Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveΕ‘tenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaΕ‘u mail adresu.
1-7 od 7 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
1-7 od 7
1-7 od 7 rezultata
Prikaz
Prati pretragu "solzenjicin dva veka zajedno"
Vi se opustite, Gogi Δe Vas obavestiti kad pronaΔe nove oglase za traΕΎene kljuΔne reΔi.
Gogi Δe vas obavestiti kada pronaΔe nove oglase.
ReΕΎim promene aktivan!
Upravo ste u reΕΎimu promene saΔuvane pretrage za frazu .
MoΕΎete da promenite frazu ili filtere i saΔuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
OdliΔno stanje 1983 - 1984 370+366, format 24cm Engleska knjiΕΎevnost je pojam kojim su obuhvaΔena sva knjiΕΎevna dela nastala na engleskom jeziku na Britanskim ostrvima, ukljuΔujuΔi i Irsku, od 7. veka do savremenog doba. KnjiΕΎevnost nastala na engleskom jeziku izvan Britanskih ostrva se zasebno prouΔavaju u sklopu ameriΔke, australijske, kanadske i novozelandske knjiΕΎevnosti.[1] Engleski jezik se razvio tokom perioda od viΕ‘e od 1400 godina.[2] Najranije forme engleskog, set anglofrizijskih dijalekata doneli su u Veliku Britaniju anglosaksonski naseljenici u petom veku, a nazivaju se staroengleski. Srednjeengleski je nastao tokom jedanaestog veka Normanskim osvajanjem Engleske.[3] Rani moderni engleski je nastao u kasnom 15. veku sa uvoΔenjem Ε‘tamparske maΕ‘ine u London i Biblijom kralja DΕΎejmsa kao i velikom promenom samoglasnika.[4] Kroz uticaj Britanskog carstva, engleski jezik se raΕ‘irio Ε‘irom sveta poΔevΕ‘i od 17. veka. Π‘Π°Π΄ΡΠΆΠ°Ρ Istorija Π£ΡΠ΅Π΄ΠΈ Staroengleska knjiΕΎevnost (do 1066) Π£ΡΠ΅Π΄ΠΈ Prva strana epske pesme Beovulf Staroengleska knjiΕΎevnost, ili anglosaksonska knjiΕΎevnost, obuhvata saΔuvanu knjiΕΎevnost napisanu na staroengleskom u Anglosaksonskoj Engleskoj, u periodu nakon naseljavanja Saksonaca i drugih germanskih plemena u Engleskoj (Juti i Angli) c. 450, nakon povlaΔenja Rimljana, i βokonΔava se ubrzo nakon Normanskog osvajanjaβ 1066. godine.[5] Ti radovi obuhvataju ΕΎanrove kao Ε‘to je epska poezija, hagiografija, sermoni, prevodi Biblije, pravni radovi, hronike i zagonetke.[6] Sve zajedno saΔuvano je oko 400 rukopisa iz tog perioda.[6] Iz najstarijeg doba anglosaske knjiΕΎevnosti potiΔu narativna pesma βVidsitβ o legendarnim plemenima, dvorovima i kraljevstvima, elegijske pesme βLutalacβ (The Wanderer) i βPomoracβ (The Seafarer) o udaljenosti od doma, samoΔi i pogibiji na moru i druge. Epska pesma Beovulf je najstariji i najveΔi spomenik Δitavog germanskog pesniΕ‘tva,[7] i najstariji junaΔki ep nastao u zapadnoj Evropi nakon razdoblja klasiΔne antike. Ima viΕ‘e od 3000 stihova. Autor je nepoznat. Nastao je verojatno oko 8. veka, a saΔuvan u rukopisu iz 10. veka. Beovulf je neΔak kralja Higelaca, junak iz plemena Gaeta s podruΔja danaΕ‘nje juΕΎne Ε vedske. Dolazi u pomoΔ danskom kralju Hrotgaru Δije kraljevstvo i podanike napada ΔudoviΕ‘te Grendel, a zatim i Grendelova majka. Beovulf ih oboje pobeΔuje. VraΔa se kuΔi i postaje kraljem. Nakon duge sreΔne vladavine zmaj napada i njegovu zemlju te mu se Beovulf suprotstavlja s grupom mladih ratnika. U borbi gine, iako uspeva da nadvlada zmaja.[8] Ova su dela nastala na bitno drugaΔijoj verziji engleskoga od danaΕ‘nje pa su kao knjiΕΎevno Ε‘tivo dostupna uglavnom uΕΎem krugu struΔnjaka koji ih prouΔava.[7] Dolaskom hrΕ‘Δanstva u poeziju na engleskom tlu ulaze biblijski motivi i legende (βEgzodβ, βJuditβ, βSan o krstuβ, βKrstβ). Javlja se nova Ε‘kola koju predvode pesnici Kadmon i Sinevulf.[7] Kralj Alfred Veliki (kraj 9. veka) udara temelje engleskoj prozi svojom redakcijom βAnglosaske hronikeβ. S latinskog je preveo i dela Orozija (βIstorija protiv paganaβ), Boetija (βO utehi filozofijeβ) i Bede (βCrkvena istorija naroda Anglaβ`). Njegovi nastavljaΔi u 11. veku su Alfrik i Vulfstan.[7] MeΔu rukopisima iz staroengleskog (anglosaskog) razdoblja su propovedke i priΔe o ΕΎivotima svetaca, prevodi Biblije i crkvenih spisa, anglosaske hronike i istorijsko-narativni spisi, zakoni, oporuke i drugi pravni dokumenti, zapisi iz podruΔja gramatike, medicine i geografije, te poezija. Srednjoenglesko razdoblje (1066β1485) Π£ΡΠ΅Π΄ΠΈ Nakon bitke kod Hastingsa (1066) Normani osvajaju Englesku s juga. Donose francuski jezik i kulturu. PoΔinje Ε‘iroki proces stapanja Normana i Anglosasa u buduΔi engleski narod.[9] U iduΔa dva veka dva se jezika teΕΎe usuglasiti i integrisati. Javlja se dvojeziΔnost i razliΔiti procesi konsolidacije. Na francuskom se u Engleskoj piΕ‘e i Δita od 12. do kasnog 14. veka, a istovremeno od 1204. normanski osvajaΔi usvajaju engleski identitet i jezik. U engleski ulazi sve viΕ‘e francuskih reΔi. Takav se engleski profilira kao jezik na kojem se izdaju knjige i na kojem Δitaju tadaΕ‘nji uΔeni krugovi Δitatelja. London se uspostavlja kao glavni grad. U formiranju londonskog dijalekta jaΔi su uticaji sa severa (iz univerzitetskih gradova Oksforda i KembridΕΎa, te s podruΔja Midlandsa) nego s juga. Ranija dela su poboΕΎnog tipa: βOrmulumβ, βHandlyng Synneβ, βPravila za isposniceβ.[10] VelΕ‘ki crkvenjak DΕΎefri od Monmuta piΕ‘e fiktivnu βIstoriju kraljeva Britanijeβ na latinskom jeziku (verovatno oko 1136). U njoj zaokruΕΎuje keltske legende o kralju Arturu i vitezovima Okruglog stola, temu koja je stalno prisutna u engleskoj knjiΕΎevnosti. Te legende dalje obraΔuju normanski pisac Vejko na francuskom jeziku (βGeste des Bretonsβ), a na engleskome Lejamon, koji u epu βBrutβ osim o Arturu peva i o drevnim britanskim kraljevima Cimbelinu i Liru, Δiji lik Δe kasnije preuzeti Ε ekspir za svoju poznatu tragediju Kralj Lir. S pojavom Lejamona poΔetkom 13. veka u engleskoj knjiΕΎevnosti se postupno uΔvrΕ‘Δuje i koncept autora. βBrutβ je prvi nacionalni spev na engleskom jeziku. Lejamon je preuzeo temu od Vejda i graΔu iz drugih izvora, te sastavio ep o postanku Britanije kroz dva veka izmeΔu odlaska Rimljana i pojave prvih britanskih kultura.[11] U 13. veku nastaju prva crkvena prikazanja, ali i svetovna lirika (βPesma kukaviceβ i βSova i slavujβ), satire, moralne propovedke i humoristiΔne anegdote. Francuski uticaji oΔituju se kroz ulazak ljubavnih tema u knjiΕΎevnost, Ε‘to naroΔito potiΔe iz provansalske tradicije trubadura koji su pevali o udvaranju nedostiΕΎnoj, idealizovanoj dami. PoΔinju se slaviti βΕΎenskeβ vrline strpljenja, Δekanja, lepote i vernosti (Ε‘to potiΔe od antiΔkog mitskog lika Penelope). Velik uticaj u formiranju kanona i naΔina obrade ljubavne tematike i ΕΎene je izvrΕ‘io francuski βLe Roman de la Roseβ. Autori srednjoengleskog razdoblja nisu nuΕΎno uvek pisali na engleskom. Francuski i latinski jezik i dalje su prisutni kao jezici na kojima se piΕ‘e, i to francuski posebno na dvoru, a latinski u crkvenim redovima. JaΔi zamah u knjiΕΎevnosti dogaΔa se viΕ‘e od sto godina nakon nastanka Lajamonovog Bruta. Sredinom 14. veka se javljaju prvi engleski autori u modernom smislu. Vilijam Langland (oko 1330β1400) u spevu βPirs OraΔβ (Piers Plowman) ujedinjuje engleske tradicije s francuskim uticajima. U spevu prikazuje pokvarenost crkvenih i dvorskih krugova, i patnju siromaha. Iz ovog razdoblja potiΔe i jedna od najboljih obrada legendi o kralju Arturu, spev βGavejn i zeleni vitezβ (Sir Gawain and the Green Knight, oko 1370) anonimnog autora kojem se pripisuje i autorstvo lirske alegorije βBiserkaβ (Pearl). Ta su dela joΕ‘ uvek pisana u aliteracijskom stihu. Prvi koji se dosledno sluΕΎi rimom umesto aliteracije je DΕΎon Gover (oko 1330β1408). Svoje najpoznatije delo βIspovest zaljubljenogβ (Confessio Amantis), opseΕΎnu zbirku priΔa u osmercima, je napisao na engleskom, a ostala dela na latinskom i francuskom.[11] Prvi pravi pesnik i jedan od najveΔih u engleskoj knjiΕΎevnosti je DΕΎefri Δoser (oko 1342β1400). Pisao je gotovo iskljuΔivo na engleskom. RoΔen je u imuΔnoj graΔanskoj porodici. Nije bio profesionalni knjiΕΎevnik β taj se koncept pojavljuje na engleskom tlu nekoliko vekova kasnije. Radio je u javnoj sluΕΎbi (na dvoru) i poslom boravio u Kentu, Francuskoj, i dvaput u Italiji, gde se upoznao s delom Dantea, Petrarke i BokaΔa.[11] PrevodeΔi s francuskog, u englesko pesniΕ‘tvo unosi francusku metriku. Od Italijana, prvenstveno BokaΔa, preuzima jedanaesterac. Njegov spev βTroilo i Kresidaβ, pisan po uzoru na BokaΔov βFilostratoβ, je prvi i znameniti engleski roman u stihovima.[7] Glavno Δoserovo delo su Kenterberijske priΔe (The Canterbury Tales), zbirka novela u stihovima. Verojatno ju je poΔeo pisati oko 1387. Radnja je smeΕ‘tena na londonsko podruΔje Δoserovog doba.[11] Trinaestoro ljudi hodoΔasti iz Sautvarka u Kenterberiju te svako od njih u odlasku i povratku pripoveda po dve priΔe. Do kraja ΕΎivota Δoser je napisao manje od Δetvrtine planiranih priΔa u kojima je majstorski prikazao niz tema i motiva iz svih slojeva ondaΕ‘njeg druΕ‘tva. U 15. veku knjiΕΎevnost u Engleskoj opada, ali se u Ε kotskoj pod uticajem Δosera javlja niz snaΕΎnih, originalnih pesnika (V. Danbar, Ε‘kotski kralj DΕΎejms I, R. Henrison i Gavin Daglas). U Engleskoj, oko 1470. godine Tomas Malori u prozi prepriΔava francuske i engleske legende o kralju Arturu. U to doba nastaje i veΔina narodnih balada.[7] Renesansa (1500β1660) Π£ΡΠ΅Π΄ΠΈ Period renesanse je obeleΕΎen otkiΔem novih kontinenata, velikim interesom za prouΔavanje antiΔkih klasika, i raΔanjem nove nauke. Nakon Ε‘to je Vilijam Kekston uveo Ε‘tamparsku presu u Englesku 1476. godine, kolokvijalna knjiΕΎevnost je cvetala.[12] Reformacija je inspirisala produkciju narodne liturgije Ε‘to je dovelo do objavljivanja Knjige uobiΔajenih molitvi (1549), sa trajnim uticajem na knjiΕΎevni jezik. Engleska renesansa je bila kulturni i umetniΔki pokret u Engleskoj od kasnog 15. do 17. veka. Ona je povezana s paneuropskim renesansom za koju se obiΔno smatra da jze zapoΔela u Italiji u kasnom 14. veku. Poput veΔeg dela severne Evrope, u Engleskoj se malo toga dogaΔalo do jednog veka kasnije. Renesansni stil i ideje su veoma sporim tempom penetrirale Englesku, i elizabetansko doba iz druge polovine 16. veka se obiΔno smatra najviΕ‘im stupnjem engleske renesanse.[13] Italijanski uticaj se isto takom moΕΎe naΔi u poeziji Tomasa Vajata (1503β1542), jednog od najranijih engleskih renesansnih pesnika. On je odgovoran za mnoge izume u engleskoj poeziji, i zajedno sa Henrijem Hauardom (1516/1517β1547) uveo je sonet iz Italije u Englesku u ranom 16. veku.[14][15][16] Ε ekspir de kvinsi dzejms dzojs carls dikens romanticari engleski pisci istorija engleske knjizevnosti uliks roman toka svesti ivo vidan
OdliΔno stanje Miodrag SibinoviΔ ORIGINAL I PREVOD / Uvod u istoriju i teoriju prevoΔenja Original i prevod - Uvod u istoriju i teoriju prevoΔenja Miodrag SibinoviΔ IzdavaΔ: Privredna Ε‘tampa, Beograd 1979; Detaljnije: tvrd povez, strana 192, 20cm Miodrag SibinoviΔ (ZajeΔar, 6. oktobar 1937 β 26. jul 2020[1]) bio je istaknuti srpski filolog, lingvista, prevodilac, teoretiΔar prevoΔenja, knjiΕΎevnik. Na polju slavistike je dao kapitalni doprinos, posebno iz domena rusistike, ukrajinistike i belorusistike. Bio je profesor univerziteta. Biografija[uredi | uredi izvor] RoΔen u porodici prosvetnih radnika 6. IX 1937. u ZajeΔaru. Osnovnu Ε‘kolu uΔio je u KoΕΎelju, MiniΔevu i KnjaΕΎevcu, gimnaziju u KnjaΕΎevcu i Negotinu. Diplomirao je na Grupi za ruski jezik i knjiΕΎevnost Katedre za istoΔne i zapadne slovenske jezike i knjiΕΎevnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu 1959. godine. Na toj Katedri, koja je posle podele Filozofskog na Filozofskoβistorijski i FiloloΕ‘ki, pripala FiloloΕ‘kom fakultetu, od 1960. radi na predmetu Ruska knjiΕΎevnost, proΕ‘avΕ‘i sva nastavniΔka zvanja.[2] Na svom matiΔnom fakultetu i na fakultetima na kojima je bio angaΕΎovan kao honorarni nastavnik drΕΎao je kurseve: Uvod u nauku o knjiΕΎevnosti, Ruska narodna knjiΕΎevnost, Stara ruska knjiΕΎevnost, Ruska knjiΕΎevnost XVIII veka, Ruska knjiΕΎevnost prve polovine XIX veka, Ruska poezija sredine XIX veka, Uvod u teoriju prevoΔenja, Ruska lirska poezija XVIII i XIX veka (specijalni kurs), Ruska poema (specijalni kurs), Poetika Sergeja Jesenjina (specijalni kurs). Kao mladi docent, dve godine je proveo na radu u nastavi na Katedri za slovensku filologiju FiloloΕ‘kog fakulteta u Moskvi. Radio je u odreΔenim vremenskim intervalima kao honorarni nastavnik i na univerzitetima u Novom Sadu, Skoplju i PriΕ‘tini. DrΕΎao predavanja kao gostujuΔi profesor na FiloloΕ‘kom fakultetu MGU, FiloloΕ‘kom fakultetu u Kijevu, Karlovom univerzitetu u Pragu i Institutu za prevoΔenje UdruΕΎenja knjiΕΎevnika Gruzije u Tbilisiju. Doktorat knjiΕΎevnih nauka stekao je na Univerzitetu u Beogradu 1970. godine (tema: Ljermontov u srpskoj knjiΕΎevnosti do 2. svetskog rata). Njegovi kursevi iz ruske narodne knjiΕΎevnosti i iz teorije prevoΔenja zapravo su prvi kursevi iz ovih nauΔnih disciplina na beogradskoj slavistici i Beogradskom univerzitetu.[3] Na predlog NauΔnog saveta Moskovskog drΕΎavnog univerziteta 1996. dobio je zvanje poΔasnog doktora Moskovskog univerziteta. Projekti[uredi | uredi izvor] Bio je nauΔni rukovodilac sledeΔih istraΕΎivaΔkih fakultetskih ili meΔufakultetskih, odnosno meΔuinstitucionalnih projekata: Istorija i poetika srpskog knjiΕΎevnog prevoda (fakultetski projekat), MeΔuslovenske knjiΕΎevne i kulturne veze (rukovodilac projekta, raΔenog zajedno sa Institutom za knjiΕΎevnost i umetnost β Beograd), Srpska knjiΕΎevnost i kultura u evropskom kontekstu (meΔufakultetski projekat beogradskog FiloloΕ‘kog fakulteta, Filozofskog fakulteta iz Novog Sada, Fakulteta dramskih umetnosti iz Beograda i Akademije umetnosti iz Novog Sada). Inicirao je i organizovao meΔunarodne simpozijume na FiloloΕ‘kom fakultetu u Beogradu: Ruska emigracija u srpskoj kulturi HH veka (1993), Ruska emigracija u srpskoj i drugim slovenskim zemljama HH veka (1995) i Jesenjin na kraju HH veka (1997). DostignuΔa[uredi | uredi izvor] Na FiloloΕ‘kom fakultetu u Beogradu, osim slavistima, jedno vreme predavao je predmet Uvod u teoriju prevoΔenja i studentima orijentalistike (grupa za turski i grupa za arapski jezik i knjiΕΎevnost), studentima grupe za kineski jezik i knjiΕΎevnost i grupe za japanski jezik i knjiΕΎevnost. To je Δinio u saradnji sa profesorima i lektorima odgovarajuΔih jezika. Ovaj predmet je godinu dana predavao, takoΔe, studentima prevodilaΔkog usmerenja na FiloloΕ‘kom fakultetu Univerziteta u Skoplju β dok tamoΕ‘nji Fakultet nije dobio kvalifikovanog nastavnika za teoriju prevoΔenja iz sopstvene sredine. Njegova knjiga O prevoΔenju (1990) bila je osnovni udΕΎbenik za sve srednjoΕ‘kolce prevodilaΔkog smera u Srbiji (koji su uΔili francuski, nemaΔki, engleski i ruski jezik). Posebno se bavio istraΕΎivanjem knjiΕΎevnoistorijskih i teorijskih aspekata prevoΔenja. Objavio je preko 300 struΔnih i nauΔnih radova i 20 autorskih knjiga iz oblasti nauke o knjiΕΎevnosti. Autor je odeljaka o romantizmu u ruskoj knjiΕΎevnosti prve polovine HIH veka i o ruskoj poeziji sredine HIH veka u poznatom Nolitovom koautorskom izdanju Ruska knjiΕΎevnost IβII. Radovi su mu objavljivani, osim na srpskom, na ruskom, ΔeΕ‘kom, francuskom, beloruskom i ukrajinskom jeziku β u Rusiji, ΔehoslovaΔkoj, Bugarskoj, Belorusiji, Ukrajini i Ε vajcarskoj.