antologija, prireΔivaΔ Predrag Palavestra je opisao DaviΔa kao βneobuzdanog, senzualanog i buΔnog, pesnika jake imaginacije i velike ekspresivne snage sklonog pesniΔkoj igri i eksperimentuβ[2].Za roman Gladi, DaviΔo je dobio 1964. po drugi put Ninovu nagradu, a sledeΔe godine joΕ‘ jednom za roman Tajne, postavΕ‘i tako jedini trostruki laureat ove znaΔajne knjiΕΎevne nagrade. Godine 1968. objavljuje poemu Trg eM. Naredne godine, u zajedniΔkom izdanju βProsveteβ iz Beograda i sarajevske βSvjetlostiβ, izaΕ‘le su iz Ε‘tampe Sabrana dela Oskara DaviΔa u dvadeset knjiga.Godine 1980, DaviΔo sa porodicom napuΕ‘ta Beograd i prelazi u Sarajevo, gde osniva i ureΔuje Δasopis Dalje. Iste godine, izdavaΔko preduzeΔe βNolitβ je objavilo ciklus Robije u pet knjiga, a Δetiri izdavaΔke kuΔe (βProsvetaβ, βMladostβ, βPobjedaβ, βSvjetlostβ) su objavile DaviΔovo pesniΔko delo u osam knjiga, pod nazivom Izabrana poezija. U Zagrebu se pojavljuje novi DaviΔov roman Gospodar Zaborava. Imenovan je i za Δlana Saveta federacije. Godine 1983, DaviΔo se vratio u Beograd. Predaje sarajevskom βOsloboΔenjuβ rukopis prvog dela romansirane autobiografije Po zanimanju samoubica. Rukopis drugog dela, pod nazivom Po zanimanju izdajnik, nestao je u ratom zahvaΔenom Sarajevu. U poslednjim godinama objavljuje nekoliko knjiga poezije: DvojeziΔna noΔ, Svetlaci nesliΔni sebi, MitoloΕ‘ki zverinjak smrti, Pesmice: a diftong se obesio i Ridaji nad sudbinom u magli.Umro je u Beogradu 30. septembra 1989. godine i sahranjen je u Aleji zasluΕΎnih graΔana na Novom groblju.Dela Oskara DaviΔa su prevedena na veΔi broj stranih jezika: albanski, arapski, bugarski, ΔeΕ‘ki, engleski, esperanto, francuski, holandski, maΔarski, nemaΔki, poljski, rumunski, ruski, slovaΔki, slovenaΔki, italijanski, turski[2].DaviΔo je objavljivao i pod sledeΔim presudonimima: O. DavidoviΔ, S. KovaΔiΔ, S. NikoliΔ, Vlada BarbuloviΔ.O DaviΔovoj poezijiSocijalna poezijaPesme (1938)Najpotpuniji izraz DaviΔo je dostigao u socijalnoj fazi, kada je nadrealistiΔka pesniΔka iskustva stavio u sluΕΎbu revolucionarne angaΕΎovanosti[1]. βDaviΔo je siΕ‘ao sa Olimpa nadrealizma u socijalnu poezijuβ, napisao je jedan kritiΔar s levice povodom izlaska njegove knjige Pesme (1938). Bila je to, meΔutim, sasvim osobena socijalna poezija, puna maΕ‘tovitih slika, verbalnog humora, igri reΔima, erotike. Iako s neutralnim naslovom, ova zbirka je, kao i sve naredne, tematski kompaktna. U pet ciklusa, kao u pet pevanja, pesnik je dao svoju duhovnu autobiografiju, lirsku povest svojih traganja od snova detinjstva, preko nemira i poraza mladosti, do otkrivanja istinskih vrednosti, ljubavi i revolucije, kojima se pesnik bezuslovno predaje. NajsnaΕΎniji je prvi ciklus, Detinjstvo, u stvari mali humorno - realistiΔki ep sastavljen od Ε‘esnaest kratkih pesama ispevanih u humorno - ironiΔnom tonu i u slobodnom stihu s neΔim od naivnosti i razigranosti deΔje poezije[1].Dve naredne pesniΔke zbirke neposredno se nadovezuju na ovu, razvijajuΔi svaka jednu od dve osnovne teme do kojih nas ona dovodi: Hana (1939) ljubavnu temu, a ViΕ‘nja za zidom (1951) temu revolucije, tako da one s njome Δine osobenu celinu, pesniΔki triptihon, lirsku trilogiju.ViΕ‘nja za zidom (1937 β 1950)Prkosni i buntovni DaviΔov duh progovara u ViΕ‘nji za zidom[1]. Nastala izmeΔu 1937. i 1950. poezija te zbirke sva je proΕΎeta svojim burnim vremenom: ona je revolucionarno-socijalna, rodoljubiva i slobodarska. To je u neku ruku pesniΔka istorija revolucionarnog pokreta u Srbiji, od Svetozara MarkoviΔa do narodne revolucije, epopeja buntovne Srbije, u kojoj se borbeni slobodarski patos, srodan jakΕ‘iΔevskom romantiΔarskom rodoljublju, spaja s komunistiΔkom ideologijom i modernim pesniΔkim izrazom[1].Zrenjanin (1949)Na istim idejnim i stilskim pretpostavkama zasniva se revolucionarna poema Zrenjanin, o ΕΎivotu i smrti narodnog heroja Ε½arka Zrenjanina, pisana u herojsko-patetiΔnom tonu i sa starim nadrealistiΔkim slobodama u slici i izrazu. Vrhunac tog pravca pevanja donosi velika poema Δovekov Δovek (1953), dramski uzavrela, βΔavolja lirika nenapisanih drama,β kako ju je pesnik nazvao. Ona je sva u grΔu obraΔuna i samoobraΔuna s revolucionarstvom kao verom, s dogmatskim stegama Ε‘to ometaju spontano ispoljavanje ljudskosti. Bez lakoΔe i raspevanosti ranijih pesama, ona je data oratorijumski, sva u ponesenom ekstatiΔnom raspoloΕΎenju[1].Ljubavna lirikaU DaviΔovoj ljubavnoj lirici nema ni traga od sentimentalnosti niti od metafiziΔkih implikacija svojstvenih naΕ‘oj poeziji od romantizma do ekspresionizma[1]. Pesnik je sav u vlasti Δulnog i erotskog, fasciniran ΕΎenom i ΕΎenskoΕ‘Δu kao svemoΔnim naΔelom ploΔenja i raΔanja, pred kojim padaju svi moralni i socijalni obziri. Hana je vrhunac te ponesene i raspevane poezije Δula[1]. Njena junakinja je devojka iz grada. Pesnik je susreΔe u bakalnici, ambijentu koji je po sebi nepoetiΔan, i poistoveΔuje je sa svetom rastinja Ε‘to je okruΕΎuje. Drugi junak, zaljubljeni pesnik, graΔen je po modelima iz tadaΕ‘nje socijalne literature. On potiΔe iz niΕΎih, prezrenih slojeva, βod gorkih nigde nikoviΔaβ. Novina knjige nije samo u ambijentu i ljubavnim protagonistima nego i u raskoΕ‘nom bogatstvu slika, u smelosti asocijacija i u neobiΔnom zvukovnom rasprskavanju[1].Knjige poezijePosle Δovekova Δoveka (1953), DaviΔo je objavio preko deset knjiga poezije, meΔu kojima : Nenastanjene oΔi (1954), Flora (1955), Kairos (1959), Tropi (1959), Trg eM (1968), Telo telu (1975) i dr. U njima su vidljiva neka od svojstava njegove lirike iz socijalnog razdoblja, uzavrela oseΔajnost, barokno obilje slika, bizarne asocijacije, raskoΕ‘no bogatstvo metaforike, ali tu nema onog Ε‘to je raniju liriku Δinilo privlaΔnom, nema lakoΔe izraza, brzine stiha, naglaΕ‘ene auditivnosti. To je ponajpre poezija slika, poezija bezglasne vizuelnosti, teΕ‘ka, nejasna, nekomunikativna i zbog toga neprihvaΔena kod Δitalaca i nedovoljno shvaΔena u kritici[1].Prozni pisacDaviΔo kao prozni pisac razvio se u ratu i nakon rata. Objavio je najpre ratni dnevnik MeΔu Markosovim partizanima (1947) a zatim viΕ‘e knjiga putopisne, esejistiΔke i polemiΔke proze, deset romana i zbirku pripovetka NeΕΎne priΔe (1984). U romanima, koji su, uz poeziju, najznaΔajniji deo njegovog opusa, prikazao je revolucionarni pokret izmeΔu dva rata (romani o tamnovanju komunista: Δutnje, 1963; Gladi, 1963; Tajne, 1964; i Bekstva, 1966), okupacijske prilike i NOB (Pesma, 1952; Gospodar zaborava, 1981) i posleratnu izgradnju (Beton i svici, 1956; Radni naslov beskraja, 1958). Svima je zajedniΔko to Ε‘to govore o raΔanju novog sveta i o novom Δoveku, borcu i graditelju. Njegovi junaci su fanatiΔni privrΕΎenici revolucije i ujedno snaΕΎne, impulsivne liΔnosti, pune ΕΎivotne energije, veliki, nezasiti ljubavnici[1].Roman Pesma (1952)U Pesmi, prvom i najboljem DaviΔovom romanu[1], ta dva momenta, stav i ΕΎivot, revolucija i ljubav, meΔusobno su sukobljena. Od svih romansijera pedesetih godina DaviΔo najviΕ‘e eksperimentiΕ‘e. U Pesmi ta teΕΎnja ograniΔava se uglavnom na srediΕ‘nji lik mladog komuniste MiΔe RanoviΔa, dok u kasnijim romanima ona zahvata sve likove i sve nivoe romaneskne strukture. Tehnika romana toka svesti dopunjuje se postupkom koji DaviΔo naziva βdramaturgijom unutraΕ‘njeg ΕΎivotaβ. Pisac uzima jedan trenutak svesti i od njega polazi u projekciji spoljnih zbivanja, pri Δemu se iznosi ne samo ono Ε‘to se odista odigralo ili se odigrava nego i ono Ε‘to se moglo dogoditi da su stvari iΕ‘le drugim tokom (npr. kad u Radnom naslovu beskraja na terevenkama bivΕ‘ih boraca uΔestvuju i njihovi mrtvi drugovi). Iako su DaviΔova istraΕΎivanja znaΔajna i zanimljiva, istinska snaga njegovih romana nije ipak u nadstvarnom niti eksperimentalnom i hipotetiΔkom, nego pre svega u realizmu i poeziji[1].Nagrade i odlikovanjaDobitnik je velikog broj knjiΕΎevnih nagrada, izmeΔu ostalih:Nagrada Ministarstva prosvete Narodne republike Srbije, za pesmu Spomen na tamnovanje Svetozara MarkoviΔa (1947).Nagrada Komiteta za kulturu i umetnost Vlade FNRJ, za knjigu MeΔu Markosovim partizanima (1948).Nagrada Vlade FNRJ, za poemu Zrenjanin (1948).Nagrada Saveza knjiΕΎevnika, za roman Pesma (1952).Oktobarska nagrada grada Beograda, za roman Radni naslov beskraja (1958).Zmajeva nagrada, za celokupno pesniΔko delo (1959).NIN-ova nagrada za najbolji roman godine, trostruki laureat: za roman Beton i svici (1956), za roman Gladi (1963) i za roman Tajne (1963).Sedmojulska nagrada, za ΕΎivotno delo (1970).Nagrada AVNOJ-a, za pesniΔki ubedljivo i originalno delo (1970).Nagrada Branko MiljkoviΔ, za ProΔitani jezik (1972).Vjesnikova knjiΕΎevna nagrada βIvan Goran KovaΔiΔβ, za knjigu eseja Rituali umiranja jezika (1976).Nagrada βAleksa Ε antiΔβ, za zbirku Telo telu (1976).Disova nagrada, za trajni doprinos pesniΕ‘tvu na srpskom jeziku (1972).NjegoΕ‘eva nagrada, za knjigu poezije ReΔi na delu (1978).Nagrada ΕΎeljezare Sisak, za zbirku pripovedaka NeΕΎne priΔe (1985).Goranov vijenac, za zbirku pesama Svetlaci nesliΔni sebi (1987).Plaketa βRisto RatkoviΔβ, za ΕΎivotno delo (1989).Odlikovan je Ordenom junaka socijalistiΔkog rada (17. januara 1979) i Ordenom zasluga za narod sa zlatnim vencem (povodom Ε‘ezdesetogodiΕ‘njice ΕΎivota), a nosilac je i Partizanske spomenice 1941.Borbina knjiΕΎevna nagrada βOskar DaviΔoβDnevnik Borba je 1998. godine ustanovila knjiΕΎevnu nagradu βOskar DaviΔoβ za najbolju knjigu prvi put objavljenu u prethodnoj godini, koja je obuhvatala sve ΕΎanrove i meΔuΕΎanrove. Nagrada je dodeljivana svake godine na Dan Borbe, 19. februara. Poslednji put je dodeljena 2003. godine.Laureati:Miroljub TodoroviΔ, za zbirku pesama Zvezdana Mistrija, 1998.Dragan JovanoviΔ Danilov, za zbirku pesama Alkoholi s juga, 1999.Miro VuksanoviΔ, za roman-azbuΔnik Semolj gora, 2000.Darko PejoviΔ, za roman UporiΕ‘te, 2001.Vito MarkoviΔ, za zbirku pesama NoΔi i odsjaji, 2002.DelaPoezija:Tragovi, 1928.Δetiri strane sveta i tako dalje, 1930.Anatomija, 1930.Pesme (Detinjstvo, Mladost, Brodolom, Ljubav, Nemir), 1938.Zrenjanin, 1949.ViΕ‘nja za zidom, 1950.Hana, 1951.Δovekov Δovek, 1953.Nastanjene oΔi, 1954.Flora, 1955.Kairos, 1959.Tropi, 1959.Snimci, 1963.Trg Em, 1968.ProΔitani jezik, 1972.Strip stop (sa Predragom NeΕ‘koviΔem), 1973.Telo telu, 1975.Veverice-leptiri ili nadopis obojenog ΕΎbunja, 1976.ReΔi na delu, 1977.Misterija dana, 1979.Trema smrti, 1982.Gladni stoliv, 1983.ΔaΔka sveska seΔanja, 1985.Mali oglasi smrti, 1986.DvojeziΔna noΔ, 1987.MitoloΕ‘ki zverinjak smrti, 1987.Svetlaci nesliΔni sebi, 1987.Pesmice: a diftong se obesio, 1988.Ridaji nad sudbinom u magli, 1988.Prva ruka (posthumno), 1999.Detinjstvo i druge pesme (posthumno), 2006.Krov oluje (posthumno, povodom stogodiΕ‘njice roΔenja), 2008.Romani:Pesma, 1952.Beton i svici, 1955.Radni naslov beskraja, 1958.Generalbas, 1962.Δutnje, 1963.Gladi, 1963.Tajne, 1964.Bekstva, 1966.ZaviΔaji, 1971.Gospodar zaborava, 1980.Memoari:Po zanimanju samoubica, 1988.Eseji i knjiΕΎevno-kritiΔki tekstovi:PoloΕΎaj nadrealizma u druΕ‘tvenom procesu, 1932.Poezija i otpori, 1952.Pre podne, 1960.Notes, 1969.Pristojnosti, 1969.Novine nevino, 1969.Poezija, otpori i neotpori, 1969.Rituali umiranja jezika, 1971.Pod-tekst, 1979.Pod-seΔanja, 1981.Kratka proza:NeΕΎne priΔe, 1984.Putopisi:MeΔu Markosovim partizanima, 1947.Crno na belo, 1962.Polemike:Procesi, 1983.Polemika i dalje, 1986.Drame:Ljubav u Δetiri usne, 1956.Mesije Mesijah oh, 1986.Filmski scenario:Majka Katina, 1947.Do pobede, 1948.DeΔak Mita, 1950.Poslednji dan, 1951.Prevodi:Sa nemaΔkog: Tomas Man, Budenbrokovi, (sa Ognjenom Pricom), 1939.Sa ruskog: Nikolaj NikolajeviΔ Mihajlov, Prirodna bogatstva Sovjetske unije (sa D. Klepac), 1940; Mihail Ε olohov, Uzorana ledina, 1968; Bela Ahmadulina, Groznica, 1968; Jevgenij AleksandroviΔ JevtuΕ‘enko, Izabrane pesme (sa grupom autora), 1973.Rukopis druge knjige romansirane autobiografije Po zanimanju izdajnik nestao je u ratnom Sarajevu.Sabrana dela Oskara DaviΔa u dvadeset knjiga su u zajedniΔkom izdanju objavili beogradska βProsvetaβ i βSvjetlostβ iz Sarajeva 1969. godine. βNolitβ je 1979. godine izdao ciklus romana Robije: Gladi, Δutnje, Tajne, Bekstva, ZaviΔaji. Izabranu poeziju su u osam knjiga 1979. godine u zajedniΔkom izdanju objavili βProsvetaβ Beograd, βMladostβ Zagreb, βPobjedaβ Titograd i βSvjetlostβ Sarajevo.Avangardna viΕ‘emedijska umetnica i nekadaΕ‘nja profesorka Akademije umetnosti u Novom Sadu Bogdanka PoznanoviΔ, prva u bivΕ‘oj Jugoslaviji koja je u nastavni proces uvela video...ZavrΕ‘ila je Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu 1956. godine u klasi profesora Mila MilunoviΔa. Bila je jedan od osnivaΔa i urednika na Tribini mladih i `Poljima`. Radila je kao profesor Akademije umetnosti u Novom Sadu. Osnovala je Vizuelni studio za intermedijalna istraΕΎivanja i prva je u bivΕ‘oj Jugoslaviji uvela u nastavni proces video-umetnostKao stipendista Ministarstva inostranih poslova Italije boravila je Ε‘est meseci (1968/69) u Firenci i Rimu a na tromeseΔnoj specijalizaciji (1977) u Istorijskom arhivu savremene umetnosti u Veneciji. Predavanja sa video-projekcijama drΕΎala je u Ferari (1984) i bila gostujuΔi profesor na Univerzitetu za savremenu umetnost (DAMS) u Bolonji (1985).Zajedno sa svojim suprugom Dejanom PoznanoviΔem, ranih pedesetih godina XX veka, uΔestvovala je u osnivanju Tribine mladih u Novom Sadu i bila saradnik prve redakcije ove kulturne institucije tokom 1954. i 1955 godine. U to vreme nastaju njeni kontakti sa predratnim avangardistima i posleratnim modernistima u knjiΕΎevnosti Oskarom DaviΔom, DuΕ‘anom MatiΔem, Markom RistiΔem, Milanom Dedincem te Vaskom Popom, Radomirom KonstantinoviΔem, Borom ΔosiΔem.Posebno je bio vaΕΎan njen kontakt sa Miroslavom KrleΕΎom. U periodu od 1956. i 1957. godine, kao urednica izloΕΎbenog salona, priredila je izloΕΎbe Petra Lubarde, PeΔe MilosavljeviΔa, Nedeljka GvozdenoviΔa i drugih. Sa Juditom Ε algom, Biljanom TomiΔ i Zvonkom MakoviΔem radila je na programu Likovnog Salona Tribine mladih tokom kasnih Ε‘ezdesetih. Bila je uΔesnik alternativne umetniΔke scene sedamdesetih u Novom Sadu i blisko saraΔivala sa Ε½elimirom Ε½ilnikom, Vujicom ReΕ‘inom TuciΔem, Katalin Ladik, Slobodanom TiΕ‘mom, Miroslavom MandiΔem, Δedom DrΔom, Slavkom BogdanoviΔem... TakoΔe, u toku svoga umetniΔkog delovanja, Bogdanka PoznanoviΔ, sa svojim suprugom Dejanom, uspostavila je brojne veze i prijateljstva sa umetnicima, piscima, intelektualcima sa prostora nekadaΕ‘nje Jugoslavije: AndraΕΎ Ε alamun, Taras Kermauner, Marko PogaΔnik, David Nez, Franci ZagoriΔnik, NuΕ‘a i SreΔo Dragan, Vlado Gotovac, Milica NikoliΔ...Njen umetniΔki rad se odvijao od modernistiΔkog slikarstva bliskog apstrakciji i modernog grafiΔkog dizajna preko istraΕΎivanja u kontekstu enformela do postslikarskih praksi: vizuelne poezije, konceptualne umetnosti, nove umetniΔke prakse, istraΕΎivanja komunikacija i novih medija, video umetnosti... PoΔev od 1955. godine, izlagala je na mnogobrojnim izloΕΎbama u zemlji i inostranstvu.Dvadeset godina svog rada je posvetila profesorskoj karijeri na novosadskoj akademiji gde je prvi put na prostoru cele Jugoslavije uspostavila predmet interdisciplinarnih istraΕΎivanja.Godine 2012, Muzej savremene umetnosti Vojvodine (Novi Sad), u koprodukciji sa Institutom za istraΕΎivanje avangarde (Zagreb) i ORION ART (Beograd) izdao je monografiju MiΕ‘ka Ε uvakoviΔa `Bogdanka i Dejan PoznanoviΔ β umetnost, mediji i aktivizam na kraju moderne`.U okviru festivala Videomedeja dodeljuje se nagrada `Bogdanka PoznanoviΔ` za najbolju instalaciju, nastup uΕΎivo, objekat ili url projekat, a Centar za nove medije Kuda.org pokrenuo je dugoroΔan projekat Δuvanja i promovisanje legata `Bogdanke i Dejana PoznanoviΔa` koji obuhvata ekskluzivne i raritetne materijale (knjige, kataloge, fotokopije) iz njihove liΔne biblioteke koji do sada nisu bili dostupni javnosti.13/0
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
BeleΕ‘ka prevodioca Doista je za Δudo kako da nitko od naΕ‘i ljudi ovaj slavni spis ne prevede na naΕ‘ jezik, prem da je vredan i prevredan, i u kratko viΕ‘e sadrΕΎava u sebi nego li sve Ε‘to se u ovoj struci nalazi o nama Jugoslavjanima u Ami-Bue-a, Siprijen-Robera, Depre-a i u ostalih; a ne samo radi toga Ε‘to ga napisa Δovek valjan, oΔevidac i potpuno kadar za rasudu naΕ‘ih odnoΕ‘enja, nego i radi toga Ε‘to je pisan po nalogu tadaΕ‘njega ministarstva u Francuskoj, i Ε‘to ga je spisatelj Δitao u javnoj sednici najvaΕΎnijeg druΕ‘tva uΔenog na svetu, u koju sednicu bio je takoΔer pozvan tadaΕ‘nji ministar otomanske porte ReΕ‘id-paΕ‘a sa svojom svitom, koji sve ove istine moraΕ‘e progutati. Ε to se Turci malo brinu za knjige a osobito za kaurske, znade svatko, ama od naΕ‘ih da nitko ovo ne prevede, Ε‘teta je velika za Slavjanstvo u opΔe a za nas napose, doΔim se prevodilo i prevelo kojeΕ‘ta. NemaΔki prevod imade od X. Rota 1846. Mislim da sam ovim prevodom uΔinio stvar ne izliΕ‘nu. Za vernost prevoda ja sam jemac; ako li bi kome bilo gdegod Ε‘to nejasno, neka me izvini, pomisliv, koliko je teΕ‘ko prevoditi iz izobraΕΎenih jezika na naΕ‘; a Ε‘to se sada istom ovi spis moΕΎe poslati na videlo, nisam ja kriv, jer mi pre ne dopade u ruke β a bolje ikada nego nikada. Evo ovo se pisalo 1842. g pa je sad istina, i potvrdilo se i obistinilo ΕΎaliboΕΎe suviΕ‘e, nego neΕ‘to se rumeni na istoku kao da je zora, biΔe dana! Preveo Vinko PaceliΔ Predgovor Mal Ε‘to βpitanje istoΔnoβ pre dve godine dana neporemeti mir Evrope. Sa dva ugovora, na koja se Francuska takoΔer mora da potuΕΎi, reΕ‘enje ovog vaΕΎnog pitanja nije svrΕ‘eno, nego samo odgoΔeno. Kad se udeΕ‘avala sudbina mnogobrojnih HriΕ‘Δanskih naroda, koji onuda ΕΎive β i to bez njih β nije se tu ni malo marilo za ona prava, kojima su oni to stekli da se vlade za njih pobrinu, niti se mislilo da njima moΕΎe biti suΔeno, te Δe oni zadaΔu svoju i sami dovrΕ‘iti. Kadgod se zametne govor o buduΔnosti ove krasne ali za sada nesretne zemlje, sve ljudi misle, da Δe nju kao plen podeliti na komade Rusija, Anglija i Austrija. Pametniji, koji misle da ova deoba mimoiΔi nemoΕΎe, pitaju da Ε‘ta li Δe zapasti Franciji. A nitko se i ne usuΔuje pomisliti: da bi jednom istoΔni HriΕ‘Δani mogli biti sami svoji i staviti se u broj naroda slobodni i nezavisni. Nama se ΔinjaΕ‘e, da je reΕ‘enje istoΔnog pitanja samo ovako moguΔe i to na skoro β da bi odolelo velikim potrebama ΔoveΔnosti i prosvete β i da bi se tako izbeglo sramno raskomadanje Poljske. Koliko je ugnjetujuΔa politika turska istoΔne HriΕ‘Δane kroz tolika stoleΔa udaljivala od ostale Evrope, ipak oni ne ostaΕ‘e sasvim tuΔi naspram pokreta onijeh misli kojima se ostarela Evropa podmladila. Napredovanje parobroΔenja, β osvojenje VlaΕ‘ke, Moldavije, Srbije i GrΔke β veliki rat na Misir β uzeΔe Algira β sve to nauΔi Muslomane da Δe se oni odsada raΔuniti sa HriΕ‘Δanima. Evropska diplomacija umeΕ‘ala se je sve malo po malo u upravljanje sviju poslova na istoku; ali poslednji dogaΔaji u Siriji posvedoΔiΕ‘e da ovo umeΕ‘avanje ne Δe biti svakad probitaΔno. Sirija zaista nije pristala na one naredbe, koje njojzi Anglezi po slabosti naΕ‘e politike g. 1840. nakaniΕ‘e da nametnu StraΕ‘an nered besni oko Libana. Ustanak HriΕ‘Δana u Siriji uniΕ‘tuje dan po dan uspeh one kratke pobede, kojoj uzrok bijaΕ‘e pozvanje Francuske flote kuΔi u nevreme. A pre godinu dana malΕ‘to ne postrada sa jednog ustanka u srdcu Turske Bugarska, i to sve na oΔigled preteΔoj Rusiji i Austriji. Samo nekoliko puΕ‘aka viΕ‘e β pa bi bila kod San-Ε½an-d'Akra zlo udeΕ‘ena vatra buknula uzduΕΎ Dunava. UplaΕ‘eni Muslumani jedva imaΕ‘e kad da pozovu u pomoΔ Δete Arbanaske, koje svu pokrajinu popaliΕ‘e i okrviΕ‘e. Sad vlada grobna tiΕ‘ina po onim krasnim dolinama, gde nekoliko milijona HriΕ‘Δana izgleda sa nestrpljivim pregnuΔem Δas kad Δe izbaviti svoju zemlju i veru. To je ona po Evropi slabo poznata zemlja, koju da razvidim, pre nekoliko meseci bi mi naloΕΎeno. Bilo je za nas od koristi da znamo, eda li imade u HriΕ‘Δanima istoΔnim klica za narod nezavisan, i da li bi mogla naΕ‘a politika danas sutra da njih uspeΕ‘no zaΕ‘titi njihovom narodnoΕ‘Δu protiv preuzetnosti oni vladara, za koje se misli, da su prisiljeni okruΕΎavati se (s'arroadir) o tuΔem troΕ‘ku. Marljivo ispitivanje one zemlje dopusti nam, da se tome moΕΎemo nadati. Ja sam je proΕ‘ao svukoliku, od varoΕ‘i do varoΕ‘i, od sela do sela, od Beograda do Carigrada, pohodio sve paΕ‘e, sve vladike GrΔke i Bugarske; zapitkivao sam sve znatnije ljude one zemlje. Izvestie, koe evo sada objavljujem, pokazuje na kratko pravo stanje tamoΕ‘njih stvari; a namera mu je da dokaΕΎe, da Francuska politika iziskuje: potpomagati, da se naΔini jedan slobodan narod HriΕ‘Δanski u Turskoj kao GrΔka kraljevina, i razreΕ‘iti tako najteΕΎu zagonetku naΕ‘eg doba bez naruΕ‘enja mira po ostalome svetu Dosta je: ako hoΔemo a ono pazimo. U Parizu 23. Junija 1842. Izvestije o druΕ‘tvenom stanju stanovniΕ‘tva u evropskoj Turskoj OpΔa razsmatranja Nema zemlje, koja je u danaΕ‘nje doba viΕ‘e zanimiva za ispitivanje od Evropske Turske. DrΕΎavnici, Filozofi, ekonomiste mogu viΕ‘e da nauΔe u njojzi nego poete, koji se veΔe odavna privikoΕ‘e te polaze onamo da traΕΎe uspomena i nadahnuΔa. Ova zemlja, tako krasna a tako ΕΎalosna, jeste jedina, kojom se danas najveΔe glave zanimlju. Sudbina njezina u malo ne uΔini, da ne sumnjamo o miru Evrope. Svak oseΔa da ova zemlja krije u sebi klicu tajne i plodne buduΔnosti, koja se ne tiΔe nje same. Sa glediΕ‘ta politiΔkog vaΕΎnost ove zemlje, koju ona na merilo metnuti moΕΎe, tako je znamenita, da bi dovoljna bila poremetiti ravnovesje sveta; sa glediΕ‘ta verozakonskog moΕΎe biti da joj je vaΕΎnost joΕ‘t veΔa; i ime glavnog grada njezinog podosta kazuje one usluge, koje je hriΕ‘Δanstvo odanle steklo, i kojima se joΕ‘te nadati moΕΎe. Sve su oΔi onamo uprte sa duΕ‘evnim suglasjem i sa nekim nemirom. Neki bi radi jednim mahom da razmrse ovu veliΔanstvenu zagonetku, koja se nameΔe opΔoj brizi, jer se Δini da je ono varvarstvo, koje nju pustoΕ‘i, poziv na mejdan ponuΔen prosveti. Netreba se ipak Δuditi Ε‘to je Turska uz sve svoje zanimivosti tako slabo poznata. Nema mnogo vremena odkako se moΕΎe onuda putovati bez zapreka, jer se sumnja odma na svakog koi dulje gdegod boravi. I sami sultani nisu onde uvek gospodari; a najsmeliji putnici nisu inaΔe Tursku razvidili nego trkom. Najbolji zemljovodi Ε‘to se nalaze, austriski, ruski, francuski, puni su pogreΕ‘aka, i to viΕ‘e za to da Δoveka zavedu nego da ga vode. Δesto naznaΔena je reka, gde je planina; tako imade naznaΔenih stotina sela, od kojih nema ni jednog, a zaboravili su neznaΔiti hiljadu koje stoje. Po staroj Meziji i po Traciji imade dolina, koje su mnogo manje ispitane nego neke pokrajine amerikanske na zapadu od Aleghana. U dubini naΕ‘ih takih dolina koih nema na zemljovidu nikakvome, naΕ‘ao sam ja hriΕ‘Δanskih starosedilaca, kojima sam se Δudio njihovoj snagi, prostoti i bezazlenosti pametnoj a Δistoj. Imade u da se pronaΔe jedan novi svet, Ε‘to viΕ‘e, imade da se iskopa jedan stari. Staro hriΕ‘Δanstvo niΔe ovde sa sviju strana kano bujno rastenje iz zemlje mladice. Rekao bi Δovek da ona plemena, koja su HriΕ‘Δanstvo briΕΎljivo Δuvala, krijuΔi ga kroz viΕ‘e vekova od oΔiju neposveΔenih, da sada znadu da je kucnuo sat, kad Δe konaΔno moΔi prokazati priznatoj Evropi ovaj slavni i preΔasni amanet. A pravi znaΔaj sadaΕ‘nje Turske, koji najveΔma u oΔi udara, jest velika naglost ΕΎivota hriΕ‘Δanskih naroda naspram propadanju telesnom i duΕ‘evnom porekla muslomanskog U isto doba, kad se putnik Δudi ovoj suprotnosti, zajedno se i divi nesravnjivoj krasoti i izvanrednoj plodnosti turske zemlje. Tek Ε‘to preΔe Savu, koja deli Zemun od Beograda, to jest Ugarsku i srpske pokrajine, navale nanj svi iznenadi na jedared. Ni sam Okean nedeli tako savrΕ‘eno varvarstvo i prosvetu kao Ε‘to deli ova reka. Na njezinoj levoj obali sve je ΕΎivo, naseljeno, obraΔeno; a na desnoj sve pusto i skoro niΕ‘ta neobraΔeno. Slavni grad principa JevΔenija ruΕ‘i se u ruku Turaka; a Beograd Δini se kao da cvati u ruku Srba, HriΕ‘Δana. Svagda gde se sjaje krst, diΕΎu se nove kuΔe, a gde se blista minaret, tu se ruΕ‘e. Ova je varoΕ‘ kao ogled Δitave Turske. Δovek bi rekao da je politika samo a to ovako sjedinila HriΕ‘Δane i Turke, da moΕΎe jasnije Ε‘to jasnije dokazati nesjedinjivost ova dva porekla, ili Ε‘to viΕ‘e, hriΕ‘Δanskog plemena za buduΔe nedvojbeno prvenstvo. Srbija jeste radionica, gde se pripravlja ono jedino moguΔe slevanje ugnjetujuΔe i trpeΔe stranke. Ovde i jest, gde dva naroda viΕ‘e jedan pored drugog stavljena nego sjedinjena pod upravljanjem polak turskim polak hriΕ‘Δanskim