[4] Tokom ΕΎivota angaΕΎovao se povremeno na struΔnim i organizacionim poslovima Saveza slavistiΔkih druΕ‘tava Jugoslavije, SlavistiΔkog druΕ‘tva Srbije, DruΕ‘tva za strane jezike i knjiΕΎevnosti Srbije, UdruΕΎenja knjiΕΎevnih prevodilaca Srbije. UΔestvovao je u pripremama za osnivanje DruΕ‘tva srpskoβruskog prijateljstva Srbije. Jedan je od osnivaΔa i Srpskoβukrajinskog druΕ‘tva Republike Srbije. Od 1990. je predsednik Komiteta slavista Jugoslavije, a 1991. je izabran za Δlana svetskog MeΔunarodnog slavistiΔkog komiteta (na obe ove funkcije 1998. dao je ostavku). Δlan je UdruΕΎenja knjiΕΎevnih prevodilaca Srbije i UdruΕΎenja knjiΕΎevnika Srbije. Od 1983. do 1985. bio je prorektor za nastavna pitanja Univerziteta u Beogradu i od 1984. do 1989. god. predsednik Prosvetnog saveta Srbije. Tokom radnog veka bio je Δlan uredniΕ‘tva ili urednik sledeΔih nauΔnih Δasopisa: KnjiΕΎevna istorija (Beograd), jedan od osnivaΔa i Δlan UredniΕ‘tva; Ε½ivi jezici (Beograd), Δasopis DruΕ‘tva za strane jezike i knjiΕΎevnosti Srbije, glavni i odgovorni urednik; Prevodilac (Beograd), Δasopis UdruΕΎenja struΔnih i nauΔnih prevodilaca Srbije, Δlan Saveta; FiloloΕ‘ki pregled (Beograd), Δlan UredniΕ‘tva; Zbornik za slavistiku Matice srpske (Novi Sad), glavni i odgovorni urednik; Slov`ΡnsΡkiΠΉ svit(KiΡv), Δlan UredniΕ‘tva meΔunarodnog sastava; UKRAS (KiΡv), Δlan UredniΕ‘tva meΔunarodnog sastava. Bavi se prevoΔenjem knjiΕΎevnih dela na srpski jezik. Priredio je mnoga izdanja ruskih i ukrajinskih, beloruskih i gruzijskih pisaca na naΕ‘em jeziku. Preveo je preko 80.000 stihova iz ruske, beloruske, ukrajinske, ΔeΕ‘ke, bugarske, makedonske, jermenske i gruzijske poezije. Kao Δlan Redakcije nauΔnog izdanja Celokupnih dela Desanke MaksimoviΔ, prikupio je i priredio 8. i 9. tom toga izdanja koji obuhvataju pesnikinjine prevode poezije.[5] Prevodio je s ruskog libreta za operske predstave u beogradskom Narodnom pozoriΕ‘tu i βMadlenijanumuβ. Sa doslovnog prevoda na ruski saΔinio je i u Srpskoj knjiΕΎevnoj zadruzi sa odgovarajuΔim predgovorom 1989. godine objavio prvi srpski prevod starogruzijskog speva Ε ote Rustavelija Vitez u tigrovoj koΕΎi.. Od septembra 1998. godine, u znak protesta protiv novodonesenog Zakona o univerzitetu, odbivΕ‘i da uΔestvuje u degradiranju univerziteta u Srbiji, otiΕ‘ao je u prevremenu penziju. Posle penzionisanja nastavio je da se bavi nauΔnim i prevodilaΔkim radom. U tom periodu i dalje objavljuje knjige svojih nauΔnih i esejistiΔkih radova, kao i niz prevoda. DugogodiΕ‘nji je predavaΔ na knjiΕΎevnim tribinama KolarΔevog narodnog univerziteta u Beogradu, Narodne biblioteke Srbije, Ruskog doma, Kulturnog centra Beograda, Biblioteke grada Beograda i drugih kulturnih institucija u Beogradu, na teritoriji Srbije i nekadaΕ‘nje Jugoslavije. ViΕ‘e puta je na tim tribinama drΕΎao i cikluse predavanja i knjiΕΎevnih veΔeri (Poezija Sergeja Jesenjina, KNU, 1965; Ruska poezija PuΕ‘kinove plejade, Narodna biblioteka Srbije 1983; PuΕ‘kin, KNU, 1999; Δovek i priroda u ruskoj poeziji, Ruski dom, 2003; Ruska poezija druge polovine HH veka, KNU, 2003. i dr.). U tome je Δesto saraΔivao sa nizom znaΔajnih srpskih dramskih, muziΔkih i likovnih umetnika. Od zaduΕΎbine Ilije M. Kolarca KolarΔev narodni univerzitet novembra 2000. godine dobio je βPlaketu za izvanredne zasluge u programskoj delatnosti KolarΔeve zaduΕΎbineβ. Inicijator je ili uΔesnik mnogih projekata posveΔenih razvoju kulturne saradnje i popularisanju ruske, ukrajinske i beloruske knjiΕΎevnosti na srpskom kulturnom podruΔju (velika izloΕΎba u Narodnoj biblioteci Srbije PuΕ‘kin i srpska kultura, 1999; koncepcija, izbor i najveΔi deo prevoda za televizijski ciklus tokom kojeg je na RTS 2000. u trodelnoj emisiji predstavljena PuΕ‘kinova lirika na srpskom jeziku; televizijska emisija PuΕ‘kin i srpska kultura, RTS, 1999; uvodna izlaganja o nizu ruskih pisaca u ciklusu Velikani svetske knjiΕΎevnosti Ε kolskog programa RTS, uΔeΕ‘Δe u TV emisijama povodom 100. godiΕ‘njice roΔenja S. Jesenjina; niz predavanja i knjiΕΎevnih veΔeri u gradovima Srbije povodom 200. godiΕ‘njice roΔenja A. S. PuΕ‘kina i 100. godiΕ‘njice roΔenja S. Jesenjina i dr.). Od njegovih prevoda poezije A. Ahmatove iz knjige Pesme i eseji dramska umetnica Olga SaviΔ je 1999. godine saΔinila i u sali Instituta za kulturu Srbije izvodila monodramu βAna Ahmatovaβ.[6] Nagrade[uredi | uredi izvor] Za prevod Antologije beloruske poezije (Beograd, 1993) dobio je 2001. belorusku drΕΎavnu plaketu β1000 godina hriΕ‘Δanstvaβ. Za prevod antologije ukrajinske poezije (Srpsko Sarajevo, Banja Luka, 2002) U inat vetrovima dobio je 2004. ukrajinsku meΔunarodnu nagradu βIvan Frankoβ. Nosilac je nagrade βMiloΕ‘ ΔuriΔβ za prevod poezije (Ana Ahmatova, Pesme i eseji, Paideia, Beograd, 1999), Nagrade za najbolji prevod ruske knjiΕΎevne proze βDr Jovan MaksimoviΔβ (T. Tolstoj, Kis, βGeopoetikaβ, Beograd, 2002). Za aktivnost u obeleΕΎavanju 200. godiΕ‘njice PuΕ‘kina 1999. dobio je medalju Vlade Ruske Federacije. Kao predavaΔu dva puta mu je dodeljivana plaketa Ruskog doma kulture u Beogradu. Dodeljene su mu povelje za ΕΎivotno delo UdruΕΎenja knjiΕΎevnih prevodilaca Srbije (2004. godine), UdruΕΎenja knjiΕΎevnika Srbije (2012.) i SlavistiΔkog druΕ‘tva Srbije (2017.). Od Smederevske pesniΔke jeseni 2016. dobio je Povelju za prevoΔenje savremene poezije βZlatko Krasniβ. Odlukom Vlade Republike Srbije, na predlog UdruΕΎenja knjiΕΎevnih prevodilaca Srbije, 7. decembra 2007. godine dodeljeno mu je posebno priznanje za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi u Republici Srbiji. Autorske knjige[uredi | uredi izvor] Ljermontov u srpskoj knjiΕΎevnosti. FiloloΕ‘ki fakultet, Beograd, 1971, 227 str. Original i prevod. Privredna Ε‘tampa, Beograd, 1979, 189 str. O prevoΔenju. PriruΔnik za prevodioce i inokorespondente. Zavod za udΕΎbenike i nastavna sredstva Beograd, 1983, 112 str. Tehnika prevoΔenja. OpΕ‘ti deo. Zavod za udΕΎbenike i nastavna sredstva Beograd, 1990, 98 str. Poetika i poezija. Veliki ruski liriΔari. Zvezdara, Beograd 1990, 203 str. Novi original. Uvod u prevoΔenje. NauΔna knjiga, Beograd, 1990, 194 str. Ruski pesnici od baroka do avangarde. Zavod za udΕΎbenike i nastavna sredstva Beograd, 1995, 238 str. Slovenski impulsi u srpskoj knjiΕΎevnosti i kulturi. Zvezdara, Beograd, 1995, 254 str. PuΕ‘kinov i srpski βEvgenije Onjeginβ, Idea, Beograd, 1999, 190 str. IzmeΔu svetova. Novi aspekti knjiΕΎevnog dela Desanke MaksimoviΔ, ZaduΕΎbina Desanka MaksimoviΔ, Narodna biblioteka Srbije, Prosvetni pregled, Beograd, 1999, 218 str. Ruski knjiΕΎevni istoΔnici, NiΕ‘, 2000, 176 str. Iza horizonta. Ogledi iz ruske, ukrajinske, beloruske i gruzijske knjiΕΎevnosti. Δigoja Ε‘tampa, Beograd, 2002, 177 str. Novi ΕΎivot originala, UdruΕΎenje nauΔnih i struΔnih prevodilaca Srbije, Prosveta, Altera, Beograd, 2007, 309 str. Slovenska vertikala, SlavistiΔko druΕ‘tvo Srbije, Beograd, 2008, 434 str. Individualna konkretizacija knjiΕΎevnog teksta, FiloloΕ‘ki fakultet, Beograd, 2012, 467 str. MnoΕΎenje svetova. Ruski pisci u srpskoj prevodnoj knjiΕΎevnosti (od H do HHI v.). Clio, Beograd, 2015, 218 str. SlavistiΔke teme, FiloloΕ‘ki fakultet, Beograd, 2015, 268 str. Kroz grivu zene. RaΕ‘Δitavanje pesama o konju iz poezije slovenskih naroda, FiloloΕ‘ki fakultet, Beograd, 2017, 164 str. Bibliografija prevoda[uredi | uredi izvor] Sergej Jesenjin, Sabrana dela /Sobranie soΔineniΠΉ/, IβIV. Prev. s ruskog 3.274 stroΔek stihotvoreniΠΉ i poΡm. βNarodna knjigaβ, Beograd, 1966, knj. IβIVSergej Jesenjin, Sabrana dela /Sobranie soΔineniΠΉ/ Hikolaj Zabolocki, Bezdani ogledala /BezdnΡ zerkal/. Prev. c ruskog oko 2.100 stroΔek stihotvorenih i poΡm. βKulturaβ, Beograd, 1968.. Mihail Ljermontov, Izabrana dela /VΡbrannΡe soΔineniΡ/. Kak odin iz perevodΔikov, perevel okolo 3.000 stroΔek stihotvoreniΠΉ i dramΡ βMaskaradβ. βProsvetaβ, Beograd, 1968.. Mihail Ljermontov, Gvozdeni san /Ε½eleznΡΠΉ son/. Prev. s ruskog oko 2.500 atroΔek liriΔeskih stihotvoreniΠΉ. βKulturaβ, Beograd, 1969.. Sergej Jesenjin, Celokupna dela /Polnoe sobranie soΔineniΠΉ/, IβVI. Kak odin iz perevodΔikov, perevel okolo 4.000 stroΔek stihotvoreniΠΉ i poΡm (Ρto izdanie pereizdano v 1971, 1973. i 1975 g. g.) Boris Pasternak, Lirika. Kak odin iz perevodΔikov, per. 1.602 stroΔek liriΔeskih stihotvoreniΠΉ. βRadβ, Beograd, 1972.. Evgenij JevtuΕ‘enko, Izabrane pesme. Kak odin iz perevodΔikov, per. 656 stroΔek stihotvoreniΠΉ i poΡm. βRadβ, Beograd, 1972. Aleksandar Blok, Prsten ΕΎivota /KolΡco ΕΎizni/. Perevod 4.500 stroΔek stihotvoreniΠΉ i poΡm. BIGZ, Beograd, 1975. Dva veka PuΕ‘kina. Pesme i bajke /StihotvoreniΡ i skazki/, βInterpresβ /MednΡΠΉ vsadnik. Pir vo vremΡ ΔumΡ. SvetskaΡ vlastΡ/, Beograd, 1999. Aleksandar PuΕ‘kin, Bronzani konjanik. Pir za vreme kuge. Svetovna vlast. βIdeiaβ, Beograd, 1999. . Ana Ahmatova, Pesme, poeme i eseji /Stihi, poΡmΡ i statΡi/, βRaΡdeΡaβ, Beograd, 1999. Pesme o ljubavi. BaΔuΕ‘kov, Davidov, PuΕ‘kin, Venevitinov, Ljermontov, Njekrasov, TjutΔev, Fet, Anjenski, Blok, Hlebnjikov, Jesenjin, Gumiljov, Ahmatova, Pasternak, Cvetajeva, MandeljΕ‘tam, Zabolocki. βRaΡdeΡaβ, Beograd, 1999.. Sergej Jesenjin, Sabrana dela. Knj. 1β5. (Prev. okolo 4.000 stroΔek stihotvoreniΠΉ i poΡm), βVERZALpressβ, Beograd, 2000.. Mihail Ljermontov, TuΕΎni demon. (PeΔalΡmΡΠΉ demon) Stihi. NIP βProsvetni pregledβ, Beograd, 2001. Anton Δehov, Pod zakletvom. PriΔe i izvodi iz pisama. /RasskazΡ, povesti i vΡderΕΎki iz pisem/ βRaΡdeΡaβ, Beograd, 2004. Vidovito srce. Ruske narodne pesme i misli. /Prozorlivoe serdce. Russkie narodnΡe pesni i dumΡ/βNarodna knjigaβ, Beograd, 2004. Nikolaj Ljeskov, Levak. Predanje o tulskom razrokom levaku i ΔeliΔnoj buvi. /LevΕ‘a/, βInterpresβ, Beograd, 2005. Tatjana Tolstoj, Kis /KΡsΡ/. βGeopoetikaβ, Beograd, 2005. Aleksandar KuΕ‘ner, Lirika. Smederevo, 2007. Antologija ruske lirike. HβHHI vek. T. 1β3. Prevod 9.991 stroΔek. βRaΡdeΡaβ, Beograd, 2007. Mihail Ljermontov, Izabrane pesme. Izbor, predgovor i prevod lirskih pesama. Orfeus (Biblioteka βIstoΔno neboβ), Novi Sad, 2010, 357 str. Aleksandar Blok, Izabrane pesme. Izbor, predgovor i prevod. Orfeus (Biblioteka βIstoΔno neboβ), Novi Sad, 2010, 341 str. Ana Ahmatova, Izabrane pesme. Izbor, predgovor i prevod lirskih pesama. Orfeus (Biblioteka βIstoΔno neboβ), Novi Sad, 2010, 308 str. Nikolaj Zabolocki, Izabrane pesme. Izbor, predgovor i prevod lirskih pesama. Orfeus (Biblioteka βIstoΔno neboβ), Novi Sad, 2010, 286 str. Nikolaj Gogolj, Odabrana proza: priΔe i ispisi, Zavod za udΕΎbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2010, 288 str. Vetar u grivi. Konj u poeziji slovenskih naroda. Izbor i prevodi iz ruske, beloruske, ukrajinske, bugarske i makedonske poezije. Interpres, Beograd, 2011, 409 str. Antologija beloruske poezije. Drugo, proΕ‘ireno izdanje. SKZ, Beograd, 2012, 231 str. Dva veka Ljermontova. Interpres, Beograd, 2014. Venac za MandeljΕ‘tama. Poezija, proza, eseji, prepiska. Ruski i srpski pisci o MandeljΕ‘tamu. Sremski KarlovciβNovi sad, 2019. Ivan Δarota o Miodragu SibinoviΔu[uredi | uredi izvor] U knjiΕΎevnom Δasopisu `Istok` br. 27 (2021) uvrΕ‘en je tekst prof. dr Ivana Δarote o Miodragu SibinoviΔu[7]: ...Ε to se tiΔe zasluga profesora SibinoviΔa za naΕ‘u (belorusku) kulturu i knjiΕΎevnost, ne moΕΎe da se ne uzme u obzir tako vaΕΎna okolnost: u republikama bivΕ‘e Jugoslavije poΔetkom druge polovine HH veka profesionalnih belorusista uopΕ‘te nije bilo. I tako je poΔetkom 80-ih godina on ostao, faktiΔki, jedini. Upravo zahvaljujuΔi njegovoj stvaralaΔkoj aktivnosti i visokom autoritetu u Srbiji postepeno je poΔela da se skreΔe paΕΎnja ka beloruskoj (a takoΔe i ukrajinskoj) knjiΕΎevnosti. Niko drugi nije, kao poΕ‘tovani profesor SibinoviΔ, sa njemu svojstvenom profesionalnom odgovornoΕ‘Δu, prihvatio da prevodi Antologiju beloruske poezije (Beograd, 1993), i da napiΕ‘e predgovor za nju β prvu, izmeΔu ostalog, ne samo na srpskom jeziku, veΔ i na svim juΕΎnoslovenskim. Ne bojimo se preterivanja stavljajuΔi akcenat na to, koliko je autoritetnost njegove liΔnosti obezbedila u velikom stepenu i izlaz knjige u Ε‘iroko poznatoj seriji najstarijeg i najpoznatijeg izdavaΕ‘tva u zemlji, prijateljski stav kritiΔara, a zatim i dopunjeno reizdanje u istom prestiΕΎnom izdavaΕ‘tvu. VaΕΎno je podvuΔi, da je antologija bila reizdana 2012. godine. I naΕ‘i Δitaoci s pravom pretpostavljaju da je posveΔena 130. godiΕ‘njici najznaΔajnijih pesnika Belorusije, takoΔe iz razloga Ε‘to je reizdana antologija iz raznih uglova predstavljala njihovo stvaralaΕ‘tvo. Naravno, u prevodu poΕ‘tovanog M. SibinoviΔa. KoristeΔi ovu priliku, veoma je prijatno oznaΔiti i zaslugu Ambasade Belorusije u Srbiji u to vreme, a neposredno ambasadora V.N. ΔuΕ‘eva. To diplomatsko predstavniΕ‘tvo Republike Belorusije je iniciralo jubilejno reizdanje, pri Δemu su obezbedili finansijsku podrΕ‘ku srpskih sponzora. Takve akcije, na veliku ΕΎalost, nije bilo ranije i nema danas. Ako pomenemo i javna predstavljanja oba izdanja ove knjige, i, shodno tome, beloruske lepe knjiΕΎevnosti uopΕ‘te, opet ne moΕΎe da se ne pomene uloga kolege SibinoviΔa. Postarao se da ih organizuje u takvom formatu, da se skupila ozbiljna, elitna publika. Ne mogu da izbriΕ‘em iz seΔanja β o tome sam viΕ‘e puta govorio i usmeno i pismeno, β kako su lepo bili na veΔeri, organizovanoj u okviru MeΔunarodnog foruma prevodilaca, predstavljeni naΕ‘i odliΔni pesnici dva pokolenja β Maksim Tank i Anatolj Sis. Dostojno i istaknuto mesto M. SibinoviΔ je ustupio beloruskim pesnicima u svojoj originalnoj po zamisli antologiji: Vetar u grivi: Konj u poeziji slovenskih naroda (2011)...