pokuΕ‘avaju jedan novi druΕ‘tveni ΕΎivot, koj Δe danas sutra sluΕΎiti kao za primer, ili barem kao za prelazak k boljem upravljanju. Srbija mi se za moja istraΕΎivanja naravno pruΕΎala kao poΔetak putovanju, od kojega Δu evo da razloΕΎim sledstva. Ova zemlja, ugovorom BukreΕ‘kim (16. maja 1812.) i Akjermanskim (25. septembra 1826.) od ostalog carstva gotovo rastavljena, Δini se upravo kao glava od mosta (predmoΕ‘Δe?) koji je prikladan za branjenje, a joΕ‘t prokladniji za napad na onu pokrajinu, sa kojom je samo slabom svezom vazalstva i to sumljivog, svezana. Slavni KaraΔorΔe postavi u poΔetku ovog veka temelj srpskoj nezavisnosti, koju po njegovoj smrti knez MiloΕ‘ utvrdi, koga pored sviju veliki njegovi usluga onoj zemlji uΔinjeni, prognaΕ‘e. Imao sam priliku ovoga znamenitoga Δoveka videti u BeΔu, koji, i ako je sasvim neuΔen, ipak mnogo imade duΕ‘evnih sila i stalnost znaΔaja. To je oΔevidno, da je MiloΕ‘ onda bio viΕ‘e nego li samo vazal, kad je u Carigradu primio od sultana kneΕ‘tvo sa nasljedstvom svojih potomaka i takove sloboΕ‘tine, koje dolikuju samo krunisanoj glavi. Sam hriΕ‘Δanin, zapovedao je on HriΕ‘Δanima; i ovoje prvi primer u ovoj struci koji se sluΔi u Turskoj, gde pleme muslomansko nikad pre donle nije prestalo nad svom rajom izvrΕ‘ivati pravo pobeditelja. Od onda videΕ‘e Muslomani kako im se izmaΔe GrΔka, kao Ε‘to se izmakoΕ‘e Moldavija i VlaΕ‘ka njihovim oΔevima; a ne moΕΎe se dosta da pazi, kada li Δe nastati ono sasvim novo doba, koje se pripravlja za druΕ‘tveno stanje Turske. Ni trideset godina nije trebalo, pa se poΔiniΕ‘e ovako korenite promene u ustavu carstva muslomanskog. Rekoh promene korenite za to, jer su one izvor od drugih, i kao naravni prednjaci sviju ponavljanja, koja u novije doba biΕ‘e pokuΕ‘ana sa manjim ili veΔim uspehom. BiΔe od koristi da za kratki Δas svrnemo oΔi na glavne dogaΔaje, koji su iz onih ponavljanja sljedovalji, i o kojima mislim, da Δe morati odsudno delovati na razvijanje prosvete u Evropskoj Turskoj. Pravi uzrok nesjedinjivosti od dva plemena jest netrpljivost verozakonska Turaka, koja im neda ni da stupe sa HriΕ‘Δanima ma u kakav savez, niti da smatraju HriΕ‘Δanina za ravna sebi pred zakonom. Odanle, kao Ε‘to svak zna, ona grozna pristranost suda muslomanskog β odanle i namet Ε‘to se samo na jedno pleme udara β odanle i sloboΕ‘tine i osigurana nekaΕΎnjenost drugoga porekla. Jedan ugovor bio je dovoljan da utamani ostanke turskog gospodavanja, pa Srbi dan danas uΕΎivaju ona ista prava, koja i podanici austrijski[1] ili ruski. Sloboda verozakona vlada kod njih savrΕ‘eno; imadu upravljanje sredotoΔno i mestno sasvim po hriΕ‘Δanski, neΕ‘to vojske savrΕ‘eno disciplinirane, mnogo redifa; oni podiΕΎu Ε‘kole, a imadu istu naΕ‘u karnu β kriminalnu β sistemu sa strogoΕ‘Δu neΔoveΔnog naΔela od usamljivanja. PoΕ‘ta, Ε‘tampa, novinarstvo β sve je to bilo kod njih na hitro uvedeno, i to moΕΎe biti prehitro za ruke, koje su ovako strahovitom oruΕΎju i neveΕ‘te. U to isto doba knez MiloΕ‘, koji kao prva ΕΎrtva sviju ovih zavoda pade, pogradi drumove posred onih gustara, postavi mostove ili skele preko reka, utemelji karantine pograniΔne, bolnice po varoΕ‘ima i mnogo inih korisnih zavoda. Zanimljivo je za motritelja napredovanje ove male drΕΎave, do skora joΕ‘te turskome zakonu podΔinjene, pod uplivom slobode, koja se kod njih poredi iz steΔene nezavisnosti. Premda su joΕ‘te rane turskog upravljanja ΕΎivo naznaΔene, ipak narod srpski ima veΔ svoj posebni obraz, svoju vlastitu ΕΎivost, koja je kadra ne samo da se brani nego Δe i napasti katkada. Ja nisam nigde vidio tako ΕΎivahne narodne osetljivosti, nigde da bi se zakoni sanitetski tako strogo obdrΕΎavali, nigde da bi se na putnike toliko pazilo. Oni bi radi i preterali strogost zakona, samo da se misli da su prosveΔeni. Ali u ovako preranom pokuΕ‘avanju nalazimo toliko iskrene volje, poΕ‘tene teΕΎnje i pravog poboljΕ‘anja joΕ‘te nerazvijenog, da se Srbija priliΔnije moΕΎe smatrati kao pokrajina hriΕ‘Δanska nego kao privesak turski. Δovek bi rekao da Srbija sama na sebi Δini neki naΔin pokusa druΕ‘tvenog, koji Δe biti kao nauka ostalim narodima hriΕ‘Δanskim na istoku. Ovim slavnim poΔetkom ili Ε‘to viΕ‘e: ovim svetim posveΔenjem naroda k novoj svojoj sudbini obogatiΕ‘e se veΔe poneΕ‘to srpske poljane, koje su kano ΕΎive naspram pustih turskih. Nebrojeni volovi, ovce a osobito svinje β time stanovnici pribaviΕ‘e sebi neku udobnost a Δesto i bogatstvo. Nema zemlje, prirodom bogatije obdarene i zgodnije udeΕ‘ene, Ε‘umom i oranicom zemljom sretnije izmeΕ‘ane, tako navodnjene, u opΔe u kojoj bi bilo sve bolje razdeljeno. HoΔu samo da napomenem dolinu PeΔku, koja je zlo naznaΔena po zemljovidima, a mogla bi se sravniti sa Limanom i Grezivodanom.[2] BuduΔi da mi valja navesti druΕ‘tveno stanje ove vaΕΎne zemlje, odvojene od Evropske Turske, Δini mi se potrebito da navedem znamenito ono uΔastie, koe su ΕΎene uvek onda imale kod svakog pokreta, koji bi se za ono odcepljenje uΔinio, a osobito kneginja LJubica, ΕΎena kneza MiloΕ‘a. Trebalo je iz bliza motriti bezobraznost Turaka prema hriΕ‘Δanskim ΕΎenama, koji zaista toliko Ε‘tuju svoje, pa onda istom moΕΎe se ponjati ona nesmiriva mrΕΎnja Srpkinje na Muslomana, kog ona zove silnikom haremskim. Tako se otlikovaΕ‘e Srpkinje i za vreme rata pod KaraΔorΔem i MiloΕ‘em. Kneginja LJubica uzjaΕ‘e konja za boj i viΕ‘e puta oporavi hrabrost koja htede da klone baΕ‘ u odsudnom Δasu. Predstavite sebi u ΕΎene od 50 godina izgled sasvim junaΔan, glavu sa kosom sedom i raspletenom, Δelo visoko i vrlo nabrano, u prostom odelu, Ε‘to ga je sama sebi pravila: tako je izgledala srpska kneginja, kad sam imao Δast da me pusti preda se u svojoj drvenoj palati. Za Ε‘to me je pitala, uvek je uplela svakome pitanju po koju krasnu pripovetku, a svaka bijaΕ‘e puna brige za sudbinu onih HriΕ‘Δankinja, koima je suΔeno i danas ΕΎiveti pod turskim upravljanjem. Neda se ovde sve i svaΕ‘ta napominjati, ali ja sam doneo sobom osvedoΔenje, da je HriΕ‘Δanstvo na takovome mestu vrlo silno, gde se takovi ponositi znaΔaji raΔaju i uzdrΕΎavaju. Meni se Δini, da su podobni dogaΔaji u oΔima oΕ‘troumnih ljudi pravo otkrivenje (revelation). Da je novo srpsko upravljanje bolje od turskog pokazuje se joΕ‘ jasnije kad putnik uΔe u Tursku, koja je upravo pod upravljanjem sultanovim. Tu mora da preΔe Timok, koi u Dunavo iztiΔe, na Δunu, (a tko Δe verovati, da ima igde ovakav prevoz!) koji nije niΕ‘ta do izdubljena klada, kao u divljaka. Na drugoj obali iskrca se u glib, pa ako je rad doΔepati se Vidina, do kojeg joΕ‘ imade 10 milja a u njemu 20.000 duΕ‘a, nema inog sredstva nego sasvim prosta kola na dva vola i Δetiri toΔka, sve samotvori, kao u pradavna vremena. To su vam poΕ‘tarska kola Otomanska uzduΕΎ Dunava spram parobrodarstva druΕ‘tva austrijskog, koe nemoΕΎe da probudi Turke iz njihovog dremeΕΎa, sa koeg im gine i ΕΎivost i narodnost. Na ovim neobiΔnim kolima morao sam da doΔem u Vidin, u Husein-paΕ‘e, koi se proslavio tamanjenjem janjiΔara i velikolepiem svoje skoro carske kuΔe, koja je najsjajnija na istoku. Ja ne mogu izraziti pred akademijom ono ΕΎalosno oseΔanje, koje obuzme duΕ‘u putnika, kad prolazi po ovoj prekrasnoj ravnici podunavskoj, koja je tako plodna kao ona od Rone kod Avinjona, samo Ε‘to je u duboku pustaru kao sniΕΎena; jedva Ε‘to se moΕΎe videti po koja nesretna druΕΎina golih cigana, ili kadkad stado ovaca ili obor volova. LJudi bledi i uvela lica, deca slabaΔka i gola, ΕΎene, kojima je na obrazu izraΕΎena patnja, sve to tumara, psi i marva po kolibi, sagraΔenoj iz pletera i blata, gdegde naiΕ‘ao bi na parlog, ili na ostatke opustoΕ‘enih voΔnjaka; od svega zemljiΕ‘ta neΕ‘to je za izpust marvi a ostalo sam korov. Ja na Δitavoj ovoj golemoj ravni nisam video ΕΎita u polju, ni jedne grede krtole, jednom reΔi niΕ‘ta, Ε‘to bi kazalo da se zemlja obraΔue, ako ne ono nekoliko kukuruziΕ‘ta. Grad Vidin, glavno mesto paΕ‘aluka, jest upravo i vredna glava ove pustare, a nije nego zamrΕ‘ena gomila od drvenih kuΔa, na kojima zlo sastavljena brvna jedva Ε‘to propuΕ‘taju svetlost i vozduh u ove nesretne jame. O ravnim sokacima ni spomena nema. Lica od kuΔa stiΔu se po sokacima u smradljive bare, u kojima gnjije mrcina i ostali smrad. Oni mnogi mesari ubijaju marvu pred svojim vratima, a krv onda otiΔe u jame iskopane, a posle tako gnjije i razaΕ‘ilje na daleko uguΕ‘ljiv smrad. ViΕ‘e puta leΕΎe strvine pasje, maΔje, konjske a i volovske po sokacima, u koima se nebi moglo ni ΕΎiveti, da nema jastrebova, orlova i gavrana, koji jatomice uvek nad plenom svojim obleΔu U nekim predelima Turske nalazi se ovih tica mesoΕΎdera na hiljade, i neplaΕ‘e se ljudi ni malo. Za povekΕ‘anje ove za zdravlje ubitoΔne neΔistote pokriveni su sokaci ponajviΕ‘e granjem ili daskama, te tako zabranjuju ulazak svetlosti, kao po svima pazarima na istoku, koji su na glasu radi svog smradeΕΎa. Glavne drumove neΔiste nikada; i u samome Edrenetu varoΕ‘i od 100.000 duΕ‘a, nagazio sam male breΕΎuljke od smetljiΕ‘ta, koe viΕ‘e od 20 godina onamo leΕΎi, pa ih valja obilaziti, ma i na konju bio. Tako izledaju svi turski gradovi; sreΔa je samo Ε‘to imade po njima mnogo razsaΔeno drveΔe, Ε‘to su iskiΔeni mnogim. studencima, i Ε‘to mnogo prostorije prazne uklanja pagubne posledice nebriΕΎljivosti upraviteljske. Da bude slika od Vidina savrΕ‘ena, valja joΕ‘te napomenuti dvoja golema veΕ‘ala, koja su osovljena spram gradiΔa za primer pravosudstva vezirova. Husein doznavΕ‘i za moj dolazak i da sam Francuz, nie oklevao ni malo, nego poΕ‘alje nekog domaΔeg Δinovnika, kome je naloΕΎio da moju prtljagu preneti dade u vezirovu palatu, i da mene dovede pred njega, vodeΔi me sa nekom slavom kroz najΕΎivlje mahale grada. Uvrh basamaka primi me Husein vrlo srdaΔno, i razgledavΕ‘i ljubobitno narodnu naΕ‘u kokardu na mom Ε‘eΕ‘iru, stade me zapitkivati o mnogim stvarma, koje jasno pokazaΕ‘e, da se vrlo stara za velike dogaΔaje Evropske. Husein je starac od 68 godina,[3] vrlo krupan, a obraza umiljata i ponosita. Svak Δe se Δuditi kad Δuje, da je iz strahovitog istrebitelja janjiΔara postao Ε‘pekulant prve struke, prava pretrΕΎica, po naΔinu paΕ‘e Misirskoga, kog viΕ‘e zanimlje cenik od Δumruka nego rat i upravljanje. Husein, gazda od skoro 2.000.000 franaka dohotka, obraΔa silnu glavnicu na golema poduzeΔa. On kupuje na veliko ΕΎito u VlaΕ‘koj, vunu na Krimu, zeitin u MaΔedoniji, pa onda prodaje na malo. U ravnicama Vidinskima i TraΔkima drΕΎi ergele od 500 konja, a 1400 dobro plaΔenih Δinovnika jedva Ε‘to mu svrΕ‘uju trgovaΔke poslove. Ne Δu da govorim o njegovih 30 ΕΎena β za njegove godine Δudna izliΕ‘nost β niti o kome drugome delu njegova saraja, koji se nadmeΔe i sa samim sultanovim. Ovako golema imovina usred najstraΕ‘nijeg siromaΕ‘stva, ovakova premoΔ, ureΔene samo silnom glavnicom, koja bi dovoljna bila za oΕΎivljenje Δitave one pokrajine iz koje je isisana β to je pojavljenje, vredno da se s njime zanimlju ekonomiste. I ako se poveΔi deo naΕ‘e vaΕΎne zabave glavno vrteo oko politiΔke ekonomije, ipak se nisam nikada nadao, da Δu naΔi u Huseinu branitelja slobodne trgovine. On je navestio rat naΕ‘em ceniku vrlo izvrsnim i razumnim naΔinom. βNaΕ‘e su dve zemljeβ reΔe mi, βvrlo na daleko jedna od druge; i ja sam zadugo mislio, da je ova daljina kriva Ε‘to mi tako malo trgujemo; ali meni se Δini, da vi ni sa svojim susedima viΕ‘e netrgujete, a to radi vaΕ‘e carine; kome dakle prodajete sve svoje proizvode? Ε to se mene tiΔe, ja bih kupovao od vas mnoge stvari, ako bi ste dopustili da vam u zamenu dadem one stvari, Ε‘to mi ovde proizvodimo; ali ja vidim da vama ne treba niΕ‘ta. Francuska mora da je sretna zemlja.β Ispovedam da i ja nisam bio manje sretan, Ε‘to sam na podunavskim obalama naΕ‘ao takovoga pomoΔnika, i ja evo predajem bezazlene opaske Vidinskog vezira na razmatranje onima, koji se drΕΎe naΔela zabrane. Kao Ε‘to podobna pitanja kod nas napreduju, moΕΎe joΕ‘te biti, da Δe nam sloboda trgovine iz Bugarske doΔi. Nerado ostavih ekonomiΔeskog paΕ‘u da poΔem u NiΕ‘, ono ognjiΕ‘te sviju poslednjih dogaΔaja u Turskoj. Na zemljovidima je sav oni predel iΕ‘teΔen. Doista je za Δudo, da je ovi kraj tako slabo poznat, koji se pruΕΎa uz srpsku krajinu na srpskoj strani, a na drugoj okriljuje Δitavu Tursku, jer je naznaΔeno po svim mestopisima 7 do 8 sati, a ja sam trebao dobrih 5 dana i to oΕ‘tra hoda. Na najviΕ‘em vrhu ovog predela leΕΎi grad BelgradΔik, koji i sam veΔe zasluΕΎuje da ga poznadu geologi i slikari radi njegova posebna i krasna poloΕΎaja na zemlji od prirode izmuΔenoj. To je jedan od najveliΔanstvenijih i najstraΕ‘nijih poloΕΎaja Ε‘to sam za ΕΎivota video. U dubini ovih divlji bogaza zaista sam naΕ‘ao 7 ili 8 velikih sela, sakrivenih kao gnezda u neprohodivoj planini. Po njima ΕΎive sami HriΕ‘Δani. Posle sam naiΕ‘ao i na njih viΕ‘e, ali iskljuΔivo sede u njima samo HriΕ‘Δani, tako da sam najposle mislio da izidoh iz Turske. Slabo se znade po Evropi da je sva Bugarska HriΕ‘Δanska, i da su Turci u njoj utaboreni kao posadna vojska u pobeΔenoj zemlji. Tako isto slabo se poznaje muΕΎevna sila HriΕ‘Δana i divna krasota njiove zemlje. Nemam izraza za toΔan opis one brdima okruΕΎene ravnine, usred koje se digao NiΕ‘ iz daleka prijatan, kao iz bliza smradljiv, kao sve turske varoΕ‘i. Nigde u naΕ‘oj Evropi nije priroda razvila veΔeg velikoleplja, nigde nije udes ili ruka ΔoveΔja rasadila drveΔe za ukraΕ‘enje predela tolikom milinom i suglasjem. I sama zvezda sjaje jasnije na nebu. Ali mora se priznati i to, da posred ovih krasnih okolina vlada grozna nevolja. Sav se svet krije i uΕ‘uti kad upazi vojnika β pa kakva vojnika! Ε½ene osobito beΕΎe, kan da im tko preti njiovoj Δasti ili stidljivosti. Jedva Ε‘to sidoh sa posljednjeg obronka Balkana u ravninu, to jest u pravu Tursku, moradoh da se borim sa svojim pratijocima kao pobjediteljima kad juriΕ‘aju, tako oni navaliΕ‘e na pernad mog domaΔina, na jestivo, na sve Ε‘to im bijaΕ‘e po volji; a ja sam se Δesto pitao, vidiv ovakove ΕΎalosne nerede, da Ε‘ta li je sa onim Hati-Ε erifom od Δulhane. HriΕ‘Δani podnose sve mirnom odvaΕΎnosti kao Ε‘to se podnosi stroΕΎa zima pod oΕ‘trim podnebljem; ali lasno se vidi, kako ΔekajuΔi na bolje doba koje predviΔaju, svoju gorku sudbinu trpe za nevolju Koliko poboΕΎnih uzdisaja prodre iz grudi ovim poΕ‘tenim ljudima, kad se uveriΕ‘e da sam i ja HriΕ‘Δanin! Kolikoli raspitkivahu za naΕ‘e obiΔaje verozakonske, za crkvu i sveΕ‘tenike! Kolikom revnoΕ‘Δu raspitavahu za obrede kod krΕ‘tenja, kod venΔanja i kod saranjivanja! Koliko reΔit svak njihov pogled, a koji duboki smisao u najmanjoj njihovoj reΔci! Pre nego Ε‘to unidoh u varoΕ‘, prenuosam se pogledavΕ‘i na neki grozni spomenik, koji je ΕΎalostan znak za druΕ‘tveno stanje ove zemlje; to jest ona slavna NiΕ‘ka kula, Δetverougolna piramida obloΕΎena sa 3 do 4000 hriΕ‘Δanskih glava onih Srba, koji poginuΕ‘e u bitki s Turcima god. 1809. i od koih fanatizam musulmanski sagradi na vratima od NiΕ‘a ovi varvarski spomenik. Ne daleko odavle kao uzprkos krasnoj ovoj ravnici, nekoliko razorenih sela β no ne onoliko kao Ε‘to se mislilo kod nas u Franciji β posvedoΔava prolaz arbaniskih Δeta, koje su strahovitije od kuge i teΕΎe Δe se istrebiti u Turskoj nego kuga. U naΕ‘im prosveΔenim drΕΎavama teΕ‘ko da itko Ε‘ta znade o ovim Δetama, koje su, da vam pravo kaΕΎem, ureΔeni izraz sviju zala. TeΕ‘ko da Δe kod nas ko moΔi sebi predstaviti sasvim sistematiΔki na plenjenje ureΔene narode, koji ne ΕΎive od ina niΕ‘ta nego od same pljaΔke i kraΔe. Takove su Δete arbanaske, koje vlada turska do sada joΕ‘t nije mogla pokoreti, i koje, buduΔi razgranane po znatnim predelima turske zemlje, ne mogaΕ‘e da utaloΕΎi inaΔe, nego predav im na amanet obitelji hriΕ‘Δanske. Ovi izmet ΔoveΔanstva obuΔava se u oruΕΎju od malena, i to mu je zanat β noΕΎ, piΕ‘tolj i puΕ‘ka β to mu je alat. Svaki je HriΕ‘Δanin njima plen zakonit, prirodan, nasljedan. Arbanasi plene raju kao Ε‘to naΕ‘ seljak obraΔuje svoju zemlju. Kad bi im ja viΕ‘e puta pokazao ferman sultanov nebi li kako umirio njihovu naduvenost, odgovoriΕ‘e mi posmeΕ‘no: βSultan je gospodar u svojoj kuΔi, a mi u naΕ‘oj...β Takovo je upravo stanje u Evropskoj Turskoj β StanovniΕ‘tvo je dvojako: hriΕ‘Δansko, koje kao plima od mora napreduje silom veliΔanstvenom i neobustavivom k novoj svojoj sudbini; tursko koje kao pojedine stene na morskome ΕΎalu u zalud pokuΕ‘avaju, nebi li obustavile valove dolazeΔe sa mora debeloga. HriΕ‘Δani su zaista odavna u Turskoj: veΔ od vremena Bizantinskog i propasti Rimskog carstva. Za njihovo rasploΔivanje Turci su sami najbolje skrbili, uklanjajuΔ ih kao nevernike od vojene sluΕΎbe, koja u danaΕ‘nje doba trati i poslednje turske sile. U ovom okorelom progonstvu HriΕ‘Δana, koje traje od uzeΔa Carigrada kroz Δetiri veka, jeste neΕ‘to od promisla, koji je uzdrΕΎao Δitavu obitel hriΕ‘Δansku neoΕ‘teΔenu. Dovoljno je videti ova dva porekla uspored, prebrojiti ih i Δitati u njihovom pogledu β pa onda se moΕΎe pojmiti da se pripravljaju veliki dogaΔaji, i da Evropa hriΕ‘Δanska mora na njih da pazi. HoΔeteli o tome nekoliko dokaza? Evo ih. Turska vojska, sastavljena iz samih Muslomana, nije niΕ‘ta do silom ujedinjena Δeta Δoravih, grbavih, hromih i sakatih. Posle uniΕ‘tenja janiΔara, koji su barem ΕΎiveli kao i druge obitelji i uz sav verozakonski fanatizam imali ipak po koju domaΔu vrlinu, na njihovo mesto stavljena vojska uredna ΕΎivila je viΕ‘e kao u manastirima, ali bez manastirske stidljivosti, nego kao Ε‘to se obiΔno ΕΎivi po kasarnama. Oni nebrojeni beΔari, koji po disciplini nizamskoj ne mogu odolevati strastima β po svemu istoku i onako silnijim nego gde drugde β sa hriΕ‘Δanskim ΕΎenama, padnu na skoro u opaΔine neizrecive, kojima se sramote i desetkuju. Ne mogu da razloΕΎim ovde β pa i najveΔom Ε‘tednjom ΕΎeleo β druΕ‘tvene posledice ove duboke i neizleΔive demoralizacije, koja je obuzela tursko poreklo. Da ja sam nisam nalazio svuda, kud sam prolazio, tragove ove ΕΎalostive β kobne ove tragove, koji znaΔe da naroda ovoga nestaje, nikad ne bih verovao, da tako Ε‘to moΕΎe biti. A Ε‘ta da reΔem o inome grozovitom bezakonju, koje se greΕ‘i o Δojeka pre njegova poroda, i koje se u Turskoj tera paklenom veΕ‘tinom kao zanat? Mnogi bi se zgrozio, da se usudim izbrajati ona ubojstva, koja na hiljade stvorova svake godine stvoritelju uskraΔuju. Nitko nebi hteo verovati, da ove grozne stvari prepisuju kao uredni pomoΔni lek neki Maltusovaca, koji nisu Δitali Maltusa[4], ali su njegovu sistemu pogodili. Tako propada na oΔigled tursko poreklo sa naΔela mnogoΕΎestva, u niz verozakonskog RazloΕΎiΔu kasnije, koliko je ovo naΔelo delovalo na druΕ‘tveno stanje ΕΎena; koliko je na muΕΎeve, vidi se. I ako Musulman umerenije uΕΎiva mnogoΕΎenstvo, nego Ε‘to se po Evropi misli, ipak on plaΔa tome naΔelu gorki danak, ali ni za Ε‘to drugo nego da se uzdrΕΎi naΔelo. PoniΕΎujuΔi ΕΎenu poniΕΎuje i sam sebe; hoteΔi da upropasti ΕΎenu, upropasΔuje sam sebe. MnogoΕΎenstvo ne opstoji inaΔe na istoku nego u druΕ‘tvu onih sramota, koja Δu napomenuti. Na skoro bi nestalo Turaka u Evropi, da ove strasti onde zavladaju samo kroz 25 godina onako, kao za dolaska Mahmudova. O tome ne Δu viΕ‘e besediti; svetinja poboΕΎnosti moje otaΔbine zahteva, da bacim zavesu na ova nevaljalstva ΔoveΔanstva. Ali ja zakljuΔujem iz ovoga, kao Ε‘to sam i duΕΎan istoriΔeskoj istini, da takovi znaci oglaΕ‘uju krajnji Δas. Usuprot diΕΎe se pleme hriΕ‘Δansko, puΕ‘tajuΔi zrake iz sredine verozakonskog i politiΔkog progonstva, i daje vnimatelnom putniku slatku nadeΕΎdu. Sa poΕ‘tovanjem i usrdiem gledao sam divnu Δistotu, usaΔenu u Bugare, osobito u hriΕ‘Δanske: to je divno pogledati. Δini se, da ih je oΔistila davna nesreΔa, u kojoj ΔamiΕ‘e. ZnaΔaji se uΔvrstiΕ‘e ΕΎestokim pokusima, koje od slavodobitnog izlamizma moradoΕ‘e podneti; domaΔe vrline ojaΔaΕ‘e svetilom obiteljskom, kojoj bez prestanka pogibel preΔaΕ‘e. Ovde se joΕ‘t nalazi onih vrlina nedodirnutih, koje oslabiΕ‘e u naΕ‘oj zemlji, prerano osloboΔenoj: detinjska pokornost, poΕ‘tovanje ΕΎena, supruΕΎna vernost, oΔinsko dostojanstvo. Ali lepa se vidi i nagrada za ove dobrodjetelji u silnoj snazi bugarskih seljaka, u zdravlju njihove dece, u njihovom pristojnom blagostanju po onim predelima, gde im ne smetaju suviΕ‘e Turci β kao Ε‘to to biva po okolinam gde paΕ‘e sede β i gde nema na blizu arbanaskih Δeta. Ja sam bio nekoliko puta na njihovoj leturgiji, na primer u Tatar-BazarΔiku (bug. Konica) u ono malo crkava Ε‘to turska osetljivost HriΕ‘Δanima dozvoljava da ih polaze nedeljom, pa da ne bijaΕ‘e ono nekoliko Turaka oko crkve, ja bih bio pomislio, videΔi ove ljude velikoga stasa, i ΕΎene razborite ΕΎivosti, da sam u kojoj crkvi u NemaΔkoj ili Ugarskoj. Ε½ao mi je Ε‘to se ne mogu da upustim u neka druga razmatranja, Ε‘tono su plod Δestih mojih dogovora, to sa paΕ‘ama to sa vladikama bugarskim. DuΕΎan sam radi poΕ‘tenja da ne izdam, ma to znanostima i od koristi bilo, one Δasne ljude, koji su meni za ljubav rado pogazili ono Δutanje, koje jednima politika, drugima razum predpisuje. OdriΔem se veselja, kojim bih ih mogao pravedno osuditi; ali ne odriΔem se prava, kojim izjavljujem ovo, da bi se moralo ΕΎeleti, da se ovakovi ljudi sporazumeju: ne bi li kako odvratili od osmanskog carstva ΕΎalosne one udarce, koji Δe pre ili posle nastati, kad se zaΔnu odvajati ona dva naroda. Sada, dok mi ovde govorimo, mogla bi se ova svrha joΕ‘te postiΔi uza sve one ljute rane, sa kojih Turska boluje. ProsveΔene ili barem pametne paΕ‘e ΕΎive u dobrome sporazumljenju sa hriΕ‘Δanskim sveΕ‘tenstvom; ali obiΔno fali obema stranama uviΔenje. HriΕ‘Δani netraΕΎe za sada niΕ‘ta nego sigurnost osobe i imovine, i neΕ‘to jemstva za Δast obiteljsku Kad bi im se ovo priznalo, ali ozbiljno i na skoro, utaloΕΎila bi se za podugo oluja, koja moΕΎe svaki Δas udariti. Ako li bi se to prerano sluΔilo, HriΕ‘Δani tamoΕ‘nji ne bi bili spremljeni; samo da bude Evropa na to spremljena i da ponja, da reΕ‘enje ove velike zagonetke, ne Δe biti stvar jednoga nego sviju naroda. Na svu sreΔu Ε‘to se ovo sveopΔe sporazumljenje, u politici teΕ‘ko postiΕΎivo, razvija malo po malo i bez znanja samih onih drΕΎava, koje to podpomaΕΎu. ParobroΔenje olakΕ‘ava dan po dan ovu zadaΔu diplomacije. Francuski, austriski, anglijski i ruski parobrodi obleΔu oko Turske na sve strane. DruΕ‘tvo parobrodarstva podunavskog tako se znatno razvija da kadkada nema ni mesta za putnike dovoljno. Francuski brodovi ne samo da voze naΕ‘e putnike nego i hiljade hadΕΎija muslomanskih, koji polaze preko Aleksandrije u Meku, ili se vraΔaju odanle. Odesa je uredno spojena sa Bosporom. Najposle grad Trebizont, kljuΔ od Perzije, koji pre nije slao viΕ‘e od 50 do 60 putnika, po zlim brodovima na jadra, Ε‘ilje sada svake nedelje 7 do 800 parobrodima austrijskog ljojda, a jedared sam video kod saraja u Carigradu takav jedan brod dupkom napunjen, u kome su putnici za Δitavo vreme prevoza morali stajati. Nije moguΔe da se Turska za dugo moΕΎe suprotiti ovoj navali prosvete, koja ju sa sviju strana pritiskuje. Hvale vredno nastojanje turskog upravljanja, kojim hoΔe da uguΕ‘i kugu, i kojim se evo kroz Δetiri godine od nje obranila, mnogo Δe doprineti, da se tamo zavedu Evropska poduzeΔa, a osobito ako se rΔave naredbe karantinske pametno snize. Zaista je glavni uzrok usamljenom stanju, u kome Turska ΕΎivotari, suviΕ‘no trajanje karantina. Svak Δe lasno razumeti, da dok Muslomani ne htedoΕ‘e sluΕ‘ati razum, koji njima zapoveda, da zavedu neke oprezne naredbe za same sebe β da je morala Evropa za njih to uΔiniti. Ali ne dade se opravdati ona suviΕ‘na strogost, koja se sada izvrΕ‘uje, gde nema tolike opasnosti kao pre. Iskustvo je dokazalo, da se kuga na brodu, Ε‘to vozi zaraΕΎene ili kuΕΎne stvari, posle 8. dana, ako ne pre, viΕ‘e ne Δe pojaviti: Δemu dakle 20. dana karantine, ako se za vreme prevoza nikakav sluΔaj ne dogodi? Ovo drugo i bezkorisno tamnovanje odvraΔa silu putnika od puta na istok, preΔi trgovinu, jer joj zadaje silne troΕ‘kove i zapreke svakojake, uniΕ‘tuje zaista svaku korist parobrodarstva: jer koja je korist za 10. dlana stiΔi iz Carigrada u Marsilj, kad valja 3. nedelj Δamiti u lazaretu. Ε to se ovoga tiΔe, to je Anglia i Austrija dala Evropi ugled za podraΕΎavanje koristan. Austrija je snizila karantinu po razmerju zdravlja u Turskoj. Kad je Turska zdrava, treba samo nekoliko dana radi paΕΎenja. Anglija dopuΕ‘ta u svojim lukama odma izkrcivati sve Ε‘to je iz Istoka doΕ‘lo, ako je put trajao 14. dana, tako da Δovek iz Carigrada preko Londona u Pariz pre stigne nego preko Marsilje.[5] Ova razlika mora da prestane, ako ne Δemo da propadnu Francuski trgovaΔki interesi, i ako ne Δemo da osiguramo Anglezima monopol trgovaΔki na istoku. Da su karantine priugoΔene ostalome napredovanju, koje uΔini za kratko doba vlada turska u ogledu opΔeg zdravlja, Tursku bi zemlju istraΕΎivali najΕΎivljom revnoΕ‘Δu uΔeni ljudi. U ovi par Ε‘to mi govorimo, nema ni jedne znatnije varoΕ‘i u Evropskoj Turskoj, koja ne bi imala barem lazaret za paΕΎenje, u kojima su putnici podvrΕΎeni nekim opreznim naredbama. U ovim zavodima postavljeni su talijanski, anglijski i austrijski lekari, koji u svojoj sluΕΎbi postupaju po naΔelima najbolje doterane zdravstvene nauke. MoΕΎemo se nadati, da Δe i Misir primiti ovu istu sistemu, i da Δe za nekoliko godina ovi biΔ, koji preΔi opΔenje istoka sa zapadom, izgubiti neΕ‘to od ovoje sile. Trgovina i prosveta uΔiniΔe ostalo. ΠΠ°ΡΠ»ΠΎΠ²: ΠΠ·Π²Π΅ΡΡΠΈΠ΅ ΠΎ ΡΡΠ°ΡΡ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° Ρ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠΎΡ Π’ΡΡΡΠΊΠΎΡ ΠΠ·Π΄Π°Π²Π°Ρ: Δigoja Ε‘tampa Π‘ΡΡΠ°Π½Π°: 78 (cb) Povez: ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ ΠΠΈΡΠΌΠΎ: ΡΠΈΡΠΈΠ»ΠΈΡΠ° Π€ΠΎΡΠΌΠ°Ρ: 20 cm ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ°: 2004 ΠΠ‘ΠΠ: 86-7558-223-4
Danilo KiΕ‘ BaΕ‘ta pepeoTvrdi povez sa zaΕ‘titnim omotomEdicija Novosti XX vekβU romanu BaΕ‘ta, pepeo radi se o metafori, o strahopoΕ‘tovanju deteta prema ocu. Otac je uvek veliΔina. To je skoro frojdovski problem: tokom izvesnog perioda, otac predstavlja kralja u odnosu na dete, on je omnipotentan. U romanu BaΕ‘ta, pepeo hteo sam da razvijem tu metaforu sa idejom da jednog dana joΕ‘ neΕ‘to napiΕ‘em o ocu.β β Danilo KiΕ‘ (1984)PREDRAG MATVEJEVIΔ: PO-ETIKA DANILA KIΕ APiΕ‘uΔi o Danilu KiΕ‘u dolazio sam svaki put u iskuΕ‘enje da skraΔujem i briΕ‘em veΔi dio onog Ε‘to sam napisao. Tako je nastalo viΕ‘e verzija ovoga eseja; u onima koje su mi izgledale manje loΕ‘e ostajalo je premalo teksta. Taj oΔevidni neuspeh moΕΎda ipak nije bio posve uzaludan: poticao je na istraΕΎivanje KiΕ‘ove poetike (on tu rijeΔ piΕ‘e ponekad u dva dijela: po-etika).Ako bismo je oznaΔili nekim moralnim kvalifikacijama, moglo bi se reΔi da je KiΕ‘ova poetika nesretna i rezignirana: nesretna jer ne moΕΎe biti do kraja dosljedna u svojim zahtjevima; rezignirana zato Ε‘to uviΔa da se njezini zahtjevi i ne mogu ispuniti i Ε‘to se na kraju krajeva s time miri. KiΕ‘ je u svojim zapisima Δesto spominjao palimpsest, jednom kao postupak ili pravilo, drugi put kao naΔelo ili ideal: poΔi od bijele stranice, ispisati je, ispuniti viΕ‘e stranica, nije vaΕΎno koliko, zatim uporno kratiti i poniΕ‘tavati, predajuΔi se okrutnoj ΕΎudnji da se izbriΕ‘e sve. Na taj bi naΔin naΔelo bilo apsolutno poΕ‘tovano, ideal ostvaren.Tako ipak ne biva i ne moΕΎe biti. Od veΔih dijelova zadrΕΎi se poneki trag ili posljedica: ostatak onoga Ε‘to je moglo biti i Ε‘to sreΔom, nije. Ustupak taΕ‘tini pisanja ili pak piΕ‘Δevoj slabosti prema sebi samom?! Svijest o tome poraΕΎavajuΔa je u pravom smislu rijeΔi. Nitko je u naΕ‘oj prozi, nakon AndriΔa, nije tako izoΕ‘trio kao KiΕ‘, toliko radikalno i beskompromisno. Zaokupljena temama i porukama, zagledana u modele, tipologije i druge opΔenitosti (naΕ‘a) kritika nije, u veΔini sluΔajeva, obraΔala paΕΎnju na to. Utoliko gore po nju.U prvi mah mi se uΔinilo gotovo nevjerojatnim da se od onoga Ε‘to je Danilo KiΕ‘ ipak napisao, tj. Ε‘to je ostalo napisano, moΕΎe sastaviti neka vrsta sabranih djela, Δak deset knjiga, makar neke od njih bile neoprostivo kratke. (Sam taj broj, potpun i zaokruΕΎen, vrijedan je paΕΎnje, ali nije predmet ovoga eseja.) Djela Danila KiΕ‘a osjetno se razlikuju jedno od drugog. Pisac nastoji da ne oponaΕ‘a sebe samog i ΕΎeli da izbjegne, kako sam kaΕΎe βautopastiΕ‘β. Ta razliΔitost ne dopuΕ‘ta da se na isti naΔin govori o svim KiΕ‘ovim knjigama: i to takoΔer oteΕΎava pokuΕ‘aje da pratimo zahtjeve njegove poetike ili da, piΕ‘uΔi o njoj, zauzmemo i sami sliΔne stavove. KiΕ‘ovi poetiΔko-kritiΔki spisi. objavljeni pod zajedniΔkim naslovom βHomo poeticusβ, puni su, ne bez razloga, ironije na raΔun kritike koja u svim prilikama poseΕΎe za opΔim i uopΔujuΔim oznakama.O svakoj KiΕ‘ovoj knjizi ovdje je ostala (nakon prerada i kraΔenja) poneka biljeΕ‘ka, a o posljednjoj β βEnciklopediji mrtvihβ (1983) β osvrt koji Δe, nadam se, u jednoj novoj verziji biti takoΔer sveden na bolju mjeru. Na samu poΔetku nastala su uporedo dva njegova djela, vrlo razliΔita jedno od drugog: βMansardaβ (napisana 1960, u dvadeset i petoj godini), mladalaΔka proza nazvana βsatiriΔkom poemomβ, moΕΎda preteΔa naΕ‘e βproze u trapericamaβ koja ovoga autora inaΔe neΔe zanimati, poetsko-ironiΔni zapisi boema u skromnim okolnostima pedesetih godina, βbez dijalektike i etikeβ (M. 38); βPsalam 44β, sudbina Ε½idova u Drugom svjetskom ratu i iskustvo koncentracionog logora, osobna sudbina i vlastito iskustvo svake liΔnosti. βMansardaβ je pisana u prvom, βPsalam 44β u treΔem licu, prvo je djelo viΕ‘e biografsko, moglo bi se reΔi subjektivno, drugo suoΔeno s historijom i βobjektiviziranoβ; dva pristupa stvarnosti β sebi i svijetu β koja moΕΎemo slijediti u narednim KiΕ‘ovim djelima. βMansarduβ nastavljaju βBaΕ‘ta, pepeoβ (1965), neka vrsta romana u fragmentima, i βRani jadiβ (1969), niz priΔa βza decu i osetljiveβ, jedna i druga u prvom licu, obje na neki naΔin biografske. Djetinjstvu kao ishodiΕ‘tu piΕ‘Δeva svijeta ili oslonu njegova pogleda na svijet valja tu dati pravo znaΔenje: βTema tzv. djetinjstva u mojim knjigama jeste zapravo zabluda, posledica inertnosti kritike i kritiΔaraβ (H. P. 218). Po srijedi je moΕΎda samo βΕΎelja da se naΔe prvobitna Δistota, katkad u svetu detinjstva, katkad u sebi samomβ (H. P. 181): βLirski realizamβ pisca koji se ne ΕΎeli prepustiti sentimentalnosti lirizma, kojem je strana realistiΔka odreΔenost.βBaΕ‘ta, pepeoβ je primljena kao remek-djelo. Govorilo se o prustovskoj evokaciji; sam autor nije poricao svoju sklonost βprustovskom ljubiΔastom oreolu oko predmeta i stvariβ (H. P. 228). Ali u drugoj knjizi bit Δe drukΔije: opredjeljenje za jedan novi βsloj palimpsestaβ (H. P. 214) koje se u svakom pothvatu preobliΔava (oneobiΔava), u skladu sa samim predmetom i izmijenjenim odnosima prema predmetu. βPodmuklo djelovanje biografijeβ (KiΕ‘ rado koristi taj Sartreov izraz), oblici koje ono poprima iz djela u djelo, postupci kojima se iskazuje, otkrivaju i potvrΔuju piΕ‘Δevu osobitost, njegov govor o sebi: βΕ to se mene liΔno tiΔe, ja u svojim prozama sramno leΕΎim na psihijatrijskom otomanu i pokuΕ‘avam da kroz reΔi dospem do svojih trauma, do izvoriΕ‘ta svoje sopstvene anksioznosti, zagledan u sebeβ (H. P. 214). Ova je proza, dakako, razliΔita od romana ili priΔe koji se sluΕΎe tradicionalnom psihologijom ili psihoanalizom kao sredstvom ili pomagalom, isto toliko koliko je udaljena od bilo kakve teorijske doktrine ili ideologije. KiΕ‘ove su indiskrecije sasvim druge naravi.Dugo je traΕΎio najprikladniji naΔin da, barem prividno, izaΔe iz βpogibeljnog prvog licaβ. (Redni broj lica ima vjerojatno u tom traΕΎenju odreΔeno znaΔenje.) βPeΕ‘Δanikβ (1972), treΔa knjiga biografskog βporodiΔnog ciklusaβ koje zajedno tvore neku vrstu Bildungsromana, pisana je u treΔem licu. U nizu viΕ‘estrukih veza izmeΔu pripovjedaΔa i oca (oznaΔenog inicijalima E. S.), pisac otkriva intimnu stranu holokausta moΕΎda bolje nego itko drugi prije njega. Prepustit Δu rijeΔ o tome Pjotru Rawitzu, koji je za Galimardov prijevod βPeΕ‘Δanikaβ napisao doliΔan predgovor kratko vrijeme prije nego Ε‘to se odluΔio da po vlastitoj volji napusti svijet. (Pjotr, taj lucidni duh ΕΎrtava dvaju logora, nacistiΔkog i staljinskog, naΕ‘ prijatelj s uspomenama kojima nije mogao odoljeti samom literaturom, zasluΕΎuje mnogo viΕ‘e od ovih nekoliko citata.) ββPeΕ‘Δanikβ je historijski roman i poemaβ. (Rawitz ne spominje da se sastoji od 67 nejednakih fragmenata: ni on se, vjerojatno, nije usudio upustiti u raspravu o brojevima.) βGrozniΔavi, pomjereni, bolesni mozak osjeΔa i asimilira stvarnost koja je i sama bolesna, pomjerena, grozniΔavaβ. U stanju koje varira izmeΔu apsolutne lucidnosti i svojevrsnog ludila, zatiΔemo i pratimo Eduarda Sama (E. S.), poznatog nam iz prethodnih KiΕ‘evih knjiga, osobito βBaΕ‘te, pepelaβ, oca ili moΕΎda prije, predodΕΎbe o ocu koji je nestao u Auschvitzu: traΕΎenje identiteta pretka i potomka istodobno, pripovjedaΔa i protagonista koji se jedva mogu razluΔiti.βPolazeΔi od sitnih, svakodnevnih, jedva uoΔljivih detalja β nastavlja Pjotr u svom predgovoru β autor predoΔava strpljivo, s preciznoΕ‘Δu znanstvenika, svijet koji je uronjen ne samo u svoju povijesnu dimenziju, nego i u ovu antropoloΕ‘ku i ontoloΕ‘ku. Sama Δinjenica da je predio u kojem se odvija radnja bio nekada dnom Panonskog mora, koje je odavno iΕ‘Δezlo, poprima u takvim okolnostima viΕ‘e negoli simboliΔku vrijednostβ. SliΔnu nostalgiju za nekim drevnim i izgubljenim morem susreΔemo u MandeljΕ‘tama. (NadeΕΎda MandeljΕ‘tam u svojim βSjeΔanjimaβ govori o tome kako je Osip ΕΎelio izostaviti prostor centralne Evrope da bi se opet domogao postojbine Mediterana.)Dugo mi se Δinilo da βPsalam 44β, unatoΔ ranoj darovitosti o kojoj svjedoΔi, stoji negdje izvan cjeline. Nakon pojave βPeΕ‘Δanikaβ (te pogotovo kasnije, poslije βGrobnice za Borisa DavidoviΔaβ) shvatio sam da je ta knjiga, makar bila naivnija po naΔinu pisanja ili nedovrΕ‘enija od ostalih, ipak nuΕΎna i nezaobilazna. Gotovo sve Ε‘to je u njoj realistiΔki ili objektivizirano, izostavljeno je β zahvaljujuΔi upravo njoj moglo je biti izostavljeno β u βPeΕ‘Δanikuβ. U njemu je graΔa posve preΔiΕ‘Δena, izveden je do kraja βpokuΕ‘aj da se lirsko nadvlada epskimβ (H. P. 81). βPsalam 44β bila je ΕΎrtveniΔka knjiga u dvostrukom smislu. (Kad je mladi pisac radio na njoj prihvaΔao je joΕ‘ uvijek β 1960. god. β LukaΔev βDanaΕ‘nji znaΔaj kritiΔkog realizmaβ. Vidjeti H. P. 43β54)*Posljedice βodleΔenjaβ bile su djelotvorne u jugoslavenskim knjiΕΎevnostima u toku pedesetih i Ε‘ezdesetih godina; poetika Danila KiΕ‘a odaje promjene u pogledima na knjiΕΎevnost i istiΔe nove knjiΕΎevne zahtjeve, moderne i formalne, estetiΔke i estetizanske u boljem smislu rijeΔi. Ne moΕΎemo posve iskljuΔiti jednu vrstu odnosa politike i knjiΕΎevnosti i u KiΕ‘ovu djelu (odnosa koji je inaΔe za njega kao pisca sekundaran). U epigrafu knjige βHomo poeticusβ izdvojena su dva proturjeΔna citata. Jedan je Orwelov: βgdje god (mi) je nedostajalo politiΔkih pobuda napisao sam mrtva slova na papiruβ; drugi je iz Nabokova: βumjetnost se Δim stupi u dodir s politikom, srozava na razinu najobiΔnije ideoloΕ‘ke skrameβ, KiΕ‘ je, Ε‘to se tiΔe spomenutog odnosa, bliΕΎi Nabokovu negoli Orwelu, ali ne u svemu: βGrobnica za Borisa DavidoviΔaβ je vrlo politiΔna knjiga. βPsalam 44β i βPeΕ‘Δanikβ, vidjeli smo, podrazumijevaju historiju i vlast kao dio sudbine. Jogi je ovdje ipak potisnuo komesara i raΕ‘Δistio sve raΔune s njim. U pariskom Δasopisu βLettre internationaleβ (br. 3, 1984) izaΕ‘ao je kompendij KiΕ‘evih βSaveta mladom piscuβ, iz kojeg izdvajam nekoliko navoda proΔitanih 1984. god. u Ateni, na meΔunarodnom skupu βPisac i vlastβ:βNe stvaraj politiΔki program, ne stvaraj nikakav program: ti stvaraΕ‘ iz magme i haosa svetaβ.βBori se protiv druΕ‘tvenih nepravdi, ne praveΔi od toga program.ββNemoj da imaΕ‘ misiju.ββΔuvaj se onih koji imaju misiju.ββNa pomen βsocijalistiΔkog realizmaβ napuΕ‘taΕ‘ svaki dalji razgovor.ββKo tvrdi da je Kolima bila razliΔita od Auschwitza poΕ‘alji ga do sto Δavola.βTu se, vjerojatno, kriju dublji i teΕΎe uoΔljivi uzroci nesporazuma koji Δe KiΕ‘ doΕΎivjeti u βhistoriji bestidnostiβ naΕ‘eg knjiΕΎevnog ΕΎivota.*PoΕ‘tivanje βliterature kao takveβ mora se, ako je dosljedno, suoΔiti s poΕ‘tivanjem βstvarnosti kao takveβ (H. P. 190), pri Δemu se, naravno, prva ne svodi na drugu, niti se izvodi iz nje. Spoznaja o tome vodila je autora prema otvorenijem i neposrednijem susretu s historijom i politikom: βGrobnica za Borisa DavidoviΔaβ, s podnaslovom βsedam poglavlja jedne zajedniΔke povestiβ (1976). S treΔeg lica jednine preΕ‘ao je na treΔe mnoΕΎine: s on ili ono, na oni. Oni!βGrobnicaβ je, doduΕ‘e, srodna s βPeΕ‘Δanikomβ, ali je u njoj βobjektivizacijaβ (termin je KiΕ‘ov) izravnija. SklanjajuΔi se od prilika koje su zavladale centralnom Evropom (ne samo njome), KiΕ‘evi junaci β zatoΔenici revolucije, vitezovi ljevice iz vremena u kojem je ljevica imala pravih vitezova meΔu kojima je broj Ε½idova bio impozantan β nestaju krajem tridesetih godina u βprvoj zemlji socijalizmaβ kao ΕΎrtve Δistki. βJevrejstvo u βGrobnici za B. D.β ima dvostruko (knjiΕΎevno) znaΔenje: s jedne strane, zahvaljujuΔi mojim ranijim knjigama, stvara nuΕΎnu vezu i proΕ‘iruje mitologeme kojima se bavim (i na taj naΔin mi, kroz problem jevrejstva, daje pristupnicu jednoj temi, ukoliko je za to potrebna neka pristupnica), a s druge strane, jevrejstvo je tu kao i u mojim ranijim knjigama, samo efekat oneobiΔavanja! Ko to ne razume, ne razume niΕ‘ta od mehanizama knjiΕΎevne transpozicijeβ (Δ. A. 49). Knjiga se tako βzasniva na istoriΔnostiβ (Δ. A. 43), poziva se na dokumente, stvarne ili fiktivne, citira ih tamo gdje smatra da je to uputno, da sluΕΎe samoj knjiΕΎevnosti (βdoprinose jednoj dubljoj istinitostiβ. Vidi: Δ. A. 95).NiΕ‘ta nije fantastiΔnije od stvarnosti, ponavlja KiΕ‘ za Dostojevskim. Ne znam je li itko prije njega pisao o Gulagu u takvom knjiΕΎevnom obliku, koristeΔi se odabranim instrumentarijem koji modernoj prozi stoji na raspolaganju: takvim stilom. Suvremeni pripovjedaΔki i romaneskni postupci, upotreba dokumenta i citata, variranje fakta i fikcije, oneobiΔavanje znanog i viΔenog pomogli su autoru da svoj posao obavi temeljito i privlaΔno. Naravno, svim spomenutim pomagalima gospodarili su piΕ‘Δev ukus i umijeΔe.β¦KiΕ‘ je Δesto napominjao (pravdao se ili optuΕΎivao, ne znam) da se ne usuΔuje βizmiΕ‘ljatiβ, da nije βu moguΔnosti da izmiΕ‘ljaβ jer, po njemu, i onako βniΕ‘ta nije uΕΎasnije od stvarnosti, niΕ‘ta romanesknije, ali niΕ‘ta ni proizvoljnije i opasnije nego pokuΕ‘aj da se sredstvima literature fiksira ona stvarnost koja nas nije proΕΎela, koju ne nosimo u sebi, patetiΔno reΔeno, kao rudari olovni prah u grudimaβ (H. P. 191-192). Tom priΔom o βizmiΕ‘ljanjuβ mnoge je doveo u zabludu, osobito one koji su je doslovno shvatili. Zar transponirati stvarnost, npr. biografiju, dokument ili citat, ne znaΔi istodobno βizmiΕ‘ljatiβ sve pojedinosti, naΔine i postupke kojima se to u knjiΕΎevnosti postiΕΎe: stvoriti samu priΔu kao dogaΔaj ili pak, rekao bi KiΕ‘, kao formu koja βsudbinski i sudbonosni poraz uΔini manje bolnim i manje besmislenim. Formu koja bi mogla moΕΎda da daΓ’ nov sadrΕΎaj naΕ‘oj taΕ‘tini, Formu koja bi mogla da uΔini nemoguΔe, da iznese Delo izvan domaΕ‘aja mraka i taΕ‘tine, da ga prebaci preko Lete?β (H. P. 73). Pitanja izraza, toliko Ε‘ablonizirana u Ε‘kolniΔkim i eruditskim definicijama, ovdje su, zapravo, pitanja svijesti o knjiΕΎevnosti kao knjiΕΎevnosti. KiΕ‘ stoga piΕ‘e knjige u velikim razmacima.Promjene registra od knjige do knjige poznaju, unatoΔ, svemu, odreΔene konstante: βautorski rukopis i neke mitologemeβ (H. P. 274); βgorki talog iskustvaβ, traganje za βsopstvenim identitetomβ, teΕΎnju za βintegritetomβ djela, uvjerenje da se βpomoΔu literature ne moΕΎe uΔiniti niΕ‘taβ (H. P. 213), da je njezin uΔinak, i kad ga sluΔajno ima nevidljiv i nesamjerljiv, da angaΕΎman u literaturi (sa svojim porukamaβ, βsadrΕΎajimaβ, βtendencijamaβ βfunkcijamaβ itd.) najΔeΕ‘Δe uniΕ‘tava samu literaturu i da (angaΕΎman) moΕΎe eventualno vrijediti jedino ako znaΔi βtotalan izborβ, odbacivanje lakrdije i kompromisa, spoj sudbine i stila. PiΕ‘Δeve zanose prati ironija, Ε‘titi ih od patetiΔnosti i dolorizma, jedna posebna vrsta parodije koja je kontrapunkt lirizmu, kojom se stvara i odrΕΎava neophodna distanca: spram historije, politike i, napokon, same literature.O odnosu vlastite poetike (po-etike) i ideja ruskih formalista (osobito Ε klovskog i Ejhenbauma), o bliskosti ili srodnosti meΔu njima, govorio je sam KiΕ‘ (H. P. 236-237). ZnaΔenje pojava i djela Ε‘to su obiljeΕΎili rusku knjiΕΎevnu situaciju dvadesetih godina i bili uguΕ‘eni u tridesetim nije ostalo bez odjeka u jugoslavenskoj knjiΕΎevnosti nakon odbacivanja socrealizma. U tome pogledu KiΕ‘ je jedan od najboljih primjera, iako je prihvatio vrlo malo.Razna pitanja, poznata modernoj umjetnosti, KiΕ‘ je postavljao ne traΕΎeΔi na njih odgovore (βu svojim knjigama ja sam umesto odgovora postavio sebi samo nova pitanjaβ Δ. A. 65). Uporedo s iskustvima i iskuΕ‘enjima francuskog novog romana, on je imao svoja iskustva i vlastita iskuΕ‘enja: potrebu da βizbaci starinske spojnice zasnovane na jednom laΕΎnom vremenskom nizu, veze i kliΕ‘eje toliko Δeste kod slabih romansijeraβ (H. P. 97). PreziruΔi viΕ‘e od svega banalnost, nije, naravno, dopuΕ‘tao da βmarkiza izaΔe u pet satiβ, ali je veΔ na poΔetku zapisao (1960. god.) da se u ime bilo kakvog postulata, norme ili mode neΔe odreΔi prava da napiΕ‘e βZatekoh ujutro ljudske tragove u peskuβ (H. P. 57). Onima koji Δe nastupiti drukΔije prorekao je da Δe, budu li suviΕ‘e vjerovali svojim teorijama, βzavrΕ‘iti u buncanjuβ (H. P. 227). PotΔinjavanje teorijama KiΕ‘ oΔito dovodi u vezi s ideologijom.DanaΕ‘nji se pisac ne moΕΎe pravdati da ne poznaje ono Ε‘to se zbivalo i zbilo prije njega u poslu za koji se odluΔio: βAnahronizam u izrazu jeste u knjiΕΎevnosti isto Ε‘to i odsustvo talentaβ¦ UmetniΔki, knjiΕΎevni izraz ima β ipak β svoju razvojnu liniju. Menjaju se ne samo senzibiliteti nego i sredstva knjiΕΎevnog izraza, njihova tehnika, njihova tehnologijaβ¦ ne moΕΎe se, dakle, danas pisati priΔa ni roman sredstvima i naΔinom 18. i 19. vekaβ (Δ. A. 286-187). Ono Ε‘to suvremena teorija zove intelektualnoΕ‘Δu, KiΕ‘ diskretnije naziva βsrodnoΕ‘Δu po izboruβ ili βtematskim afinitetomβ. Njegovi srodnici su, u strogo knjiΕΎevnom smislu, Borges i Nabokov (kritiΔari koji su, osobito u Francuskoj, odredili KiΕ‘ovo zasebno mjesto negdje izmeΔu te dvojice pisaca izvan klasifikacija, Δini nam se da su u pravu). Orwelove ili Koestlerove stavove prema politici i historiji bio bi, vjerujem, spreman u nekoj mjeri podrΕΎati. U jugoslavenskim knjiΕΎevnostima najviΕ‘e ga je, vjerojatno, zaduΕΎio Ivo AndriΔ, koji mu je u vlastitom jeziku dao primjer gotovo nedostiΕΎne Δistote. MoΕΎda ga je donekle, u ranijim godinama, impresioniralo i KrleΕΎino nastojanje da vlastiti jezik ne podredi ideologiji.*U djetinjstvu, za vrijeme Drugog svjetskog rata, u MaΔarskoj, dobio je u Ε‘koli Bibliju. U stanju potpune raspoloΕΎivosti, u razdoblju βranih jadaβ, sjeme mudrosti i primjer izraza zacijelo su ostavili traga:βOmnia in mensura et numero et pondere disposuisti.β(Mudrost Salomonova, 11, 21)Brojevi: mjera i razmjer. Tome je bliska i Borgesova βpotraga za simetrijamaβ.RazmiΕ‘ljajuΔi o odnosu romana i priΔe (novele, pripovjetke, βpovestiβ, βrecitaβ), sastavljajuΔi svoje romane od priΔa i Ε‘ireΔi pojedine priΔe do granice romana (npr. βEnciklopediju mrtvihβ u istoimenoj knjizi) KiΕ‘, naravno, odbija da uzme koliΔinu za mjerilo. Bliska mu je Ejhenbaumova formula po kojoj je novela βzadatak za postavljanje jednadΕΎbe s jednom nepoznatomβ, a roman βcijeli sistem jednadΕΎbi s mnogo nepoznanicaβ, ali se ni nje ne pridrΕΎava: njegove priΔe sadrΕΎe mnoΕ‘tvo nepoznatih (lica, odnosa meΔu licima, rjeΕ‘enja). Navedenu formulu nadopunio je onom Gideovom, bioloΕ‘kom, po kojoj se novela βmoΕΎe proΔitati u jednom dahuβ.VeΔ se u βRanim jadimaβ opredijelio za tematsku knjigu priΔa. U vezi s βGrobnicom za Borisa DavidoviΔaβ spominjao je primjere βCrvene konjiceβ Isaka Babelja (koju izdavaΔi ponekad oznaΔavaju i kao roman), Sartreova Zida ili Izgnanstva i kraljevstva A. Camusa, nasuprot Δapekovoj ideji o βpriΔama iz oba dΕΎepaβ. Parafraza po kojoj se pripovjedaΔi raΔaju a romansijeri postaju ne moΕΎe se stoga primijeniti na KiΕ‘a.βEnciklopedija mrtvihβ vrlo je rigorozno zamiΕ‘ljena. Kao i βGrobnicaβ ili βRani jadiβ, objedinjena je temom (ili siΕΎeom, ne znam kako bi se to trebalo nazvati u KiΕ‘evu sluΔaju): βSve priΔe o ovoj knjizi u veΔoj ili manjoj meri u znaku su jedne teme koju bih nazvao metafiziΔkom; od speva o βGilgameΕ‘uβ, pitanje smrti jedna je od opsesivnih tema literature. Kad reΔ divan ne bi zahtevala svetlije boje i vedrije tonove, ova bi zbirka mogla nositi podnaslov βZapadno-istoΔni divanβ, sa jasnim ironiΔnim i parodijskim kontekstomβ (E. M. 215). U njoj je devet priΔa (zapravo deset, ukoliko βPost scriptumβ shvatimo takoΔer kao priΔu o svim tim priΔama, tako da bi i tu, joΕ‘ jednom, broj bio zaokruΕΎen i simetriΔan), devet poglavlja jedne zajedniΔke povesti, mogli bismo reΔi parafrazirajuΔi βGrobnicuβ, fragmenti jedne te iste sudbine (poput onih 67 u βPeΕ‘Δanikuβ).Moglo se oΔekivati da Δe KiΕ‘ napisati takvu knjigu: smrt je tema kojom se on bavi od poΔetka. U βBaΕ‘ti, pepeluβ djeΔak odbija da spava strahujuΔi da Δe ga san zaodjenuti βsvitkom crne svileβ (B. P. 30); vjeruje da se brojanjem moΕΎe odagnati smrtna sjena koja se nadvila nad licem majke. (Tada je znao brojati samo do 200, pa onda ponovo zapoΔinjao 2 ili moΕΎda 3 puta: je li to, moΕΎda, kabalistiΔko shvaΔanje broja?). Enciklopedije i rijeΔnici su opsesija i radost piΕ‘Δeva zrelog doba: βMoj ideal je bio, i ostaje do dana danaΕ‘njeg, knjiga koja Δe se moΔi Δitati, osim kao knjiga, pri prvom Δitanju, joΕ‘ i kao enciklopedija (Baudelaireova, i ne samo njegova, najomiljenija lektira), Ε‘to Δe reΔi: u naglom, u vrtoglavom smenjivanju pojmova, po zakonima sluΔaja i azbuΔnog (ili nekog drugog) sleda, gde se jedan za drugim tiskaju imena slavnih ljudi i njihovi ΕΎivoti svedeni na meru nuΕΎnosti, ΕΎivoti pesnika, istraΕΎivaΔa, politiΔara, revolucionara, lekara, astronoma, itd., bogovski izmeΕ‘ana s imenima bilja i njihovom latinskom nomenklaturom, s imenima pustinja i peΕ‘Δara, s imenima bogova antiΔkih, s imenima predela, s imenima gradova, sa prozom sveta. Uspostaviti meΔu njima analogiju, naΔi zakone podudarnosti.