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
format: LP, 3. pressing artist: ROBIΔ, Ivo (Croatia, Yugoslavia) title: 18 zlatnih hitova Ive RobiΔa release date: 1977 label, Cat. No,: Jugoton, LSY 61362 style: zabavna muzika / pop PloΔa: M (5), omot: NM (5-), PERFEKTAN primerak. 3. pressing (od 3), sa pvalp-belom `JT` etiketom matriksom koji ga razlikuje od prethodna dva pressinga iz 1977. i 1978. godine:: Matrix / Runout (Side A): LSY 61362 A 23982 SB Matrix / Runout (Side B): LSY 61362 B 191277 ZP Na ovoj ploΔi, koja je par puta doΕ‘tampavana, imamo priliku da Δujemo velike hitove Iva RobiΔa (1923-2000) iz 50-ih i 60-ih (i po neku iz 70-ih) godina proΕ‘log veka. Pored prepeva svetskih hitova, tu su i neke autorske numere, koje je, uz ostale zagrebaΔke muziΔke umetnike, pisao i sam Ivo, ukljuΔujuΔi i njegov najveΔi hit `Samo jednom se ljubi`, koji je Ivo komponovao na stihove Marija Kinela. Za one mlaΔe, koji nisu upoznati sa RobiΔevim opusom, koji je svoju diskografsku karijeru zapoΔeo joΕ‘ 1949. godine, preporuΔiΔu da posebnu paΕΎnju obrate na ove pesme: `Jabuke i treΕ‘nje`, `Serenada Opatiji`, `Stranci u noΔi`, `SedamnaestogodiΕ‘njoj`... A1 Meksiko A2 Samo jednom se ljubi A3 Casetta In Canada A4 SedamnaestogodiΕ‘njoj A5 Aj, Aj, Paloma A6 Serenada Opatiji A7 Ta tvoja ruka mala A8 Kukuruzi se njiΕ‘u A9 Jabuke i treΕ‘nje B1 La Paloma B2 Stara serenada B3 Adios Amigo B4 Grade, mMoj B5 Zbog Δega te volim B6 Stranci u noΔi B7 MuΕΎikaΕ‘i B8 Daj, otpri obloΔec B9 VuΕΎgi =================================================================== U prodajnom delu svoje kolekcije imam sledeΔe ploΔe IVE ROBIΔA: IVO ROBIΔ: SP, EP, LP ploΔe (na `7, `10 i `12 inΔa) - selektivna vinilna diskografija: 1) LP (10`) IVO ROBIΔ - `Pjeva vam Ivo RobiΔ` (1956, Jugoton) https://www.kupindo.com/Ploce/68971289_LP-IVO-ROBIC-Pjeva-Vam-Ivo-Robic-1959- 2) EP IVO ROBIΔ - `Sings Famous Hits` (1958, Supraphon) - ΔSSR https://www.kupindo.com/Ploce/77517725_EP-IVO-ROBIC-Sings-Famous-Hits-1958-CSSR-RETKO-MINT 3) EP IVO ROBIΔ - `Ivo RobiΔ Sings` (1958, Supraphon) - ΔSSR https://www.kupindo.com/Ploce/77517757_EP-IVO-ROBIC-Sings-1959-3-CSSR-press-ODLICNA 4) SP IVO ROBIΔ - `Que Sera Sera / Casetta In Canada` (1958, Jugoton) https://www.kupindo.com/Ploce/68970541_SP-IVO-ROBIC-Que-Sera-Sera-1958-1-pressing-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/77517485_SP-IVO-ROBIC-Que-Sera-Sera-1959-3-pressing-VG 5) SP IVO ROBIΔ - `Granada / Mexico` (1958, Jugoton) https://www.kupindo.com/Ploce/77517445_SP-IVO-ROBIC-Granada-Mexico-1958-1-press-odlicna 6) SP IVO ROBIΔ / ZDENKA VUΔKOVIΔ - `OPATIJA 58: Mala djevojΔica (Tata, kupi mi auto!) / KuΔica u cveΔu` (1958, Jugoton) https://www.kupindo.com/Ploce/77517541_SP-IVO-ROBIC-ZDENKA-VUCKOVIC-Opatija-58-1-press 7) SP IVO ROBIΔ - `Rhondaly / Muli-Song` (1959, Polydor) - Germany https://www.kupindo.com/Ploce/77517577_SP-IVO-ROBIC-Rhondaly-1959-1-press-Germany-VG-NM 8) EP IVO ROBIΔ - `Ivo RobiΔ pjeva svoje kompozicije` (1959, Jugoton) https://www.kupindo.com/Ploce/77517701_EP-IVO-ROBIC-Pjeva-svoje-kompozicije-1959-1-press 9) EP IVO ROBIΔ - `Kroz Dalmaciju s Ivom RobiΔem` (1961, Jugoton) https://www.kupindo.com/Ploce/77517625_EP-IVO-ROBIC-Kroz-Dalmaciju-1965-2-press-odlicna 10) EP IVO ROBIΔ - `Novi uspjesi Ive RobiΔa: 17-godiΕ‘njoj` (1962, Jugoton) https://www.kupindo.com/Ploce/77517689_EP-IVO-ROBIC-17-godisnjoj-1962-redak-1-press-VG 11) SP IVO ROBIΔ - `La Paloma / Adio Mare` (1963, Jugoton) https://www.kupindo.com/Ploce/68971085_SP-IVO-ROBIC-La-Paloma-Adio-Mare-1963-ODLICNA 12) EP IVO ROBIΔ - `U juΕΎnoameriΔkom ritmu` (1963, Jugoton) https://www.kupindo.com/Ploce/77517713_EP-IVO-ROBIC-U-juznoamerickom-ritmu-1963-ODLICNA 13) SP IVO ROBIΔ / ZDENKA VUΔKOVIΔ - `Golubovi / Cipelica` (1964, Jugoton) https://www.kupindo.com/Ploce/68971157_SP-IVO-ROBIC-ZDENKA-VUCKOVIC-Golubovi-1964-VG-NM 14) LP IVO ROBIΔ - `Milion i prva ploΔa` (1969, Jugoton) https://www.kupindo.com/Ploce/77515821_LP-IVO-ROBIC-Milion-i-prva-ploca-1979-PERFEKTNA 15) SP IVO ROBIΔ `Divno je, kad smo zajedno / NoΔ u mome gradu` (1973, Jugoton) https://www.kupindo.com/Ploce/77517381_SP-IVO-ROBIC-Divno-je-kad-smo-zajedno-73-PERFEKTNA 16) LP IVO ROBIΔ - `18 zlatnih hitova Ive RobiΔa` (1977, Jugoton) https://www.kupindo.com/Ploce/77515529_LP-IVO-ROBIC-18-zlatnih-hitova-77-1-pres-PERFEKTNA https://www.kupindo.com/Ploce/77515737_LP-IVO-ROBIC-18-zlatnih-hitova-82-3-pres-PERFEKTNA 17) LP IVO ROBIΔ - `Bregovi su ostali za nama` (1981, Jugoton) https://www.kupindo.com/Ploce/68970321_LP-IVO-ROBIC-Bregovi-su-ostali-za-nama-1981-ODLICNA
Lepo oΔuvano Delo, 1988, DEKADENCIJA DELO, mart-april 1988, broj 3-4. 360 strana. PAUL BOURGET Teorija dekadencije 2 FRIEDRICH NIETZSCHE SluΔaj Wagner (odlomak) HORST BAIER DruΕ‘tvo β duga senka mrtvog boga Friedrich Nietzsche i nastajanje sociologije iz duha 11 decadence VLADIMIR JANKELEVIΔ Dekadencija KOENRAAD W. SWART Fin de siecle MICHEL DECAUDIN Definisati dekadenciju JEAN-FRANCOIS LYOTARD PoveΔati dekadenciju istinitog MILORAD BELANΔIΔ Poreklo dekadencije PIERRE-ANDRE TAGUIEFF BeleΕ‘ke o povratku dekadencije. Post-modernistiΔki individualizam kao dekor GUY SCARPETTA Kraj epoha avangardi i dekadencija GIANNI VATTIMO Smrt ili sumrak umetnosti SLOBODAN BLAGOJEVIΔ Konzervatizam ALAIN FLINKIELKRAUT Sharespeare vredi koliko i par Δizama DRAΕ½EN KATUNARIΔ KuΔa dekadencije ANONIM (OKO 1988) U ime kraja veka HAMDIJA DEMIROVIΔ RjeΔnik dekadencije JACQUES PLOWERT Mali glosar JEAN-MICHEL PALMIER Ekspresionizam, degenerisana umetnost Organicizam, ideologije, dekadencija VLADIMIR VOJNOVIΔ Moskva 2042 MARIJA JANJION KrstaΕ‘ki pohod nevinih Dekadencija (fran. dΓ©kadence, opadanje) opΔenito: izroΔavanje, postepeno nestajanje energije, stvaralaΔke moΔi, simptom propadanja, iscrpljenja ili rasula, nazadovanje. Dekadencija je pojam kojim se opisuje postepeno propadanje ili slabljenje nekog pojedinca, organizacije, kulture, druΕ‘tva ili civilizacije izazvano pretjeranom uΕΎivanju u luksuzu, te zajedno sa njim vezanom gubitku nekadaΕ‘njih moralnih i drugih temeljnih naΔela. Koncept je popularnost stekao u evropskoj historiografiji 18. vijeka kada se upravo kroz taj proces nastojala objasniti propast Rimskog Carstva, a potom i nestanak drugih nekoΔ moΔnih drΕΎava i civilizacija. Za razliku od tog uproΕ‘Δenog tumaΔenja iluministi prosvjetiteljstvo) smatraju, poput Ch. Montesquieua da su bitni uzroci dekadencije defekne poliiΔke institucije koje dovode do propasti postojeΔih dobrih obiΔaja i vrlina, a Rousseau je interpretira kao popratnu pojavu civilizacije koja je prirodnog Δovjeka rijeΕ‘ila njegove dobrote. Kasnije su taj termin preuzeli i ostali filozofi i sociolozi kako bi tumaΔili odreΔene kulturne, druΕ‘tvene i druge procese u suvremenim zapadnim druΕ‘tvima. RazliΔite socijalno-politiΔke teorije smatraju dekadenciju odreΔenih druΕ‘tvenih i ekonomskih formacija rezultatom nemoΔi vladajuΔe klase da u postojeΔim konzervativnim oblicima privrede organizira i razvija daljnji porast proizvodnje. Pojam dekadencije se krajem XIX. vijeka u Evropi poΔeo koristiti za knjiΕΎevna i umjetniΔka djela postromantiΔarskog razdoblja, karakterizirane teorijom l`art pour l`arta (larpurlartizam Th. Gautiera) i subjektivnom pobunom pjesnika (Ch. Baudelaire, A. Rimbaud, P. Verlaine), ne kao odraz dekadencije druΕ‘tva veΔ protiv vulgarnog utilitarizma i proraΔunatosti dehumaniziranog fin de sieclea Za tu vrstu umjetniΔke dekadencije karakteristiΔna je deviza Th. Gautiera: `Istinski je lijepo samo ono Ε‘to ne moΕΎe sluΕΎiti niΔemu ... sve Ε‘to je korisno ruΕΎno je.` LomeΔi se Δesto u protestu prema apsurdu konkretne ΕΎivotne egzistencije, ta se dekadencija gubi najΔeΕ‘Δe u egzotici, misticizmu, neuravnoteΕΎenosti,i boemstvu razoΔaranih `poetes maudits` Ε‘to u svojim lucidnim bljeskovima nagovjeΕ‘Δuju proroΔki simptomatiΔno rasulo vrednota samozadovoljnog graΔanstva. U staroj grΔkoj filozofiji Pironov skepticizam, u novijoj filozofiji Ε openhauerov pesimizam, a u novije doba pojedine teze egzistencijalima, predstavljaju filozofiju dekadencije. NiΔe je smatrao da je dekadencija uvijek rezultat opadanja u Δovjeku ili nekom vremenu `volje za moΔ`, odnosno ΕΎivotnog elana uopΔe, a posljedica toga je nemoΔ stvaralasΕ‘va. Delo je jedan od najznaΔajnijih srpskih i jugoslovenskih knjiΕΎevnih Δasopisa. Izlazio je jednom meseΔno, od 1955.[1] do 1992. godine. Prvi urednik bio je Antonije IsakoviΔ, a kasnije su se smenjivali neki od najpoznatijih srpskih knjiΕΎevnika tog vremena: Oskar DaviΔo, Muharem PerviΔ, Milosav Buca MirkoviΔ, Jovica AΔin i Slobodan BlagojeviΔ. Bio je to avangardni Δasopis i u vreme socijalistiΔkog reΕΎima u SFRJ Δesto cenzurisan.[2] Istorija[uredi | uredi izvor] Δasopis Delo poΔeo je da izlazi 1955. godine, u atmosferi znatno liberalnijeg duha nego Ε‘to bi se to moglo oΔekivati u tadaΕ‘njem socijalistiΔkom reΕΎimu. Dah promena okrenut zapadu strujao je celom beogradskom umetniΔkom scenom, pa taj avangardni trend prati i Delo. VeΔ prvi broj, koji otvara Vasko Popa ciklusom βIgreβ, predstavlja sliku njegove buduΔe programske koncepcije okrenute mlaΔim autorima, sklonijim modernijem duhu.[2] UredniΕ‘tvo i saradnici[uredi | uredi izvor] Prvi je na mestu glavnog urednika Dela bio Antonije IsakoviΔ[1], a kasnije su se na mestu urednika smenjivali neki od najveΔih srpskih pisaca tog vremena: od br. 1 (1961) Oskar DaviΔo, od br. 11 (1961) Muharem PerviΔ, od br. 5/6 (1980) Jovica AΔin i od br. 1 (1980) Slobodan BlagojeviΔ[3] Delo je imalo i impozantnu listu saradnika, a provokativnost je bila osnovna odlika svih njegovih urednika.[2] Antonije IsakoviΔ Antonije IsakoviΔ Oskar DaviΔo Oskar DaviΔo Muharem PerviΔ Muharem PerviΔ Jovica AΔin Jovica AΔin SadrΕΎaj Δasopisa[uredi | uredi izvor] U Delu se, pre svega, negovala beletristika. U vreme Antonija IsakoviΔa, kao odgovornog urednika, primetan je primat proze, romana i pripovetke nad poezijom, dok je kasnije sluΔaj bio obrnut. Ε½anr koji je ovaj Δasopis posebno negovao je esej, a knjiΕΎevna kritika bila je zastupljena u obliku tekuΔe i retrospektivne. Delo nije zanemarivalo ni ostale vidove stvaralaΕ‘tva. U njemu se pisalo o pozoriΕ‘tu, filmu i likovnoj umetnosti, a dozirana paΕΎnja posveΔivana je i takozvanoj druΕ‘tvenoj sferi, Δesto u polemiΔnom tonu. Poseban peΔat Delu dala su njegova dva poslednja urednika, Jovica AΔin i Slobodan BlagojeviΔ. Univerzalne, a opet skrajnute teme, koje pokreΔu njih dvojica kod prvog su viΕ‘e teΕΎile erotskom, alternativnom i mistiΔkom, dok su kod drugog sagledane kroz filozofski aspekt i naglaΕ‘avanje marginalizovanih pojava, poput homoseksualnosti i ΕΎenskog pitanja.[2] Cenzura[uredi | uredi izvor] Δasopis Delo Δesto je bio na meti cenzora. Brojne sudske i personalne zabrane nisu bile sluΔajne. NajveΔa cenzura sprovedena nad ovim Δasopisom vezana je za 1968. godinu, u vreme kada je urednik bio Muharem PerviΔ. Veliki broj naruΔenih tekstova u vezi sa aktuelnim druΕ‘tvenim zbivanjima tada su potpisali autori poput Ljubomira TadiΔa, Simona SimonoviΔa, Nikole MiloΕ‘eviΔa i drugih. Drugi sluΔaj zabrane odnosi se na βLeto moskovskoβ, Mihajla Mihajlova, koji je zbog toga bio policijski isleΔivan i na kraju zatvoren, dok je treΔi primer posebno zanimljiv, jer cenzuru broja izaziva kritiΔki tekst na temu ondaΕ‘njeg druΕ‘tva, a napisao ga je Milorad VuΔeliΔ.[2] avangarda