β (H. P. 188).To nije, naravno, jedina geneza βEnciklopedije mrtvihβ. Ε½eljezniΔki βRed voΕΎnjeβ koji je napisao piΕ‘Δev otac 1939. god. i o kojem je rijeΔ na viΕ‘e mjesta u βBaΕ‘ti, pepeluβ, βPeΕ‘Δanikuβ i drugdje, sastavljen je takoΔer po nekoj enciklopedijskoj Ε‘emi. Redoslijed 67 fragmenata u βPeΕ‘Δanikuβ sve je prije negoli proizvoljan. Na kraju βMansardeβ nalazi se svojevrstan βspisak stanaraβ, s toΔnim godinama roΔenja, spolom, zanimanjem, naznakom kata na kojem stanuju, brojem stana i napomenom: βraspitati se kod nadstojnice o svakom ponaosobβ (M. 112).KiΕ‘ je, doista, morao napisati βEnciklopedijuβ. Ona je, uz ostalo, jedna nova faza βobjektivizacijeβ kakvu je iziskivao njegov naΔin (naΔini) pisanja, promjene koji su obiljeΕΎavali pojedina djela, razmaci meΔu djelima. Valjalo je napraviti neΕ‘to sasvim drukΔije od βTibetanske knjige mrtvihβ, βKabaleβ ili βΕ½itija svetacaβ i drugih sliΔnih βezoteriΔnih tvorevina u kojima mogu da uΕΎivaju samo pustinjaci, rabini i monasiβ (E. M. 50), saΔiniti registar koji moΕΎe posluΕΎiti kao βriznica seΔanjaβ, βjedinstven dokaz uskrsnuΔaβ (E. M. 52), uvesti u njega (u taj registar) sve najobiΔnije podatke o osobama koje ne ulaze u druge, uobiΔajene enciklopedije. Takvim postupkom, grubim i sitniΔarskim u isto vrijeme, faktografskim i okultnim, Ε‘tivo se oslobaΔa inventara tradicionalnog romana i klasiΔne pripovijesti, βsveukupnosti efemernih zbivanjaβ (E. M. 69), protokola realistiΔkih oznaka. Na jedan poseban naΔin suoΔeni smo s fantastikom: βSimon Δudotvoracβ, na kraju istoimene priΔe (sazdane od nekoliko varijanti drevne gnostiΔke legende), vinut Δe se prema nebu, gotovo iΕ‘Δiliti u njemu te zatim stropoΕ‘tati s nebeskih visina pred oΔima skupa koji je sluΕ‘ao njegovu heretiΔku propovijed protiv hijerarhije.Je li to onaj isti KiΕ‘ koji je odbijao da βizmiΕ‘ljaβ? U svakom sluΔaju po rukopisu ga prepoznajemo. Uostalom, fantastiΔni elementi nisu tu najvaΕΎniji. Tekst zadrΕΎava svojstva βBaΕ‘te, pepelaβ, βPeΕ‘Δanikaβ, βGrobniceβ. Biblijska sabranost u jeziku i pisanju kao i u samu odnosu prema jeziku i pisanju β ovdje je joΕ‘ uoΔljivija. βLegenda o spavaΔimaβ, rekonstituirana prema krΕ‘Δanskim, talmudskim i kuranskim izvorima kao da saΕΎima drevna djela i predanja, brojna i razliΔita. Prevladava njihove razlike stilom. Podmuklo djelovanje Biografije osjeΔa se u svakom poglavlju (osobito u priΔi βCrvene marke s likom Lenjinaβ). ObiΔnost poznatog, gotovo trivijalnog siΕΎea (βSlavno je za otadΕΎbinu mretiβ) nadilazi se ponovno oneobiΔajenjem. VjeΕ‘ti i diskretni uzmaci pripovjedaΔa, koji neΔe da bude sveznajuΔim a ne moΕΎe posve izostati, ne postaju pritom manirom. Distanca prema onim Ε‘to se priΔa i Ε‘to se pred naΕ‘im oΔima odvija, ravnoteΕΎa fragmenta i cjeline, suvislost pripovijesti i romana: βSamo naΔelo ekonomiΔnosti spreΔava ovu povest β piΕ‘e u βKnjizi kraljeva i budalaβ β koja je samo parabola o zlu, da se razvije do Δudesnih razmera romanaβ (E. M. 181).Pojedine priΔe βEnciklopedijeβ mogle bi se, bez teΕ‘koΔa, uklopiti u neke od prethodnih knjiga: npr. βCrvene markeβ ili βPosmrtne poΔastiβ u βGrobnicuβ. βOgledalo nepoznatogβ u βRane jadeβ, βPriΔa o majstoru i uΔenikuβ, moΕΎda, u βΔas anatomijeβ. Poneka bi se od njih dala razviti u zaseban roman, npr. sama βEnciklopedija mrtvihβ ili pak βKnjiga kraljeva i budalaβ, fantastiΔna i dokumentarna transkripcija βProtokola Sionskih mudracaβ, esejistiΔka parabola o zlokobnom utjecaju knjige, njezinu odnosu s totalitarizmom. Sve se tako povezuje jedno s drugim i s prethodnim. KiΕ‘ piΕ‘e Djelo.Na kraju stoji βPost scriptumβ, neka vrsta zakljuΔka ili epiloga koji zapravo postaje kljuΔnim i zavrΕ‘nim poglavljem: zdruΕΎuje sve pripovijesti u cjelinu, u zajedniΔki katalog smrti koji je uokviren samom βEnciklopedijom mrtvihβ. Cjelina KiΕ‘eva djela (izdanja sabranih βDelaβ to potvrΔuje) vrlo je kompaktna i homogena. Svaku posebnu knjigu odlikuje briΕΎna i odnjegovana literarnost, kvaliteta rukopisa, otmjenost koja gotovo da nema premca u jeziku kojim se sluΕΎi. Ovaj pisac je umio odbaciti primjese raznih βdiskursaβ (koristim, uprkos svemu, tu pomodnu rijeΔ) koji nas preplavljuju, svojevrsno narodnjaΕ‘tvo kojem se veΔ desetljeΔima naΕ‘i otimlju najbolji prozaici, regionalizam koji teΕ‘ko prelazi granice (i slavu) vlastitoga zaviΔaja, povrΕ‘nost i Ε‘turost ΕΎurnalistiΔke proze Ε‘to je postala nadomjestkom za pravu literaturu, laΕΎni intelektualizam kojim se prikriva duhovno siromaΕ‘tvo i provincijalnost, uskost i iskljuΔivost angaΕΎmana koje ostavljaju neizbrisive tragove u jeziku i pismu.Nitcheov je Zaratustra tragao za Δovjekom koji βgovori Δistoβ. Takav je pisac Danilo KiΕ‘. Njegovo je pisanje samo po sebi izazov osrednjosti i ustajalosti, duhu konformizma i knjiΕΎevnom opsjenarstvu.Danilo KiΕ‘ (Subotica, 22. februara 1935. β Pariz, 15. oktobra 1989), romansijer, pripovedaΔ, esejista, dramski pisac, prevodilac sa francuskog, ruskog i maΔarskog jezika.Jedan od najvaΕΎnijih pisaca u istoriji srpske knjiΕΎevnosti.KiΕ‘ je poΔeo kao pesnik, a potom se okrenuo, pre svega, pisanu proze kojom je u drugoj polovini XX veka izveo poetiΔki preokret u srpskoj knjiΕΎevnosti.Prvi objavljeni tekst Danila KiΕ‘a je pesma βOproΕ‘taj s majkomβ (1953), a njegove prve knjige β kratki romani Mansarda i Psalam 44 β objavljene su u istim koricama, kao zajedniΔko izdanje, 1962. godine.Romani: Mansarda: satiriΔna poema (1962), Psalam 44 (1962), BaΕ‘ta, pepeo (1965), PeΕ‘Δanik (1972).Knjige priΔa: Rani jadi: za decu i osetljive (1969), Grobnica za Borisa DavidoviΔa: sedam poglavlja jedne zajedniΔke povesti (1976), Enciklopedija mrtvih (1983) i Lauta i oΕΎiljci (posthumno objavljene priΔe, 1994).Knjige eseja: Po-etika (1972), Po-etika, knjiga druga (1974), Δas anatomije (1978), Ε½ivot, literatura (posthumno, 1990), SkladiΕ‘te (posthumno, 1995).Knjiga razgovora: Gorki talog iskustva (posthumno, 1990).Drame: Elektra (1968), NoΔ i magla (1968), Papagaj (1970), Drveni sanduk Tomasa Vulfa (1974), MehaniΔki lavovi (1980).Knjiga izabranih pesama i prevoda Danila KiΕ‘a sa francuskog, ruskog i maΔarskog jezika Pesme i prepevi objavljena je posthumno 1992. godine.NajvaΕΎnije nagrade: NIN-ova nagrada za roman godine, Goranova nagrada za knjigu godine, KnjiΕΎevna nagrada βΕ½elezare Sisakβ za najbolju esejistiΔku knjigu godine, Veliki Zlatni orao grada Nice za ukupan knjiΕΎevni rad, Orden Viteza umetnosti i knjiΕΎevnosti, AndriΔeva nagrada, Nagrada βSkender KulenoviΔβ, Sedmojulska nagrada, βPreis des Literaturmagazins 1988β, βPremio letterario Tevereβ, Nagrada AVNOJ-a, Nagrada βBruno Ε ulcβ.Dela Danila KiΕ‘a prevedena su na sve veΔe svetske jezike.U izdanju Arhipelaga objavljena su Izabrana dela Danila KiΕ‘a u sedam knjiga: Mansarda, Rani jadi, BaΕ‘ta, pepeo, PeΕ‘Δanik, Grobnica za Borisa DavidoviΔa, Enciklopedija mrtvih i Lauta i oΕΎiljci.9/17
Jovan JovanoviΔ Zmaj ΔuliΔi ΔuliΔi uveociTvrdi povezIzdavaΔ Narodna knjigaBiseri Srpske knjiΕΎevnostiZbirka pesama βΔuliΔi uveociβ je puna tuge. Pesnika je snaΕ‘la velika tragedija i on je Δitavu zbirku posvetio izgubljenoj porodici. U ΕΎivotu ga je snaΕ‘la velika nesreΔa, deca su mu umirala, nizao se grob do groba, a meΔu njima i njegova ΕΎena, voljena RuΕΎa LiΔanin. Jovan JovanoviΔ Zmaj ovom zbirkom pravi spomen i tako Δuva seΔanje na njih.Zbirka pesma se nadovezuje na zbirku βΔuliΔiβ ali samo prema ljudima koje u pesmama opisuje, po svemu ostalom one su suprotne. Dok je u prvoj slavio ljubav, u drugoj zbirci njegovi ΔuliΔi su uveli, nema viΕ‘e one radosti ΕΎivota, oni nisu viΕ‘e vedri i poletni kao Ε‘to su bili, sada su uveli i nestaju sa ovoga sveta. Druga zbirka je gorka i dublja. Tema zbirke je prolaznost ΕΎivota, bol zbog gubitka bliskih ljudi i nemoguΔnost da se utiΔe kako bi se takve stavri promenile.U zbirci se nalazi 69 pesama. U svim pesmama dominiraju dva oseΔanja,a to su bol i tuga zbog gubitka svojih najmilijih. U Δitavoj ubirci nalazimo snaΕΎna pesnikova oseΔanja, duboku bol. Ta oseΔanja ostaΔe u njemu zauvek, trajna su i veΔno Δe postojati. Poeziju koja se nalazi u zbirci moΕΎemo nazvati metafoziΔkom poezijom jer je smrt osnovno oseΔanje u njoj i povezujemo ga sa onostranim svetom.U uvodnoj pesmi stihovi su obavijeni tugom koju pesnik oseΔa zbog gubitka svojih najmilijih:βSve Ε‘to dalje vreme hiti,Sve se veΔma proΕ‘lost grli,Sve se veΔma moji mrtviMeni Δine neumrli.βU ovoj pesmi se govori o vremenu i njegovom proticanju, o tome kako je sve prolazno. Svoju liΔnu tugu Zmaj prikazuje kao tugu svakog Δoveka, Δovekovu tugu uopΕ‘te. Pesnik oseΔa sreΔu i ljubav dok se seΔa proΕ‘losti, kada su svi bili tu, uz njega. Oni se pesniku Δine joΕ‘ ΕΎivi, ali ih sve teΕΎe razlikuje. Njihove duΕ‘e i lica se slivaju u jedno, u opΕ‘teljudsku bol i pesnik na kraju govori da i ako tamo gde su oni nema niΔeg, oni kada budu zajedno biΔe sreΔni i biΔe jedno:βKroz smrt samo valja proΔi,Pa Δu sβ i ja s njima sliti,Ako lβ tamo nema niΕ‘ta?!βI tad Δemo jedno biti.βNaroΔito je emotivna pesma iz zbirke sa stihovima:βPoΔem, klecnem, idem, zastajavam,Ε etalicu satu zadrΕΎavam,Jurim, beΕΎim, kaβ oΔajnik kleti,Zborim reΔi, reΔi bez pameti:βNe, ne sme umreti!βU njima se posebno istiΔe nesposobnost i nemoguΔnost Δoveka pred onostranim, pred smrΔu. Posebno se emotivno prikazuje deo kada lirski subjekat stoji pored kolevke sa detetom, dok mu ΕΎena teΕ‘ko bolesna leΕΎi u postelji i bori se za ΕΎivot. Δovek usmerava svu svoju moΔ i snagu kako bi prevaziΕ‘ao smrt koja im se pribliΕΎila. Lirski subjekat se moli Bogu, traΕΎi pravdu, moli anΔele, zemlju i samu medicinu. Ε½eli da zaustavi vreme, tako Ε‘to Δe zadrΕΎati Ε‘etalicu na satu. Δak i kada bi zaustavio sat i zadrΕΎao kazaljku, neminovno je da vreme ne bi stalo i da bi smrt svaako doΕ‘la. U ovom stihu je prikazana sva besmislenost Δovekova u pokuΕ‘ajima da savlada i odgurne smrt.βViΔem Bogu: Ona je joΕ‘ mlada!ViΔem pravdi: Ona se joΕ‘ nada!AnΔelima: Vi joj srca znate!ViΔem zemlji: Ona nije za te!Ni otuda nema mi odjekaβ¦ViΔem sebi: Zar joj nemaΕ‘ leka?β¦Idem, stanem, kaβ oΔajnik kleti,Opet zborim reΔi bez pameti:βNe sme nam umreti!βKao Ε‘to se sreΔa u βΔuliΔimaβ prenosi na Δitav svet tako se i u βΔuliΔima uveocimaβ prenosi tuga na sliΔan naΔin. To spajanje pesnikovih raspoloΕΎenja i oseΔanja sa spoljaΕ‘njim svetom inspirisalo ga je na napiΕ‘e neke od najlepΕ‘ih stihova u zbirci: βMoje neboβ¦β, βMrtvo nebo, mrtva zemljaβ¦β i druge. Ove pesme, kao Ε‘to nam i sami naslovi nagoveΕ‘tavaju, govore o smrti, o niΕ‘tavilu, nepostojanju, o tome kako je sve uzaludno i sve Δe jednom umreti. Lirski subjekat je ostao sam na svetu i on viΕ‘e ne pronalazi lepotu ni u Δemu, sve Δari ovoga sveta ua njega su nestale. Toliko su ga bol i tuga slomili da on ΕΎivi samo zato Ε‘to postoji. ViΕ‘e ne oseΔa niΕ‘ta, ni suze ne moΕΎe pustiti. Δak ni poezija koja je bila njegova jedina uteha i spas, sada vene i postaje mrtva, nema nekadaΕ‘nju lepotu i veselost.Stih βBolna leΕΎiΕ‘, a nas vara nada, ozdraviΔe, ozdraviΔe mladaβ¦β iskazuje nam da je pesnik svestan da ikao se nada da Δe preΕΎiveti i ozdraviti, sve je to omama i smrt je neizbeΕΎna. On stoji nad odorom svoje drage i kao suprotnost postavlja proleΔe koje je simbol raΔanja i prirode koja se budi. Tu se lirski subjekat seΔa Ε‘etnji i sreΔnih dana. Pominje svoju otadΕΎbinu kao jedinu sreΔu koja mu je ostala u ΕΎivotu.βDaljina mesta, njive i poljane;levo Dunav, Banat, BaΔka mila,Avala se desno zaplavila,A podalje ti breΕΎuljci sivi,To je Bosna β i tu Srbin ΕΎiviβ¦βSvi dragi su mu umrli i u penikovoj duΕ‘i su bol, jadi i ponor. Δak se i sunce, kada bi zavirilo u taj bezdan, prestraΕ‘lo bi se od uΕΎasa. Δitav svet je posato veliki za njega ββ¦u uΕΎasno velikom svetuβ¦β on je sam i svaki dan mu je prazan ββ¦sunce diΕΎe, zaΔe β to se zove danβ¦β. Da nema tog izlaska i zalaska sunca, za njega bi dan i noΔ bili isto, niΕ‘ta ga ne moΕΎe ispuniti. βSve se tiΕ‘a, sve se Ε‘iri, β svet je kanda sad joΕ‘ Ε‘iriβ¦β Nekada se radost ΕΎivota nalazila u njegovom srcu, a sda sve to izaziva oseΔaj otuΔenosti i usamljenosti, nema tu radost sa kim podeliti, te ona za njega i ne predstavlja pravu, istinsku radost.Pesma βMrtvo nevo, mrtva zemljaβ¦β (VIII), donosi nam oseΔaj da je za pesnika sve umrlo, iako je priroda ΕΎiva, i zemlja i ljudi na njoj, njemu to niΕ‘ta ne znaΔi. Pored Δitave zemlje pesnik ni u ljudima ne vidi ΕΎivot ββ¦mrtvo oko, mrtvo srceβ¦β PonavljajuΔi epitet mrtvo pesnik nas uvodi u neprekidno nizanje udaraca sudbine. Stih ββ¦izumrlo Ε‘to je moglo, samo boli joΕ‘ ne moguβ¦β okreΔu nam ugao gledanja. Sada nam pesnik govori kako je jedina stvar koja u njemu postoji i koja nikada neΔe nestati njegova bol. Iz te boli se raΔaju sve pesme iz ove zbirke. Kao motiv pesnik nam ovde ubacuje samu pesmu koju je pisao u proΕ‘losti. U tim pesmama iz proΕ‘lih dana nalazi se sva njegova sreΔa, ljubav ββ¦u njojzi je moja sreΔa, ljubav moja opevanaβ¦β Kako ona u njemu ne bi probudila joΕ‘ veΔa oseΔanja patnje i boli, on pali hartije na kojima je pisana, ali se i pesma dalje bori:ββ¦hartija je izgorela,al ostala slova bela,pema moja neΔitana βjoΕ‘ se vidi sa pepelaβ¦βDve pesme XX βΕ ta je tuga koja doΔeβ¦β i XXVII βTada bogme svaka ranaβ¦β opevaju neizmernu pesnikovu tugu i ona je glavni motiv. Tuga koju oseΔa ga u isti mah obara i drΕΎi u ΕΎivotu. Jeda ga lomi, a druga u njemu budi inspiraciju i tera ga da stvara. Lirski subjekat i tuga se vole:ββ¦moje lane nije smrtno,za rastankom preti,moja draga, moja tuga,ne moΕΎe umretiβ¦βPesnik tugu ovde naziva lanetom i govori kako mu je samo ona ostala, ona ga nikada neΔe napustiti.U poznijim pesmama zbirke βΔuliΔi uveociβ bol pesnika prerasta u pomirenje sa sudbinom. PoΕ‘to je ne moΕΎe pobediti, njegova poslednja borba sa tugom je ta Ε‘to Δe je iskoristiti da bi stvorio sve ove stihove. To su pesma: βOtkide se misaoβ, βKrila i okrilja vremenaβ, βJesenβ i druge. Pesnik kroz pesmu ostvaruje kontakt sa onima koji su umrli, poΔinje i da ih sanja i potpuno Δe se izjednaΔiti sa njima u smrti.Lirski subjekat plete venac od tuΕΎnog cveΔa kojim Δe obuhvatiti sve one koji su umrli. To cveΔe su zapravo njegove pesme, pune tuge i bola, a venac predstavlja Δitava zbirka βΔuliΔi uveociβ. Osnovnom motivu tuge i bola dodaju se motivi otadΕΎbine i pesme. Zmaj, koji je slomljen od tuge i bola, pronalazi joΕ‘ jedan motiv koji nikako ne moΕΎe zaboraviti, a to je joΕ‘ jedna velika ljubav, njegova domovina. Pesma je pesnikov naΔin da prikaΕΎe svoju neizmernu tugu, on ih vidi kao sponu sa njima koji viΔe nisu tu. Pesme postoje kao veΔiti spomen koji Δe svedoΔiti o veliΔini njegove boli i ΔitaΔe ga mnoga pokolenja.BeleΕ‘ke o autoruJovan JovanoviΔ Zmaj jedan je od najveΔih pesnika srpske knjiΕΎevnosti. Poznati je kao jedan od najveΔih lirskih romantiΔara, a mnogi ga znaju i kao jednog od najboljih pesnika deΔje poezije. Zmaj se rodio 1833. godine u Novome Sadu. Tamo je zavrΕ‘io osnovnu Ε‘kolu i niΕΎe razrede gimnazije. ViΕ‘e razrede pohaΔao je u HalaΕ‘u i PoΕΎunu. Nakon mature, Zmaj je u PeΕ‘ti upisao studij prava, kojeg je nastavio da studira u Pragu, a diplomirao je u BeΔu.Nakon studija Zmaj se vratio u Novi Sad. Tamo je dobio posao gradskog podbeleΕΎnika. VeΔ tada poΔeo je da piΕ‘e pesme i tako je oko sebe okupio verne Δitaoce. U kasnim dvadesetim godinama Zmaj je dao ostavku na radnom mestu, kako bi pokrenuo vlastiti Δasopis Javor.S 28 godina upoznao je tada sedamnaestogodiΕ‘nju RuΕΎu LiΔanin. MeΔu njima buknula je obostrana ljubav, pa su se njih dvoje vrlo brzo oΕΎenili i dobili svoje prvo dete, sina Mirka. U to vreme Zmaj je poΔeo da piΕ‘e ljubavne pesme koje Δe kasnije objediniti u ciklus βΔuliΔiβ, njegovu najpoznatiju i najlepΕ‘u zbirku (ljubavnih) pesama. Inspiracija za te pesme bila mu je skladna porodiΔna sreΔa i ljubav prema supruzi i deci.1863. godine porodica se preselila u PeΕ‘tu, gdje je Zmaj radio kao nadzornik Tekelijanuma. Tada je upisao medicinski fakultet. Dok je studirao, Zmaj je pokrenuo humoristiΔki list Zmaj po kome je ovaj pesnik dobio nadimak po kojem ga i danas najbolje znaju. Zmaj je inaΔe satiriΔno proΔitan datum 3. maj β datum odrΕΎavanja majske SkupΕ‘ine, za vreme koje su Srbi u Sremskim Karlovcima dobili autonomiju, ali njome nisu bili zadovoljni.Nakon Ε‘to je postao doktor medicine, Zmaj se s porodicom vratio u Novi Sad i tamo otvorio lekarsku praksu. U PanΔevu je pokrenuo joΕ‘ jedan list, Ε½iΕΎu. Za sve to vreme, Zmaj i RuΕΎa dobili su joΕ‘ troje dece, ali ni jedno od njih nije preΕΎivelo detinjstvo. U poΔetku sedamdesetih godina 19. veka Zmaju je umrlo troje dece, meΔu kojima je bio i najstariji sin. Uskoro mu je umrla i supruga RuΕΎa, ostavivΕ‘i Zmaja samog s najmlaΔom Δerkom. Zmaj je tada posvojio joΕ‘ dve devojΔice.Tada je poΔeo da piΕ‘e svoj tuΕΎan, elegiΔni ciklus pesama βΔuliΔi uveociβ, u kojima je iskazao svu bol zbig gubitka ΕΎene i dece. Ali nesreΔa se nastavila β s vremenom je umrla i njegova najmlaΔa kΔi, a par godine pre Zmajeve smrti, umrle su i dve Δerke koje je posvojio. Sve to vreme Zmaj se nikada nije ponovo oΕΎenio, niti dobio joΕ‘ dece. U ΕΎalosti zbog svih tih gubitaka pisao je pesme i deΔje pesme, koje se danas smatraju najlepΕ‘ima u srpskoj knjiΕΎevnosti.1882. godine izdana je njegova velika zbirka pesama βPevanijeβ, a zatim i βDruga Pevanijaβ. 1890. godine Zmaj je ΕΎiveo u Beogradu i tamo radio kao dramaturg u Narodnom pozoriΕ‘tu. Na tom je poslu bio do 1898. godine.Jovan JovanoviΔ Zmaj umro je 1904. godine u Sremskoj Kamenici.3/3
IVO ANDRIΔ TRAVNIΔKA HRONIKAMeki povezΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ (ΠΠΎΠ»Π°Ρ, ΠΊΠΎΠ΄ Π’ΡΠ°Π²Π½ΠΈΠΊΠ°, 9. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±Π°Ρ 1892 β ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄, 13. ΠΌΠ°ΡΡ 1975) Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΈ ΡΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΈ[Π°] ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊ ΠΈ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΠ° ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅.[Π±]ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1961. Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Ρ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ Π·Π° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ βΠ·Π° Π΅ΠΏΡΠΊΡ ΡΠ½Π°Π³Ρ ΠΊΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΈ ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π·Π°ΠΎ ΡΡΠ΄Π±ΠΈΠ½Π΅ ΡΡΠ΄ΠΈ ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π·Π΅ΠΌΡΠ΅β.[10] ΠΠ°ΠΎ Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΠ°Π»Π°Ρ, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊ Π½Π°ΠΏΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΠΎΠ½Π°ΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΠΊΡΠ΅ΡΠ° ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ² ΠΡΡΡΡΠΎΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠ΅ Π²Π»Π°ΡΡΠΈ ΠΠ»Π°Π΄Π° ΠΠΎΡΠ½Π° ΠΈ ΡΡΡΠ°ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈ Π±ΠΎΡΠ°Ρ Π·Π° ΠΎΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ ΡΡΠΆΠ½ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΈΡ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΎΠ΄ ΠΡΡΡΡΠΎΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠ΅ ΠΌΠΎΠ½Π°ΡΡ ΠΈΡΠ΅. Π£ Π°ΡΡΡΡΠΈΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΡΠ°ΡΡ ΡΠ΅ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΈ Π΄ΠΎΠΊΡΠΎΡΠΈΡΠ°ΠΎ, Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ Π΄Π²Π° ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠ° ΡΠ°ΡΠ° ΠΏΡΠΎΠ²Π΅ΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ»ΡΠΆΠ±ΠΈ Ρ ΠΊΠΎΠ½Π·ΡΠ»Π°ΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Π½ΡΡΠ²ΠΈΠΌΠ° ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅ Ρ Π ΠΈΠΌΡ, ΠΡΠΊΡΡΠ΅ΡΡΡ, ΠΡΠ°ΡΡ, ΠΠ°ΡΠΈΠ·Ρ, ΠΠ°Π΄ΡΠΈΠ΄Ρ, ΠΡΠΈΡΠ΅Π»Ρ, ΠΠ΅Π½Π΅Π²ΠΈ ΠΈ ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½Ρ.[11] ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ° ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ Ρ ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΌΡΠ΅Π½ 1926. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° Π½Π°ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈΡΠ° Π΄Π΅Π»Π° ΡΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π° ΠΠ° ΠΡΠΈΠ½ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΈΡΠ° ΠΈ Π’ΡΠ°Π²Π½ΠΈΡΠΊΠ° Ρ ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΠ°, ΠΡΠΎΠΊΠ»Π΅ΡΠ° Π°Π²Π»ΠΈΡΠ°, ΠΠΎΡΠΏΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΈ ΠΠ΅Π»Π΅Π½Π°, ΠΆΠ΅Π½Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½Π΅ΠΌΠ°. Π£ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ ΡΠ³Π»Π°Π²Π½ΠΎΠΌ Π±Π°Π²ΠΈΠΎ ΠΎΠΏΠΈΡΠΈΠ²Π°ΡΠ΅ΠΌ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° Ρ ΠΠΎΡΠ½ΠΈ Π·Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΎΡΠΌΠ°Π½ΡΠΊΠ΅ Π²Π»Π°ΡΡΠΈ.Π£ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ ΡΠ΅ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π°Π½Π° ΠΠ°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π° ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°, ΠΏΡΠ²Π° ΠΈ Π½Π°ΡΠ²Π°ΠΆΠ½ΠΈΡΠ° ΠΎΠ΄ΡΠ΅Π΄Π±Π° ΠΏΠΈΡΡΠ΅Π²Π΅ ΠΎΠΏΠΎΡΡΠΊΠ΅ Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° Π·Π°ΠΎΡΡΠ°Π²ΡΡΠΈΠ½Π° ΡΠ°ΡΡΠ²Π° ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π»ΠΈΠ½Π° ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΎ Π»Π΅Π³Π°Ρ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ½ΠΎ, Π·Π°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π°, Π½Π°ΠΌΠ΅Π½ΠΈ Π·Π° ΠΎΠΏΡΡΠ΅ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ½Π΅ ΠΈ Ρ ΡΠΌΠ°Π½ΠΈΡΠ°ΡΠ½Π΅ ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π΅. ΠΠ° ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Ρ ΠΏΠΈΡΡΠ΅Π²Π΅ ΡΠ΅ΡΡΠ°ΠΌΠ΅Π½ΡΠ°ΡΠ½Π΅ Π²ΠΎΡΠ΅, ΡΠ²Π°ΠΊΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π΄ΠΎΠ΄Π΅ΡΡΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π° Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° Π·Π° ΠΏΡΠΈΡΡ ΠΈΠ»ΠΈ Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ ΠΏΡΠΈΡΠ° Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°Π½Ρ Π½Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΡ.ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°ΠΠ΅ΡΠΈΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΈ ΡΠΊΠΎΠ»ΠΎΠ²Π°ΡΠ΅ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΡΠΎΡΠ΅Π½ 9. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° ΠΈΠ»ΠΈ 10. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° 1892. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅[12][13][14] Ρ ΠΠΎΠ»ΡΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ Π’ΡΠ°Π²Π½ΠΈΠΊΠ° Ρ ΠΠΎΡΠ½ΠΈ ΠΈ Π₯Π΅ΡΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠ½ΠΈ ΠΏΠΎΠ΄ Π°ΡΡΡΡΠΎΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΎΠΊΡΠΏΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ ΠΎΡΠ° ΠΠ½ΡΡΠ½Π° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ° (1863β1896)[15], ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠΎΡΠ»ΡΠΆΠΈΡΠ΅ΡΠ°, ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ΅ ΠΠ°ΡΠ°ΡΠΈΠ½Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ (ΡΠΎΡΠ΅Π½Π° ΠΠ΅ΡΠΈΡ). ΠΡΠ΄ΡΡΠΈ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈ ΠΏΠΈΡΠ°Ρ ΡΠ΅ ΡΠΎΠ΄ΠΈΠΎ Ρ ΠΠΎΡΡ ΡΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΎΠΊΠΎΠ»Π½ΠΎΡΡΠΈ, Π΄ΠΎΠΊ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ° Π±ΠΎΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π° Ρ Π³ΠΎΡΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠΎΠ΄Π±ΠΈΠ½Π΅. ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ Π΄Π²ΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠΈ Π΄Π΅ΡΠ°ΠΊ ΠΎΡΡΠ°ΠΎ Π±Π΅Π· ΠΎΡΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΡΠΌΡΠΎ ΠΎΠ΄ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΠΈΡΠ° ΡΡΠ±Π΅ΡΠΊΡΠ»ΠΎΠ·Π΅. ΠΡΡΠ°Π²ΡΠΈ Π±Π΅Π· ΠΌΡΠΆΠ° ΠΈ ΡΡΠΎΡΠ°Π²Π°ΡΡΡΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ° Π±Π΅ΡΠΏΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ, ΠΠ²ΠΈΠ½Π° ΠΌΠ°ΡΠΊΠ° ΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΡΠ° ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΠΏΡΠ΅ΡΠ»Π° Π΄Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΈ ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΡ ΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ΅ΡΠ° Ρ ΠΠΈΡΠ΅Π³ΡΠ°Π΄ Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΏΡΠΎΠ²Π΅ΠΎ Π΄Π΅ΡΠΈΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΈ Π·Π°Π²ΡΡΠΈΠΎ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π½Ρ ΡΠΊΠΎΠ»Ρ.[16][17][18][19] ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ 1903. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ°ΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΡ ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΡ Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΡ, Π½Π°ΡΡΡΠ°ΡΠΈΡΡ Π±ΠΎΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎ-Ρ Π΅ΡΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π°ΡΠΊΡ ΡΡΠ΅Π΄ΡΡ ΡΠΊΠΎΠ»Ρ. ΠΠ° Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Π΄Π°Π½Π°, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΠΏΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΡ ΠΈ 1911. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ βΠΠΎΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΡ Π²ΠΈΠ»ΠΈβ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΡΠ²Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΌΡ βΠ£ ΡΡΠΌΡΠ°ΠΊβ.[20] ΠΠ°ΠΎ Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΠ°Π»Π°Ρ, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π²Π°ΡΡΠ΅Π½ΠΈ ΠΏΠΎΠ±ΠΎΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΈΠ½ΡΠ΅Π³ΡΠ°Π»Π½ΠΎΠ³ ΡΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΡΠ²Π°, ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊ Π½Π°ΠΏΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠΎΠΊΡΠ΅ΡΠ° ΠΠ»Π°Π΄Π° ΠΠΎΡΠ½Π° ΠΈ ΡΡΡΠ°ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈ Π±ΠΎΡΠ°Ρ Π·Π° ΠΎΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ ΡΡΠΆΠ½ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΈΡ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΎΠ΄ ΠΡΡΡΡΠΎΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠ΅ ΠΌΠΎΠ½Π°ΡΡ ΠΈΡΠ΅.[21] ΠΠΎΠ±ΠΈΠ²ΡΠΈ ΡΡΠΈΠΏΠ΅Π½Π΄ΠΈΡΡ Ρ ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ½ΠΎ-ΠΏΡΠΎΡΠ²Π΅ΡΠ½ΠΎΠ³ Π΄ΡΡΡΡΠ²Π° βΠΠ°ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΠΊβ, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠ° 1912. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π·Π°ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΡΡΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ ΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΡΠΈ Π½Π° ΠΡΠ΄ΡΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π½ΠΎΠΌ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΡ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΈΠ»ΠΈΡΡΠ° Ρ ΠΠ°Π³ΡΠ΅Π±Ρ. ΠΠ°ΡΠ΅Π΄Π½Π΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠ΅Π»Π°Π·ΠΈ Π½Π° ΠΠ΅ΡΠΊΠΈ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅Ρ Π°Π»ΠΈ ΠΌΡ Π±Π΅ΡΠΊΠ° ΠΊΠ»ΠΈΠΌΠ° Π½Π΅ ΠΏΡΠΈΡΠ° ΠΈ ΠΎΠ½, Π½Π°ΡΠ»Π΅Π΄Π½ΠΎ ΠΎΠΏΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ ΠΎΡΠ΅ΡΡΠΈΠ²ΠΈΠΌ ΠΏΠ»ΡΡΠΈΠΌΠ°, ΡΠ΅ΡΡΠΎ Π±ΠΎΠ»ΡΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΡΠΏΠ°Π»Π°. ΠΠ±ΡΠ°ΡΠ° ΡΠ΅ Π·Π° ΠΏΠΎΠΌΠΎΡ ΡΠ²ΠΎΠΌ Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΡ, Π’ΡΠ³ΠΎΠΌΠΈΡΡ ΠΠ»Π°ΡΠΏΠΎΠ²ΠΈΡΡ, ΠΈ Π²Π΅Ρ ΡΠ»Π΅Π΄Π΅ΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠ΅Π»Π°Π·ΠΈ Π½Π° Π€ΠΈΠ»ΠΎΠ·ΠΎΡΡΠΊΠΈ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅Ρ ΠΠ°Π³Π΅Π»ΠΎΠ½ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΠ° Ρ ΠΡΠ°ΠΊΠΎΠ²Ρ. Π£ ΠΡΠ°ΠΊΠΎΠ²Ρ ΡΠ΅ ΡΡΠ°Π½ΠΎΠ²Π°ΠΎ ΠΊΠΎΠ΄ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΡΠ΅ΡΠΊΠ° ΠΠ΅Π»Π΅Π½Π° ΠΡΠΆΠΈΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠ° ΠΌΠΎΠ³Π»Π° Π΄Π° Π±ΡΠ΄Π΅ ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏ Π·Π° βΠΠ΅Π»Π΅Π½Ρ, ΠΆΠ΅Π½Ρ ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½Π΅ΠΌΠ°β.[22][23] Π ΡΠΎΠΌΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠΈ ΠΊΡΠΈΠ³Π° βΠΠ΅Π»Π΅Π½Π°, ΠΆΠ΅Π½Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°β.ΠΡΠ²ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ°ΡΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1914, Π½Π° Π²Π΅ΡΡ ΠΎ ΡΠ°ΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠΎΠΌ Π°ΡΠ΅Π½ΡΠ°ΡΡ ΠΈ ΠΏΠΎΠ³ΠΈΠ±ΠΈΡΠΈ ΠΠ°Π΄Π²ΠΎΡΠ²ΠΎΠ΄Π΅ Π€ΡΠ°Π½ΡΠ° Π€Π΅ΡΠ΄ΠΈΠ½Π°Π½Π΄Π°, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΏΠ°ΠΊΡΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΡΡΠ΄Π΅Π½ΡΡΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ΡΠ΅, Π½Π°ΠΏΡΡΡΠ° ΠΡΠ°ΠΊΠΎΠ² ΠΈ Π΄ΠΎΠ»Π°Π·ΠΈ Ρ Π‘ΠΏΠ»ΠΈΡ. ΠΠ΄ΠΌΠ°Ρ ΠΏΠΎ Π΄ΠΎΠ»Π°ΡΠΊΡ Ρ Π‘ΠΏΠ»ΠΈΡ, ΡΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΡΡΠ»Π°, Π°ΡΡΡΡΠΈΡΡΠΊΠ° ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ° Π³Π° Ρ Π°ΠΏΡΠΈ ΠΈ ΠΎΠ΄Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΠΏΡΠ²ΠΎ Ρ ΡΠΈΠ±Π΅Π½ΡΠΊΡ, Π° ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ Ρ ΠΌΠ°ΡΠΈΠ±ΠΎΡΡΠΊΡ ΡΠ°ΠΌΠ½ΠΈΡΡ Ρ ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΊΠΈ Π·Π°ΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ΠΈΠΊ ΠΈ ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊ ΠΠ»Π°Π΄Π΅ ΠΠΎΡΠ½Π΅, ΠΎΡΡΠ°ΡΠΈ Π΄ΠΎ ΠΌΠ°ΡΡΠ° 1915. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠ° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π±ΠΎΡΠ°Π²ΠΊΠ° Ρ ΠΌΠ°ΡΠΈΠ±ΠΎΡΡΠΊΠΎΠΌ Π·Π°ΡΠ²ΠΎΡΡ, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΈΠ½ΡΠ΅Π½Π·ΠΈΠ²Π½ΠΎ ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ.[24] ΠΠΎ ΠΈΠ·Π»Π°ΡΠΊΡ ΠΈΠ· Π·Π°ΡΠ²ΠΎΡΠ°, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΡ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ ΠΊΡΡΠ½ΠΈ ΠΏΡΠΈΡΠ²ΠΎΡ Ρ ΠΠ²ΡΠ°ΡΠ΅Π²Ρ ΠΈ ΠΠ΅Π½ΠΈΡΠΈ Ρ ΠΊΠΎΡΠ΅ΠΌ ΡΠ΅ ΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΡΠ²Π΅ Π΄ΠΎ Π»Π΅ΡΠ° 1917. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅, Π½Π°ΠΊΠΎΠ½ ΡΠΌΡΡΠΈ ΡΠ°ΡΠ° Π€ΡΠ°Π½ΡΠ° ΠΠΎΠ·Π΅ΡΠ°, ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° ΠΎΠΏΡΡΠ° Π°ΠΌΠ½Π΅ΡΡΠΈΡΠ°, ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠ΅Π³Π° ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΎ Ρ ΠΠΈΡΠ΅Π³ΡΠ°Π΄.ΠΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ Π΄Π²Π° ΡΠ°ΡΠ°ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ 1922. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ΠΠ°ΠΊΠΎΠ½ ΠΈΠ·Π»Π°ΡΠΊΠ° ΠΈΠ· ΠΊΡΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΈΡΠ²ΠΎΡΠ° Π·Π±ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ²ΡΠ΅Π½Π΅ Π±ΠΎΠ»Π΅ΡΡΠΈ ΠΏΠ»ΡΡΠ°, ΠΎΠ΄Π»Π°Π·ΠΈ Π½Π° Π»Π΅ΡΠ΅ΡΠ΅ Ρ ΠΠ°Π³ΡΠ΅Π±, Ρ ΠΠΎΠ»Π½ΠΈΡΡ ΠΠΈΠ»ΠΎΡΡΠ΄Π½ΠΈΡ ΡΠ΅ΡΡΠ°ΡΠ° Π³Π΄Π΅ Π΄ΠΎΠ²ΡΡΠ°Π²Π° ΠΊΡΠΈΠ³Ρ ΡΡΠΈΡ ΠΎΠ²Π° Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄ Π½Π°Π·ΠΈΠ²ΠΎΠΌ βEx Pontoβ Π±ΠΈΡΠΈ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° Ρ ΠΠ°Π³ΡΠ΅Π±Ρ 1918. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠ΅Π·Π°Π΄ΠΎΠ²ΠΎΡΠ°Π½ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ΡΠ°ΡΠ½ΠΎΠΌ Π°ΡΠΌΠΎΡΡΠ΅ΡΠΎΠΌ Ρ ΠΠ°Π³ΡΠ΅Π±Ρ, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ²ΠΎ ΠΌΠΎΠ»ΠΈ ΠΏΠΎΠΌΠΎΡ Π’ΡΠ³ΠΎΠΌΠΈΡΠ° ΠΠ»Π°ΡΠΏΠΎΠ²ΠΈΡΠ°, ΠΈ Π²Π΅Ρ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° 1919. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΈΠΊ Ρ ΠΠΈΠ½ΠΈΡΡΠ°ΡΡΡΠ²Ρ Π²Π΅ΡΠ° Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ. ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ Π³Π° ΡΠ΅ ΡΡΠ΄Π°ΡΠ½ΠΎ ΠΏΡΠΈΡ Π²Π°ΡΠΈΠΎ ΠΈ ΠΎΠ½ ΠΈΠ½ΡΠ΅Π½Π·ΠΈΠ²Π½ΠΎ ΡΡΠ΅ΡΡΠ²ΡΡΠ΅ Ρ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠΌ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΡΠ΅ΡΡΠΎΠ½ΠΈΡΠ΅, Π΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ° ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ΅ΠΌ Π¦ΡΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈΠΌ, Π‘ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ»Π°Π²ΠΎΠΌ ΠΠΈΠ½Π°Π²Π΅ΡΠΎΠΌ, Π‘ΠΈΠΌΠΎΠΌ ΠΠ°Π½Π΄ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ΠΌ, Π‘ΠΈΠ±Π΅ΡΠΎΠΌ ΠΠΈΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ΅ΠΌ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌ ΠΏΠΈΡΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΎΠΊΡΠΏΡΠ°ΡΡ ΠΎΠΊΠΎ ΠΊΠ°ΡΠ°Π½Π΅ βΠΠΎΡΠΊΠ²Π°β.ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°ΠΎ Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΡΡΠΏΠ΅ΡΠ½Ρ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΡΠΊΡ ΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΡ: Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1920. Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ Π·Π° ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΈΠΊΠ° Ρ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Π½ΡΡΠ²Ρ Ρ ΠΠ°ΡΠΈΠΊΠ°Π½Ρ, Π° ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΠ° Ρ ΠΊΠΎΠ½Π·ΡΠ»Π°ΡΠΈΠΌΠ° Ρ ΠΡΠΊΡΡΠ΅ΡΡΡ, Π’ΡΡΡΡ ΠΈ ΠΡΠ°ΡΡ.[25] Π£ ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ βΠΠ΅ΠΌΠΈΡΠΈβ, ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ βΠΠΎΡΠΊΠ°Π½ ΠΈ Π¨Π²Π°Π±ΠΈΡΠ°β, βΠΡΡΡΠ°ΡΠ° ΠΠ°ΡΠ°Ρβ, βΠΡΠ±Π°Π² Ρ ΠΊΠ°ΡΠ°Π±ΠΈβ, βΠ£ ΠΌΡΡΠ°ΡΠΈΡΡ Π°Π½ΠΈβ ΠΈ ΡΠΈΠΊΠ»ΡΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° βΠ¨ΡΠ° ΡΠ°ΡΠ°ΠΌ ΠΈ ΡΡΠ° ΠΌΠΈ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ³Π°ΡΠ°β.Π£ ΡΡΠ½Ρ 1924. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ Π½Π° Π£Π½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΡ Ρ ΠΡΠ°ΡΡ ΠΎΠ΄Π±ΡΠ°Π½ΠΈΠΎ Π΄ΠΎΠΊΡΠΎΡΡΠΊΡ ΡΠ΅Π·Ρ βΠ Π°Π·Π²ΠΎΡ Π΄ΡΡ ΠΎΠ²Π½ΠΎΠ³ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° Ρ ΠΠΎΡΠ½ΠΈ ΠΏΠΎΠ΄ ΡΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΡΡΡΡΠΊΠ΅ Π²Π»Π°Π΄Π°Π²ΠΈΠ½Π΅β (Die Entwicklung des geistigen Lebens in Bosnien unter der Einwirkung der tΓΌrkischen Herrschaft). ΠΠ° ΠΏΡΠ΅Π΄Π»ΠΎΠ³ ΠΠΎΠ³Π΄Π°Π½Π° ΠΠΎΠΏΠΎΠ²ΠΈΡΠ° ΠΈ Π‘Π»ΠΎΠ±ΠΎΠ΄Π°Π½Π° ΠΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ°, 1926. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π±ΠΈΠ²Π° ΠΏΡΠΈΠΌΡΠ΅Π½ Π·Π° ΡΠ»Π°Π½Π° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅, Π° ΠΈΡΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠΌ Π³Π»Π°ΡΠ½ΠΈΠΊΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΡ βΠΠ°ΡΠ° ΠΌΠΈΠ»ΠΎΡΠ½ΠΈΡΠ°β. Π’ΠΎΠΊΠΎΠΌ 1927. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΊΠΎΠ½Π·ΡΠ»Π°ΡΠΈΠΌΠ° Ρ ΠΠ°ΡΡΠ΅ΡΡ ΠΈ ΠΠ°ΡΠΈΠ·Ρ, Π° Π½Π°ΡΠ΅Π΄Π½Π΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Π½ΡΡΠ²Ρ Ρ ΠΠ°Π΄ΡΠΈΠ΄Ρ. ΠΡΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ° βΠΠΎΡΡ Π½Π° ΠΠ΅ΠΏΠΈβ. ΠΠ΄ 1930. Π΄ΠΎ 1933. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΊΡΠ΅ΡΠ°Ρ ΡΡΠ°Π»Π½Π΅ Π΄Π΅Π»Π΅Π³Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΈ ΠΡΡΡΡΠ²Ρ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° Ρ ΠΠ΅Π½Π΅Π²ΠΈ. 1934. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠ³ Π³Π»Π°ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° ΠΈ Ρ ΡΠ΅ΠΌΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ βΠΠ»ΡΡΠ°ΡΠΈβ, βΠΠ΅Ρβ ΠΈ ΠΏΡΠ²ΠΈ Π΄Π΅ΠΎ ΡΡΠΈΠΏΡΠΈΡ Π° βΠΠ΅Π»Π΅Π½Π°, ΠΆΠ΅Π½Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½Π΅ΠΌΠ°β.ΠΠΎ Π΄ΠΎΠ»Π°ΡΠΊΡ ΠΠΈΠ»Π°Π½Π° Π‘ΡΠΎΡΠ°Π΄ΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ° Π½Π° ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ° Π²Π»Π°Π΄Π΅ ΠΈ ΠΌΠΈΠ½ΠΈΡΡΡΠ° ΠΈΠ½ΠΎΡΡΡΠ°Π½ΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π°, 8. ΡΡΠ»Π° 1935. ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ Π·Π° Π²ΡΡΠΈΠΎΡΠ° Π΄ΡΠΆΠ½ΠΎΡΡΠΈ Π½Π°ΡΠ΅Π»Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΎΠ΄Π΅ΡΠ΅ΡΠ° ΠΠΈΠ½ΠΈΡΡΠ°ΡΡΡΠ²Π° ΡΠ½ΡΡΡΠ°ΡΡΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π°.[26] Π£ Π²Π»Π°Π΄ΠΈ ΠΠΈΠ»Π°Π½Π° Π‘ΡΠΎΡΠ°Π΄ΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ° Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ Π΄Π²Π΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΎΠ΄ 1937. Π΄ΠΎ 1939, ΠΎΠ±Π°Π²ΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π΄ΡΠΆΠ½ΠΎΡΡ Π·Π°ΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΌΠΈΠ½ΠΈΡΡΡΠ° ΠΈΠ½ΠΎΡΡΡΠ°Π½ΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π°.[27][28]ΠΠ²ΠΎ ΡΠ΅ 16. ΡΠ΅Π±ΡΡΠ°ΡΠ° 1939. Π½Π° Π³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠΎΡ ΡΠΊΡΠΏΡΡΠΈΠ½ΠΈ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅, Π½Π° ΠΏΡΠ΅Π΄Π»ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° ΠΠΎΠ³Π΄Π°Π½Π° ΠΠΎΠΏΠΎΠ²ΠΈΡΠ°, ΡΠ»ΠΈΠΊΠ°ΡΠ° Π£ΡΠΎΡΠ° ΠΡΠ΅Π΄ΠΈΡΠ° ΠΈ Π²Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΠΎΡΡΠ° ΠΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ°, ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³Π»Π°ΡΠ½ΠΎ Ρ Π·Π²Π°ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄ΠΎΠ²Π½ΠΎΠ³ ΡΠ»Π°Π½Π° ΠΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅.[29]ΠΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΡΠΊΠ° ΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ° ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ° ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ 1939. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π΄ΠΎΠΆΠΈΠ²ΡΠ°Π²Π° Π²ΡΡ ΡΠ½Π°Ρ: ΠΏΡΠ²ΠΎΠ³ Π°ΠΏΡΠΈΠ»Π° ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΎΠΏΡΡΠ΅ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ Π·Π° ΠΎΠΏΡΠ½ΠΎΠΌΠΎΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΠΌΠΈΠ½ΠΈΡΡΡΠ° ΠΈ ΠΈΠ·Π²Π°Π½ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½Ρ.[30] ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΡΠΈΠΆΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½ 12. Π°ΠΏΡΠΈΠ»Π°, Π° 19. Π°ΠΏΡΠΈΠ»Π° ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΡΠ΅ Π°ΠΊΡΠ΅Π΄ΠΈΡΠΈΠ²Π΅ ΠΊΠ°Π½ΡΠ΅Π»Π°ΡΡ Π Π°ΡΡ Π° β ΠΠ΄ΠΎΠ»ΡΡ Π₯ΠΈΡΠ»Π΅ΡΡ.[31][32]ΠΡΡΠ³ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ°ΡΠ£ ΡΠ΅ΡΠ΅Π½, ΠΏΠΎΡΡΠΎ ΡΡ ΠΠ΅ΠΌΡΠΈ ΠΎΠΊΡΠΏΠΈΡΠ°Π»ΠΈ ΠΠΎΡΡΠΊΡ ΠΈ ΠΌΠ½ΠΎΠ³Π΅ Π½Π°ΡΡΠ½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΎΠ΄Π²Π΅Π»ΠΈ Ρ Π»ΠΎΠ³ΠΎΡΠ΅, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΈΠ½ΡΠ΅ΡΠ²Π΅Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΊΠΎΠ΄ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΡ Π²Π»Π°ΡΡΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Π·Π°ΡΠΎΠ±ΡΠ΅Π½ΠΈΡΡΠ²Π° ΡΠΏΠ°ΡΡ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΈ ΠΎΠ΄ ΡΠΈΡ . ΠΠ±ΠΎΠ³ Π½Π΅ΡΠ»Π°Π³Π°ΡΠ° ΡΠ° ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΠΊΠΎΠΌ Π²Π»Π°Π΄Π΅ Ρ ΡΠ°Π½ΠΎ ΠΏΡΠΎΠ»Π΅ΡΠ΅ 1941. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π½Π°Π΄Π»Π΅ΠΆΠ½ΠΈΠΌΠ° Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΏΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠΈ ΠΎΡΡΠ°Π²ΠΊΡ Π½Π° ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ Π°ΠΌΠ±Π°ΡΠ°Π΄ΠΎΡΠ°, Π°Π»ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ² ΠΏΡΠ΅Π΄Π»ΠΎΠ³ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΡ Π²Π°ΡΠ΅Π½ ΠΈ 25. ΠΌΠ°ΡΡΠ° Ρ ΠΠ΅ΡΡ, ΠΊΠ°ΠΎ Π·Π²Π°Π½ΠΈΡΠ½ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²Π½ΠΈΠΊ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΡΡΡΡΠ²ΡΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠΏΠΈΡΠΈΠ²Π°ΡΡ Π’ΡΠΎΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΏΠ°ΠΊΡΠ°. ΠΠ°Π½ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ Π±ΠΎΠΌΠ±Π°ΡΠ΄ΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π°, 7. Π°ΠΏΡΠΈΠ»Π°, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ° ΠΎΡΠΎΠ±ΡΠ΅ΠΌ Π½Π°ΠΏΡΡΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½. ΠΠ°ΡΠ΅Π΄Π½Π° Π΄Π²Π° ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠ° ΡΡ ΠΏΡΠΎΠ²Π΅Π»ΠΈ Π½Π° ΠΠΎΠ΄Π΅Π½ΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΡ. ΠΠ΄Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΊΠ»ΠΎΠ½ΠΈ Ρ Π¨Π²Π°ΡΡΠ°ΡΡΠΊΡ,[33] ΠΈ ΡΠ° ΠΎΡΠΎΠ±ΡΠ΅ΠΌ ΠΈ ΡΠ»Π°Π½ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ°, 1. ΡΡΠ½Π° 1941. ΡΠ΅ ΡΠΏΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΈΠΌ Π²ΠΎΠ·ΠΎΠΌ Π΄ΠΎΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄, ΡΠΈΠΌΠ΅ ΡΠ΅ Π·Π°Π²ΡΡΠΈΠ»Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΡΠΊΠ° ΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ°. ΠΠΎΠ²Π΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1941. ΡΠ΅ ΠΏΠ΅Π½Π·ΠΈΠΎΠ½ΠΈΡΠ°Π½ Π½Π° ΡΠΎΠΏΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈ Π·Π°Ρ ΡΠ΅Π², ΠΌΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π±ΠΈΠΎ Π΄Π° ΠΏΡΠΈΠΌΠ° ΠΏΠ΅Π½Π·ΠΈΡΡ.[34]Π Π°Ρ ΠΏΡΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΈ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ Ρ ΠΈΠ·ΠΎΠ»Π°ΡΠΈΡΠΈ. ΠΠ΄Π±ΠΈΡΠ° Π΄Π° ΠΏΠΎΡΠΏΠΈΡΠ΅ ΠΠΏΠ΅Π» ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Ρ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΠΎΡΡΡΡΡΠ΅ ΠΎΡΠΏΠΎΡ ΠΎΠΊΡΠΏΠ°ΡΠΎΡΡ.[35] ΠΠ· ΠΌΠΎΡΠ°Π»Π½ΠΈΡ ΡΠ°Π·Π»ΠΎΠ³Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π±ΠΈΠΎ ΠΏΠΎΠ·ΠΈΠ² ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ½ΠΈΡ ΡΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊΠ°, Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ ΡΠΊΡΡΡΠ΅ Ρ βΠΠ½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΡ ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅β Π·Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π΄ΠΎΠΊ βΠ½Π°ΡΠΎΠ΄ ΠΏΠ°ΡΠΈ ΠΈ ΡΡΡΠ°Π΄Π°β:ΠΠ°ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°Ρ, ΠΊΠ°ΠΎ Π΄ΡΠ³ΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠΈ ΡΠ°ΡΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π΅ Π·Π°Π΄ΡΡΠ³Π΅ ΠΈ ΡΠ»Π°Π½ ΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ Π±ΠΈΠ²ΡΠ΅Π³ ΠΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠ³ ΠΎΠ΄Π±ΠΎΡΠ°, ΡΠ° Π±ΠΈΡ ΡΠ΅ Ρ Π½ΠΎΡΠΌΠ°Π»Π½ΠΈΠΌ ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΠ°ΠΌΠ°, ΡΠ°Π·ΡΠΌΡΠΈΠ²ΠΎ, ΠΎΠ΄Π°Π·Π²Π°ΠΎ ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ·ΠΈΠ²Ρ. ΠΠ°Π½Π°Ρ ΠΌΠΈ ΡΠΎ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ΅, ΡΠ΅Ρ Ρ ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠΈΠΌ ΠΈΠ·ΡΠ·Π΅ΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΠ°ΠΌΠ°, Π½Π΅ ΠΆΠ΅Π»ΠΈΠΌ ΠΈ Π½Π΅ ΠΌΠΎΠ³Ρ Π΄Π° ΡΡΠ΅ΡΡΠ²ΡΡΠ΅ΠΌ Ρ Π½ΠΈ Ρ ΠΊΠ°ΠΊΠ²ΠΈΠΌ ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ°ΠΌΠ°, Π½ΠΈ ΡΠ° Π½ΠΎΠ²ΠΈΠΌ, Π½ΠΈ ΡΠ° ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ΅ Π²Π΅Ρ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ°.Π£ ΡΠΈΡΠΈΠ½ΠΈ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΈΠ·Π½Π°ΡΠΌΡΠ΅Π½Π΅ ΡΠΎΠ±Π΅ Ρ ΠΡΠΈΠ·ΡΠ΅Π½ΡΠΊΠΎΡ ΡΠ»ΠΈΡΠΈ, ΠΏΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠ²ΠΎ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ Π’ΡΠ°Π²Π½ΠΈΡΠΊΠ° Ρ ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΠ°, Π° ΠΊΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ 1944. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΎΠΊΠΎΠ½ΡΠ°Π²Π° ΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ ΠΠ° ΠΡΠΈΠ½ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΈΡΠ°. ΠΠ±Π° ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π° ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΡΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΏΠΎ Π·Π°Π²ΡΡΠ΅ΡΠΊΡ ΡΠ°ΡΠ°. ΠΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ 1945. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ Π‘Π°ΡΠ°ΡΠ΅Π²Ρ ΠΈΠ·Π»Π°Π·ΠΈ ΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ ΠΠΎΡΠΏΠΎΡΠΈΡΠ°.[36]ΠΠ°ΠΊΠΎΠ½ ΡΠ°ΡΠ°ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ° ΡΡΠΏΡΡΠ³ΠΎΠΌ ΠΠΈΠ»ΠΈΡΠΎΠΌ (Π½Π° Π²Π΅ΡΡ ΠΎ ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²ΠΎΡ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄ΠΈ, 1961)ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1946. ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅.[34] Π’ΠΎΠΊΠΎΠΌ 1946. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ βΠΠΈΡΠΌΠΎ ΠΈΠ· 1920. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅β. ΠΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ 1947. ΠΈ 1953. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ βΠΡΠΈΡΠ° ΠΎ Π²Π΅Π·ΠΈΡΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΡΠ»ΠΎΠ½Ρβ, Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΡΠ΅ΠΊΡΡΠΎΠ²Π° ΠΎ ΠΡΠΊΡ ΠΠ°ΡΠ°ΡΠΈΡΡ ΠΈ ΠΠ΅Π³ΠΎΡΡ, βΠΡΠΈΡΠ° ΠΎ ΠΊΠΌΠ΅ΡΡ Π‘ΠΈΠΌΠ°Π½Ρβ, βΠΠΈΡΠ΅ Π’ΠΈΡΠ°Π½ΠΈΠΊβ, βΠΠ½Π°ΠΊΠΎΠ²ΠΈβ, βΠΠ° ΡΡΠ½ΡΠ°Π½ΠΎΡ ΡΡΡΠ°Π½ΠΈβ, βΠΠ° ΠΎΠ±Π°Π»ΠΈβ, βΠΠΎΠ΄ ΠΡΠ°Π±ΠΈΡΠ΅ΠΌβ, βΠΠ΅ΠΊΠΎβ, βΠΡΠΊΠ° ΠΈ Π²ΡΠΊβ, βΠΠ΅ΠΌΠΈΡΠ½Π° Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°β ΠΈ βΠΠΈΡΠ°β. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1954, ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ ΠΠΎΠΌΡΠ½ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΏΠ°ΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅. ΠΠΎΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΠΎΠ²ΠΎΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΈ Π΄ΠΎΠ³ΠΎΠ²ΠΎΡ ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΡ ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΡ. Π ΠΎΠΌΠ°Π½ βΠΡΠΎΠΊΠ»Π΅ΡΠ° Π°Π²Π»ΠΈΡΠ°β ΡΠ΅ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΠΎ Ρ ΠΠ°ΡΠΈΡΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΡ 1954. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠΆΠ΅Π½ΠΈΠΎ ΡΠ΅ 1958. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΠΎΡΡΠΈΠΌΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΎΠΌ ΠΠ°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠΈΡΡΠ° ΠΈΠ· ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π°, ΠΠΈΠ»ΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π±ΠΈΡ, ΡΠ΄ΠΎΠ²ΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΠ°, ΠΠ΅Π½Π°Π΄Π° ΠΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ°.[37] ΠΡΡΠ΅ 1958. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΈ Ρ ΡΡΠ°Π½Ρ Π½Π° ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠ΅ΠΌ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠΌ Π²Π΅Π½ΡΡ.[38]ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ² ΠΊΠΎΠΌΠΈΡΠ΅Ρ 1961. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π΄ΠΎΠ΄Π΅ΡΡΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΡ ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Ρ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ Π·Π° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ βΠ·Π° Π΅ΠΏΡΠΊΡ ΡΠ½Π°Π³Ρ ΠΊΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΈ ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π·Π°ΠΎ ΡΡΠ΄Π±ΠΈΠ½Π΅ ΡΡΠ΄ΠΈ ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π·Π΅ΠΌΡΠ΅β. ΠΠ΅ΡΠ΅Π΄ΠΎΠΌ βΠ ΠΏΡΠΈΡΠΈ ΠΈ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΡβ ΡΠ΅ 10. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1961. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π·Π°Ρ Π²Π°Π»ΠΈΠΎ Π½Π° ΠΏΡΠΈΠ·Π½Π°ΡΡ. ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Π½ΠΎΠ²ΡΠ°Π½Ρ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΎΠ΄ ΠΌΠΈΠ»ΠΈΠΎΠ½ Π΄ΠΎΠ»Π°ΡΠ° Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ΅Π½Ρ ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅ Ρ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΏΠΎΠΊΠ»ΠΎΠ½ΠΈΠΎ Π·Π° ΡΠ°Π·Π²ΠΎΡ Π±ΠΈΠ±Π»ΠΈΠΎΡΠ΅ΠΊΠ°ΡΡΡΠ²Π° Ρ ΠΠΎΡΠ½ΠΈ ΠΈ Π₯Π΅ΡΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠ½ΠΈ.[39] ΠΠΎΡΠΈΠΏ ΠΡΠΎΠ· Π’ΠΈΡΠΎ ΡΠ΅ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠ΄ΡΡΠΆΠΈΠΎ ΡΠ²Π΅ΠΎΠΏΡΡΠ΅ΠΌ ΡΠ»Π°Π²ΡΡ Ρ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠΈ ΠΏΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΎΠΌ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠ³ ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅, ΠΏΠΎΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ°ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΡΠΈΡΠ΅Π½Π° Π½Π΅ΠΏΡΠ°Π²Π΄Π° ΠΠΈΡΠΎΡΠ»Π°Π²Ρ ΠΡΠ»Π΅ΠΆΠΈ. ΠΠΎΠ±ΡΠΈΡΠ° ΠΠΎΡΠΈΡ Π±Π΅Π»Π΅ΠΆΠΈ Π΄Π° ΡΡ Π½Π° ΡΠ²Π΅ΡΠ°Π½ΠΎΠΌ ΡΡΡΠΊΡ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΡΠΎΠ· ΠΏΡΠΈΡΠ΅Π΄ΠΈΠΎ ΠΏΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΎΠΌ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠ³ ΡΡΠΏΠ΅Ρ Π°, ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ°Π·Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ° Π±ΠΈΠ»Π° Π·Π΄ΡΠ°Π²Π° Ρ ΡΠ°Π½Π° ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ, ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π±ΠΈΠΎ ΡΡΡΠΎΠ³ΡΠ΅Π½, Π΄ΠΈΡΡΠ°Π½ΡΠΈΡΠ°Π½ ΠΈ Π΄Π° ΡΡ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΠΈΠ½ΠΈ ΠΈ Π³ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ°ΡΡΠ°Π»ΠΈ ΡΠ· Π»Π°ΠΆΠ½Ρ ΡΡΠ΄Π°ΡΠ½ΠΎΡΡ.[40]ΠΠ°Π½Π° 16. ΠΌΠ°ΡΡΠ° 1968. ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π° ΡΡΠΏΡΡΠ³Π° ΠΠΈΠ»ΠΈΡΠ° ΡΠΌΠΈΡΠ΅ Ρ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ½ΠΎΡ ΠΊΡΡΠΈ Ρ Π₯Π΅ΡΡΠ΅Π³ ΠΠΎΠ²ΠΎΠΌ. Π‘Π»Π΅Π΄Π΅ΡΠΈΡ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π½Π°ΡΡΠΎΡΠΈ Π΄Π° ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π΄ΡΡΡΡΠ²Π΅Π½Π΅ Π°ΠΊΡΠΈΠ²Π½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²Π΅Π΄Π΅ Π½Π° Π½Π°ΡΠΌΠ°ΡΡ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΡ ΠΌΠ΅ΡΡ, ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ ΡΠΈΡΠ° ΠΈ ΠΌΠ°Π»ΠΎ ΠΏΠΈΡΠ΅. ΠΠ΄ΡΠ°Π²ΡΠ΅ Π³Π° ΠΏΠΎΠ»Π°ΠΊΠΎ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ΅ ΠΈ ΠΎΠ½ ΡΠ΅ΡΡΠΎ Π±ΠΎΡΠ°Π²ΠΈ Ρ Π±ΠΎΠ»Π½ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° ΠΈ Π±Π°ΡΠ°ΠΌΠ° Π½Π° Π»Π΅ΡΠ΅ΡΡ.ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ Π£ΠΏΡΠ°Π²Π½ΠΎΠ³ ΠΎΠ΄Π±ΠΎΡΠ° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π΅ Π·Π°Π΄ΡΡΠ³Π΅ ΠΎΠ΄ 1936. Π΄ΠΎ 1939. ΠΈ ΠΎΠ΄ 1945. Π΄ΠΎ ΡΠΌΡΡΠΈ 1975. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅.[41]ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠΌΠΈΡΠ΅ 13. ΠΌΠ°ΡΡΠ° 1975. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π½Π° ΡΡΠ°ΡΠΎΡ ΠΠΎΡΠ½ΠΎΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΡ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠΈ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ. Π‘Π°Ρ ΡΠ°ΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΠΠ»Π΅ΡΠΈ Π·Π°ΡΠ»ΡΠΆΠ½ΠΈΡ Π³ΡΠ°ΡΠ°Π½Π° Π½Π° ΠΠΎΠ²ΠΎΠΌ Π³ΡΠΎΠ±ΡΡ.ΠΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈ ΡΠ°Π΄Π‘ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΊ ΠΠ²ΠΈ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΡ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Ρ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ ΡΡΠ°ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ°ΠΌΠ° Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ βΠ£ ΡΡΠΌΡΠ°ΠΊβ ΠΈ βΠΠ»Π°Π³Π° ΠΈ Π΄ΠΎΠ±ΡΠ° ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°β ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ Ρ βΠΠΎΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΡ Π²ΠΈΠ»ΠΈβ 1911. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅.[42] ΠΡΠ΅Π΄ ΠΡΠ²ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ°Ρ, Ρ ΡΡΠ½Ρ 1914. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, Ρ Π·Π±ΠΎΡΠ½ΠΈΠΊΡ Π₯ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠ° ΠΌΠ»Π°Π΄Π° Π»ΠΈΡΠΈΠΊΠ° ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΡΡ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΈΡ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ (βΠΠ°ΡΡΠΊΠ° ΠΏΡΠ΅ΡΠΌΠ°β, βΠ‘ΡΡΠΎΡΠ΅ Ρ Π½ΠΎΡΠΈβ, βΠ’Π°ΠΌΠ°β, βΠΠΎΡΠΎΠ½ΡΠ»ΠΎβ, βΠΠ°Π΄Π½ΠΈ Π½Π΅ΠΌΠΈΡβ ΠΈ βΠΠΎΡ ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈΡ Π·Π²ΠΈΡΠ΅Π·Π΄Π°β).[42] ΠΡΠ²Ρ ΠΊΡΠΈΠ³Ρ ΡΡΠΈΡ ΠΎΠ²Π° Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ β βEx Pontoβ β ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ 1918. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ ΠΠ°Π³ΡΠ΅Π±Ρ, Π° Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ βΠΠ΅ΠΌΠΈΡΠΈβ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ 1920. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅.[43]ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΠΌΠΎΠΆΠ΅ΠΌΠΎ ΠΏΠΎΠ΄Π΅Π»ΠΈΡΠΈ Ρ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΎ-ΠΆΠ°Π½ΡΠΎΠ²ΡΠΊΠΈΡ ΡΠ΅Π»ΠΈΠ½Π°.Π£ ΠΏΡΠ²ΠΎΡ ΡΠ°Π·ΠΈ, ΠΊΠΎΡΡ ΠΎΠ±Π΅Π»Π΅ΠΆΠ°Π²Π°ΡΡ Π»ΠΈΡΠΈΠΊΠ° ΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ (Ex Ponto, ΠΠ΅ΠΌΠΈΡΠΈ), ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π² ΠΈΡΠΊΠ°Π· ΠΎ ΡΠ²Π΅ΡΡ ΠΎΠ±ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Π»ΠΈΡΠ½ΠΈΠΌ Π΅Π³Π·ΠΈΡΡΠ΅Π½ΡΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΎ-ΡΠΏΠΈΡΠΈΡΡΠ°Π»Π½ΠΈΠΌ ΡΡΠ°Π³Π°ΡΠ΅ΠΌ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠΈΡΠ½ΠΎ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΏΠΎΠ΄ΡΡΠ°ΠΊΠ½ΡΡΠΎ ΠΈ Π»Π΅ΠΊΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ Ρ ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠΈΡΠ°ΠΎ (ΠΠΈΡΠΊΠ΅Π³ΠΎΡ Π½Π° ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅Ρ). ΠΠΈΡΡΠ΅ΡΠ° ΠΊΡΠΈΡΠΈΠΊΠ΅ ΠΎ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈΠΌ Π΄ΠΎΡΠ΅Π·ΠΈΠΌΠ° ΡΠΈΡ ΡΠ°Π½ΠΈΡ ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²Π° ΠΏΠΎΠ΄Π΅ΡΠ΅Π½Π° ΡΡ: Π΄ΠΎΠΊ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΊΡΠΈΡΠΈΡΠ°Ρ ΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π° ΠΠΈΡΠΊΠΎΠ²ΠΈΡ Ρ ΡΠΈΠΌΠ° Π³Π»Π΅Π΄Π° Π²ΡΡ ΡΠ½ΡΠΊΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²ΠΎ, Ρ ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠΈ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°Ρ Π’ΠΎΠΌΠΈΡΠ»Π°Π² ΠΠ°Π΄Π°Π½ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ° Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΎ Π½Π΅Π²Π°ΠΆΠ½ΠΈΠΌ Π°Π΄ΠΎΠ»Π΅ΡΡΠ΅Π½ΡΡΠΊΠΈΠΌ Π½Π΅ΠΌΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΎΠ΄ΡΠ°ΠΆΠ°Π²Π°ΡΡ ΠΏΠΈΡΡΠ΅Π²Ρ Π½Π΅Π·ΡΠ΅Π»ΠΎΡΡ ΠΈ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΡ Π΄ΡΠ±ΡΠ΅ Π½ΠΈ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·Π°Π»Π½ΠΈΡΠ΅ Π²ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠΈ.ΠΡΡΠ³Π° ΡΠ°Π·Π°, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΡΠ°ΡΠ΅ Π΄ΠΎ ΠΡΡΠ³ΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΠ°, ΠΎΠ±Π΅Π»Π΅ΠΆΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΈΠΌ ΠΎΠΊΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΡΠΊΠΎΡ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ ΠΈ, Π½Π° ΡΠ΅Π·ΠΈΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠ»Π°Π½Ρ, Π΄Π΅ΡΠΈΠ½ΠΈΡΠΈΠ²Π½ΠΈΠΌ ΠΏΡΠ΅Π»Π°ΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π° ΡΡΠΏΡΠΊΡ Π΅ΠΊΠ°Π²ΠΈΡΡ. ΠΠΎ ΠΎΠΏΡΡΠ΅ΠΌ ΠΏΡΠΈΠ·Π½Π°ΡΡ, Ρ Π²Π΅ΡΠΈΠ½ΠΈ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΠΊΠ° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π±Π΅, ΠΏΠ° ΡΠ° Π·ΡΠ΅Π»Π° ΡΠ°Π·Π° ΡΠΏΠ°Π΄Π° Ρ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈ Π½Π°ΡΠΏΡΠΎΠ΄ΡΠΊΡΠΈΠ²Π½ΠΈΡΠ΅, Ρ Π²Π΅ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΈΡ Π½Π°ΡΡΠ΅ΡΠ΅Π½ΠΈΡΠΈΡ ΠΏΡΠΈΡΠ°.ΠΠΈΡΠ°Ρ Π½ΠΈΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΠΊΠ»ΠΎΠ½ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΌ Π΅ΠΊΡΠΏΠ΅ΡΠΈΠΌΠ΅Π½ΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ Π΄ΠΎΠΌΠΈΠ½ΠΈΡΠ°Π»ΠΈ Ρ ΡΠΎ Π΄ΠΎΠ±Π°, Π½Π΅Π³ΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΊΠ»Π°ΡΠΈΡΠ½ΠΎΡ ΡΡΠ°Π΄ΠΈΡΠΈΡΠΈ ΡΠ΅Π°Π»ΠΈΠ·ΠΌΠ° 19. Π²Π΅ΠΊΠ°, ΠΏΠ»Π°ΡΡΠΈΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΎΠΏΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ Π²ΠΈΠ·ΡΡΡ ΠΠΎΡΠ½Π΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ°Π·ΠΌΠ΅ΡΠ° ΠΈΡΡΠΎΠΊΠ° ΠΈ Π·Π°ΠΏΠ°Π΄Π°, Π½Π°ΡΠΎΠΏΡΠ΅Π½Ρ ΠΈΡΠ°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»ΠΈΠ·ΠΌΠΎΠΌ, ΠΊΠΎΠ½ΡΠ΅ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΈΠΌ Π°Π½ΠΈΠΌΠΎΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΠΎΠΌ ΠΈ Π΅ΠΌΠΎΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΈΠΌ Π΅ΡΡΠΏΡΠΈΡΠ°ΠΌΠ°. ΠΠΈΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΡΡ ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π½ΠΈΡΠΈ ΡΠ²Π΅ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΈ Π΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎ-ΠΊΠΎΠ½ΡΠ΅ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Π΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡΠ΅ (ΠΡΡΠ»ΠΈΠΌΠ°Π½ΠΈ, ΠΠ΅Π²ΡΠ΅ΡΠΈ, Π₯ΡΠ²Π°ΡΠΈ, Π‘ΡΠ±ΠΈ β ΡΠ³Π»Π°Π²Π½ΠΎΠΌ ΠΏΡΠΎΠ·Π²Π°Π½ΠΈ ΠΏΠΎ ΠΊΠΎΠ½ΡΠ΅ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΈΠΌ, ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΎΡΠ°ΡΠΈΠ²Π½ΠΈΠΌ ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΌΠ° (ΠΠ»Π°ΡΠΈ, Π’ΡΡΡΠΈ)), ΡΠ· ΠΏΠΎΡΠ°Π²Π΅ ΡΡΡΠ°Π½Π°ΡΠ° ΠΈΠ»ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΈΠ½Π° (ΠΠ΅Π²ΡΠ΅ΡΠΈ, ΡΡΡΠ°Π½ΠΈ ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΈΡΠΈ), Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΡΠΊΠΎ ΡΠ°Π·Π΄ΠΎΠ±ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠΊΡΠΈΠ²Π° ΡΠ³Π»Π°Π²Π½ΠΎΠΌ 19. Π²Π΅ΠΊ, Π°Π»ΠΈ ΠΈ ΠΏΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ΄Π½Π΅ Π²Π΅ΠΊΠΎΠ²Π΅, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ 20.Π’ΡΠ΅ΡΠ° ΡΠ°Π·Π° ΠΎΠ±Π΅Π»Π΅ΠΆΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΠΈΠΌΠ½ΠΈΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ°, ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΠΈΠΌΠ° ΠΠ° ΠΡΠΈΠ½ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΈΡΠ°, Π’ΡΠ°Π²Π½ΠΈΡΠΊΠ° Ρ ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΠ°, ΠΠΎΡΠΏΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΈ Π½Π΅Π΄ΠΎΠ²ΡΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΎΠΌ ΠΠΌΠ΅ΡΠΏΠ°ΡΠ° ΠΠ°ΡΠ°Ρ, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΠΎΠΌ ΠΡΠΎΠΊΠ»Π΅ΡΠ° Π°Π²Π»ΠΈΡΠ°. Π Π°Π΄ΡΠ° Π²Π΅ΡΠΈΠ½Π΅ ΠΎΠ²ΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π° ΡΠ΅ ΡΠ³Π»Π°Π²Π½ΠΎΠΌ ΡΠΌΠ΅ΡΡΠ΅Π½Π° Ρ ΠΠΎΡΠ½ΠΈ, Ρ ΡΠ΅Π½Ρ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡ ΠΈΠ»ΠΈ Ρ Π½Π°ΡΠ°ΡΠΈΠ²Π½ΠΈ ΡΠΏΠΎΡ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠΎΡΡΠΈ Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΏΠΈΡΠ°Ρ, Π½Π° Π·Π°ΡΠ°Π΄Π°ΠΌΠ° ΡΡΠ°ΡΠ΅Π²Π°ΡΠΊΠΈΡ Π»Π΅ΡΠΎΠΏΠΈΡΠ° ΠΈ ΡΠΏΠΎΡΠ΅, ΡΠ΅Π½ΡΠ΅Π½ΡΠ°ΠΌΠ° ΠΏΡΠΎΡΠΊΠ°Π½Π΅ Π½Π°ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅, ΡΡΠΏΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΠΊΡΠ΅ΠΈΡΠ° ΡΠΏΠ΅ΡΠ°ΡΡΠΈΠ² ΡΠ²Π΅Ρ βΠΡΠΈΡΠ΅Π½ΡΠ° Ρ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠΈβ. ΠΠΈΡΡΠ΅Π²ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΡΠ΅ Ρ Π½Π°Π²Π΅Π΄Π΅Π½ΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΡΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΈΠ²ΠΎ Π΄ΠΎΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΎΠΌ Π°ΡΠΌΠΎΡΡΠ΅ΡΠΎΠΌ, ΡΠΏΠ΅ΡΠ°ΡΡΠΈΠ²ΠΈΠΌ ΠΎΠΏΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΎΠΊΠΎΠ»ΠΈΠ½Π΅ ΠΈ ΠΏΠΎΠ½Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΈ ΠΏΡΠΈΡ ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠΈΠΌ ΠΏΠΎΠ½ΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ. ΠΡΠΈΠΌ ΡΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π°, Π°ΡΡΠΎΡ ΡΠ΅ Ρ ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΠΈ Π½ΠΈΠ· ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΠΊΠ°, ΠΏΡΡΠΎΠΏΠΈΡΠ½Π΅ ΠΈ Π΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠΎΠ·Π΅ ΠΈ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎ ΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΡΠΈΡΠΈΡΠ°Π½ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ, Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ Π°ΡΠΎΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈΡ Π·Π°ΠΏΠΈΡΠ° ΠΠ½Π°ΠΊΠΎΠ²ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΠΏΡΡΠ° (ΠΏΠΎΡΡΡ ΡΠΌΠ½ΠΎ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠΎ), Π½Π΅ΡΡΠΌΡΠΈΠ²ΠΎ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΠΎΠ΄ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΈΡ Π½Π°ΡΠ²ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π°.ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΎ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΈΠ· ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ»Π°, ΡΠΎΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° Π‘ΡΠ΅Π²Π°Π½Π° ΠΡΠ°Π³ΡΡΠ΅Π²ΠΈΡΠ°Π‘Π²ΠΎΡΠ΅ ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠΌΠΈΡΠ»Π° ΠΈ ΡΡΡΡΠΈΠ½Π΅ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π»Π°Π³Π°ΠΎ, Π±ΠΈΠ»ΠΎ Ρ ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΈΠΌ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠΈΠΌΠ° Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΈΠΌΠΏΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ½ΠΎ, Ρ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΠΈΠΌ ΠΏΠ°ΡΠ°ΠΆΠΈΠΌΠ° ΡΠ²ΠΎΠ³ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ Π΄Π΅Π»Π°. Π£ ΡΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ³Π»Π΅Π΄Ρ ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ² Π΅ΡΠ΅Ρ Π Π°Π·Π³ΠΎΠ²ΠΎΡ ΡΠ° ΠΠΎΡΠΎΠΌ, ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ° ΠΡΠΊΠ° ΠΈ Π²ΡΠΊ, Π±Π΅ΡΠ΅Π΄Π° ΠΏΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΎΠΌ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅, βΠ ΠΏΡΠΈΡΠΈ ΠΈ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΡβ ΠΈ Π·Π±ΠΈΡΠΊΠ° Π°ΡΠΎΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈΡ Π·Π°ΠΏΠΈΡΠ° βΠΠ½Π°ΠΊΠΎΠ²ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΠΏΡΡΠ°β.Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΏΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΡ ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ ΠΈ Π½Π°ΠΏΠΎΡΠ°Π½ ΡΠΈΠ½ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π²ΡΡΠΈ ΠΏΠΎ Π΄ΠΈΠΊΡΠ°ΡΡ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π³ΠΎΠ½ΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π΅ Π·Π° ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ. Π£ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²ΠΈ Π½Π°Π³ΠΎΠ½ΡΠΊΠ°, ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²Π° ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π° Π·Π° Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΠΎΠ΄Π±ΡΠ°Π½Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΡΠΌΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΈ Π·Π°Π±ΠΎΡΠ°Π²Π°; ΠΎΠ½Π° ΡΠ΅ Π΄ΠΈΡΠ°Π»Π΅ΠΊΡΠΈΡΠΊΠ° ΡΡΠΏΡΠΎΡΠ½ΠΎΡΡ Π·Π°ΠΊΠΎΠ½ΠΈΠΌΠ° ΠΏΡΠΎΠ»Π°Π·Π½ΠΎΡΡΠΈ. Π£ ΠΈΠ³ΡΠΈ ΡΠ°Π³ΡΠ΅ΡΠ° ΠΈΠ· Π°Π»Π΅Π³ΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ ΠΡΠΊΠ° ΠΈ Π²ΡΠΊ ΡΠΈΠΌΠ±ΠΎΠ»ΠΈΠ·ΠΎΠ²Π°Π½ ΡΠ΅ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈ Π½Π°Π³ΠΎΠ½ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ² ΠΊΠ°ΠΎ βΠΈΠ½ΡΡΠΈΠ½ΠΊΡΠΈΠ²Π°Π½ ΠΎΡΠΏΠΎΡ ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ² ΡΠΌΡΡΠΈ ΠΈ Π½Π΅ΡΡΠ°ΡΠ°ΡΠ°β ΠΊΠΎΡΠΈ βΡ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π½Π°ΡΠ²ΠΈΡΠΈΠΌ ΠΎΠ±Π»ΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ Π΄ΠΎΠΌΠ΅ΡΠΈΠΌΠ° ΠΏΠΎΠΏΡΠΈΠΌΠ° ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊ ΡΠ°ΠΌΠΎΠ³ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°β. Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΈ Π²ΠΎΡΠ° Π·Π° ΠΎΡΠΏΠΎΡΠΎΠΌ, ΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π½Π° ΠΊΡΠ°ΡΡ ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅, ΠΏΠΎΠ±Π΅ΡΡΡΠ΅ ΡΠ²Π΅, ΠΏΠ° ΠΈ ΡΠ°ΠΌΡ ΡΠΌΡΡ, Π° ΡΠ²Π°ΠΊΠΎ ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ±Π΅Π΄Π° Π½Π°Π΄ ΠΏΡΠΎΠ»Π°Π·Π½ΠΎΡΡΡ ΠΈ ΡΡΠΎΡΠ½ΠΎΡΡΡ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°. ΠΠΈΠ²ΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠΌ Π΄Π΅Π»Ρ Π΄ΠΈΠ²Π½ΠΎ ΡΡΠ΄ΠΎ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΏΡΠ΅ΡΡΠ°Π½ΠΎ ΡΡΠΎΡΠΈ ΠΈ ΠΎΡΠΈΠΏΠ°, Π΄ΠΎΠΊ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ° Π΄Π΅Π»Π° ΠΈΠΌΠ°ΡΡ ΡΡΠ°ΡΠ½Ρ Π²ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡ ΠΈ Π½Π΅ Π·Π½Π°ΡΡ Π·Π° ΡΠΌΡΡ ΠΈ ΡΠΌΠΈΡΠ°ΡΠ΅.Π‘ΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΠΊΠΈ Π°ΠΊΡ, ΠΏΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠΌ ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΡ, Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΡ ΡΠ΅ΠΏΡΠΎΠ΄ΡΠΊΡΠΈΠ²Π°Π½ ΡΠΈΠ½ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ Π³ΠΎΠ»Π° ΡΠΎΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ½ΠΎΡΠΈ Ρ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎ Π΄Π΅Π»Π°. Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡ, ΠΈΡΡΠΈΠ½Π°, ΠΌΠΎΡΠ° Π΄Π° ΠΈΠΌΠ° Π΄ΡΠ±ΠΎΠΊΠΈΡ Π²Π΅Π·Π° ΡΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠΎΠΌ, Π°Π»ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΎΠ΄ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»Π° ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΌΡ ΠΏΡΡΠΆΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΡΡΠ²Π°ΡΠ° Π½ΠΎΠ²Π° Π΄Π΅Π»Π° ΠΊΠΎΡΠ° ΠΈΠΌΠ°ΡΡ ΡΡΠ°ΡΠ½Ρ Π»Π΅ΠΏΠΎΡΡ ΠΈ Π½Π΅ΠΏΡΠΎΠ»Π°Π·Π°Π½ Π·Π½Π°ΡΠ°Ρ. Π€Π΅Π½ΠΎΠΌΠ΅Π½ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Π° ΠΎΠ³Π»Π΅Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ ΡΠΎΠΌΠ΅ ΡΡΠΎ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΈ ΠΈΠ·Π΄Π²Π°ΡΠ°ΡΡ ΠΈΠ· ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΎΠ½Π΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²Π΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°ΡΡ ΠΎΠΏΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΡΠ±ΡΠ΅ Π·Π½Π°ΡΠ΅ΡΠ΅. ΠΠ°ΡΡΡΠΈ ΡΠ°ΠΊΠ²ΠΈΠΌ ΠΏΠΎΡΠ°Π²Π°ΠΌΠ° ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊ, ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΈ ΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠ°ΡΠ°Π²Π°ΡΡ βΡΠ΅Π΄Π²Π° ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎ Π·Π° ΡΠ΅Π΄Π½Ρ Π»ΠΈΠ½ΠΈΡΡ ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π½Ρ Π½ΠΈΡΠ°Π½ΡΡ Ρ Π±ΠΎΡΠΈβ, ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΡΡΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΡ Π»Π΅ΠΏΠΎΡΡ ΠΊΠΎΡΠ° ΠΎΡΠ°Π΄Π° ΡΠ°ΠΌΠ° Π½Π°ΡΡΠ°Π²ΡΠ° ΡΠ²ΠΎΡΡ ΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΠ΄Π½Ρ ΡΡΠ΄Π±ΠΈΠ½Ρ. Π‘Π²Π΅ ΡΡΠΎ Ρ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠ° β Π΄Π΅Π»ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΡΠΊΡ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° Π΄ΡΡ Π°. Π‘Π°ΡΡΠ°Π²Π½ΠΈ ΡΠ΅ Π΄Π΅ΠΎ βΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΠΈ Π°ΡΡΠ΅Π½ΡΠΈΡΠ°Π½ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊ ΡΡΠ΄ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΈΡΠΏΠΎΡΠ°Π²Π°ΡΠ°β, ΡΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ Π·Π° ΡΠ΅Π΄Π°Π½ Π»Π΅ΠΏΡΠΈ ΠΈ ΡΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ.ΠΠΎΡΡΠΎΠ²ΠΈ ΠΈ Π°ΡΡ ΠΈΡΠ΅ΠΊΡΠΎΠ½ΡΠΊΠ΅ Π³ΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠ΅ ΠΈΠ»ΡΡΡΡΡΡΡ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎ ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΡΡΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΡ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°. ΠΠ½ΠΎΠ½ΠΈΠΌΠ½ΠΈ Π½Π΅ΠΈΠΌΠ°Ρ ΠΈΠ· ΠΠΎΡΡΠ° Π½Π° ΠΠ΅ΠΏΠΈ ΡΠΏΠ°ΡΠ°Π²Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ Π·Π°Π±ΠΎΡΠ°Π²Π° ΡΠΈΠΌΠ΅ ΡΡΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΠΊΡ Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡ ΠΏΡΠ΅Π½ΠΎΡΠΈ Ρ ΠΊΠ°ΠΌΠ΅Π½Ρ Π»Π΅ΠΏΠΎΡΡ Π»ΡΠΊΠ° ΡΠ°Π·Π°ΠΏΠ΅ΡΠΎΠ³ Π½Π°Π΄ ΠΎΠ±Π°Π»Π°ΠΌΠ° ΠΏΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΡΠΎΠ»Π°Π·Π½ΠΎΡΡ ΠΏΡΠΎΡΠΈΡΡ Ρ ΡΡΠ½Π΅ Π²ΠΎΠ΄Π΅ ΠΠ΅ΠΏΠ΅. Π€ΡΠ½ΠΊΡΠΈΡΠ° ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΈ Ρ Π½Π°ΠΏΠΎΡΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Π΄Π° ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΡΠΊΡΡΡΠΈ Ρ ΡΡΠ°ΡΠ½Π΅ ΡΠΎΠΊΠΎΠ²Π΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°, Π΄Π° ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ° ΠΈΠ·Π²Π΅Π΄Π΅ ΠΈΠ· βΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΡΠ³Π° ... ΡΠ°ΠΌΠΎΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ²Π΅Π΄Π΅ Π³Π° Ρ ΠΏΡΠΎΡΡΡΠ°Π½ ΠΈ Π²Π΅Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΡΠ²Π΅Π½ ΡΠ²Π΅Ρ ΡΡΠ΄ΡΠΊΠ΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡΠ΅β.ΠΠΎΡΡΠΎΡΠ°ΡΠ΅ Π·Π»Π° Ρ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΡ ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ Π½Π΅ ΡΠΌΠ΅ Π΄Π° Π·Π°ΠΏΠ»Π°ΡΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Π½ΠΈΡΠΈ Π΄Π° Π³Π° ΠΎΠ΄Π²Π΅Π΄Π΅ Ρ Π±Π΅Π·Π½Π°ΡΠ΅. Π Π·Π»ΠΎ ΠΈ Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎ, ΠΊΠ°ΠΎ Π΄ΠΈΡΠ°Π»Π΅ΠΊΡΠΈΡΠΊΠ΅ Π°ΡΡΠΎΠ½ΠΎΠΌΠ½Π΅ ΡΠΈΠ»Π΅, ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΡ Π»Π°ΡΠ΅Π½ΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΠΈ ΡΡΠ΄ΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠΈΡΠΎΠ΄Π΅. ΠΡΠΆΠ½ΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Π΄Π° ΠΎΡΠΊΡΠΈΠ²Π° ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΎ, Π°Π»ΠΈ, ΠΈΡΡΠΎΠ²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΎ, ΠΈ Π΄Π° ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΎΠΌ ΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΡ ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ±Π΅Π΄ΠΈΡΠΈ Π·Π»ΠΎ ΠΈ ΡΡΠ²ΠΎΡΠΈΡΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ Π·Π°ΡΠ½ΠΎΠ²Π°Π½ Π½Π° Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎΡΠΈ ΠΈ ΠΏΡΠ°Π²Π΄ΠΈ.Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡ ΡΠ΅ Π΄ΡΠΆΠ½Π° Π΄Π° ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΡ ΠΎΡΠΊΡΠΈΠ²Π° Π»Π΅ΠΏΠΎΡΡ Π½Π°ΠΏΠΎΡΠ° ΠΏΠΎΠ΄Π²ΠΈΠΆΠ½ΠΈΠΊΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠ°ΡΠ°ΡΡ ΠΈΡΠΏΡΠ΅Π΄ ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΡΡ Π±ΡΠ΄ΡΡΠ΅ ΡΠΎΠΊΠΎΠ²Π΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°. Π’Π°ΠΊΠΎ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡ ΡΡΠ°Π»Π½ΠΎ ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ° ΠΏΠ΅ΡΡΠΏΠ΅ΠΊΡΠΈΠ²Π΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½Π°ΡΠ°, Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΡΠ°Π½ΡΡΠ²Π°, Ρ ΠΏΠΎΠ΄Π²ΠΈΠ·ΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ°Π·ΠΈΠΌΠ° ΠΎΠ½ΠΈΡ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ ΠΏΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ΄ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ Π½Π°ΡΠ°Π»ΠΎΠΆΠ΅Π½Π° ΠΈΡΠΊΡΡΡΠ²Π° ΡΠΎΠ²Π΅ΡΠ°Π½ΡΡΠ²Π°. ΠΡΠΎΡ ΡΡΠ°Π»Π° ΡΡΠΎΠ»Π΅ΡΠ° ΡΡΠ±Π»ΠΈΠΌΠΈΡΡ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²ΠΎ ΠΈΡΠΊΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΎΠΊΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΈΡ Π»Π΅Π³Π΅Π½Π΄ΠΈ, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΠΈΠ½ΡΠΏΠΈΡΠΈΡΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°. Π‘ΠΌΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ΅ Ρ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΡΠ΅Π½ΠΎΡΠ΅ΡΡ ΠΈΡΠΊΡΡΡΠ²Π° ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡΠΈ Ρ ΠΎΠ½Π΅ Π²ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅, Π½Π°Π΄ΠΆΠΈΠ²ΡΠ°Π²Π°ΡΡΡΠΈ Π½Π°Ρ, ΠΊΠΎΡΠΈΡΠ½ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ»ΡΠΆΠΈΡΠΈ ΠΏΠΎΡΠΎΠΌΡΠΈΠΌΠ°.βΠ‘Π°ΠΌΠΎ Π½Π΅ΡΠΊΠΈ, Π½Π΅ΡΠ°Π·ΡΠΌΠ½ΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈ β ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ β ΠΌΠΎΠ³Ρ Π΄Π° ΡΠΌΠ°ΡΡΠ°ΡΡ ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡ ΠΌΡΡΠ²Π° ΠΈ Π½Π΅ΠΏΡΠΎΠ»Π°Π·Π½ΠΈΠΌ Π·ΠΈΠ΄ΠΎΠΌ Π·Π°ΡΠ²Π΅ΠΊ ΠΎΠ΄Π²ΠΎΡΠ΅Π½Π° ΠΎΠ΄ ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠΈΡΠ΅. ΠΡΡΠΈΠ½Π° ΡΠ΅, Π½Π°ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ², Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ ΠΎΠ½ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠΎ ΠΈ ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΠΎ ΠΈ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ Π½Π΅ΡΠ°ΡΠΊΠΈΠ΄ΠΈΠ²ΠΎ ΡΡΠΊΠ°ΠΎ Ρ ΠΎΠ½ΠΎ ΡΡΠΎ ΠΌΠΈ Π΄Π°Π½Π°Ρ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠΌΠΎ, ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΈ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΌΠΎ. Π£Π½ΠΎΡΠΈΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠ»ΠΎΡΡ Π½Π°ΡΡΠ½Π΅ ΠΈΡΡΠΈΠ½Π΅ Ρ Π΄ΠΎΠ³Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡΠΈ, Π·Π½Π°ΡΠΈ ΡΠ»ΡΠΆΠΈΡΠΈ ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠΎΡΡΠΈβ. Π‘Π²ΡΡ Π° ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ΅ Ρ ΠΏΠΎΠ²Π΅Π·ΠΈΠ²Π°ΡΡ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡΠΈ, ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠΎΡΡΠΈ ΠΈ Π±ΡΠ΄ΡΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ, Ρ ΠΏΠΎΠ²Π΅Π·ΠΈΠ²Π°ΡΡ βΡΡΠΏΡΠΎΡΠ½ΠΈΡ ΠΎΠ±Π°Π»Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°, Ρ ΠΏΡΠΎΡΡΠΎΡΡ, Ρ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Ρ, Ρ Π΄ΡΡ Ρβ.ΠΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠΌ ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ ΠΈ Π²Π΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΈΡΡΠΈΠ½Π΅, Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΠΏΠΎΡΡΠΊΠ° ΠΊΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΠΈΡΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅ ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½Π° ΡΡΠ²Π°ΡΠ½ΠΎΡΡ ΡΡΠ΄ΡΠΊΠ΅ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ½ ΡΠ΅ βΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΎΠ΄ Π±Π΅Π·Π±ΡΠΎΡΠ½ΠΈΡ Π½Π΅ΠΈΠΌΠ°ΡΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ°Π΄Π΅ Π½Π° ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΎΠΌ Π·Π°Π΄Π°ΡΠΊΡ ΠΆΠΈΠ²ΡΠ΅ΡΠ°, ΠΎΡΠΊΡΠΈΠ²Π°ΡΠ° ΠΈ ΠΈΠ·Π³ΡΠ°ΡΠΈΠ²Π°ΡΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°β. ΠΠΏΠΈΡΡΡΡΡΠΈ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΠΊΠ΅ ΡΡΠ΅Π½ΡΡΠΊΠ΅, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅: βΠΠΈ ΡΡΠ°Π³Π° Π΄Π° ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΌ ΡΠ΅Π±ΠΈ. Π‘Π°ΠΌΠΎ Π΄Π° ΠΌΠΎΠ³Ρ, ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΡΠΎΠ²ΠΎ Π΄ΡΠ²ΠΎ ΠΈ ΡΡΡΠ΄Π΅Π½ ΠΌΠ΅ΡΠ°Π», Ρ ΡΠ»ΡΠΆΠ±ΠΈ ΡΡΠ΄ΡΠΊΠ΅ ΡΠ»Π°Π±ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ Π²Π΅Π»ΠΈΡΠΈΠ½Π΅, Ρ Π·Π²ΡΠΊ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ ΠΈ Π΄Π° ΡΡΠ΄ΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΎΡ Π·Π΅ΠΌΡΠΈ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎ ΡΠ°Π·ΡΠΌΠ½ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π½Π΅ΡΠ΅ΠΌ Π±Π΅Π·ΠΈΠΌΠ΅Π½Π΅ ΠΌΠ΅Π»ΠΎΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ...βΠΠΎΠ²ΠΎΡΠ΅ΡΠΈ ΠΎ ΠΎΠΏΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠ΅ Π²ΡΠ΅Π±Π°ΡΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΎ ΡΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠ°Π²Π° Π½Π° ΡΠΎΡΠΌΠ°Π»ΠΈΠ·Π°ΠΌ ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΈ Π΄Π΅Π»Π°: βΠΠ΅ΡΠΊΡΠ°ΡΠ½ΠΎ Π½Π°Π³ΠΎΠΌΠΈΠ»Π°Π²Π°ΡΠ΅ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈΡ ΡΠ΅ΡΠΈ ΡΠ²Π΅ Π½Π°ΠΌ ΠΌΠ°ΡΠ΅ ΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅ ΡΡΠΎ ΡΠ΅ Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ½Π°Π²ΡΠ° ΠΈ ΠΏΠΎΠ΄ ΡΠΈΠΌ ΠΈΠ·Π΄ΠΈΡΡ ΠΈΡΡΠΈΠ½Π° ΠΈ Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠ° ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠΎΠ±ΠΈΡΠ΅β. ΠΠ°ΡΠ΄ΡΠ±ΡΠΈ ΠΏΠΎΡΠ°Π· Π΄ΠΎΠΆΠΈΠ²ΡΡΡΠ΅ ΠΎΠ½Π°Ρ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ° Π΄Π° βΠΏΡΠ°ΡΠ°ΠΊ ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΈ Π²ΠΈΡΠ»Π°ΡΠ΅ ΡΠ»ΠΈΠΊΠ° ΠΌΠΎΠ³Ρ Π±ΠΈΡΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ° Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠ°. ΠΡΡΠΈΠ½Π°, ΡΠ²Π°ΠΊΠΎΠΌ ΠΏΡΠ°Π²ΠΎΠΌ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎΠΌ Π΄Π΅Π»Ρ ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π°Π½ ΡΠ΅ ΠΈ Π΅ΡΡΠ΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΡΠ°Ρ, Π°Π»ΠΈ ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΠΎΡΡΠ²Π°ΡΡΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ Ρ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠ°Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ. βΠ‘Π°Π²ΡΡΠ΅Π½ΡΡΠ²ΠΎ ΠΈΠ·ΡΠ°ΠΆΠ°Π²Π°ΡΠ° ΡΠΎΡΠΌΠ΅ β ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ β ΡΠ»ΡΠΆΠ±Π° ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΡΠΆΠΈΠ½ΠΈβ.ΠΡΡΠΆΠ°ΡΡΡΠΈ βΠ·Π°Π΄ΠΎΠ²ΠΎΡΡΡΠ²ΠΎ Π±Π΅Π· ΠΏΠ°ΡΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎ Π±Π΅Π· Π·Π»Π°β, ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΡΠΆΠΈΡΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΡ Π½Π°ΡΠ²ΠΈΡΠΈ Π²ΠΈΠ΄ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° β ΡΠ΅ΡΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠΊΠ° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠ³ Π΄Π΅Π»Π°. ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π° Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΠ° Ρ Π°ΡΠΌΠΎΠ½ΠΈΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° Π±ΡΠ΄ΡΡΠ΅Π³ ΡΠΎΠ²Π΅ΡΠ°Π½ΡΡΠ²Π° Π·Π°ΡΠ½ΠΎΠ²Π°Π½Π° ΡΠ΅ ΡΠΏΡΠ°Π²ΠΎ Π½Π° ΡΠ²Π΅ΡΠ΅ΡΡ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ° Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠ° ΡΠ½ΠΈΡΡΠΈΡΠΈ Π·Π»ΠΎ ΠΈ ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΠΈΡΠΈ ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ²ΡΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²ΠΎΠ³ Π±ΠΈΡΠΈΡΠ°ΡΠ°.ΠΠ°ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½Π°: Π’Π΅ΠΊΡΡ ΠΎΠ²ΠΎΠ³ ΡΠ»Π°Π½ΠΊΠ° ΡΠ΅ Π΄Π΅Π»ΠΎΠΌ, ΠΈΠ»ΠΈ Ρ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ, ΠΏΡΠ²ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ Π±ΠΈΠΎ ΠΏΡΠ΅ΡΠ·Π΅Ρ ΡΠ° ΠΏΡΠ΅Π·Π΅Π½ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ Znanje.org ΡΠ· ΠΎΠ΄ΠΎΠ±ΡΠ΅ΡΠ΅.Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈ ΠΏΠΎΡΡΡΠΏΠ°ΠΊΠΠΎΡΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° ΠΌΠ°ΡΠΊΠ° Ρ Π»ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°, Π΄Π΅ΠΎ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅ ΠΌΠ°ΡΠ°ΠΊΠ° ΠΏΠΎΠ΄ ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΎΠΌ βΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠ°Π½ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈβ ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π΄Π°Π»Π° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ°ΠΌΠ°ΡΠΊΠ°, ΠΠ’Π’ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ°, 2010Π£ Π½Π°ΡΠΈΠ½Ρ ΠΈΠ·Π³ΡΠ°ΡΠΈΠ²Π°ΡΠ° Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π° ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡΡΡΠΏΠΊΡ ΠΏΡΠΈ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΡΡ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΡ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈ ΠΎ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ ΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈΠΌΠ°, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Π½Π΅ ΠΎΠ΄Π²Π°ΡΠ° ΠΎΠ΄ Π½Π°ΡΠ»Π΅ΠΏΡΠΈΡ ΡΡΠ°Π΄ΠΈΡΠΈΡΠ° ΡΠΊΠΎΠ»Π΅ ΡΠ΅Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ, ΠΈΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ°ΠΊΠ°Π² ΡΠ΅Π³ΠΎΠ² ΠΏΠΎΡΡΡΠΏΠ°ΠΊ Π½Π΅ Π·Π½Π°ΡΠΈ ΠΈ ΠΏΠΎΠ½Π°Π²ΡΠ°ΡΠ΅ ΡΡΠ°Π΄ΠΈΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΈΡ ΡΠ΅Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈΡ ΠΌΠ°Π½ΠΈΡΠ°.