Rad, 1995. Prva knjiga Mila Lompara. Nagrada Stanislav Vinaver OdliΔno oΔuvana Studija O zavrΕ‘etku romana u svakom svom poglavlju donosi knjiΕΎevnoistorijska i interpretativna otkriΔa: bilo da naglaΕ‘ava neke neuoΔene veze izmeΔu Crnjanskovih tekstova ili da naglaΕ‘ava veze tih tekstova sa tekstovima drugih pisaca srpske knjiΕΎevnosti, ova studija govori o neΔemu Ε‘to nije bilo predmet dosadaΕ‘njih studija o ovom romanu i o ovom piscu. Ona nije samo potpuno originalan rad u oblasti svog predmeta, veΔ i redak naΔin da se istraΕΎuje odreΔeno knjiΕΎevno delo. Jovan DeretiΔ, 1995. Teorijsko razmatranje problema kraja pripovedanja i zavrΕ‘etka teksta pripovedne tvorevine, sa izvedenim interpretacijama pojedinih vidova Druge knjige Seoba kao pozadinom, postaje posebno zanimljivo i podsticajno. Dragan StojanoviΔ, 1995. BaveΔi se prevashodno naratoloΕ‘kim problemom, uvaΕΎavajuΔi uslovnu semantiΔku autonomiju teksta, promiΕ‘ljeno koristeΔi postulate ovovekovnih knjiΕΎevnoistorijskih Ε‘kola i usmerenja, ne zaboravljajuΔi, pri tom, knjiΕΎevnoistorijski kontekst, Lompar ispisuje rad koji odlikuje preciznost filologa i doslednost logiΔara. Brana Miladinov, 1995. Milo Lompar pripada onim retkim tumaΔima Δiji interpretetativni uvidi trajno pomeraju horizont recepcije najboljeg romana MiloΕ‘a Crnjanskog. Bojana StojadinoviΔ-PantoviΔ, 1996. Milo Lompar (Beograd, 19. april 1962) srpski je istoriΔar knjiΕΎevnosti, esejista i univerzitetski profesor. Lompar je redovni profesor FiloloΕ‘kog fakulteta Univerziteta u Beogradu, predsednik ZaduΕΎbine MiloΕ‘a Crnjanskog, nekadaΕ‘nji generalni direktor Politike i predsednik Srpske knjiΕΎevne zadruge. Lomparova studija Duh samoporicanja postala je jedna od najΔitanijih knjiga na srpskom jeziku.[1] Biografija Obrazovanje i akademska karijera ZavrΕ‘io je Jedanaestu beogradsku gimnaziju 1980. godine, veΔ tada je dobio Oktobarsku nagradu grada Beograda za maturski rad iz oblasti humanistiΔkih nauka. U septembru 1981. godine nakon odsluΕΎenog vojnog roka, upisao je studije jugoslovenskih i opΕ‘te knjiΕΎevnosti na FiloloΕ‘kom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Dobio je 1984. godine nagradu StraΕΎilovo ZaduΕΎbine MiloΕ‘a Crnjanskog za studentske radove. Diplomirao je u januaru 1987. godine (Grupa za jugoslovenske knjiΕΎevnosti i OpΕ‘tu knjiΕΎevnost), bio je na osnovu studentskih ocena i rezultata β izmeΔu 1987. i 1989. godine stipendista RepubliΔke fondacije za nauΔni podmladak. U februaru 1989. godine izabran je na osnovu visoke proseΔne ocene, izmeΔu 14 kandidata, za asistenta-pripravnika za predmet Srpska knjiΕΎevnost XVIII i XIX veka na FiloloΕ‘kom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Godine 1993. je na FiloloΕ‘kom fakultetu Univerziteta u Beogradu odbranio magistarski rad posveΔen delu LaΕΎni car Ε Δepan Mali Petra II PetroviΔa NjegoΕ‘a. Izabran je u zvanje asistenta 1994. godine. U 1998. godini je ponovo izabran za asistenta na FiloloΕ‘kom fakultetu u Beogradu. Doktorirao je na istom fakultetu 2000. godine tezom Istorijsko, knjiΕΎevno i poetiΔko nasleΔe XVIII i XIX veka u poznim delima MiloΕ‘a Crnjanskog, pred komisijom koju su Δinili akademik Nikola MiloΕ‘eviΔ, prof. dr. Jovan DeretiΔ i prof. dr. Novica PetkoviΔ. U 2000. godini je izabran za docenta za predmet Srpska knjiΕΎevnost XVIII i XIX veka na FiloloΕ‘kom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Kao docent, poΔeo je 2001. godine da predaje Kulturnu istoriju Srba na FiloloΕ‘kom fakultetu Univerziteta u Beogradu, da bi nekoliko godina kasnije poΔeo predavati isti predmet i na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu. Godine 2002. postao je predsednik NauΔnog odbora NjegoΕ‘eve zaduΕΎbine, da bi u 2004. godini postao Δlan UreΔivaΔkog odbora kritiΔkog izdanja sabranih dela Petara II PetroviΔa NjegoΕ‘a u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. U 2005. godini je izabran za vanrednog profesora Srpske knjiΕΎevnosti XVIII i XIX veka na FiloloΕ‘kom fakultetu u Beogradu. Krajem 2010. godine izabran je za redovnog profesora Srpske knjiΕΎevnosti XVIII i XIX veka na istom fakultetu. Druge aktivnosti U periodu od 1. septembra 2005. godine do 31. marta 2006. godine bio je, kao nestranaΔka liΔnost, generalni direktor Politike a. d, na predlog vlade Vojislava KoΕ‘tunice. Posle smrti smrti Nikole MiloΕ‘eviΔa 2007. godine, izabran je za predsednika ZaduΕΎbine MiloΕ‘a Crnjanskog. U 2008. godini postavljen je za glavnog urednika kritiΔkog izdanja dela MiloΕ‘a Crnjanskog u izdanju ZaduΕΎbine. Lompar je uΔestvovao u radu brojnih ΕΎirija: Nagrade ΔorΔe JovanoviΔ, NIN-ove nagrade, Nagrade Jelena BalΕ‘iΔ, Nagrade Bora StankoviΔ, Nagrade MiloΕ‘a Crnjanskog, Nagrade Nikola MiloΕ‘eviΔ. Bio je sekretar, potpredsednik a potom i predsednik Srpske knjiΕΎevne zadruge. PolitiΔka delatnost Nikada nije bio Δlan Saveza komunista Jugoslavije. Prema nekim izvorima, Lompar je bio Δlan Srpske liberalne stranke, Δiji je lider bio dr Nikola MiloΕ‘eviΔ.[2][3]Potom je bio blizak Demokratskoj stranci Srbije i Vojislavu KoΕ‘tunici. Za nestranaΔkog Δlana PolitiΔkog saveta Srpskog pokreta Dveri, izabran je 2015. godine, zajedno sa prof. dr Kostom ΔavoΕ‘kim, prof. dr Aleksandrom Lipkovskim, dr Vladimirom DimitrijeviΔem, prof. dr Zoranom ΔvoroviΔem i drugim nacionalno orijentisanim intelektualcima. Pomogao je da koalicija Patriotski blok dobije svoje poslanike na izborima 2016. godine. PolitiΔki savet Dveri napustio je u januaru 2018. godine, zbog neslaganja sa odlukom da ta stranka uΔestvuje na lokalnim izborima u Beogradu u koaliciji sa pokretom Dosta je bilo SaΕ‘e RaduloviΔa.[4] UΔestvovao je u dve emisije sa predsednikom Narodne stranke Vukom JeremiΔem,[5] nekadaΕ‘njim ministrom spoljnih poslova, za koga je izjavio da je jedan od trojice politiΔara (uz Vojislava KoΕ‘tunicu i BoΕ‘ka ObradoviΔa) prema kojima ima poΕ‘tovanje.[6] Lompar je odbio da govori na sveΔanoj akademiji povodom 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve, koja je odrΕΎana 8. oktobra 2019. godine u Centru Sava u Beogradu, jer se protivio odluci Svetog arhijerejskog sinoda i patrijarha Irineja da predsedniku Republike Srbije Aleksandru VuΔiΔu bude dodeljen Orden Svetog Save prvog reda, najviΕ‘e priznanje Srpske pravoslavne crkve.[7] Delo Milo Lompar je objavio veliki broj monografija, studija, eseja i knjiga od kojih je veΔina imala viΕ‘e izdanja. Monografije Monografiju O zavrΕ‘etku romana (Smisao zavrΕ‘etka u romanu βDruga knjiga Seobaβ MiloΕ‘a Crnjanskog), objavio je Rad, Beograd, 1995. U toj je knjizi (drugo, izmenjeno izdanje: DruΕ‘tvo za srpski jezik i knjiΕΎevnost Srbije, Beograd, 2008) po prvi put kod nas osvetljen je teorijski problem zavrΕ‘etka pripovedanja i u diskusiji sa relevantnom teorijskom literaturom dato je originalno shvatanje zavrΕ‘etka pripovedanja kao rezultante odnosa izmeΔu tri tipa zavrΕ‘etka: logiΔkog, vremenskog i pripovedaΔkog. Teorijski zakljuΔci su postavljeni u unutraΕ‘nju vezu sa inovativnom interpretacijom Druge knjige Seoba MiloΕ‘a Crnjanskog. Monografiju Moderna vremena u prozi DragiΕ‘e VasiΔa, objavio je Filip ViΕ‘njiΔ, Beograd, 1996. Bila je to prva knjiga o DragiΕ‘i VasiΔu, koji je zbog pripadniΕ‘tva Ravnogorskom pokretu bio decenijama iskljuΔen iz svakog knjiΕΎevnog i kulturnog konteksta. U njoj je dato tumaΔenje VasiΔevog romana Crvene magle i njegovih pripovedaka, kao i Ε‘iroka komparativna analiza njegovih intertekstualnih korespondencija sa svetskom knjiΕΎevnoΕ‘Δu: Tolstojem, Dostojevskim, ArcibaΕ‘evom, Fransom, Strindbergom. Monografiju NjegoΕ‘ i moderna, objavio je Filip ViΕ‘njiΔ, Beograd, 1998. To je prvo celovito tumaΔenje NjegoΕ‘evog dela LaΕΎni car Ε Δepan Mali u nas. Knjiga je doΕΎivela i drugo izdanje: Nolit, Beograd, 2008. U njoj je NjegoΕ‘evo delo postavljeno u horizont modernog iskustva, sa prikazom naglaΕ‘enih veza sa oblicima nihilizma i metafizike, kao i razliΔitim modusima politiΔke, istorijske i drame apsurda. Monografiju Crnjanski i Mefistofel (O skrivenoj figuri βRomana o Londonuβ), objavio je Filip ViΕ‘njiΔ, Beograd, 2000. godine, (doΕΎivela je i drugo, proΕ‘ireno izdanje: Nolit, Beograd, 2007). U njoj je uspostavljena originalna teza da veliki roman Crnjanskog predstavlja postmoderni oblik parabole o Δavolu. Pripovedanje u Romanu o Londonu analizira se u komparativnom pripovednom i misaonom doticaju sa najvaΕΎnijim delima moderne dijaboliΔke tradicije kao Ε‘to su Geteov Faust, BraΔa Karamazovi Dostojevskog, Doktor Faustus Tomasa Mana i Majstor i Margarita Mihaila Bulgakova. Monografiju Apolonovi putokazi (Eseji o Crnjanskom) objavio je u izdanju SluΕΎbenog lista SCG iz Beograda 2004. godine. U ovoj monografiji su analizirani i tumaΔeni drama Konak, romani Druga knjiga Seoba, Kod Hiperborejaca i Roman o Londonu iz perspektive komparativnih i intertekstualnih veza sa Joneskom, Tolstojem, Faulzom, Stendalom, Geteom i DΕΎojsom. Monografiju Negde na granici filozofije i literature (O knjiΕΎevnoj hermeneutici Nikole MiloΕ‘eviΔa) objavio je u izdanju SluΕΎbenog glasnika iz Beograda 2009. godine. U njoj su osvetljeni razliΔiti tematski sklopovi koji obeleΕΎavaju osnovnu duhovnu poziciju Nikole MiloΕ‘eviΔa. Tu su analizirane studije i knjige u kojima je Nikola MiloΕ‘eviΔ analizirao odnose modernog i srpskog romana, poloΕΎaj drame i poezije u hermeneutiΔkom horizontu, kritiku totalitarizma u poreΔenju sa Hanom Arent, naznake hermeneutiΔke biografije u poreΔenju sa Ridigerom Zafranskim, i uopΕ‘te odnos knjiΕΎevnosti i filozofije. Monografiju O tragiΔkom pesniku (NjegoΕ‘eve pesme), objavio je u izdanju Albatros plusa, Beograd, koja je bila prva celovita studija o NjegoΕ‘evim lirskim pesmama, da bi zajedno sa studijama posveΔenim pesnikovim velikim delima (LuΔa mikrokozma, Gorski vijenac, LaΕΎni car Ε Δepan Mali) postala deo monografije NjegoΕ‘evo pesniΕ‘tvo u kolu SKZ-a 2010. godine. U njoj je detaljno obrazloΕΎena teza o lirskoj refleksiji kao kljuΔnoj dimenziji pesnikovog talenta, o epskoj kulturi kao osnovnoj tradiciji sa kojom dolazi u doticaj individualni talenat i o dramskom intenzitetu kao osnovnom sadrΕΎaju pesniΔkog doΕΎivljaja. Dubok i dalekoseΕΎan doticaj helenske i hriΕ‘Δanske tradicije, kao osnova evropske civilizacije, uΔinio je NjegoΕ‘evo delo vrhunskim umetniΔkim dometom a samog NjegoΕ‘a klasiΔnim pesnikom srpske kulture: poput Dantea kod Italijana, Ε ekspira kod Engleza, Getea kod Nemaca, PuΕ‘kina kod Rusa. Knjiga se u dopunjenom vidu pojavila i u treΔem izdanju: NjegoΕ‘ β biografija njegovog pesniΕ‘tva, Pravoslavna reΔ, Novi Sad, 2020. MoralistiΔki fragmenti U 2007. godini Lompar je objavio knjigu MoralistiΔki fragmenti (Narodna knjiga, Beograd), Δije se drugo, proΕ‘ireno izdanje pojavilo (Nolit, Beograd) 2009. godine. Pored usvajanja posebno shvaΔene pozicije savremenog moraliste, kao i osvetljavanja razliΔitih antropoloΕ‘kih, psiholoΕ‘kih i kulturnoistorijskih sadrΕΎaja, u ovoj knjizi se nalaze i polemiΔki i politiΔki uvidi koji obeleΕΎavaju intelektualni angaΕΎman. Knjiga se u promenjenom obliku pojavila u treΔem izdanju: MoralistiΔki fragmenti, Catena mundi, Beograd, 2020. Knjiga MoralistiΔki fragmenti sastoji se iz tri dela. Prvi deo poΔinje pitanjem: Δemu moralisti u modernom vremenu? LaΕΎ radi ostvarenja sopstvenih interesa postala je svakodnevna stvar a glavni strah sa kojim se suoΔava Δovek modernog vremena je strah od poraza. Bolest, smrt, ljubavna praznina, siromaΕ‘tvo, samoΔa imaju manju razornu snagu na svest od poraza. Korisni idioti su naroΔito korisni jer veruju u to Ε‘to im se govori. Prvi deo se zavrΕ‘ava fragmentom LeviΔari sa desnice gde Lompar oΕ‘tro kritikuje Boru ΔosiΔa i Radomira KonstantinoviΔa. Drugi deo sadrΕΎi Ε‘esnaest fragmenata, o samoponiΕΎenju, izdaji i sadrΕΎi fragment koji nosi naziv Srpska krivica. Srpska krivica je plod iskonstruisane interpretativne strategije prema kojoj treba srpsku kulturu svesti u drΕΎavno-pravni poloΕΎaj Srbije, po moguΔnosti od Beograda do Vranja. Strategija je da se srpsko pretvori u srbijansko, da se poniΕ‘te svi tragovi srpske kulturne proΕ‘losti u Crnoj Gori, u Hrvatskoj, u Makedoniji, u Bosni i Hercegovini, dok na kraju GraΔanica ne bi postala deo kosovske kulture. Savremenim piscima je postalo vaΕΎnije egzistencijalno ja umesto pripovedaΔkog ja i oni i ne primeΔuju da su se upleli poput muve u kulturnu paukovu mreΕΎu. BeΔ je grad velikih i znaΔajnih dostignuΔa srpske kulturne istorije ali ujedno i grad snaΕΎnog antisrpskog