[44] ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΡΠ»ΠΈΠΊΠ΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° Π½ΠΈΡΡ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΠ΅Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈ ΠΈΠ·ΡΠ°Π· ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΡΠ΅Π½Π΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ½Π΅ ΠΈ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΡΡΠ²Π°ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ, ΡΠ΅Ρ ΠΎΠ½ Ρ ΡΠΈΡ ΡΡΠΊΠΈΠ²Π° ΠΈ Π·Π½Π°ΡΠ½ΠΎ ΡΠΈΡΠ° ΡΠΎΠΏΡΡΠ°Π²Π°ΡΠ° ΠΈ ΠΎΠΏΡΡΠΈΡΠ°, Π³ΠΎΡΠΎΠ²ΠΎ ΡΡΠ°ΡΠ½Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ½Π° Π·Π½Π°ΡΠ΅ΡΠ°. ΠΠ΅Π³Π΅Π½Π΄Π°ΡΠ½ΠΈ Π±ΠΎΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΡΡΠ½Π°ΠΊ ΠΠ»ΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ·Π΅Π»Π΅Π· Π½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΠΈΠΏ ΠΎΡΠΌΠ°Π½Π»ΠΈΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΡΡΡΠΎΠ»ΠΎΠ²Π° ΠΈ Π°Π²Π°Π½ΡΡΡΠΈΡΡΠ΅, Π²Π΅Ρ ΠΈ Π²Π΅ΡΠΈΡΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊ ΠΏΡΠ΅Π΄ Π²Π΅ΡΠΈΡΠΈΠΌ ΠΏΡΠΎΠ±Π»Π΅ΠΌΠΎΠΌ ΠΆΠ΅Π½Π΅. Π’Π°ΠΌΠ½ΠΈΡΠ° ΠΈΠ· ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π° ΠΡΠΎΠΊΠ»Π΅ΡΠ° Π°Π²Π»ΠΈΡΠ° ΠΈΠΌΠ° Π·Π½Π°ΡΠ½ΠΎ ΡΠΈΡΠ΅ Π·Π½Π°ΡΠ΅ΡΠ΅: ΠΎΠ½Π° ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π²Π°Π½ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π° ΠΈ ΠΌΠ΅ΡΡΠ° ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΏΠΈΡΠ°Ρ Π»ΠΎΠΊΠ°Π»ΠΈΠ·ΠΎΠ²Π°ΠΎ. ΠΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠΌ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠΌ Π΄Π΅Π»Ρ Π½Π°ΡΡΠ΅ΡΡΠ΅ ΡΠ°Π²ΡΠ° ΠΠΎΡΠ½Π°, Π³ΠΎΡΠΎΠ²ΠΎ ΡΠ²ΠΈ ΡΠ΅Π½ΠΈ Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²ΠΈ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π΄ΠΈΠΆΡ ΠΈΠ·Π²Π°Π½ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΊΡΡΠ³Π° Ρ ΠΊΠΎΠΌΠ΅ ΠΈΡ ΠΏΠΈΡΠ°Ρ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ. ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ, ΠΏΡΠΈΡΠΎΠ΄Π½ΠΎ, Π½ΠΈΠΊΠ°Π΄Π° Π½Π΅ ΠΈΠ·Π½Π΅Π²Π΅ΡΠ°Π²Π° ΡΠΈΠΏΠΈΡΠ½ΠΎΡΡ ΡΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΈ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°, Π°Π»ΠΈ ΠΎΠ½ ΠΏΡΠΈ ΡΠΎΠΌ ΡΠ°ΠΊΠΎ ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ»Π΅ΠΊΡΠ½Π΅ Π»ΠΈΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠΌΠ΅ Π΄Π° Π΄ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΈ Ρ ΡΠΈΠΌΠ° ΠΏΠΎΠ΄Π²ΡΡΠ΅ ΠΎΠ½ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠΏΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ½ΠΎ ΡΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΠΎΡΠΎΠ±Π΅Π½ΠΎΡΡΠΈ ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ΠΈΡ ΠΊΠΎΠ½ΠΊΡΠ΅ΡΠ½ΠΎΠΌ ΡΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΠΈ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΎΠΌ.ΠΠ½ΠΎ ΠΏΠΎ ΡΠ΅ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π½Π°ΡΠΎΡΠΈΡΠΎ ΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ Ρ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ, ΡΠΎ ΡΡ Π²Π°Π½ΡΠ΅Π΄Π½Π΅ Π°Π½Π°Π»ΠΈΠ·Π΅ ΠΈ ΠΏΡΠΈΡ ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠ° ΡΠ°Π³Π»Π΅Π΄Π°Π²Π°ΡΠ° ΠΎΠ½ΠΈΡ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΡΠ°ΡΠ° ΠΊΠΎΡΠ° ΡΡ Ρ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ, Π΄ΠΎ ΡΠ΅Π³Π°, Π±ΠΈΠ»Π° ΠΈΠ·Π²Π°Π½ Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡ Π»ΠΈΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡ ΠΈΠ½ΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠΎΠ²Π°ΡΠ°. ΠΠ΅Π³Π° Π½Π°ΡΠ²ΠΈΡΠ΅ Π·Π°Π½ΠΈΠΌΠ° ΠΎΠ½Π°Ρ ΡΠ°ΠΌΠ½ΠΈ ΠΈ Π½Π΅ΠΈΠ·ΡΠ΅ΡΠΈΠ²ΠΈ Π½Π°Π³ΠΎΠ½ Ρ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΡ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π²Π°Π½ Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΠ°ΡΠ° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΈ ΠΈ Π²ΠΎΡΠ΅. ΠΠΎΠ»Π°Π·Π΅ΡΠΈ ΠΎΠ΄ Π½Π΅ΠΊΠΈΡ ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΈΡ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΠΊΠΈ ΠΏΡΠΈΡ ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ΅, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π·Π°ΠΎ ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠΈ ΡΠ°ΡΠ°Π½ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈ ΡΠ½ΡΡΡΠ°ΡΡΠΈ ΠΈΠΌΠΏΡΠ»ΡΠΈ ΡΠ°ΡΠ°Π»Π½ΠΎ ΡΡΡΡΡ ΠΈ ΠΎΠΏΡΠ΅ΡΠ΅ΡΡΡΡ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ°. ΠΡΠΈΠΌ ΡΠΎΠ³Π°, ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΡΠ° ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΎΠΌ ΡΡΠ³Π΅ΡΡΠΈΠ²Π½ΠΎΡΡΡ ΡΠ»ΠΈΠΊΠ°ΠΎ Π΄Π΅ΡΡΡΠ²ΠΎ ΡΠ΅ΠΊΡΡΠ°Π»Π½ΠΈΡ Π½Π°Π³ΠΎΠ½Π° ΠΈ ΡΡΠ»Π½ΠΈΡ ΠΏΠ΅ΡΡΠ΅ΠΏΡΠΈΡΠ° Π½Π° Π΄ΡΡΠ΅Π²Π½ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ°. ΠΠ±ΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅Π³Π° ΡΠΎΠ³Π° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ²Π΅Π½ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΎ ΠΏΠΎΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΌΠΎΠ΄Π΅ΡΠ½ΠΈ ΠΏΡΠΈΡ ΠΎΠ°Π½Π°Π»ΠΈΡΠΈΡΠ°Ρ Ρ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ. Π£ ΡΡΠ΄Π±ΠΈΠ½ΠΈ ΡΠ²Π°ΠΊΠ΅ Π»ΠΈΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΎΠ²ΠΎΠ³ Π½Π°ΡΠ΅Π³ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΡΠ° ΡΠ΅ ΠΈ Π½Π΅ΠΊΠ° ΠΎΠΏΡΡΠΈΡΠ° ΠΈΠ΄Π΅ΡΠ°, ΠΈΠ·Π²Π΅ΡΠ½Π° ΠΌΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΎ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ, ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΡ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎΡ ΡΡΠ΅ΡΠΈ. ΠΠ°ΡΠΎ ΡΠ΅ Π·Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Ρ ΠΏΡΠΎΠ·Ρ Ρ ΠΏΡΠ°Π²ΠΎΠΌ ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ Π΄Π° Π½ΠΎΡΠΈ Ρ ΡΠ΅Π±ΠΈ ΠΎΠ±Π΅Π»Π΅ΠΆΡΠ° ΡΠΈΠ»ΠΎΠ·ΠΎΡΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ΅Π°Π»ΠΈΠ·ΠΌΠ°.ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΌΠ°ΡΡΡΠΎΡ ΠΈ ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΈ ΡΡΠΈΠ»Π°. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΏΡΠΎΠ·Π° ΡΠ΅ ΡΠ°ΡΡΠ²Π°Π»Π° Π°ΠΏΡΠΎΠ»ΡΡΠ½Ρ, ΠΊΡΠΈΡΡΠ°Π»Π½Ρ ΡΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΈΠ·ΡΠ°Π·Π°. ΠΠ½ Π½Π΅ ΡΡΠ°ΠΆΠΈ ΡΡΠΈΠ»ΡΠΊΠΈ Π΅ΡΠ΅ΠΊΠ°Ρ Ρ Π½Π΅ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎΡ ΠΌΠ΅ΡΠ°ΡΠΎΡΠΈ ΠΈΠ»ΠΈ Ρ Π½Π°Π³Π»Π°ΡΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΠΈΠ·ΡΠ°Π·Ρ. Π‘ΠΊΠ»Π°Π΄Π½Π° ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠ°Π²Π½Π° ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ΠΈΡΠ°, ΡΠ²Π΅ΡΡΠΈΠ²ΠΎΡΡ ΠΈ ΡΡΠ³Π΅ΡΡΠΈΠ²Π½Π° Π΅ΡΡΠ΅ΡΡΠΊΠ° ΠΈ ΠΌΠΈΡΠ°ΠΎΠ½Π° ΡΡΠ½ΠΊΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΎΡΡ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΡΠΊΠΈΡ ΡΠ»ΠΈΠΊΠ° ΡΠΈΠ½Π΅ Π΄Π° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ° Π½Π°ΡΡΡΠΏΡΠΈΠ»Π½ΠΈΡΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΡ Π²ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡ ΠΊΠΎΡΡ ΡΡΠΏΡΠΊΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ΡΡΠ΅. ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π»ΠΎ ΠΏΠΎΠ½ΠΎΡ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ΅, Π° ΡΠ° Π²ΠΈΡΠΎΠΊΠΈΠΌ ΠΌΠ΅ΡΡΠ½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΈΠΌ ΠΏΡΠΈΠ·Π½Π°ΡΠ΅ΠΌ, ΠΎΠ»ΠΈΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ Ρ ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²ΠΎΡ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄ΠΈ, ΠΎΠ½ΠΎ Π΄Π°Π½Π°Ρ ΠΆΠΈΠ²ΠΈ ΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠ°ΡΠ½Π° ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠ½Π° ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠ΅ Π»ΠΈΡΠ΅ΡΠ°ΡΡΡΠ΅.Π‘ΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΈΠ΄Π΅Π½ΡΠΈΡΠ΅ΡΠΠΈΡΠ½Π° ΠΈΡΠΊΠ°Π·Π½ΠΈΡΠ° ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ° Π³Π΄Π΅ ΠΎΠ½ ΡΠ²ΠΎΡΡ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΡ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ βΡΡΠΏΡΠΊΡβ (1951)ΠΠ²ΠΎ ΡΠ΅ Π΄ΠΈΡΠ΅ΠΊΡΠ½ΠΎ ΠΈ Π½Π΅Π΄Π²ΠΎΡΠΌΠΈΡΠ»Π΅Π½ΠΎ ΠΈΠ·ΡΠ°ΡΡΠ°Π²Π°ΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ Π‘ΡΠ±ΠΈΠ½ ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΏΠΈΡΠ°Ρ, ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠ½ ΡΠΎ Π²ΠΎΠ»ΠΈΠΎ Π΄Π° ΠΊΠ°ΠΆΠ΅, Ρ βΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π·ΡΠ΅Π»ΠΈΠΌ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°ΠΌΠ° ΠΈ Π½Π΅ ΠΎΠ΄ ΡΡΡΠ΅β.Π£ ΡΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΠΈΡΠΌΡ ΠΊΠΎΠΌΠ΅ΡΠ°ΡΡ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π΅ Π·Π°Π΄ΡΡΠ³Π΅ (1942) ΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΏΠΈΡΠ°Ρ.[45] Π΄ΠΎΠΊ Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π»ΠΈΡΠ½ΠΈΠΌ Π΄ΠΎΠΊΡΠΌΠ΅Π½ΡΠΈΠΌΠ°, Π»ΠΈΡΠ½ΠΎΡ ΠΊΠ°ΡΡΠΈ (1951), Π²ΠΎΡΠ½ΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠΆΠΈΡΠΈ (1951), ΠΏΠ°ΡΡΠΈΡΡΠΊΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠΆΠΈΡΠΈ (1954), ΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΠΈΠΌΠ° ΠΈΠ· ΠΌΠ°ΡΠΈΡΠ½Π΅ ΠΊΡΠΈΠ³Π΅ ΡΠΎΡΠ΅Π½ΠΈΡ ΠΈ Π²Π΅Π½ΡΠ°Π½ΠΈΡ , Ρ ΡΡΠ±ΡΠΈΡΠΈ βΠ½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΡβ, ΠΠ²ΠΎ ΡΠ½ΠΎΡΠΈ βΡΡΠΏΡΠΊΠ°β. Π‘ Π΄ΡΡΠ³Π΅ ΡΡΡΠ°Π½Π΅, Π΄Π²Π° ΠΏΡΡΠ° ΡΠ΅ Π΅ΠΊΡΠΏΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ½ΠΎ Π΄ΠΈΡΡΠ°Π½ΡΠΈΡΠ° ΠΎΠ΄ Ρ ΡΠ²Π°ΡΡΡΠ²Π°: 1933. ΠΎΠ΄Π±ΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ Π΄Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΡΡΡ Ρ ΠΠ½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΡ Ρ ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠ΅ Π»ΠΈΡΠΈΠΊΠ΅ [46], Π° Π·Π°ΡΠΈΠΌ 1954. ΠΎΠ΄Π±ΠΈΡΠ° Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎΡ Π±ΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈ Ρ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΎΡ Π΅Π½ΡΠΈΠΊΠ»ΠΎΠΏΠ΅Π΄ΠΈΡΠΈ ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½Π΅ Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΊΠ»Π°.[47]ΠΠ°ΠΎ Π½Π΅ΠΊΡ Π²ΡΡΡΡ ΠΏΠΎΡΠ²ΡΠ΄Π΅ ΠΠ²ΠΈΠ½Π΅ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΌΠΎ ΠΊΠ°Π½Π°Π΄ΡΠΊΠΎ-Π°ΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΠ΅ΠΊΠΠΈΠ»Π° (William H. McNeil) ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΏΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΡΡ ΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ΅ΡΠΈ ΠΠ²ΠΈΠ½Π΅ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΈ Π‘ΡΠ±ΠΈ[48] ΡΠ΅ ΠΠΎΡΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅Π²ΠΎ ΠΏΠΈΡΠΌΠΎ ΡΠ²ΠΎΠΌ Π±ΡΠ°ΡΡ ΠΡΡΠΈ Ρ ΠΊΠΎΠΌΠ΅ ΠΊΠ°ΠΆΠ΅: βΠ¨Π°ΡΠ΅ΠΌ ΡΠΎ Π΄ΡΠ΅Π»ΠΎ Ex ponto ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠ±ΡΠ΄ΠΈΠ»ΠΎ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΡ ΡΠ΅Π½Π·Π°ΡΠΈΡΡ. ΠΠΈΡΠ°Ρ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈ ΠΊΠ°ΡΠΎΠ»ΠΈΡΠΊΠΈ Π‘ΡΠ±ΠΈΠ½ ΠΈΠ· ΠΠΎΡΠ½Π΅, ΠΈΠ΄Π΅Π°Π»Π°Π½ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΡ, 26 Π³ΠΎΠ΄.β.[49] ΠΠ΅Π΄Π½Π°ΠΊΠΎ ΡΡΠ΅Π±Π° Π΄ΠΎΠ΄Π°ΡΠΈ Π΄Π²Π° Π΄ΡΡΠ³Π° ΡΡΡΠ°Π½ΡΠ°, ΠΠ²ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΊΠ΅ Π. Π€. ΠΠ΄Π²Π°ΡΠ΄ΡΠ° (Lovett F. Edwards), ΠΊΠΎΡΠΈ Ρ ΡΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΡΠ΅Π΄Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΠ΄Ρ ΠΊΡΠΈΠ³Π΅ (1944) ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΠ²ΠΎ ΠΈΡΡΠΎΠ²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΎ ΠΈ Π‘ΡΠ±ΠΈΠ½ ΠΈ ΠΠΎΡΠ°Π½Π°Ρ[50], ΡΠ΅ ΡΡΠ°Π»Π½ΠΎΠ³ ΡΠ΅ΠΊΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ° Π¨Π²Π΅Π΄ΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ ΠΡΡΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½Π³Π° (Anders Γsterling), ΠΊΠΎΡΠΈ Ρ ΡΠ²ΠΎΠΌ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΠΎΠΌ Π΄ΠΎΠ΄Π΅ΡΠΈΠ²Π°ΡΠ° ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅ ΠΠ²ΠΈ, ΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ½, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΌΠ»Π°Π΄ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΡΡΡΠ΄Π΅Π½Ρ, ΠΏΡΠΈΠΊΡΡΡΠΈΠΎ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΎΠΌ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΠΎΠ½Π°ΡΠ½ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠΊΡΠ΅ΡΡ ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΏΡΠΎΠ³ΠΎΡΠ΅Π½ ΠΏΠ° Π·Π°ΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ 1914. Π½Π° ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΡ ΠΡΠ²ΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΠ°.Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π° ΠΊΡΠΈΡΠΈΠΊΠ° Π²ΠΈΠ΄ΠΈ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ° ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΠΌΠ΅ΡΡΡΠ°ΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΌΠΎΠ΄Π΅ΡΠ½ΠΈΠ·ΠΌΠ° 20. Π²Π΅ΠΊΠ°[51][52] ΠΈ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΈΠ·ΡΠ°ΡΡΠ°ΠΎ ΠΈΠ· ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π΅ ΡΡΠ°Π΄ΠΈΡΠΈΡΠ΅.[53]ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π² Π³ΡΠΎΠ± Ρ ΠΠ»Π΅ΡΠΈ Π·Π°ΡΠ»ΡΠΆΠ½ΠΈΡ Π³ΡΠ°ΡΠ°Π½Π° Π½Π° Π±Π΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΠΎΠ²ΠΎΠΌ Π³ΡΠΎΠ±ΡΡ.ΠΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΡΠ°ΠΡΠ΄Π΅Π½ ΠΎΡΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΎΠ±Π½ΠΎΠ²ΡΠ΅Π½Π΅ ΠΠΎΡΡΠΊΠ΅ (1926)ΠΡΠ΄Π΅Π½ Π¦ΡΠ²Π΅Π½ΠΎΠ³ ΠΊΡΡΡΠ° (1936)ΠΡΠ΄Π΅Π½ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠ³ ΠΎΡΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΎΠ±Π½ΠΎΠ²ΡΠ΅Π½Π΅ ΠΠΎΡΡΠΊΠ΅ (1937)ΠΡΠ΄Π΅Π½ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠ³ ΠΎΡΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΠ΅Π³ΠΈΡΠ΅ ΡΠ°ΡΡΠΈ (1937)ΠΡΠ΄Π΅Π½ Π‘Π²Π΅ΡΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅ I ΡΠ΅Π΄Π° (1938)ΠΡΠ΄Π΅Π½ ΠΠ΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΎΡΠ»Π° I ΡΠ΅Π΄Π° (1939)ΠΡΠ΄Π΅Π½ Π·Π°ΡΠ»ΡΠ³Π° Π·Π° Π½Π°ΡΠΎΠ΄ I ΡΠ΅Π΄Π° (1952)ΠΡΠ΄Π΅Π½ Π Π΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ΅ ΡΠ° Π·Π»Π°ΡΠ½ΠΈΠΌ Π²Π΅Π½ΡΠ΅ΠΌ Π·Π° Π½Π°ΡΠΎΡΠΈΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ»ΡΠ³Π΅ Π½Π° ΠΏΠΎΡΡ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π΅ ΠΈ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ½Π΅ Π΄Π΅Π»Π°ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ (1962)ΠΡΠ΄Π΅Π½ ΡΡΠ½Π°ΠΊΠ° ΡΠΎΡΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°Π΄Π° (1972)[54]ΠΠ°ΡΠ»Π΅ΡΠ΅ΠΠ°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π° ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°ΠΠ»Π°Π²Π½ΠΈ ΡΠ»Π°Π½Π°ΠΊ: ΠΠ°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π° ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°ΠΠ°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π° ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅Π»Π° ΡΠ° ΡΠ°Π΄ΠΎΠΌ 12. ΠΌΠ°ΡΡΠ° 1976. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π½Π° ΡΠ΅ΠΌΠ΅ΡΡ ΡΠ΅ΡΡΠ°ΠΌΠ΅Π½ΡΠ°ΡΠ½Π΅ Π²ΠΎΡΠ΅ ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°.[55] ΠΡΠ²Π° ΠΈ Π½Π°ΡΠ²Π°ΠΆΠ½ΠΈΡΠ° ΠΎΠ΄ΡΠ΅Π΄Π±Π° ΠΏΠΈΡΡΠ΅Π²Π΅ ΠΎΠΏΠΎΡΡΠΊΠ΅ Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° Π·Π°ΠΎΡΡΠ°Π²ΡΡΠΈΠ½Π° βΡΠ°ΡΡΠ²Π° ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π»ΠΈΠ½Π° ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΎ Π»Π΅Π³Π°Ρ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ½ΠΎ, Π·Π°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π°, Π½Π°ΠΌΠ΅Π½ΠΈ Π·Π° ΠΎΠΏΡΡΠ΅ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ½Π΅ ΠΈ Ρ ΡΠΌΠ°Π½ΠΈΡΠ°ΡΠ½Π΅ ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π΅β. ΠΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·ΡΡΡΡΠΈ Π½Π°ΡΡΠ½Π΅ ΡΠΊΡΠΏΠΎΠ²Π΅ ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠΌ Π΄Π΅Π»Ρ ΠΈ ΠΎ ΡΠ°Π·Π»ΠΈΡΠΈΡΠΈΠΌ Π°ΡΠΏΠ΅ΠΊΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ, ΠΠ°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π° ΡΠ»ΡΠΆΠΈ Π½Π°ΡΠ΄ΡΠ±ΡΠΈΠΌ ΠΈΠ½ΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ, ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ΅. ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΈ ΡΠ΅ Π±ΡΠΎΡ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΠ° ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠ»ΠΈ ΡΡΠΈΠΏΠ΅Π½Π΄ΠΈΡΡ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π΅ Π·Π°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π΅ Π·Π° ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²Π΅ ΠΈΠ· ΠΎΠ±Π»Π°ΡΡΠΈ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ, Π° ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ ΠΊΠ°ΠΎ Π³ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ ΡΡΠΈΠΏΠ΅Π½Π΄ΠΈΡΡΠΈ, Ρ ΠΏΠΈΡΡΠ΅Π²ΠΎΡ ΠΠ°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½ΠΈ Π±ΠΎΡΠ°Π²ΠΈΠ»ΠΈ ΠΈ ΡΠ°Π΄ΠΈΠ»ΠΈ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎΠ±ΡΠΎΡΠ½ΠΈ ΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΡΠΈ ΠΈΠ· ΡΠ΅Π»ΠΎΠ³Π° ΡΠ²Π΅ΡΠ°.ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π° Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π°ΠΠ»Π°Π²Π½ΠΈ ΡΠ»Π°Π½Π°ΠΊ: ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π° Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π°ΠΠ° ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Ρ ΠΏΠΈΡΡΠ΅Π²Π΅ ΡΠ΅ΡΡΠ°ΠΌΠ΅Π½ΡΠ°ΡΠ½Π΅ Π²ΠΎΡΠ΅, ΠΏΠΎΡΠ΅Π² ΠΎΠ΄ 1975. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΡΠ²Π°ΠΊΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ΄Π΅ΡΡΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π° Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° Π·Π° ΠΏΡΠΈΡΡ ΠΈΠ»ΠΈ Π·Π±ΠΈΡΠΊΡ ΠΏΡΠΈΡΠ° Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°Π½Ρ Π½Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΡ. ΠΡΠ²ΠΈ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΈΠΊ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΡΠ°Π³ΠΎΡΠ»Π°Π² ΠΠΈΡ Π°ΠΈΠ»ΠΎΠ²ΠΈΡ Π·Π° Π΄Π΅Π»ΠΎ ΠΠ΅ΡΡΠΈΡΠΈΠ½ Π²Π΅Π½Π°Ρ.[56]Π‘ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½-ΠΌΡΠ·Π΅Ρ ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π² ΡΠ°Π΄Π½ΠΈ ΡΡΠΎ, Π΄Π΅ΠΎ ΡΡΠ°Π»Π½Π΅ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΠΊΠ΅ Ρ ΡΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½-ΠΌΡΠ·Π΅ΡΡΠΠ»Π°Π²Π½ΠΈ ΡΠ»Π°Π½Π°ΠΊ: Π‘ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½-ΠΌΡΠ·Π΅Ρ ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°Π£ ΠΎΠΊΠ²ΠΈΡΡ ΠΠ°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π΅ ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ° ΡΠΏΠ°Π΄Π° ΠΈ Π‘ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½-ΠΌΡΠ·Π΅Ρ ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ Ρ ΡΠ°ΡΡΠ°Π²Ρ ΠΡΠ·Π΅ΡΠ° Π³ΡΠ°Π΄Π° ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π° ΠΈ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ 1976. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ ΡΡΠ°Π½Ρ Π½Π° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠΌ Π²Π΅Π½ΡΡ 8, Ρ ΠΊΠΎΠΌΠ΅ ΡΠ΅ ΠΏΠΈΡΠ°Ρ ΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ ΡΠ° ΡΡΠΏΡΡΠ³ΠΎΠΌ ΠΠΈΠ»ΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π±ΠΈΡ ΠΎΠ΄ 1958. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅.Π‘Π°ΡΡΠ²Π°Π½ΠΈ ΡΡ Π°ΡΡΠ΅Π½ΡΠΈΡΠ½ΠΈ ΡΠ°ΡΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΠΈ ΠΈΠ·Π³Π»Π΅Π΄ ΡΠ»Π°Π·Π½ΠΎΠ³ Ρ ΠΎΠ»Π°, ΡΠ°Π»ΠΎΠ½Π° ΠΈ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π΅ ΡΠ°Π΄Π½Π΅ ΡΠΎΠ±Π΅, Π° Π½Π΅ΠΊΠ°Π΄Π°ΡΡΠ΅ Π΄Π²Π΅ ΡΠΏΠ°Π²Π°ΡΠ΅ ΡΠΎΠ±Π΅ ΠΏΡΠ΅ΡΡΠ΅ΡΠ΅Π½Π΅ ΡΡ Ρ ΠΈΠ·Π»ΠΎΠΆΠ±Π΅Π½ΠΈ ΠΏΡΠΎΡΡΠΎΡ Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½Π° ΡΡΠ°Π»Π½Π° ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΠΊΠ° ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ°Π·Π½ΠΎΠ²ΡΡΠ½ΠΈΠΌ Π΅ΠΊΡΠΏΠΎΠ½Π°ΡΠΈΠΌΠ° ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π² ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ½ΠΈ ΠΏΡΡ ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ°Π½ΡΠ½Π΅ ΡΠ°ΡΠΊΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΠΊΠ΅ Π±ΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅. ΠΠΎΡΠ΅Π΄ ΡΠ΅ΠΏΡΠ΅Π·Π΅Π½ΡΠ°ΡΠΈΠ²Π½ΠΈΡ Π΄ΠΎΠΊΡΠΌΠ΅Π½Π°ΡΠ° (ΠΈΠ½Π΄Π΅ΠΊΡΠΈ, ΠΏΠ°ΡΠΎΡΠΈ, ΠΏΠ»Π°ΠΊΠ΅ΡΠ΅, Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ΅, ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Π° ΠΏΠ»Π°ΠΊΠ΅ΡΠ° ΠΈ ΠΌΠ΅Π΄Π°ΡΠ°, ΠΡΠΊΠΎΠ²Π° Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π°, ΠΏΠΎΡΠ°ΡΠ½ΠΈ Π΄ΠΎΠΊΡΠΎΡΠ°ΡΠΈ) ΠΈ ΡΠΎΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°, Ρ ΠΈΠ·Π»ΠΎΠΆΠ±Π΅Π½ΠΎΡ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠΈ ΠΌΠΎΠ³Ρ ΡΠ΅ Π²ΠΈΠ΄Π΅ΡΠΈ ΠΈ ΠΎΡΠΈΠ³ΠΈΠ½Π°Π»Π½ΠΈ ΡΡΠΊΠΎΠΏΠΈΡΠΈ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π°, ΠΏΠΈΡΠΌΠ°, ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Π½Π° ΡΠ°Π·Π½ΠΈΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΡΠΈΠΌΠ°, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ Π½Π΅ΠΊΠΈ ΠΏΠΈΡΡΠ΅Π²ΠΈ Π»ΠΈΡΠ½ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄ΠΌΠ΅ΡΠΈ.ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Ρ ΡΠ²ΠΎΠΌ Π΄ΠΎΠΌΡ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ Ρ Π‘ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½-ΠΌΡΠ·Π΅Ρ ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°.Π‘Π²Π΅ΡΠΊΠ΅ ΠΠ°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π΅ ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°ΠΠ»Π°Π²Π½ΠΈ ΡΠ»Π°Π½Π°ΠΊ: Π‘Π²Π΅ΡΠΊΠ΅ ΠΠ°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π΅ ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°ΠΠ΄ 1982. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΠ°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π° ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ΅ ΡΠ°ΡΠΎΠΏΠΈΡ Π‘Π²Π΅ΡΠΊΠ΅ ΠΠ°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π΅ ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΈΠ·Π»Π°Π·Π΅ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠ΅. ΠΠ²Π° ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ Π½Π΅ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ΅ ΠΈ Π½Π΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°Π½Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π΅ ΡΡΠΊΠΎΠΏΠΈΡΠ΅, ΠΏΡΠ΅ΠΏΠΈΡΠΊΡ, Π½Π°ΡΡΠ½Π΅ ΠΈ ΠΊΡΠΈΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΡΡΡΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠΌ ΡΠ»ΠΎΡΠ΅Π²ΠΈΡΠΎΠΌ Π΄Π΅Π»Ρ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ, ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎΠΌ Π΄ΡΡ ΠΎΠ²Π½ΠΎΠΌ ΠΏΡΠΎΡΡΠΎΡΡ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ ΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Ρ ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡ Ρ ΠΊΠΎΡΠ΅ΠΌ ΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ.[57]Π‘ΡΠ°Π·Π°ΠΌΠ° ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 2012. Ρ Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π»ΡΡΠ΅Π½ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ Π½Π° ΡΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ°ΡΠΊΠ°ΠΌΠ° Π³ΡΠ°Π΄Π° Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΏΡΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΈΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ (ΡΠ°Π΄Π½Π° ΠΌΠ΅ΡΡΠ°, ΠΏΠ°ΡΠΊΠΎΠ²ΠΈ, ΠΊΠ°ΡΠ°Π½Π΅) ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²Π΅ ΠΌΠ°Π»Π΅ ΡΠ°Π±Π»Π΅ ΡΠ° ΠΎΠ΄Π³ΠΎΠ²Π°ΡΠ°ΡΡΡΠΎΠΌ ΠΎΠ·Π½Π°ΠΊΠΎΠΌ. Π£ Π³ΠΎΡΡΠ΅ΠΌ Π΄Π΅ΡΠ½ΠΎΠΌ ΡΠ³Π»Ρ ΡΠ°Π±Π»Π΅ ΡΠ΅ ΠΈ QR ΠΊΠΎΠ΄ ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ ΠΊΠΎΠ³Π° ΡΠ΅ ΡΠ· ΠΏΠΎΠΌΠΎΡ ΠΈΠ½ΡΠ΅ΡΠ½Π΅ΡΠ° ΠΌΠΎΠΆΠ΅ Π΄ΠΎΡΠΈ Π΄ΠΎ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΈΡΠΈΡ ΠΏΠΎΠ΄Π°ΡΠ°ΠΊΠ° ΠΎ Π΄Π°ΡΠΎΡ Π»ΠΎΠΊΠ°ΡΠΈΡΠΈ.ΠΠ·Π½Π°ΠΊΠ° Π½Π° βΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΈβ.ΠΠ·Π½Π°ΠΊΠ° Π½Π° βΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΈβ.ΠΠ·Π½Π°ΠΊΠ° Π½Π° βΠΠΎΡΠ±ΠΈβ.ΠΠ·Π½Π°ΠΊΠ° Π½Π° βΠΠΎΡΠ±ΠΈβ.ΠΠ·Π½Π°ΠΊΠ° Π½Π° Π‘ΠΠΠ£.ΠΠ·Π½Π°ΠΊΠ° Π½Π° Π‘ΠΠΠ£.ΠΠ»ΠΎΡΠΈΡΠ° Π½Π° ΠΊΠ»ΡΠΏΠΈ Ρ ΠΠΈΠΎΠ½ΠΈΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠ°ΡΠΊΡ Π½Π° ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΡΠ΅Π΄Π΅ΠΎ.ΠΠ»ΠΎΡΠΈΡΠ° Π½Π° ΠΊΠ»ΡΠΏΠΈ Ρ ΠΠΈΠΎΠ½ΠΈΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠ°ΡΠΊΡ Π½Π° ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΡΠ΅Π΄Π΅ΠΎ.ΠΠ»ΠΎΡΠΈΡΠ° Π½Π° ΠΠ»ΡΠ±Ρ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊΠ°, Π€ΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠ° ΡΠ»ΠΈΡΠ°.ΠΠ»ΠΎΡΠΈΡΠ° Π½Π° ΠΠ»ΡΠ±Ρ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊΠ°, Π€ΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠ° ΡΠ»ΠΈΡΠ°.ΠΠ»ΠΎΡΠΈΡΠ° Π½Π° ΠΠ°Π»ΠΎΠΌ ΠΠ°Π»Π΅ΠΌΠ΅Π³Π΄Π°Π½Ρ, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Π²ΠΎΠ»Π΅ΠΎ ΠΊΠΎΡΠ°ΡΠΊΡ.ΠΠ»ΠΎΡΠΈΡΠ° Π½Π° ΠΠ°Π»ΠΎΠΌ ΠΠ°Π»Π΅ΠΌΠ΅Π³Π΄Π°Π½Ρ, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Π²ΠΎΠ»Π΅ΠΎ ΠΊΠΎΡΠ°ΡΠΊΡ.ΠΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΎΠΌ 60 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΎΠ΄ Π΄ΠΎΠ΄Π΅Π»Π΅ ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅, Ρ Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΡ 2021. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° ΠΌΠ°ΡΠΊΠ° ΡΠ° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ Π»ΠΈΠΊΠΎΠΌ.[58]ΠΠ½ΠΎΠ³Π΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π·ΠΎΠ²Π½Π΅ ΡΡΡΠ°Π½ΠΎΠ²Π΅, ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π½Π΅, ΡΡΠ΅Π΄ΡΠ΅ ΡΠΊΠΎΠ»Π΅ ΠΈ Π½Π°ΡΠ΅ΡΠ° Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ ΠΈ Π Π΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΡΠΈ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠΎΡ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠ»Π΅ ΡΡ Π½Π°Π·ΠΈΠ² Ρ ΡΠ°ΡΡ ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°, ΡΠ»Π΅Π΄ΠΈ ΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΊ:Π‘ΠΏΠΈΡΠ°ΠΊ ΠΎΠ±ΡΠ°Π·ΠΎΠ²Π½ΠΈΡ ΡΡΡΠ°Π½ΠΎΠ²Π° ΠΈ Π½Π°ΡΠ΅ΡΠ°ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ³ΡΠ°Π΄ΠΠ»Π°Π²Π½ΠΈ ΡΠ»Π°Π½Π°ΠΊ: ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ³ΡΠ°Π΄ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ³ΡΠ°Π΄ ΠΈΠ»ΠΈ ΠΠ°ΠΌΠ΅Π½Π³ΡΠ°Π΄ ΡΠ΅ Π³ΡΠ°Π΄, ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ½ΠΈ ΡΠ΅Π½ΡΠ°Ρ ΠΈ Π²ΡΡΡΠ° Π΅ΡΠ½ΠΎ-ΡΠ΅Π»Π°, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ Π½Π° Π»ΠΎΠΊΠ°ΡΠΈΡΠΈ Π£ΡΡΠ΅ Π½Π° ΡΠ°ΠΌΠΎΠΌ ΡΡΡΡ ΡΠ΅ΠΊΠ° ΠΡΠΈΠ½Π° ΠΈ Π Π·Π°Π² Ρ ΠΠΈΡΠ΅Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΡΠΈΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΈΠ΄Π΅ΡΠ½ΠΈ ΡΠ²ΠΎΡΠ°Ρ ΡΠ΅ΠΆΠΈΡΠ΅Ρ ΠΠΌΠΈΡ ΠΡΡΡΡΡΠΈΡΠ°. ΠΠ° ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ 5. ΡΡΠ»Π° 2012.[61]ΠΡΠ°Π΄ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π³ΡΠ°ΡΠ΅Π½ ΠΎΠ΄ ΠΊΠ°ΠΌΠ΅Π½Π° ΠΈ Ρ ΡΠ΅ΠΌΡ ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ ΠΏΠ΅Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΠ°ΠΊ ΠΎΠ±ΡΠ΅ΠΊΠ°ΡΠ°.[62] Π£ Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠ°ΡΠΈ Π³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΎ ΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠΈΡΡΠ΅, ΠΌΠΎΠ΄Π΅ΡΠ½ΠΈ Π±ΠΈΠΎΡΠΊΠΎΠΏ, Π³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠ° ΡΠΏΡΠ°Π²Π°, Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ° Π»ΠΈΡΠ΅ΠΏΠΈΡ ΡΠΌΡΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ, Π·Π³ΡΠ°Π΄Π° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π΅ Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΠ΅, ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ½Π° ΠΌΠ°ΡΠΈΠ½Π° ΠΈ ΠΏΡΠΈΡΡΠ°Π½ΠΈΡΡΠ΅, Ρ ΠΎΡΠ΅Π»ΠΈ, ΡΡΠ³ΠΎΠ²ΠΈ, ΡΡΠΊΠ²Π°, ΡΡΠ°ΡΠΈ Ρ Π°Π½, Π΄ΡΡΠ°Π½ΠΈ ΠΈ ΡΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½ ΠΊΡΡΠ° ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°.[62] Π£ ΠΎΠΊΠ²ΠΈΡΡ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ Π»Π΅ΠΏΠΈΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠ°ΡΠΈ Ρ ΠΠ°ΠΌΠ΅Π½Π³ΡΠ°Π΄Ρ, ΡΠ°Π΄ΠΈΡΠ΅ Π€Π°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅Ρ Π·Π° ΡΠ΅ΠΆΠΈΡΡ.[62] ΠΡΠ΅ΠΊΡΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΈ Π΄Π° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ°, Π° ΠΌΠΎΠΆΠ΄Π° ΠΈ Π½Π΅ΠΊΠ΅ Π΄ΡΡΠ³Π΅ Π·Π΅ΠΌΡΠ΅, ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΊΠΎΠ½Π·ΡΠ»Π°ΡΠ΅ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ°ΡΠ½Π΅ ΠΊΠΎΠ½Π·ΡΠ»Π°ΡΠ΅ Ρ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠΌ Π³ΡΠ°Π΄Ρ.[62] ΠΠ°Π½Π° 28. ΡΡΠ½Π° 2013. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π² ΠΈΠ½ΡΡΠΈΡΡΡ.[63]Π£ Π₯Π΅ΡΡΠ΅Π³ ΠΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠΈ ΠΊΡΡΠ° ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°.[64]ΠΠ΅Π»Π°ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠΎΡ ΡΠ°Π΄Π½ΠΎΡ ΡΠΎΠ±ΠΈΠΡΡΠΎΡ ΡΠ΅ Π±ΡΠΎΡΠ½ΠΈΡ Π΅ΡΠ΅ΡΠ°, Π·Π°ΠΏΠΈΡΠ° ΠΈ ΠΊΡΠΈΡΠΈΡΠΊΠΈΡ ΠΎΡΠ²ΡΡΠ° ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈΠΌ ΠΏΠΈΡΡΠΈΠΌΠ°, ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΡ Π‘ΠΈΠΌΠΎ ΠΠ°ΡΠ°Π²ΡΡ, ΠΠΎΡΠ° Π‘ΡΠ°Π½ΠΊΠΎΠ²ΠΈΡ, ΠΡΠ°Π½ΠΊΠΎ Π Π°Π΄ΠΈΡΠ΅Π²ΠΈΡ, ΠΠ΅ΡΠ°Ρ ΠΠΎΡΠΈΡ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΡΡΡ Π΄ΠΎΠΊΡΠΌΠ΅Π½ΡΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡΡ, Π±ΠΎΠ³Π°ΡΡΡΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ΄Π°ΡΠ°ΠΊΠ° ΠΈ ΡΠ°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΎΠΌ Π°Π½Π°Π»ΠΈΠ·ΠΎΠΌ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΈΡ ΠΈ Π°ΠΊΡΡΠ΅Π»Π½ΠΈΡ ΠΏΡΠΎΠ±Π»Π΅ΠΌΠ°.[65]ΠΡΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π³Π»Π΅Π΄ Π½Π°ΡΠ·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π°Ex Ponto, ΡΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΈ Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ, 1918.ΠΠ΅ΠΌΠΈΡΠΈ, ΡΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΈ Ρ ΠΏΡΠΎΠ·ΠΈ, 1920.ΠΡΡ ΠΠ»ΠΈΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ·Π΅Π»Π΅Π·Π°, 1920.ΠΠΎΡΡ Π½Π° ΠΠ΅ΠΏΠΈ, 1925.ΠΠ½ΠΈΠΊΠΈΠ½Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°, 1931.ΠΠΎΡΡΡΠ³Π°Π», Π·Π΅Π»Π΅Π½Π° Π·Π΅ΠΌΡΠ°, ΠΏΡΡΠΎΠΏΠΈΡΠΈ, 1931.Π¨ΠΏΠ°Π½ΡΠΊΠ° ΡΡΠ²Π°ΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΈ ΠΏΡΠ²ΠΈ ΠΊΠΎΡΠ°ΡΠΈ Ρ ΡΠΎΡ, ΠΏΡΡΠΎΠΏΠΈΡΠΈ, 1934.ΠΠ΅Π³ΠΎΡ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠ°Π³ΠΈΡΠ½ΠΈ ΡΡΠ½Π°ΠΊ ΠΊΠΎΡΠΎΠ²ΡΠΊΠ΅ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈ, Π΅ΡΠ΅Ρ, 1935.Π Π°Π·Π³ΠΎΠ²ΠΎΡ ΡΠ° ΠΠΎΡΠΎΠΌ, Π΅ΡΠ΅Ρ, 1936.ΠΠ° ΠΡΠΈΠ½ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΈΡΠ°, ΡΠΎΠΌΠ°Π½, 1945.ΠΠ΅ΡΠ°, Π·Π±ΠΈΡΠΊΠ° ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΠΊΠ°ΠΠΎΡΠΏΠΎΡΠΈΡΠ°, ΡΠΎΠΌΠ°Π½, 1945.Π’ΡΠ°Π²Π½ΠΈΡΠΊΠ° Ρ ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΠ°, ΡΠΎΠΌΠ°Π½, 1945.ΠΠ° ΠΠ΅Π²ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΡΠΎΡΠΏΠ΅ΠΊΡΡ, 1946.ΠΠ° ΠΊΠ°ΠΌΠ΅Π½Ρ, Ρ ΠΠΎΡΠΈΡΠ΅ΡΡΠΡΠΈΡΠ° ΠΎ Π²Π΅Π·ΠΈΡΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΡΠ»ΠΎΠ½Ρ, 1948.ΠΡΠΎΠΊΠ»Π΅ΡΠ° Π°Π²Π»ΠΈΡΠ°, ΡΠΎΠΌΠ°Π½, 1954.ΠΠ³ΡΠ°, 1956.Π ΠΏΡΠΈΡΠΈ ΠΈ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΡ, Π±Π΅ΡΠ΅Π΄Π° ΠΏΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΎΠΌ Π΄ΠΎΠ΄Π΅Π»Π΅ ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅, 1961.ΠΠ΅Π»Π΅Π½Π°, ΠΆΠ΅Π½Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½Π΅ΠΌΠ°, ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ°, 1963.Π¨ΡΠ° ΡΠ°ΡΠ°ΠΌ ΠΈ ΡΡΠ° ΠΌΠΈ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ³Π°ΡΠ°, Π»ΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅, ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π΅ ΠΏΠΎΡΡΡ ΡΠΌΠ½ΠΎ 1977.ΠΠΌΠ΅ΡΠΏΠ°ΡΠ° ΠΠ°ΡΠ°Ρ, Π½Π΅Π΄ΠΎΠ²ΡΡΠ΅Π½ ΡΠΎΠΌΠ°Π½, ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ ΠΏΠΎΡΡΡ ΡΠΌΠ½ΠΎ 1977.ΠΠ° ΡΡΠ½ΡΠ°Π½ΠΎΡ ΡΡΡΠ°Π½ΠΈ, Π½Π΅Π΄ΠΎΠ²ΡΡΠ΅Π½ ΡΠΎΠΌΠ°Π½, ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ ΠΏΠΎΡΡΡ ΡΠΌΠ½ΠΎΠΠ½Π°ΠΊΠΎΠ²ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΠΏΡΡΠ°, ΠΊΡΠΈΠ³Π°, ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° ΠΏΠΎΡΡΡ ΡΠΌΠ½ΠΎΠ‘Π²Π΅ΡΠΊΠ΅, ΠΊΡΠΈΠ³Π°, ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° ΠΏΠΎΡΡΡ ΡΠΌΠ½ΠΎΠΠ΅Π»Π° ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ° ΡΡ ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΡΠ΅Π½Π° Π½Π° Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 50 ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ°.[66]ΠΠ°Π»Π΅ΡΠΈΡΠ°ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Π° Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π°ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Π° Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π°Π’Π°Π±Π»Π° ΡΠ° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΎΠΌ Ρ ΠΠ΅Π½Π΅ΡΠΈΡΠΈΠ’Π°Π±Π»Π° ΡΠ° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΎΠΌ Ρ ΠΠ΅Π½Π΅ΡΠΈΡΠΈΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π° Π»ΠΈΡΠ½Π° ΠΊΠ°ΡΡΠ° ΠΈΠ· 1951. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π° Π»ΠΈΡΠ½Π° ΠΊΠ°ΡΡΠ° ΠΈΠ· 1951. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π° ΠΏΡΠΈΡΠ°Π²Π½ΠΈΡΠ° Π·Π° ΠΠ°Π³Π΅Π»ΠΎΠ½ΡΠΊΠΈ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅Ρ Ρ ΠΡΠ°ΠΊΠΎΠ²ΡΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π° ΠΏΡΠΈΡΠ°Π²Π½ΠΈΡΠ° Π·Π° ΠΠ°Π³Π΅Π»ΠΎΠ½ΡΠΊΠΈ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅Ρ Ρ ΠΡΠ°ΠΊΠΎΠ²ΡΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π½Π° ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΡΠΌΡ ΠΊΡΠΈΠ³Π°ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π½Π° ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΡΠΌΡ ΠΊΡΠΈΠ³Π°ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π½Π° Π½ΠΎΠ²ΡΠ°Π½ΠΈΡΠΈ Π΄ΠΈΠ½Π°ΡΠ° ΠΠ°ΡΠΎΠ΄Π½Π΅ Π±Π°Π½ΠΊΠ΅ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΈΠ· 1994. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π½Π° Π½ΠΎΠ²ΡΠ°Π½ΠΈΡΠΈ Π΄ΠΈΠ½Π°ΡΠ° ΠΠ°ΡΠΎΠ΄Π½Π΅ Π±Π°Π½ΠΊΠ΅ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΈΠ· 1994. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ΠΠΈΡΡΠ° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ° Ρ ΠΡΠ°ΡΡΠΠΈΡΡΠ° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ° Ρ ΠΡΠ°ΡΡΠΠΈΠ΄ΠΈ ΡΠΎΡΠΠ°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π° ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°Π‘ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½-ΠΌΡΠ·Π΅Ρ ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°ΠΠ°ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½Π΅ΠΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΊΠ»Π°, ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎΠΈΠ΄Π΅Π½ΡΠΈΡΠΈΠΊΡΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ Π‘ΡΠ±ΠΈΠ½ Π½Π°ΠΊΠΎΠ½ ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΡΠ΅Π»ΠΈΠΎ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄.[3] ΠΠΎΠ²ΡΡ ΡΠ²Π΅Π³Π°, ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΡΡΠ²Π΅Π½ ΠΏΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄ΠΎΠΏΡΠΈΠ½ΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ. ΠΠ°ΠΎ ΠΌΠ»Π°Π΄, ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π° ΡΠ²ΠΎΠΌ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΡΠ΅ΠΌ ΠΈΡΠ΅ΠΊΠ°Π²ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΈΠ·Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΡ, Π°Π»ΠΈ Π³Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΎ Ρ Π΅ΠΊΠ°Π²ΡΠΊΠΈ Π½Π°ΠΊΠΎΠ½ ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΈ Ρ ΡΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΎΡ ΠΏΡΠ΅ΡΡΠΎΠ½ΠΈΡΠΈ.[4][5] ΠΠΎΠΌΠΈΡΠ΅Ρ ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅ Π³Π° Π½Π°Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ βΡΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΎΠ³β ΠΈΠ»ΠΈ βΠΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½Π°β (Π΅Π½Π³Π». Yugoslav) ΠΈ ΠΈΠ΄Π΅Π½ΡΠΈΡΠΈΠΊΡΡΠ΅ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠΈΡΡΠΈΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ βΡΡΠΏΡΠΊΠΎΡ ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠΈβ.[6]ΠΠΈΠ΄ΠΈ[7][8][9]Π Π΅ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ΡΠ΅JuriΔiΔ, Ε½elimir B. (1986). The Man and the Artist: Essays on Ivo AndriΔ. Lanham, Maryland: University Press of America. ISBN 978-0-81914-907-7.ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΈΠΌ ΠΊΠΎΡΠ°ΡΠΈΠΌΠ° β ΠΠΈΠ½ΠΈΡΡΠ°ΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ΅ ΠΈ ΠΈΠ½ΡΠΎΡΠΌΠΈΡΠ°ΡΠ°Lampe 2000, ΡΡΡ. 91.Norris 1999, ΡΡΡ. 60.Alexander 2006, ΡΡΡ. 391.Frenz 1999, ΡΡΡ. 561.ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ: ΠΡΡΠ° Π½Π° ΠΎΡΠ°ΠΌΠΈ, Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π° Π·Π°Π΄ΡΡΠ³Π° 1976 pp. 186.The Nobel Prize in Literature 1961, Ivo Andric Award Ceremony Speech, Presentation Speech by Anders Γsterling, Permanent Secretary of the Swedish AcademyNa Drini Δuprija; BIGZ, Beograd, BeleΕ‘ka o piscu. ISBN 978-86-13-00077-8. ΡΡΡ. 381β382.βThe Nobel Prize in Literature 1961β. nobelprize.org. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 18. 3. 2012.βΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ β ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Π½ΠΈΠΊ Ρ ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½Ρ (βΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡΠ΅ Π½ΠΎΠ²ΠΎΡΡΠΈβ, ΡΠ΅ΡΡΠΎΠ½, ΠΌΠ°Ρ 2012)β. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡΠ΅ Π½ΠΎΠ²ΠΎΡΡΠΈ. 23. 4. 2016. ΠΡΡ ΠΈΠ²ΠΈΡΠ°Π½ΠΎ ΠΈΠ· ΠΎΡΠΈΠ³ΠΈΠ½Π°Π»Π° Π½Π° Π΄Π°ΡΡΠΌ 11. 09. 2012. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 23. 4. 2016.ΠΠ΅ Π·Π½Π° ΠΡΠ³Π», Π³ΡΠΈΡΠ΅ΡΠΈ ΠΠΈΠΊΠΈΠΏΠ΅Π΄ΠΈΡΠ° β ΠΠ°Π½Π°Ρ ΡΠ΅ ΡΠΎΡΠ΅Π½Π΄Π°Π½ ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°, ΠΏΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 21.10.2018.ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°, ΠΏΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 21.10.2018.ΠΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΎΠΌ 125 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΎΠ΄ ΡΠΎΡΠ΅ΡΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ Π½ΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²ΡΠ°, ΠΏΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 21.10.2018.ΠΠΎ ΡΠ΅ Π·Π°ΠΈΡΡΠ° Π±ΠΈΠΎ ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ? (Π92, 10. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±Π°Ρ 2016)Ivo Andric: The bridge over the Drina, Harvill. 1944. ΡΡΡ. 4.Ivo Andric:The Bridge on the Drina The University of Chicago Press. 1977. ΡΡΡ. 7.Critical Survey of Long Fiction, Volume 1 Andric, Ivo Biography Salem Press, Apr 30, 2000 pp. 85.Ivo AndriΔ:Pisac govori svojim delom, Srpska knjiΕΎevna zadruga, 1994 pp. 92. ΠΠ° ΡΠ°ΠΌ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠΎ Π½Π° ΠΌΠΎΡΠ΅ Π΄Π΅ΡΠΈΡΡΡΠ²ΠΎ Ρ ΠΠΈΡΠ΅Π³ΡΠ°Π΄Ρ, Π½Π° ΠΌΠΎΡΡ ΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΡ ΠΊΡΡΡ ...βIvo Andric (1892β1975) Biographyβ. kirjasto.sci.fi. 23. 4. 2016. ΠΡΡ ΠΈΠ²ΠΈΡΠ°Π½ΠΎ ΠΈΠ· ΠΎΡΠΈΠ³ΠΈΠ½Π°Π»Π° Π½Π° Π΄Π°ΡΡΠΌ 04. 10. 2013. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 23. 4. 2016.βIvo AndriΔ β 38 godina od smrti nobelovcaβ. Blic, Tanjug. 13. 3. 2013. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 26. 4. 2016.ΠΡΡΠ° ΠΈΠ· ΠΡΠ°ΠΊΠΎΠ²Π° (βΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡΠ΅ Π½ΠΎΠ²ΠΎΡΡΠΈβ, 30. ΡΠ°Π½ΡΠ°Ρ 1997)Π’Π°ΡΠ½Π° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π΅ ΠΠ΅Π»Π΅Π½Π΅ (βΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡΠ΅ Π½ΠΎΠ²ΠΎΡΡΠΈβ, 14. Π°ΠΏΡΠΈΠ» 2016)βΠ‘ΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΡΠΈ Ρ ΠΡΠ²ΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΡΡβ. velikirat.vigimnazija.edu.rs/. 23. 4. 2016. ΠΡΡ ΠΈΠ²ΠΈΡΠ°Π½ΠΎ ΠΈΠ· ΠΎΡΠΈΠ³ΠΈΠ½Π°Π»Π° Π½Π° Π΄Π°ΡΡΠΌ 13. 05. 2016. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 23. 4. 2016.βΠΡΠΈΡΠ°Π½ΡΠ½Π° Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΡΠΊΠ° ΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ°β. ΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΠΊΠ°. 10. 10. 2011. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 23. 4. 2016.ΠΠΈΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡ, ΠΠ²Π°Π½ (19. 4. 2015). βTajni pregovori Jugoslavije i Italije Ivo AndriΔ: Albaniju bi trebalo podelitiβ. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡΠ΅ Π½ΠΎΠ²ΠΎΡΡΠΈ. ΠΡΡ ΠΈΠ²ΠΈΡΠ°Π½ΠΎ ΠΈΠ· ΠΎΡΠΈΠ³ΠΈΠ½Π°Π»Π° Π½Π° Π΄Π°ΡΡΠΌ 11. 09. 2012. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 27. 4. 2016.ΠΡΡ ΠΈΠ² ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅:βΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Ρ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΠΈΡΠΈ β ΠΊΠ°ΡΠ°Π»ΠΎΠ³ ΠΈΠ·Π»ΠΎΠΆΠ±Π΅ ΠΡΡ ΠΈΠ²ΠΈΡΠ°Π½ΠΎ Π½Π° ΡΠ°ΡΡΡ Wayback Machine (27. ΡΡΠ½ 2019), Π°ΡΡΠΎΡ: ΠΡΡΠ°Π½ ΠΠΎΠ½ΡΠΈΡ, ΠΠ΅Π»Π΅Π½Π° ΠΡΡΠΈΡΠΈΡ. 2011. ISBN 978-86-80099-38-5. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 27. 4. 2016.`ΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΠΊΠ°`, 11. Π½ΠΎΠ². 1937Ivo AndriΔ: a writer`s life by Radovan PopoviΔ, ZaduΕΎbina Ive AndriΔa, 1989 pp. 46.`ΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΠΊΠ°`, ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ 1. Π°ΠΏΡΠΈΠ»Π° 1939. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅`ΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΠΊΠ°`, 20. Π°ΠΏΡΠΈΠ»Π° 1939. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅βΠ‘Π£Π‘Π ΠΠ’ ΠΠΠΠ ΠΠΠ Π Π₯ΠΠ’ΠΠΠ Π: ΠΠ²ΠΎ ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΠΈΠΎβ. ΠΠΏΠΎΡΡΠ°Π». 19. 1. 2023. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 20. 1. 2023.ΠΠ΅Π»ΠΈΡ 2004, ΡΡΡ. 178.ΠΡΡΠΊΠΎΠ²ΠΈΡ 2011, ΡΡΡ. 1077.ΠΠ΅Π»ΠΈΡ 2004, ΡΡΡ. 179.βΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ β ΠΠΎΡΠΏΠΎΡΠΈΡΠ°β. ivoandric.org.rs. 2. 5. 2018. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 2. 5. 2018.βΕ½ivotna priΔa β Ivo AndriΔ: Od prave ljubavi ne moΕΎe se pobeΔiβ. story.rs. 19. 6. 2011. ΠΡΡ ΠΈΠ²ΠΈΡΠ°Π½ΠΎ ΠΈΠ· ΠΎΡΠΈΠ³ΠΈΠ½Π°Π»Π° Π½Π° Π΄Π°ΡΡΠΌ 30. 5. 2016. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 23. 4. 2016.ΠΡΠΊΠΈΡ ΠΠ΅ΡΠΈΡΠΈΡ, ΠΠ°Π½Π΅ΡΠ° (27. 4. 2022). βΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π΅ Π±Π΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠ΅ Π°Π΄ΡΠ΅ΡΠ΅β. ΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΠΊΠ°. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 28. 4. 2022.Kako je AndriΔ doΕΎivio Nobelovu nagradu | Al Jazeera Balkans, ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 23. 4. 2015.ΠΠ°Π²Π»ΠΎΠ²ΠΈΡ, ΠΠΈΠ»ΠΈΠ²ΠΎΡΠ΅ (2014). ΠΠ³Π»Π΅Π΄Π°Π»ΠΎ ΠΠΎΠ±ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠΎΡΠΈΡΠ°. ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄: ΠΠΎΠ²ΠΎΡΡΠΈ. ΡΡΡ. 126β127.ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΈ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π° Π·Π°Π΄ΡΡΠ³Π° ΡΡ Π²ΡΡΡΠ°ΡΠΈ (βΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΠΊΠ°β, 11. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±Π°Ρ 2017)ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°, ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 2. 5. 2018.ΠΠΎΠ²Π°Π½ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ. ΠΡΠ°ΡΠΊΠ° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ, ΠΡΠΎΡΠ΅ΠΊΠ°Ρ Π Π°ΡΡΠΊΠΎ, ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 18. 3. 2012.βPrepriΔana lektira Ex ponto β Ivo AndriΔβ. knjizevni.kutak. 23. 4. 2016. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 23. 4. 2016.[ΠΌΡΡΠ²Π° Π²Π΅Π·Π°]ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ ΠΡΡΠ° Π½Π° ΠΎΡΠ°ΠΌΠΈ, Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π° Π·Π°Π΄ΡΡΠ³Π° 1976 pp. 186.ΠΠ°ΡΡΠ½ΠΈ ΡΠ°ΡΡΠ°Π½Π°ΠΊ ΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΡΠ° Ρ ΠΡΠΊΠΎΠ²Π΅ Π΄Π°Π½Π΅, Volume 22, Issues 1-2 ΠΠ΅ΡΡΠ½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΈ ΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈ ΡΠ΅Π½ΡΠ°Ρ, 1994 pp. 209.Enes ΔengiΔ: `KrleΕΎa post mortem`, I-III. Svjetlost, Sarajevo, 1990. 2. part. pp. 171β172Ivo Andric The Bridge on the Drina The University of Chicago Press. 1977. Introduction by William H. McNeil. pp. 3.Profil profesionalnog Δitatelja: Δitateljske prakse Ive VojnoviΔa, Nada TopiΔ, SveuΔiliΕ‘te u Zadru, Poslijediplomski studij DruΕ‘tvo znanja i prijenos informacija pp. 13.The bridge over the Drina by Ivo AndriΔ Harvill, 1944Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ XX Π²Π΅ΠΊΠ°, ΠΠ°ΡΡΠ°Π²Π½ΠΈ ΠΏΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌ Π€ΠΈΠ»ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΠ° Π£Π½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΠ° Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ 2003, ΡΡΡ. 141-147.Π. ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡ: `ΠΠΈΠ²ΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ Ρ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΎΠΌ ΠΊΡΡΡΡ`, ΠΏΠΎΠ³ΠΎΠ²ΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΈ Π. ΠΠΎΠ½Π³Π°ΡΠ° `Π Π°ΠΊΠΈ`, ΠΠ°ΡΠ΅Π½ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ 2011ΠΠ΅Π»ΠΈΡ 2004, ΡΡΡ. 184.βDelatnost zaduΕΎbine Ive AndriΔaβ. ivoandric.org.rs. 2. 5. 2018. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 2. 5. 2018.βKekanoviΔu uruΔena AndriΔeva nagrada za pripovetkuβ. Blic. 10. 10. 2014. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 23. 4. 2016.βSveske ZaduΕΎbine Ive AndriΔaβ. ivoandric.org.rs. 2. 5. 2018. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 2. 5. 2018.βΠ¨Π΅ΡΡ Π΄Π΅ΡΠ΅Π½ΠΈΡΠ° ΠΎΠ΄ Π΄ΠΎΠ΄Π΅Π»Π΅ ΠΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅ ΠΠ²ΠΈ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΡβ. ΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΠΊΠ°. 31. 1. 2022. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 1. 2. 2022.βΠΡΠ½ΠΎΠ²Π½Π° ΡΠΊΠΎΠ»Π° ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Ρ ΠΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΈΠΌΠ°β. 23. 4. 2016. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 27. 4. 2016.βΠΠ¨ ΠΠ²ΠΎ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ Π Π°Π΄ΠΈΠ½Π°Ρβ. 23. 4. 2016. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 27. 4. 2016.βΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ³ΡΠ°Π΄ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ Π·Π° ΠΏΠΎΡΡΠ΅ΡΠΈΠΎΡΠ΅β. ΠΡΠ°ΡΡΠ½Π°Ρ (ΡΠ΅ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΆΠ°). 5. 7. 2012. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 6. 7. 2012.βΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π² ΠΠ°ΠΌΠ΅Π½ Π³ΡΠ°Π΄ Ρ ΠΠΈΡΠ΅Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΈ ΠΠΌΠΈΡ ΠΡΡΡΡΡΠΈΡΠ° β Π³ΡΠ°Π΄ΠΈ ΡΠ΅ ΡΡΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΎ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΈ ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ»Π΅ΠΊΡ Π½Π° ΠΡΠΈΠ½ΠΈβ, ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄Π°Ρ ΠΠ°ΡΠ΅Π·Π°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡ, 17. Π°ΠΏΡΠΈΠ» 2012; ΠΏΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 28. ΡΡΠ½Π° 2012. (ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊ: ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ)ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π² ΠΈΠ½ΡΡΠΈΡΡΡ ΡΠΌ ΠΈ Π΄ΡΡΠ° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ³ΡΠ°Π΄Π° (βΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΠΊΠ°β, 28. ΡΡΠ½ 2013)ΠΡΡΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡ, Π. (28. 7. 2022). βΠ’Π ΠΠΠΠΠ ΠΠ£ΠΠΠΠ ΠΠΠΠ ΠΠΠ Π ΠΠΠΠΠ¦Π: Π‘Π°ΡΠ°Π΄ΡΠ° Π±Π΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠ΅ Π·Π°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ° ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΎΠΌ Π½ΠΎΠ±Π΅Π»ΠΎΠ²ΡΠ° ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΠΊΡΡΠ΅ Ρ Π₯Π΅ΡΡΠ΅Π³ ΠΠΎΠ²ΠΎΠΌβ. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡΠ΅ Π½ΠΎΠ²ΠΎΡΡΠΈ. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 29. 7. 2022.βΠΠ°Π»ΠΎ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈ ΡΠ΅ΠΊΡΡΠΎΠ²ΠΈ ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ° Ρ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΈ `Π ΡΡΠΏΡΠΊΠΈΠΌ ΠΏΠΈΡΡΠΈΠΌΠ°`β. ΠΠΎΠΌΠΏΠ°Π½ΠΈΡΠ° ΠΠΎΠ²ΠΎΡΡΠΈ. 16. 11. 2014. ΠΡΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ 23. 4. 2016.ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ΅Π²Π° Π΄Π΅Π»Π° Π½Π° ΡΡΡΠ°Π½ΠΈΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΡΠΈΠΌΠ° (βΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΠΊΠ°β, 27. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±Π°Ρ 2018)ΠΠ·Π²ΠΎΡΠΈ ΠΈ Π»ΠΈΡΠ΅ΡΠ°ΡΡΡΠ°ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ, ΠΠ²ΠΎ; Π£ΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΡΠΊΠΈ ΠΎΠ΄Π±ΠΎΡ: ΠΡΡΠΏΠ° Π°ΡΡΠΎΡΠ° (2017). ΠΡΠΈΡΠΈΡΠΊΠΎ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ΅ Π΄Π΅Π»Π° ΠΠ²Π° ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ° [1. ΠΠΎΠ»ΠΎ 1. ΠΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ 2. ΠΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ 3. ΠΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ 4. ΠΠΎΠ²Π΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ 5. ΠΠΈΡΠ° - 2. ΠΠΎΠ»ΠΎ 6. ΠΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ (1914-1941) I 7. ΠΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ (1849-1960) II 9. ΠΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ (1949-1960) 10. ΠΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ (1961-1975) - 3. ΠΠΎΠ»ΠΎ 11. ΠΡΡΠ° Π½Π° ΠΎΡΠ°ΠΌΠΈ I 12. ΠΡΡΠ° Π½Π° ΠΎΡΠ°ΠΌΠΈ II 13. Ex Ponto 14. ΠΠ΅ΠΌΠΈΡΠΈ 15. ΠΠΈΡΠΈΠΊΠ°. ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄: ΠΠ°Π΄ΡΠΆΠ±ΠΈΠ½Π° ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°.ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡ, ΠΠ²ΠΎ; ΠΡΠΈΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°Ρ: ΠΡΡΠΊΠΎΠ²ΠΈΡ, ΠΠ»Π°Π΄ΠΈΠΌΠΈΡ Π£ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡΠΈ: Π£ΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΡ, Π Π°Π΄ΠΎΠΌΠΈΡ; ΠΡΠΊΠΈΡ ΠΠ΅ΡΠΈΡΠΈΡ, ΠΠ°Π½Π΅ΡΠ°; ΠΠ΅ΡΠΊΠΎΠ² ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄Π°Ρ ΠΈ ΠΡΡΡΡΡΠΈΡΠ°, ΠΠΌΠΈΡ (2012). Π‘Π°Π±ΡΠ°Π½Π° Π΄Π΅Π»Π° ΠΠ²Π΅ ΠΠ½Π΄ΡΠΈΡΠ°, ΠΡ. 1 - 20 [1. ΠΠ΅ΡΠΌΠ΅ * Ex ponto * ΠΠ΅ΠΌΠΈΡΠΈ 2. ΠΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ 3. ΠΠΎΠ²Π΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ 4. ΠΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ I 5. ΠΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΊΠ΅ II 6. ΠΠΈΡΠ° 7. ΠΡΡΠ° Π½Π° ΠΎΡΠ°ΠΌΠΈ 8. ΠΠ° ΡΡΠ½ΡΠ°Π½ΠΎΡ ΡΡΡΠ°Π½ΠΈ 9. ΠΠ° ΠΡΠΈΠ½ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΈΡΠ° 10. Π’ΡΠ°Π²Π½ΠΈΡΠΊΠ° Ρ ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΠ° 11. ΠΠΎΡΠΏΠΎΡΠΈΡΠ° 126/3