propagandnog i simboliΔkog dejstva. U fragmentu Post mortem dovodi ljudski moral u pitanje jer posle Δinjenice neΔije smrti menja se i miΕ‘ljenje o toj liΔnosti i tek onda su ljudi skloni da odaju priznanje. Titoizam je glavni i odgovorni krivac zaΕ‘to na naΕ‘im prostorima nije doΕ‘lo do nacionalnog pomirenja, ovu teoriju Lompar detaljnije obrazlaΕΎe u delu koji nosi naziv Titoizam i sekularno sveΕ‘tenstvo. Poslednji deo sadrΕΎi Ε‘esnaest fragmenata u kojima se govori da ΕΎivimo u vremenu specijalistiΔkog obilja, vremenu strahovito razvijenih znanja, koja doseΕΎu do najsitnijih pojedinosti i Δovek je optereΔen tim da on sam ne mora sve znati ili Δe propasti, tako da ljudi Δesto biraju diletantizam. DanaΕ‘nje vreme je i vreme beskrajnog ponavljanja i umnogostruΔavanja ljudskih reΔi i veoma je teΕ‘ko odluΔiti da li je neΕ‘to istina ili laΕΎ. Ukoliko moral bude zaboravljen prestaΔe doba morala. Koliko dobro danas razumemo temu morala uopΕ‘te i koliko je to tema razmiΕ‘ljanja u svakodnevnom ΕΎivotu, da li je nastupilo doba nemorala i Δemu moral u savremenom vremenu teme su kojima se bave ovi MoralistiΔki fragmenti. Duh samoporicanja U 2011. godini Lompar objavljuje knjigu Duh samoporicanja (prilog kritici srpske kulturne politike) u izdanju Orpheus-a iz Novog Sada. Ta knjiga je obrazloΕΎila dijagnozu (bilans komunistiΔke vladavine i prelazak titoistiΔkog naΔina miΕ‘ljenja u sadrΕΎaje nevladine inteligencije) srpske kulturne situacije i predloΕΎila terapiju (povratak srpskom stanoviΕ‘tu kao istorijsku i politiΔku reaktuelizaciju naΕ‘e prekomunistiΔke tradicije). Sa odluΔujuΔim naglaskom je pledirala na viΕ‘esmerne oblike srpske kulturne politike. Ona je ostavljala van sumnje demokratski poredak, podelu vlasti, postojanje drugih i drukΔijih politiΔkih i kulturnih orijentacija. Okolnost da je bila dugo i istrajno napadana, da je sluΕΎila kao opravdanje za razvijenu politiΔku i intelektualnu diskriminaciju Lompara kao pisca, je proisticala iz dve Δinjenice: stvari koje je ova knjiga vraΔala u javni prostor bile su decenijski tabu i β voΔena analizom naΕ‘ih okolnosti β anticipirala je evropski povratak nacionalnom stanoviΕ‘tu. Mnogo toga Ε‘to se pojavilo u Evropi i Americi u vremenu posle pojavljivanja Duha samoporicanja 2011. godine β od intelektualnih Δinova, poput pariske izjave evropskih intelektualaca iz 2017. godine, do politiΔkih pokreta poslednjih godina β bilo je u veΔoj ili manjoj vezi sa osnovnom dimenzijom ove Lomparove knjige. To je bilo prirodno, jer je ona vezana za shvatanja nacionalnih liberala u evropskoj i srpskoj (Svetozar MiletiΔ, Jovan RistiΔ) tradiciji. Knjiga se u zavrΕ‘nom obliku, sa opΕ‘irnim i podrobnim odgovorima na kritike, pojavila u Ε‘estom izdanju: Catena mundi, Beograd, 2015. Do sada je imala deset izdanja u kratkom roku: poslednje 2020. godine (Catena mundi, Beograd). Studija Duh samoporicanja postala je jedna od najΔitanijih knjiga na srpskom jeziku. Lompar se u ovoj studiji bavi pitanjem srpskog kulturnog identiteta i njegovom razgradnjom kroz paukovu mreΕΎu ideologije jugoslovenstva i titoistiΔkog komunizma. SadaΕ‘nji naraΕ‘taj intelektualne elite, odnegovan u titoizmu, jedan je od, po svojim rezultatima, najΕ‘tetnijih u istoriji srpske kulture. Brojna su svedoΔanstva o njegovoj temeljnoj ljudskoj i intelektualnoj neodgovornosti u vremenu Δinjenica o kontinuiranoj kraΔi srpskog jezika, knjiΕΎevnosti i gramatike. Ipak i pored toga, iz nekih iracionalnih razloga intelektualci o tome Δute. Srpski narod ako ΕΎeli da opstane u svetskom zverinjaku, nema pravo ni na pesimizam ni na Δutanje. Bez duhovne samosvesti i nacionalne kulturne politike, ostaΔe ne narod veΔ stanovniΕ‘tvo bez identiteta, zakljuΔuje profesor Lompar. Lomparov istoriosofski uΔitelj je MiloΕ‘ Crnjanski. On je uzorni lik nacionalno odgovornog intelektualca. Povratak srpskom stanoviΕ‘tu? U 2013. godini je objavio knjigu intervjua Povratak srpskom stanoviΕ‘tu? (Catena mundi, Beograd), koja je doΕΎivela drugo izdanje 2014. godine. Polihistorska istraΕΎivanja U 2016. godini objavio je knjigu nauΔnih studija Polihistorska istraΕΎivanja, u kojoj je analizirao savremene studije knjiΕΎevnosti u svetlosti dominacije kulturoloΕ‘ke paradigme, koju ocenjuje kao nadahnutu ideoloΕ‘kim predumiΕ‘ljajem i kao postmoderni vid polihistorstva. Umesto nje, pledira za polihistorsku orijentaciju u sadrΕΎajima modernosti, koju nastoji da pokaΕΎe kroz podrobne i afirmativne analize dela Slobodana JovanoviΔa, Jovana DeretiΔa, DragiΕ‘e Ε½ivkoviΔa, Alojza Ε mausa, NebojΕ‘e VasoviΔa, Anice SaviΔ Rebac, Nikole MiloΕ‘eviΔa, Dragana StojanoviΔa, kao i kroz detaljnu kritiΔku analizu intelektualnih dometa i politiΔkog ponaΕ‘anja Latinke PeroviΔ. Knjiga je doΕΎivela drugo izdanje 2017. godine. Pohvala nesavremenosti U 2016. godini Lompar je objavio policentriΔni esej Pohvala nesavremenosti (Laguna, Beograd) u kojem se osvetljavaju metafiziΔki i etiΔki aspekti nesavremenosti u NiΔeovom smislu. Napisana na naΔin knjiΕΎevnog eseja, knjiga baca duhovno svetlo na Magritova i KaravaΔova platna, Orvelovo pripovedanje, egzistencijalnu dramu Ε‘ahovske situacije Borisa Spaskog, simboliΔki smisao terezinske Δelije Gavrila Principa, a tu su i ΕΎivotni iseΔci sa ulica i trgova Londona, Toronta, Berlina, Pariza, Libeka. Drugo izdanje: 2018. U 2018. godini objavio je knjigu kulturnopolitiΔke esejistike Sloboda i istina: beleΕ‘ke o promeni svesti (Catena mundi, Beograd). Ova knjiga je doΕΎivela drugo izdanje 2020. godine, kao luksuzna monografija Crnjanski β biografija jednog oseΔanja (Pravoslavna reΔ, Novi Sad), u kojoj je ukrΕ‘tanjem razliΔitih tematskih i izraΕΎajnih registara nastojao da osvetli kulturnu situaciju i egzistencijalnu dramatiku sudbine MiloΕ‘a Crnjanskog. Knjiga je imala joΕ‘ dva izdanja: 2018, 2019. Milo Lompar je priredio izabrana dela Nikole MiloΕ‘eviΔa (IβV, SluΕΎbeni list SCG, Beograd, 2004) i u srpsku kulturu uveo delo Ridigera Zafranskog Zlo ili drama slobode, 2005, (preveo SaΕ‘a RadojΔiΔ, pogovor Milo Lompar). Nagrade Nagrada βStanislav Vinaverβ, za knjigu Smisao zavrΕ‘etka u romanu, 1996. Nagrada βΔorΔe JovanoviΔβ, za knjigu Crnjanski i Mefistofel, 2000. Nagrada βLaza KostiΔβ, za knjigu Apolonovi putokazi, 2005. Nagrada βNikola MiloΕ‘eviΔβ, za knjigu Negde na granici filozofije i literature, 2010.[8] Nagrada βPeΔat vremenaβ, za knjigu Duh samoporicanja, 2013. Nagrada βMeΕ‘a SelimoviΔβ, za knjigu Crnjanski: biografija jednog oseΔanja, 2019. Nagrada βBorisav StankoviΔβ, povelja za ΕΎivotno delo, 2019. Dela Istorijsko, poetiΔko i knjiΕΎevno nasleΔe XVIII i XIX veka u poznim delima MiloΕ‘a Crnjanskog, doktorska disertacija, 1993. O zavrΕ‘etku romana (Smisao zavrΕ‘etka romana Druga knjiga Seoba MiloΕ‘a Crnjanskog, Rad, Beograd, 1995. Drugo, izmenjeno izdanje: DruΕ‘tvo za srpski jezik i knjiΕΎevnost Srbije, Beograd, 2008. Moderna vremena u prozi DragiΕ‘e VasiΔa, Filip ViΕ‘njiΔ, Beograd, 1996. NjegoΕ‘ i moderna, Filip ViΕ‘njiΔ, Beograd, 1998. Drugo, popravljeno izdanje, Nolit, Beograd, 2008. Crnjanski i Mefistofel (O skrivenoj figuri Romana o Londonu), Filip ViΕ‘njiΔ, Beograd, 2000. Drugo, izmenjeno izdanje, Nolit, Beograd, 2007. Apolonovi putokazi (Eseji o Crnjanskom), SluΕΎbeni list SCG, Beograd, 2004. Knjiga o Crnjanskom, Srpska knjiΕΎevna zadruga, Beograd, 2005. Srpska knjiΕΎevnost XVIII i XIX veka, Narodna knjiga, Beograd, 2006 - Sa koautorom Zoricom NestoroviΔ MoralistiΔki fragmenti, Narodna knjiga, Beograd, 2007. Drugo, proΕ‘ireno izdanje, Nolit, Beograd, 2009. Negde na granici filozofije i literature (O knjiΕΎevnoj hermeneutici Nikole MiloΕ‘eviΔa), SluΕΎbeni glasnik, Beograd, 2009. O tragiΔkom pesniku (NjegoΕ‘eve pesme), Albatros plus, Beograd, 2010. NjegoΕ‘evo pesniΕ‘tvo, Srpska knjiΕΎevna zadruga, Beograd, 2010. Duh samoporicanja, prilog kritici srpske kulture, Orfeus, Novi Sad, 2011. Povratak srpskom stanoviΕ‘tu, Catena Mundi, Beograd, 2013. Polihistorska istraΕΎivanja, Catena Mundi, Beograd, 2016. Pohvala nesavremenosti, Laguna, Beograd, 2016. Sloboda i istina, Catena Mundi, Beograd, 2018. Crnjanski: Biografija jednog oseΔanja, Pravoslavna reΔ NS, Beograd, 2018.[9] Knjiga o Lubardi, prireΔivaΔ, Srpska knjiΕΎevna zadruga, 2018.[10] Poluintelektualac i nacionalna politika, 2021.[11] Crnjanski i svetska knjiΕΎevnost, Pravoslavna reΔ NS, 2021.[12] Nervozni Δas pripovesti, 2022.[13] OproΕ‘taj sa intelektualcem, Srpska knjiΕΎevna zadrua, 2022.[14] Uspon kolonijalne svesti: laΕΎna istoriografija Latinke PeroviΔ, Catena Mundi, Beograd, 2022.[15]
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
Kao na slikama Originalni omot Diskovi odliΔni KnjiΕΎica Original Genres: Comedy | Drama | Family | Romance Director: Charles Chaplin Writer: Charles Chaplin Π§Π°ΡΠ»Ρ Π‘ΠΏΠ΅Π½ΡΠ΅Ρ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΠΌΠ»Π°ΡΠΈ (Π΅Π½Π³Π». Sir Charles Spencer Chaplin Jr.), ΠΏΠΎΠ·Π½Π°Ρ ΠΊΠ°ΠΎ Π§Π°ΡΠ»ΠΈ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ Π¨Π°ΡΠ»ΠΎ ΠΠΊΡΠΎΠ±Π°ΡΠ° (ΠΠΎΠ½Π΄ΠΎΠ½, 16. Π°ΠΏΡΠΈΠ» 1889 β ΠΠ΅Π²Π΅Ρ, 25. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±Π°Ρ 1977) Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π΅Π½Π³Π»Π΅ΡΠΊΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ΠΆΠΈΡΠ΅Ρ, Π³Π»ΡΠΌΠ°Ρ, ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΡΡΠ° ΠΈ ΠΏΡΠΎΠ΄ΡΡΠ΅Π½Ρ. ΠΠ½ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΎΠ΄ Π½Π°ΡΠ²Π΅ΡΠΈΡ ΠΊΠΎΠΌΠΈΡΠ°ΡΠ° ΡΠ²ΠΈΡ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°. ΠΠ΅ΡΡΠΎ ΡΠ΅ Π²Π»Π°Π΄Π°ΠΎ ΠΌΠΈΠΌΠΈΠΊΠΎΠΌ ΠΈ ΡΠ»Π΅ΠΏΡΡΠΈΠΊ ΠΊΠΎΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠΎΠΌ. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΠΊΠΎΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅ ΡΡ ΠΌΠ΅ΡΠ°Π²ΠΈΠ½Π° Π²ΠΎΠ΄Π²ΠΈΡΠ°, ΠΏΠ°Π½ΡΠΎΠΌΠΈΠΌΠ΅, ΠΈΠΌΠΏΡΠΎΠ²ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΡΠΈΡΠΊΡΡΠ°.[1] ΠΠ΅Π΄Π°Π½ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΠΏΠΈΠΎΠ½ΠΈΡΠ° ΠΊΠΈΠ½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ Π½Π°ΡΠ²Π΅ΡΠΈΡ ΡΠΈΠ½Π΅Π°ΡΡΠ° ΡΠ²ΠΈΡ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°. ΠΠ΅ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ»ΡΠΆΠ°Π½ Π·Π° ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠΏΡΠ»Π°ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΠ° ΠΈ Π·Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ ΠΏΡΠΈΠ·Π½Π°ΡΠ΅ Ρ ΡΡΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° ΡΡΠ°Π΄ΠΈΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Π΅ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ΅. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ² ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ½ΠΈ Ρ ΡΠΌΠ°Π½ΠΈΠ·Π°ΠΌ ΡΠΎΡΠΌΠΈΡΠ°Π½ Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ ΡΠ΅ΡΠΊΠ΅ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΎΡΡΠΈ ΠΈΠ·ΡΠ°ΠΆΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ Π»ΠΈΠΊΡ Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎΡΡΠ΄Π½Π΅ ΡΠΊΠΈΡΠ½ΠΈΡΠ΅ Π§Π°ΡΠ»ΠΈΡΠ° ΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎΡΠ° ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΎΠΊΠΎΠ»ΠΈΠ½ΠΈ ΡΡΠ°Π·ΠΌΠ΅ΡΠ½Π° ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ Π·Π»ΠΈΠΌ Π½Π°ΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ°. Π£ΡΠΈΠ½ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ²ΠΈΠΌΠ° ΠΏΠΎΡΡΠ°Π½Π΅ ΡΠ°ΡΠ½Π° ΡΠ½Π°Π³Π° ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΎΠ³ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ° ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΌΠΎΡ Ρ Π°ΡΠΈΡΠΌΠ°ΡΠΈΡΠΈ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·Π°Π»Π½ΠΈΡ ΠΈ ΡΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡ ΡΡΠ΄ΡΠΊΠΈΡ Π²ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠΈ. ΠΠ°ΠΏΡΡΡΠΈΠ²ΡΠΈ Π‘ΡΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅Π½Π΅ ΠΡΠΆΠ°Π²Π΅ ΠΎΠ΄ 1952. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ Ρ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠΈ, ΡΠ³Π»Π°Π²Π½ΠΎΠΌ Ρ Π¨Π²Π°ΡΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΡ. Π£ ΡΠΎΠΌ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ ΡΠ΅ ΠΎΡΡΠ²Π°ΡΠΈΠΎ ΠΌΠ°Π»ΠΈ Π±ΡΠΎΡ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΡ Π·Π°ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈ. Π£ Π‘ΡΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅Π½Π΅ ΠΡΠΆΠ°Π²Π΅ ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΎ 1972. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ Π½Π°Π³ΡΠ°ΡΠ΅Π½ ΠΡΠΊΠ°ΡΠΎΠΌ Π·Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ½ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ. ΠΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ ΠΡΠΊΠ°ΡΠ° Π·Π° Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΡ ΠΌΡΠ·ΠΈΠΊΡ Π·Π° ΡΠΈΠ»ΠΌ βΠ‘Π²Π΅ΡΠ»ΠΎΡΡΠΈ ΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠ½ΠΈΡΠ΅β ΠΈΠ· 1973. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΈ Π΄Π²Π° ΠΏΠΎΡΠ°ΡΠ½Π° ΠΡΠΊΠ°ΡΠ°. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ Π½Π°ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈΡΠΈΠΌ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ° ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΈ Π΄ΠΈΠΊΡΠ°ΡΠΎΡ ΠΈΠ· 1940. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΊΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈ ΠΈΠ½ΡΡΠΈΡΡΡ Π³Π° ΡΠ΅ ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ Π½Π° Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΠΎ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ Π½Π° Π»ΠΈΡΡΠΈ 100 Π½Π°ΡΠ²Π΅ΡΠΈΡ Π³Π»ΡΠΌΠ°ΡΠ° 20. Π²Π΅ΠΊΠ°.[2] Π§Π°ΡΠ»ΠΈ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΠΎΠ΄ Π½Π°ΡΠΏΡΠ΅ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΡΠΈΠ²ΠΈΡΠΈΡ Π»ΠΈΡΠ° Ρ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΠ°. ΠΠ°ΡΠ²Π΅ΡΠ° ΡΠ΅ ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠ° Π·Π²Π΅Π·Π΄Π° Π΄ΠΎ ΠΊΡΠ°ΡΠ° Π΄Π²Π°Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° 20. Π²Π΅ΠΊΠ°.[3] ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°[ΡΡΠ΅Π΄ΠΈ | ΡΡΠ΅Π΄ΠΈ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡ] ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΡΡΠ°Π³Π΅Π΄ΠΈΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠ° ΠΌΡ ΡΠ΅ Π΄Π΅ΡΠΈΠ»Π° ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°ΠΎ ΠΏΠ΅Ρ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° (ΠΌΠ°ΡΠΊΠ° ΠΌΡ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠΆΠΈΠ²Π΅Π»Π° Π½Π΅ΡΠ²Π½ΠΈ ΡΠ»ΠΎΠΌ, Π° ΠΎΡΠ°Ρ ΠΏΠΎΠ³ΠΈΠ½ΡΠΎ), ΠΎΠ½ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ² ΠΏΠΎΠ»ΡΠ±ΡΠ°Ρ, Π‘ΠΈΠ΄Π½ΠΈ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½, ΠΏΠΎΡΡΠ°Π»ΠΈ ΡΡ Π±Π΅ΡΠΊΡΡΠ½ΠΈΡΠΈ. ΠΠ°ΠΊΠΎΠ½ ΠΊΡΠ°ΡΠ΅Π³ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π° ΠΏΡΠΎΠ²Π΅Π΄Π΅Π½ΠΎΠ³ Ρ Π΄ΠΎΠΌΡ Π·Π° Π½Π΅Π·Π±ΡΠΈΠ½ΡΡΡ Π΄Π΅ΡΡ, Π§Π°ΡΠ»ΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΡΠ»Π°Π½ ΡΠ΅Π΄Π½Π΅ ΡΠΈΡΠΎΠΌΠ°ΡΠ½Π΅ Π΄Π΅ΡΡΠ΅ ΠΌΡΠ·ΠΈΡΠΊΠΎ-ΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠΈΡΠ½Π΅ ΡΡΡΠΏΠ΅ Ρ ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°ΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΡΠΏΠΎΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡ ΡΠ»ΠΎΠ³Π°. Π£ ΠΎΡΠΌΠΎΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½ΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ ΠΈ ΡΠ°ΠΌ Π΄Π° Π½Π°ΡΡΡΠΏΠ°. Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΡΠ΅ 1913. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π½Π°ΠΏΡΡΡΠΈΠΎ ΠΌΡΠ·ΠΈΡΠΊΠΎ-ΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠΈΡΠ½Ρ ΡΡΡΠΏΡ Π€ΡΠ΅Π΄Π° ΠΠ°ΡΠ½ΠΎΠ° ΠΈ ΠΏΡΠΈΠ΄ΡΡΠΆΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΠΈΡΡΠΎΡΠ½Ρ (Keystone), ΠΊΠΎΡΠΈ Π³Π° ΡΠ΅ Π°Π½Π³Π°ΠΆΠΎΠ²Π°ΠΎ Π·Π° ΡΡΠΎ ΠΏΠ΅Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ Π΄ΠΎΠ»Π°ΡΠ° Π½Π΅Π΄Π΅ΡΠ½ΠΎ, Π΄Π° Π³Π»ΡΠΌΠΈ ΡΠ· ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈΡΠ΅ Π³Π»ΡΠΌΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΡ ΠΠ΅ΡΠ±Π» ΠΠΎΡΠΌΠ°Π½Π΄ ΠΈ Π ΠΎΡΠΊΠΎ Π€Π΅ΡΠΈ ΠΡΠ±Π°ΠΊΠ». Π’ΠΎΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π΄Π½Π΅ ΡΡΡΠ½Π΅ΡΠ΅ 1913. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ ΠΡΡΠΎΡΠΊΡ Π³Π° ΡΠ΅ Π·Π°ΠΏΠ°Π·ΠΈΠΎ ΠΊΡΠ°Ρ ΠΊΠΎΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅, ΠΠ°ΠΊ Π‘Π΅Π½Π΅Ρ, (ΡΠ²ΠΎΡΠ°Ρ Π½Π°ΡΠΎΠΌΠΈΡΠ΅Π½ΠΈΡΠ΅Π³ ΠΈ Π½Π°ΡΡΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅Π³ ΠΆΠ°Π½ΡΠ° Π½Π΅ΠΌΠΎΠ³ ΡΠΈΠ»ΠΌΠ° β ΡΠ»Π΅ΠΏΡΡΠΈΠΊ ΠΊΠΎΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅), ΡΠ° ΠΊΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΡΠΊΠ»ΠΎΠΏΠΈΠΎ ΡΠ³ΠΎΠ²ΠΎΡ Π·Π° ΡΠ½ΠΈΠΌΠ°ΡΠ΅ ΠΏΡΠ²ΠΎΠ³ ΡΠΈΠ»ΠΌΠ°. Π‘Π½ΠΈΠΌΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π²Π°Π½Π°Π΅ΡΡ ΠΊΡΠ°ΡΠΊΠΎΠΌΠ΅ΡΡΠ°ΠΆΠ½ΠΈΡ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²Π°, ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ°ΠΌ Π΄Π° ΡΠ΅ΠΆΠΈΡΠ°, ΠΏΠΈΡΠ΅ ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΠΎ ΠΈ ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΌΠΎΠ½ΡΠ°ΠΆΡ Π·Π° Π²Π΅ΡΠΈΠ½Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΡ ΠΎΡΡΠ²Π°ΡΠ΅ΡΠ°. Charlie Chaplin by Charles C. Zoller 4 cleaned ΠΠ° ΡΠΈΠ»ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΠΈΠΎ 1914. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΈ ΡΠ½ΠΈΠΌΠΈΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΠ° ΠΏΡΠ²ΠΈ Π½Π΅ΠΌΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌ - βKeystone Was Making a Livingβ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈ ΠΠ΅ΡΠΈΡΠ΅ Π°ΡΡΠΎ ΡΡΠΊΠ΅ Ρ ΠΠ΅Π½Π΅ΡΠΈΡΠΈ (βKid Auto Races at Veniceβ, 1914). Π’ΠΎΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°Π΄Π° Π½Π° ΡΠ²ΠΎΠΌ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠΌ ΡΠΈΠ»ΠΌΡ 1914. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΠΎΡΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠΎ Π»ΠΈΠΊ ΡΠΊΠΈΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΠΊΠΎΡΡΠΈΠΌ β ΡΠ»Π°ΠΌΠΏΠ°Π²Π΅ ΠΏΠ°Π½ΡΠ°Π»ΠΎΠ½Π΅, ΠΏΠΎΠ»ΡΡΠΈΠ»ΠΈΠ½Π΄Π°Ρ, ΠΏΡΠ΅Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠ΅ ΡΠΈΠΏΠ΅Π»Π΅ ΠΈ ΡΡΠ°ΠΏ β ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π»ΠΈ Π·Π°ΡΡΠΈΡΠ½ΠΈ Π·Π½Π°ΠΊ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎΠ³ ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΎΠ³ Π»ΠΈΠΊΠ° ΠΌΠ°Π»ΠΎΠ³ ΡΠΊΠΈΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠ΅Π³ ΡΠ΅ ΡΠ°Π·Π²ΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠΈΡΠ°Π²Π΅ ΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΈ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΎΠ±Π΅Π»Π΅ΠΆΠΈΠΎ ΡΠ°Π½Ρ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡ ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠ΅ ΠΈΠ½Π΄ΡΡΡΡΠΈΡΠ΅. ΠΡΠ·ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΡΠ°ΠΌΠΎΡΡΠ°Π»Π°Π½ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ΠΆΠΈΡΠ° ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²Π΅ ΡΠ΅Ρ ΡΠΈΠ»ΠΌ Π‘ΠΊΠΈΡΠ½ΠΈΡΠ° ΠΈΠ· 1915. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π³Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ Π½ΠΎΡΠΈ ΡΡΠΈΠ½ΠΈΠΎ ΠΏΡΠ²ΠΎΠΌ ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΎΠΌ Π·Π²Π΅Π·Π΄ΠΎΠΌ Ρ ΡΠ²Π΅ΡΡ. ΠΡΠ±Π°ΠΊΠ»ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΠ°Π½ΡΠ°Π»ΠΎΠ½Π΅, Π±ΡΠΊΠΎΠ²ΠΈ ΠΠ΅ΠΊΠ° Π‘Π²Π΅ΡΠ½Π° ΠΈ ΡΠΈΠΏΠ΅Π»Π΅ Π€ΠΎΡΠ΄Π° Π‘ΡΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½Π³Π°, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ ΠΏΠΎΠ»ΡΡΠΈΠ»ΠΈΠ½Π΄Π°Ρ, ΡΡΠ°ΠΏ ΠΈ ΡΠ΅ΡΠ½ΠΈ ΡΠ°ΠΊΠΎ, Π½Π°Π²ΠΎΠ΄Π½ΠΎ ΡΡ ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ΠΈ Π½Π°ΡΡΠΌΠΈΡΠ΅, Π°Π»ΠΈ ΠΎΠ²Π° Π½Π΅ΡΡΠ΅Π΄Π½Π° Π΅Π»Π΅Π³Π°Π½ΡΠ½ΠΎΡΡ Π½Π΅ΠΎΠ΄ΠΎΡΠΈΠ²ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄ΡΠ΅ΡΠ°Π»Π° Π½Π° ΠΠΈΠ½Π΄Π΅ΡΠΎΠ² Π»ΠΈΠΊ ΡΠ³Π»Π°ΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΠΊΠΈΡΠΎΡΠ°. ΠΠ΅ΠΎΡΠ΅ΡΠ°Π½ ΠΈ ΠΏΠΎΠ³ΡΠ΅ΡΠΈΠ², Π°Π»ΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΡΠΈΡΠ°Π½ ΠΈ Π²Π΅Π΄Π°Ρ, ΠΎΠ²Π°Ρ ΠΌΠ°Π»ΠΈ ΡΠΊΠΈΡΠ½ΠΈΡΠ° Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΈΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ° ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈΠΌ ΠΏΠΎΠ³Π»Π΅Π΄ΠΎΠΌ Π½Π° ΡΠ²Π΅Ρ, Π½ΠΈΡΠΊΠΎΠ² ΡΠ° ΠΏΡΡΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈΠΌ ΠΌΠΎΡΠ°Π»ΠΎΠΌ. ΠΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ° ΡΠΈΡΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΠ° ΠΏΠΎΠΈΡΡΠΎΠ²Π΅ΡΠΈΠ²Π°Π»Π° ΡΠ΅ ΡΠ° ΠΎΠ²ΠΈΠΌ Π°ΡΡΡΠ°ΡΠ΄Π΅ΡΠΎΠΌ, ΠΌΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π·ΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΠ²ΡΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΊΠΎΡΡ ΠΎΠ½Π° ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ°. Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ΠΎΠ²Π΅ ΠΊΠΎΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅, ΡΠΊΠΎΡΠ΅ΡΠ΅Π½Π΅ Ρ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΡΠΈΡΠΎΠΌΠ°ΡΠ½ΠΎΠΌ Π΄Π΅ΡΠΈΡΡΡΠ²Ρ Ρ ΠΠΎΠ½Π΄ΠΎΠ½Ρ, Π±ΠΈΠ»Π΅ ΡΡ Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° Π»ΠΈΡΠ½Π΅, ΡΠΏΠ°ΡΠ°ΡΡΡΠΈ ΠΎΡΠ΅ΡΠ°Ρ Π½ΠΎΡΡΠ°Π»Π³ΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΡΠΆΠ°ΡΠ° Π·Π±ΠΎΠ³ Π΄ΡΡΡΡΠ²Π΅Π½Π΅ Π½Π΅ΠΏΡΠ°Π²Π΄Π΅. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ² Ρ ΡΠΌΠΎΡ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ½ΠΎΠ²Π°Π½ Π½Π° ΠΊΠ°ΡΠ°ΠΊΡΠ΅ΡΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠΈ ΠΈ ΠΌΠ΅ΡΡΡ Π·Π±ΠΈΠ²Π°ΡΠ°, Π° Ρ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° ΠΏΠΎΠΏΡΡ Π¨Π°ΡΠ»ΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠ°ΡΠ°Ρ (Easy Street, 1917) ΠΈ Π¨Π°ΡΠ»ΠΎ ΡΡΠ΅ΡΠ΅Π½ΠΈΠΊ (The Immigrant, 1917) Π±Π°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠΎΠ½ΡΡΠΎΠ²Π΅ΡΠ·Π½ΠΈΠΌ ΡΠ΅ΠΌΠ°ΠΌΠ° ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΡ Π½Π°ΡΠΊΠΎΠΌΠ°Π½ΠΈΡΠ°, ΡΠ»ΠΈΡΠ½ΠΈ ΠΊΡΠΈΠΌΠΈΠ½Π°Π» ΠΈ ΠΏΡΠΎΡΡΠΈΡΡΡΠΈΡΠ°. Π‘Π° Π΄ΡΡΠ³Π΅ ΡΡΡΠ°Π½Π΅, Ρ ΠΊΠΎΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° Π‘ΡΠ°Π·Π° Π·Π° ΠΊΠΎΡΡΡΠ°ΡΠΊΠ΅ (The Rink, 1916), ΠΠ°Π΄Π·ΠΎΡΠ½ΠΈΠΊ (The Floorwalker, 1916) ΠΈ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠ΅ (The Cure, 1917), ΡΠΈΡΠ΅ ΡΡ Π΅Π½Π΅ΡΠ³ΠΈΡΠ° ΠΈ ΡΠΈΡΠ°ΠΌ ΠΎΠ΄ΡΡΠ΅Π²ΠΈΠ»Π΅ ΠΠ»ΠΎΠ΄Π° ΠΠ΅Π±ΠΈΡΠΈΡΠ°, Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·Π°ΠΎ ΠΈΠ·ΡΠ·Π΅ΡΠ½Π΅ ΠΊΠ»ΠΎΠ²Π½ΠΎΠ²ΡΠΊΠ΅ Π²Π΅ΡΡΠΈΠ½Π΅. Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²ΠΈ ΡΡ Π±ΠΈΠ»ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠ΅ Π΄ΠΈΠ½Π°ΠΌΠΈΡΠ½ΠΈ ΠΎΠ΄ Π‘Π΅Π½Π΅ΡΠΎΠ²ΠΈΡ , Π±ΡΠΎΡ Π³Π΅Π³ΠΎΠ²Π° Ρ ΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ ΡΠΌΠ°ΡΠ΅Π½, ΠΊΠ°ΠΊΠΎ Π±ΠΈ ΡΠ΅ Ρ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈΡΠΊΠΎΡΠΈΡΡΠΈΠΎ ΠΊΠΎΠΌΠΈΡΠ½ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅Π½ΡΠΈΡΠ°Π» ΡΠ²Π°ΠΊΠ΅ ΡΠΈΡΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅, ΡΠ°ΠΊΠΎ Π΄Π° ΡΡ ΡΡΠ΅Π½Π΅ Π·Π°Π²ΠΈΡΠΈΠ»Π΅ Π½Π΅ ΠΎΠ΄ ΡΠ°ΠΌΠΎΠ³ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠ°ΡΠ° ΡΠ°Π»Π΅, Π²Π΅Ρ ΠΎΠ΄ ΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΡΡΠΈΡΠ°ΡΠ°. Π£ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±ΠΎΠΌ ΡΠ΅ΠΊΠ²ΠΈΠ·ΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΠΊΠ°Π·Π°ΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΠΈΠΌΠ° Π²ΡΡ ΡΠ½ΡΠΊΠΈ ΠΎΡΠ΅ΡΠ°Ρ Π·Π° ΠΊΠΎΠΌΠΈΠΊΡ. ΠΠ°ΠΊΠΎ ΡΡ ΠΎΠ½ΠΈ Π±ΠΈΠ»ΠΈ Π½Π΅ΠΏΡΠ΅Π΄Π²ΠΈΠ΄ΠΈΠ²ΠΈ ΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΡΡ ΡΠ»ΡΠΆΠΈΠ»ΠΈ Π΄Π° ΡΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π½Π΅ΠΊΡ Π½Π΅ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡ, ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»ΡΡΠ°Ρ Ρ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° ΠΠ΅Π΄Π°Π½ ΡΡΡΡΡΠΎ (One A.M., 1916) ΠΈ ΠΠ°Π»Π°Π³Π°ΠΎΠ½ΠΈΡΠ° (The Pawnshop, 1916) Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠΈΡΡΠΈΠΎ ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΊΠ°ΡΠ°ΠΊΡΠ΅ΡΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΠΈΠ·ΡΠ°ΠΆΠ°Π²Π°ΡΠ° ΡΠ½ΡΡΡΠ°ΡΡΠΈΡ ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ°, ΡΠΈΠΌΠ΅ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠ΄ΡΠ±ΡΠΈΠ²Π°ΠΎ ΠΏΠΎΠ²ΡΡΠΈΠ½ΡΠΊΡ ΠΊΠΎΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΡ. ΠΠΏΠ°ΠΊ, ΠΊΡΡΡΠ½Ρ ΡΠ»ΠΎΠ³Ρ Ρ ΡΡΠΏΠ΅Ρ Ρ ΡΠ²ΠΈΡ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²Π° ΠΈΠΌΠ°Π»Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΈΠ½ΡΠ΅Π»ΠΈΠ³Π΅Π½ΡΠ½Π° ΠΈ Π³ΡΠ°ΡΠΈΠΎΠ·Π½Π° Π³Π»ΡΠΌΠ°. ΠΡΠΎΠ½ΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΡΡΠΎ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΠ»ΠΎΠ² Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎΠ³ ΡΠΈΠ»ΠΌΠ° Π₯Π»Π΅Π± ΡΠ²Π°Π³Π΄Π°ΡΡΠΈ (Making a Living, 1914) Π±ΡΠ΄ΡΡΠΈ Π΄Π° ΡΡ ΠΌΡ ΠΏΠΎΠΏΡΠ»Π°ΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ° Π½Π΅Π·Π°Π²ΠΈΡΠ½ΠΎΡΡ Π½Π°Π³Π»ΠΎ ΡΠ°ΡΠ»Π΅ ΡΠ° ΡΠ²Π°ΠΊΠΈΠΌ Π½ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΎΠΌ ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΎΠ΄ ΠΎΡΠ½ΠΈΠ²Π°ΡΠ° ΡΠΈΡΡΠ΅ΠΌΠ° ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈΡ Π·Π²Π΅Π·Π΄Π°. ΠΠΎΡΡΠ΅Ρ ΠΡΡΠ΅Π° ΠΈΠ· 1917. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1915. ΠΠ°ΠΏΡΡΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΠΈΡΡΠΎΡΠ½ ΠΈ ΡΠ° ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ°Π½ΠΈΡΠΎΠΌ ΠΡΠ΅Π½Π΅Ρ ΠΏΠΎΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ³ΠΎΠ²ΠΎΡ ΠΎ ΡΠ½ΠΈΠΌΠ°ΡΡ ΡΠ΅ΡΡΠ½Π°Π΅ΡΡ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²Π° Π·Π° ΡΡΠΌΡ ΠΎΠ΄ 1250 Π΄ΠΎΠ»Π°ΡΠ° Π½Π΅Π΄Π΅ΡΠ½ΠΎ. Π’Ρ ΡΠ΅ Π·Π°ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ ΡΠ°ΡΠ°Π΄ΡΡ ΡΠ° ΡΠ½ΠΈΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠ΅ΠΌ Π ΠΎΠ»ΠΈΡΠ΅ΠΌ Π’ΠΎΡΠ΅ΡΠΎΠΌ (Rolie Totheroh), Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠΎΠΌ ΠΠ΄Π½ΠΎΠΌ ΠΠ΅ΡΠ²Π°ΡΠ°Π½Ρ (Edna Purviance) ΠΈ ΠΡΠΈΠΊΠΎΠΌ ΠΠ΅ΠΌΠ±Π΅Π»ΠΎΠΌ (Eric Campbell), ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ Ρ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅Π΄ΠΎΠ²Π½ΠΎ Π³Π»ΡΠΌΠΈΠ»ΠΈ Π³Π»Π°Π²Π½ΠΈ ΠΆΠ΅Π½ΡΠΊΠΈ Π»ΠΈΠΊ, ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ½ΠΎ Π³Π»Π°Π²Π½ΠΎΠ³ Π½Π΅ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΠ°. Π£ ΡΠΈΠ»ΠΌΡ Π¨Π°ΡΠ»ΠΎ Π³ΡΠΎΡ (The Count, 1916) ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΡΡΡΡ ΠΠ΅ΠΌΠ±Π΅Π» ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π³Π»ΡΠΌΠΈΠΎ Π½Π΅ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΠ° Ρ ΡΠ΅Π΄Π°Π½Π°Π΅ΡΡ Π½Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡ ΠΊΡΠ°ΡΠΊΠΎΠΌΠ΅ΡΡΠ°ΠΆΠ½ΠΈΡ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²Π° ΠΈ ΠΠ΄Π½Π° ΠΠ΅ΡΠ²Π°ΡΠ°Π½Ρ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π³Π»ΡΠΌΠΈΠ»Π° ΡΠ»ΠΎΠ³Ρ ΠΈΠ΄Π΅Π°Π»Π½Π΅ ΠΆΠ΅Π½Π΅ Ρ Π²Π΅ΡΠΈΠ½ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²Π° ΠΎΠ΄ 1915. Π΄ΠΎ 1923. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1916. ΠΏΡΠ΅ΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΡΡΡΡΠ°Π», Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΡΠ½ΠΈΠΌΠΈΠΎ Π΄Π²Π°Π½Π°Π΅ΡΡ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²Π° Π·Π° ΠΏΠ»Π°ΡΡ ΠΎΠ΄ 10.000 Π΄ΠΎΠ»Π°ΡΠ° Π½Π΅Π΄Π΅ΡΠ½ΠΎ. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1918. ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ° ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ°Π½ΠΈΡΠΎΠΌ Π€ΡΡΡ Π½Π΅ΡΠ½Π°Π» (First National) ΡΠ³ΠΎΠ²ΠΎΡ ΠΎΠ΄ ΠΌΠΈΠ»ΠΈΠΎΠ½ Π΄ΠΎΠ»Π°ΡΠ° Π·Π° ΠΏΡΠΎΠ΄ΡΠΊΡΠΈΡΡ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΎΡΠ°ΠΌ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²Π°, ΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ (The Kid, 1921) Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ² ΠΏΡΠ²ΠΈ Π΄ΡΠ³ΠΎΠΌΠ΅ΡΡΠ°ΠΆΠ½ΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌ. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Ρ Π΄Π°Π½Π° ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ²ΠΈΠ΄ ΠΡΠΈΡΠΈΡΠΎΠΌ, ΠΠ΅ΡΠΈ ΠΠΈΠΊΡΠΎΡΠ΄ ΠΈ ΠΠ°Π³Π»Π°Ρ Π€Π΅ΡΠ±Π°Π½ΠΊΡΠΎΠΌ (Douglas Fairbanks) ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ°Π½ΠΈΡΡ ΠΡΠ½Π°ΡΡΠ΅Π΄ ΠΡΡΠΈΡΡΡ (United Artists), Π·Π° ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΡΠ½ΠΈΠΌΠΈΠΎ ΡΠ²Π΅ Π½Π°ΡΠ΅Π΄Π½Π΅ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²Π΅, ΠΏΠΎΡΠ΅Π²ΡΠΈ ΠΎΠ΄ ΠΠ°ΡΠΈΠΆΠ°Π½ΠΊΠ΅ (A Woman of Paris, 1923). Π£ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΡΠ°Π΄Ρ ΡΡ ΠΏΠΎΡΠ΅Π»ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ°Π²ΡΠ°ΡΡ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄ΠΈ Π½Π΅Π°ΠΊΡΠΈΠ²Π½ΠΎΡΡΠΈ, ΠΌΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΠ»Π°ΡΠ½Π° Π³ΡΠΎΠ·Π½ΠΈΡΠ° (The Gold Rush, 1925), Π‘Π²Π΅ΡΠ»Π° Π²Π΅Π»Π΅Π³ΡΠ°Π΄Π° (City Lights, 1931) ΠΈ ΠΠΎΠ΄Π΅ΡΠ½Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π° (Modern Times, 1936) ΡΠΏΠ°Π΄Π°ΡΡ Ρ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ Π½Π°ΡΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²Π΅. Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΡΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½Π΅ 1920-ΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΠΆΡΠ΄ΠΈ Π·Π° ΠΈΠ½ΡΠ΅Π»Π΅ΠΊΡΡΠ°Π»Π½ΠΈΠΌ ΠΏΡΠΈΠ·Π½Π°ΡΠ΅ΠΌ. ΠΠ° ΡΠΈΠ»ΠΌ ΠΠΎΠ΄Π΅ΡΠ½Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π° Π·Π½Π°ΡΠ½ΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠΈΠ»ΠΌ ΠΠ°ΡΡΠ΅ Π½Π°ΠΌ ΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΠ΄Ρ (1931) Π Π΅Π½Π΅ ΠΠ»Π΅ΡΠ°. Π’Π°Ρ ΡΠΈΠ»ΠΌ Π΄ΡΠ³ΡΡΠ΅ ΠΈ ΡΠΎΠ²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΠΎΠ½Π°ΡΠ½ΠΎΠΌ ΡΠΈΠ»ΠΌΡ Π·Π±ΠΎΠ³ ΡΠ΅Π³Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π·Π°Π±ΡΠ°ΡΠ΅Π½ Ρ ΠΡΠ°Π»ΠΈΡΠΈ ΠΈ ΠΠ΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΎΡ. Π₯ΠΈΡΠ»Π΅Ρ ΠΈ ΠΡΡΠΎΠ»ΠΈΠ½ΠΈ ΡΡ ΡΠΈΠ»ΠΌ ΠΎΡΠ΅Π½ΠΈΠ»ΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΊΠΎΠΌΡΠ½ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΡ ΠΏΡΠΎΠΏΠ°Π³Π°Π½Π΄Ρ. Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΠΎΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΎ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠΌ ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΈ Π΄ΠΈΠΊΡΠ°ΡΠΎΡ (The Great Dictator, 1940). ΠΠΈΠΊΡΠ°ΡΠΎΡ Π§Π°ΡΠ»ΠΈ ΠΠΎΠΏΡΠ»Π°ΡΠ½ΠΎΡΡ Π»ΠΈΠΊΠ° ΡΠΊΠΈΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΠΎΠΏΠ°Π΄Π°Π»Π°, Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ°ΠΎ ΡΠ²Π΅ Π²ΠΈΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎΡΠ²Π΅ΡΡΠ°Π½, ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Ρ ΠΈΠ·ΡΠ°ΠΆΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΈ ΡΠΏΠΎΠ½ΡΠ°Π½ΠΎΡΡ Π·Π°ΠΌΠ΅Π½ΠΈΠ»Π΅ ΡΡ ΠΏΡΠ΅ΡΠ΅Π½ΡΠΈΠΎΠ·Π½ΠΎΡΡ ΠΈ ΡΠ΅Π½ΡΠΈΠΌΠ΅Π½ΡΠ°Π»Π½ΠΎΡΡ. ΠΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ ΡΠ° Π»Π°ΠΊΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠΌΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΡΡΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈ Π΄ΠΈΠ½Π°ΠΌΠΈΠΊΡ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΊΠ°ΠΌΠ΅ΡΠ΅ ΠΈ Π³Π»ΡΠΌΡΠ° Π°Π»ΠΈ ΡΡ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΠΌΠ΅ΡΠΎΠ΄Π΅ Π±ΠΈΠ»Π΅ Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΠΊΠΎΠ½Π²Π΅Π½ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Π΅. ΠΠ»Π°ΡΠΊΠ° ΠΌΠΎΠ½ΡΠ°ΠΆΠ° Π½ΠΈΠΊΠ°Π΄Π° Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π²ΡΠ°ΡΠ°Π»Π° ΠΏΠ°ΠΆΡΡ ΡΠ° ΡΠ°Π΄ΡΠ΅. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ² ΠΈΠ·Π±ΠΎΡ ΠΌΠ΅ΠΊΠΎΠ³ ΠΎΡΠ²Π΅ΡΡΠ΅ΡΠ°, ΠΏΠ°ΠΆΡΠΈΠ²ΠΎ ΠΎΡΠΌΠΈΡΡΠ΅Π½ΠΈΡ ΡΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°, ΠΎΠΏΡΡΠ΅Π³ ΠΏΠ»Π°Π½Π° ΠΈ ΠΊΠ°Π΄ΡΠ°-ΡΠ΅ΠΊΠ²Π΅Π½ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π°Π²Π°ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ΅Ρ Π½ΠΈΠΊΡ ΡΠ²ΡΡΡΠΎ ΡΠΊΠΎΡΠ΅ΡΠ΅Π½Ρ Ρ ΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠΈΡΠ½ΠΎΡ ΡΡΠ°Π΄ΠΈΡΠΈΡΠΈ. Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΡΠ½ΠΈΠΌΠ°ΠΎ Π½Π΅ΠΌΠ΅ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²Π΅ Π΄ΠΎ 1940. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠΏΠ°ΠΊ, ΠΎΠ³ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ΅Π½ΠΎΡΡ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ΠΎΠ²Π΅ ΡΠ΅ΠΆΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΠΊΠΈΠ½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΡΠΊΠ΅ ΠΈΠ½ΡΠ΅Π»ΠΈΠ³Π΅Π½ΡΠΈΡΠ΅ Π΄ΠΎΡΠ»Π° ΡΠ΅ Π΄ΠΎ ΠΈΠ·ΡΠ°ΠΆΠ°ΡΠ° Ρ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΈΠΌ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° (talkies) ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΡ, ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½ΡΡΠΈ, ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΈ Π΄ΠΈΠΊΡΠ°ΡΠΎΡ, ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ½ ΠΠ΅ΡΠ΄Ρ (Monsieur Verdoux, 1947), Π‘Π²Π΅ΡΠ»ΠΎΡΡΠΈ ΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠ½ΠΈΡΠ΅ (Limelight, 1952), ΠΡΠ°Ρ Ρ ΠΡΡΠΎΡΠΊΡ (A King in New York, 1957) ΠΈ ΠΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΈΠ· Π₯ΠΎΠ½Π³ ΠΠΎΠ½Π³Π° (The Countess from Hong Kong, 1966). Π§Π°ΡΠ»ΠΈ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ Π½Π° ΡΠ΅ΡΠ°Π»ΠΈΡΡΡ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΈΡ ΠΠ°ΠΊΠΎ Π»ΠΈΡΠ½ΠΎ Π½ΠΈΠΊΠ°Π΄Π° Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΠΎ ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΊΠΈ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΊΠ°Π»ΠΈΠ·Π°ΠΌ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΊΠ°ΠΊΠ²Π΅ Π±ΠΎΡΠ΅, ΡΠ΅Π³ΠΎΠ² ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈ ΠΎΠΏΡΡ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ²ΠΎΡΠ°Π½ Π΄Π° Ρ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ΅Π°ΠΊΡΠΈΠΎΠ½Π°ΡΠ½Π΅ Ρ ΠΈΡΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅ 1950-ΠΈΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° Π·Π±ΠΎΠ³ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΡ Π»Π΅Π²ΠΈΡΠ°ΡΡΠΊΠΈΡ ΡΠ±Π΅ΡΠ΅ΡΠ° ΠΏΠΎΡΡΠ°Π½Π΅ ΡΠ΅Π΄Π½Π° ΠΎΠ΄ ΠΆΡΡΠ°Π²Π° ΡΠ΅Π½Π°ΡΠΎΡΠ° ΠΠ°ΠΊΠ°ΡΡΠΈΡΠ°. ΠΡΠΌΠ΅Π²Π°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΌΠ½ΠΎΠ³Π΅ Π°ΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅. ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠΏΡΡΠΆΠ΅Π½ Π·Π° ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΈΠ΄Π΅ΡΠ΅ ΠΊΠΎΠΌΡΠ½ΠΈΠ·ΠΌΠ°, ΠΏΠ° ΠΌΡ ΡΠ΅ Π·Π±ΠΎΠ³ ΡΠΎΠ³Π° ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠ΅Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° Π±ΠΈΠΎ Π·Π°Π±ΡΠ°ΡΠ΅Π½ ΠΏΠΎΠ²ΡΠ°ΡΠ°ΠΊ ΠΈΠ· ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠ΅ Ρ ΠΠΌΠ΅ΡΠΈΠΊΡ. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ² ΡΠΈΠ»ΠΌ βΠΡΠ°Ρ Ρ ΠΡΡΠΎΡΠΊΡβ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π·Π°Π±ΡΠ°ΡΠ΅Π½ Ρ ΠΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΈ Π΄ΠΎ 1973. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ (Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 15 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°). ΠΠ°ΠΏΡΡΡΠΈΠ²ΡΠΈ Π‘ΡΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅Π½Π΅ ΠΡΠΆΠ°Π²Π΅, Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 1952. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ Ρ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠΈ, ΡΠ³Π»Π°Π²Π½ΠΎΠΌ Ρ Π¨Π²Π°ΡΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΡ. Π£ ΡΠΎΠΌ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ ΡΠ΅ ΠΎΡΡΠ²Π°ΡΠΈΠΎ ΠΌΠ°Π»ΠΈ Π±ΡΠΎΡ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΡ Π·Π°ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈ. Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΡΡΠ° Π±ΡΠΈΠ½ΡΠΎ ΠΎ ΡΠ²ΠΎΠΌ Π·Π΄ΡΠ°Π²ΡΡ. Π Π΅Π΄ΠΎΠ²Π½ΠΎ ΡΠ΅ Π±Π°Π²ΠΈΠΎ ΡΠΏΠΎΡΡΠΎΠΌ, ΠΏΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π½ΠΎ Ρ ΡΠ°Π½ΠΈΠΎ, ΠΌΠ°Π»ΠΎ ΠΏΡΡΠΈΠΎ ΠΈ ΡΠ΅ΡΠΊΠΎ ΠΏΠΈΠΎ. ΠΠ° ΠΈΠΏΠ°ΠΊ, ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ Π·Π΄ΡΠ°Π²ΡΠ΅ ΡΠ΅ Π·Π½Π°ΡΠ½ΠΎ ΠΏΠΎΠ³ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΎ Π½Π°ΠΊΠΎΠ½ Π·Π°Π²ΡΡΠ΅ΡΠΊΠ° ΡΠΈΠ»ΠΌΠ°, βΠΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΈΠ· Π₯ΠΎΠ½Π³ΠΊΠΎΠ½Π³Π°β, ΠΊΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΡΠ΅Π·Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ . ΠΠΏΠ°ΠΊ, Ρ Π‘ΡΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅Π½Π΅ ΠΡΠΆΠ°Π²Π΅ ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΎ 1973. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ Π½Π°Π³ΡΠ°ΡΠ΅Π½ ΠΡΠΊΠ°ΡΠΎΠΌ Π·Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ½ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1975, Π±ΡΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° ΠΊΡΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΠ»ΠΈΠ·Π°Π±Π΅ΡΠ° II Π΄ΠΎΠ΄Π΅Π»ΠΈΠ»Π° ΠΌΡ ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ Π½Π°ΡΠ·Π°ΡΠ»ΡΠΆΠ½ΠΈΡΠΈΡ Π³ΡΠ°ΡΠ°Π½Π° Π·Π΅ΠΌΡΠ΅, ΡΠΈΠ½ Π²ΠΈΡΠ΅Π·Π°. Π§Π°ΡΠ»ΠΈ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°ΠΎ ΠΏΡΠ½ΠΎ ΡΡΠ±Π°Π²Π½ΠΈΡ Π²Π΅Π·Π° ΠΈ Π°ΡΠ΅ΡΠ°, ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΈ Π±ΡΠ°ΠΊΠ° ΠΈ Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΠΎΡΠΎ Π΄Π΅ΡΠ΅, ΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ°Π»Π΄ΠΈΠ½ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ Π½Π°ΡΡΡΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠ° ΠΈ ΡΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ Π³Π»ΡΠΌΠΈΡΠ°. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΡΡΠΏΡΡΠ³Π΅ Π±ΠΈΠ»Π΅ ΡΡ ΠΈ ΠΏΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 30 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΌΠ»Π°ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΡΠ΅Π³Π°, Π·Π±ΠΎΠ³ ΡΠ΅Π³Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΊΡΠΈΡΠΈΠΊΠΎΠ²Π°Π½ Ρ ΡΠ°Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ. Π‘ΠΌΡΡ[ΡΡΠ΅Π΄ΠΈ | ΡΡΠ΅Π΄ΠΈ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡ] ΠΡΠΎΠ± Π§Π°ΡΠ»ΠΈΡΠ° Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½Π° Π£ΠΌΡΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ½Ρ Π½Π° ΠΠΎΠΆΠΈΡ 25. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1977. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ ΠΠΎΡΠ·ΠΈΡΡ-ΡΠΈΡ-ΠΠ΅Π²ΠΈΡΡ Ρ Π¨Π²Π°ΡΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΡ, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠ²Π΅ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠΈΡ 20 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°. ΠΠ°ΡΠ»Π΅ΡΠ΅[ΡΡΠ΅Π΄ΠΈ | ΡΡΠ΅Π΄ΠΈ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡ] Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΠΊΠ°ΠΎ βΠ‘ΠΊΠΈΡΠ½ΠΈΡΠ°β 1915. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΊΠΈΠ½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΡΠΊΠ° βΠ½Π°ΡΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·Π°Π»Π½ΠΈΡΠ° ΠΈΠΊΠΎΠ½Π°β [4] ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1998, ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈ ΠΊΡΠΈΡΠΈΡΠ°Ρ ΠΠ½Π΄ΡΡ Π‘Π°ΡΠΈΡ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΊΠ°ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ βΠ²Π΅ΡΠΎΠ²Π°ΡΠ½ΠΎ Π½Π°ΡΠ²Π°ΠΆΠ½ΠΈΡΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΊΠΎΡΠ΅Π³ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²Π΅Π»Π° ΠΊΠΈΠ½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°, ΡΠ²Π°ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅Π½ Π½Π°ΡΠΈΠ·ΡΠ·Π΅ΡΠ½ΠΈΡΠΈ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ°Ρ ΠΈ Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π°ΡΠ½ΠΎ ΡΠΎΡ ΡΠ²Π΅ΠΊ ΡΠ΅Π½Π° Π½Π°ΡΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·Π°Π»Π½ΠΈΡΠ° ΠΈΠΊΠΎΠ½Π°β.[4] Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½Π° ΡΠ΅ ΠΡΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈ ΠΈΠ½ΡΡΠΈΡΡΡ ΠΎΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ βΠ½Π°Π΄Π²ΠΈΡΡΡΡΡΡ ΡΠΈΠ³ΡΡΡ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ΅β, ΠΈ ΠΎΠ½ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΠΊΡΡΡΠ΅Π½ Ρ Π’Π°ΡΠΌ ΡΠ°ΡΠΎΠΏΠΈΡΠΎΠ² ΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΊ β100 ΠΠ°ΡΠ²Π°ΠΆΠ½ΠΈΡΠΈΡ ΡΡΠ΄ΠΈ 20. Π²Π΅ΠΊΠ°β Π·Π±ΠΎΠ³ βΡΠΌΠ΅Ρ Π° [ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΎΠ½ Π΄ΠΎΠ½Π΅ΠΎ] ΠΌΠΈΠ»ΠΈΠΎΠ½ΠΈΠΌΠ°β ΠΈ Π·Π±ΠΎΠ³ ΡΠΎΠ³Π° ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠ½ βΠ²ΠΈΡΠ΅ ΠΈΠ»ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠ΅ ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠΎ Π³Π»ΠΎΠ±Π°Π»Π½Ρ ΠΏΡΠ΅ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΡΠΈΠ²ΠΎΡΡ ΠΈ ΠΏΠΎΠΌΠΎΠ³Π°ΠΎ ΠΏΡΠ΅ΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΡ ΠΈΠ½Π΄ΡΡΡΡΠΈΡΠ΅ Ρ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡβ.[5][6] Π‘Π»ΠΈΠΊΠ° Π’ΡΠ°ΠΌΠΏΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π»Π° Π΄Π΅ΠΎ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ½Π΅ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅; ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° Π‘ΠΈΠΌΠΎΠ½Ρ ΠΠΎΠ²ΠΈΡΡ, ΡΠ°Ρ Π»ΠΈΠΊ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΡΠΈΠ² ΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ Π½ΠΈΠΊΠ°Π΄ Π½ΠΈΡΡ Π²ΠΈΠ΄Π΅Π»ΠΈ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠΎΠ½ ΡΠΈΠ»ΠΌ, ΠΈ Π½Π° ΠΌΠ΅ΡΡΠΈΠΌΠ° Π³Π΄Π΅ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²ΠΈ Π½ΠΈΠΊΠ°Π΄Π° Π½ΠΈΡΡ ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π·Π°Π½ΠΈ.[7][8] ΠΡΠΈΡΠΈΡΠ°Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ½Π°ΡΠ΄ ΠΠ°Π»ΡΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΎ βΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΎΡβ ΠΈ βΠ½Π΅ΠΈΠ·Π±ΡΠΈΡΠΈΠ²ΠΎΡβ ΠΏΡΠΈΡΠΎΠ΄ΠΈ Π’ΡΠ°ΠΌΠΏΠ°, ΠΈ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈΠΎ Π΄Π° Π½ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ Π΄ΡΡΠ³ΠΈ ΠΊΠΎΠΌΠΈΡΠ°Ρ Π½ΠΈΡΠ΅ Π΄ΠΎΡΠ΅Π³Π°ΠΎ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ² βΠ³Π»ΠΎΠ±Π°Π»Π½ΠΈ ΡΡΠΈΡΠ°Ρβ.[9] Π₯Π²Π°Π»Π΅ΡΠΈ ΠΊΠ°ΡΠ°ΠΊΡΠ΅Ρ, Π ΠΈΡΠ°ΡΠ΄ Π¨ΠΈΠΊΠ΅Π» ΡΡΠ³Π΅ΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π° Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²ΠΈ ΡΠ° Π’ΡΠ°ΠΌΠΏΠΎΠΌ ΡΠ°Π΄ΡΠΆΠ΅ βΠ½Π°ΡΠ΅Π»ΠΎΠΊΠ²Π΅Π½ΡΠ½ΠΈΡΠ΅, Π±ΠΎΠ³Π°ΡΠΎ ΠΊΠΎΠΌΠΈΡΠ½Π΅ ΠΈΠ·ΡΠ°Π·Π΅ ΡΡΠ΄ΡΠΊΠΎΠ³ Π΄ΡΡ Π°β Ρ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΠ°.[10] ΠΠ΅ΠΌΠΎΡΠ°Π±ΠΈΠ»ΠΈΡΠ° Π²Π΅Π·Π°Π½Π° Π·Π° ΠΎΠ²Π°Ρ Π»ΠΈΠΊ ΡΠΎΡ ΡΠ²Π΅ΠΊ Π΄ΠΎΠ½ΠΎΡΠΈ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠ΅ ΡΡΠΌΠ΅ Π½Π° Π°ΡΠΊΡΠΈΡΠ°ΠΌΠ°: 2006. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΡ ΠΏΠΎΠ»ΡΡΠΈΠ»ΠΈΠ½Π΄Π°Ρ ΠΈ Π±Π°ΠΌΠ±ΡΡΠ½ΠΈ ΡΡΠ°ΠΏ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ Π΄Π΅ΠΎ Π’ΡΠ°ΠΌΠΏΠΎΠ²ΠΎΠ³ ΠΊΠΎΡΡΠΈΠΌΠ° ΠΏΡΠΎΠ΄Π°ΡΠΈ Π·Π° 140.000 Π°ΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΊΠΈΡ Π΄ΠΎΠ»Π°ΡΠ° Π½Π° Π°ΡΠΊΡΠΈΡΠΈ Ρ ΠΠΎΡ ΠΠ½ΡΠ΅Π»Π΅ΡΡ.[11] ΠΠ°ΠΎ ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈ ΡΡΠ°ΡΠ°Π»Π°Ρ, Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ° ΠΏΠΈΠΎΠ½ΠΈΡΠΎΠΌ ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ Π½Π°ΡΡΡΠΈΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠΈΡ ΡΠΈΠ³ΡΡΠ° ΡΠ°Π½ΠΎΠ³ 20. Π²Π΅ΠΊΠ°.[12] ΠΠ΅ΠΌΡ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΠΏΡΠΈΠΏΠΈΡΡΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ»ΡΠ³Π° ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ ΠΎΠ΄ ΠΏΡΠ²ΠΈΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° ΠΎΠ²ΠΎΠ³ ΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΡΠΌΠ°.[13] Π€ΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°Ρ ΠΠ°ΡΠΊ ΠΠ°Π·ΠΈΠ½Ρ ΡΠ΅ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ βΠΏΡΠΎΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΎ Π½Π΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΠ»ΠΈΠΊΠ΅ Π±ΠΈΠΎΡΠΊΠΎΠΏΠ°, Π½Π΅Π³ΠΎ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Ρ ΡΠΎΡΠΈΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΡ ΠΈ Π³ΡΠ°ΠΌΠ°ΡΠΈΠΊΡβ ΠΈ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅Π΄Π½Π°ΠΊΠΎ Π²Π°ΠΆΠ°Π½ Π·Π° ΡΠ°Π·Π²ΠΎΡ ΠΊΠΎΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΆΠ°Π½ΡΠ°, ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ²ΠΈΠ΄ Π. ΠΡΠΈΡΠΈΡ Π±ΠΈΠΎ Π·Π° Π΄ΡΠ°ΠΌΡ.[14] ΠΠ½ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΏΡΠ²ΠΈ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠΏΡΠ»Π°ΡΠΈΡΠ°ΠΎ Π΄ΡΠ³ΠΎΠΌΠ΅ΡΡΠ°ΠΆΠ½Ρ ΠΊΠΎΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΡ ΠΈ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΡΡΠΏΠΎΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ΠΌΠΏΠΎ Π°ΠΊΡΠΈΡΠ΅, Π΄Π°ΡΡΡΠΈ ΡΠΎΡ ΠΎΠ·Π±ΠΈΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΈΠ»Π½ΠΎΡΡ.[15][16] ΠΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ² ΡΠ°Π΄ ΡΠ³Π»Π°Π²Π½ΠΎΠΌ ΠΊΠ»Π°ΡΠΈΡΠΈΠΊΡΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠ½Π΅Π±Π΅ΡΠ½Π° ΠΊΠΎΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠ°, Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ΠΎΠ²Π° Π΄ΡΠ°ΠΌΠ° A Woman of Paris (1923) ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°Π»Π° Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈ ΡΡΠΈΡΠ°Ρ Π½Π° ΡΠΈΠ»ΠΌ ΠΡΠ½ΡΡΠ° ΠΡΠ±ΠΈΡΠ° The Marriage Circle (1924) ΠΈ ΡΡΠΎΠ³Π° ΡΠ΅ ΠΈΠ³ΡΠ°Π»Π° ΡΠ»ΠΎΠ³Ρ Ρ ΡΠ°Π·Π²ΠΎΡΡ βΡΠΎΡΠΈΡΡΠΈΡΠΈΡΠ°Π½Π΅ ΠΊΠΎΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅β.[17] ΠΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΠ΅ΡΠ²ΠΈΠ΄Ρ Π ΠΎΠ±ΠΈΠ½ΡΠΎΠ½Ρ, Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈ ΠΈΠ·ΡΠΌΠΈ ΡΡ βΠ±ΡΠ·ΠΎ Π°ΡΠΈΠΌΠΈΠ»ΠΈΡΠ°Π½ΠΈ ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π»ΠΈ Π΄Π΅ΠΎ ΡΠΎΠ±ΠΈΡΠ°ΡΠ΅Π½Π΅ ΠΏΡΠ°ΠΊΡΠ΅ ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΎΠ³ Π·Π°Π½Π°ΡΠ°β.[18] Π€ΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΠΎΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠΈ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄Π΅ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½Π° ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠΈΡΠ°Ρ ΠΎΠ±ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΡ Π€Π΅Π΄Π΅ΡΠΈΠΊΠ° Π€Π΅Π»ΠΈΠ½ΠΈΡΠ° (ΠΊΠΎΡΠΈ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π° Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½Π° βΠ½Π΅ΠΊΠΎΠΌ Π²ΡΡΡΠΎΠΌ ΠΠ΄Π°ΠΌΠ°, ΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΠ³Π° ΡΠΌΠΎ ΡΠ²ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΊΠ»ΠΈβ), ΠΠ°ΠΊΠ° Π’Π°ΡΠΈΡΠ° (βΠΠ΅Π· ΡΠ΅Π³Π° ΡΠ° Π½ΠΈΠΊΠ°Π΄ Π½Π΅ Π±ΠΈΡ Π½Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠΈΠ»ΠΌβ), Π Π΅Π½Π΅ ΠΠ»Π΅ΡΠ° (βΠΠ½ ΡΠ΅ ΠΈΠ½ΡΠΏΠΈΡΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΏΡΠ°ΠΊΡΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΠ²Π°ΠΊΠΎΠ³ ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΎΠ³ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΠΎΡΠ°β), ΠΠ°ΡΠΊΠ»Π° ΠΠ°ΡΠ΅Π»Π°, ΠΠΈΠ»ΠΈ ΠΠ°ΡΠ»Π΄Π΅ΡΠ°, ΠΠΈΡΠΎΡΠΈΠ° Π΄Π΅ Π‘ΠΈΠΊΠ΅, ΠΈ Π ΠΈΡΠ°ΡΠ΄Π° ΠΡΠ΅Π½Π±ΠΎΡΠ°.[19][19][20][21][22][23][24] Π ΡΡΠΊΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°Ρ ΠΠ½Π΄ΡΠ΅Ρ Π’Π°ΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ Π²Π΅Π»ΠΈΡΠ°ΠΎ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½Π° ΠΊΠ°ΠΎ βΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½Ρ ΠΎΡΠΎΠ±Ρ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΡΡΠ»Π° Ρ ΠΊΠΈΠ½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΡΠΊΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡ Π±Π΅Π· ΠΈΠΌΠ°Π»ΠΎ ΡΡΠΌΡΠ΅. Π€ΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²ΠΈ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ½ ΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ Π·Π° ΡΠΎΠ±ΠΎΠΌ Π½ΠΈΠΊΠ°Π΄ Π½Π΅ ΠΌΠΎΠ³Ρ Π·Π°ΡΡΠ°ΡΠ΅ΡΠΈβ.[25] Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ½Π°ΠΆΠ½ΠΎ ΡΡΠΈΡΠ°ΠΎ Π½Π° ΡΠ°Π΄ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠΈΡ ΠΊΠΎΠΌΠΈΡΠ°ΡΠ°. ΠΠ°ΡΡΠ΅Π» ΠΠ°ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΠ·ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΈΠ½ΡΠΏΠΈΡΠΈΡΠ°Π½ Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠ°Π½Π΅ ΠΌΠ΅ΡΠΌ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ Π½Π°ΠΊΠΎΠ½ ΡΡΠΎ ΡΠ΅ Π³Π»Π΅Π΄Π°ΠΎ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½Π°, Π΄ΠΎΠΊ ΡΠ΅ Π³Π»ΡΠΌΠ°Ρ Π Π΅Ρ ΠΠ°ΠΏΡΡ Π±Π°Π·ΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ Π΅ΠΊΡΠ°Π½ΡΠΊΡ ΠΏΠ΅ΡΡΠΎΠ½Ρ Π½Π° Π’ΡΠ°ΠΌΠΏΡ.[16][22] ΠΠ°ΡΠΊ ΠΠΎΡΡΠΈΠ½Ρ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΊΡΠΎΠ²Π°ΠΎ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ΠΎΠ² ΡΡΠΈΠ» ΠΊΠΎΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅ Ρ ΡΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΊΠ°ΡΠ°ΠΊΡΠ΅ΡΡ ΠΠ΅ΡΡΠ΅ Π₯ΡΠ»ΠΎΡ ΠΈ ΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΊΠ°ΡΠ°ΠΊΡΠ΅ΡΡ Π’ΠΎΡΠΎ.[22] Π£ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌ ΠΏΠΎΡΠΈΠΌΠ°, Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠΏΡΠΈΠ½Π΅ΠΎ ΠΈΠ½ΡΠΏΠΈΡΠ°ΡΠΈΡΠΈ ΡΡΡΠ°Π½ΠΈΡ Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π° ΠΌΠ°ΡΠ°ΠΊ Π€Π΅Π»ΠΈΠΊΡ ΠΈ ΠΠΈΠΊΠΈ ΠΠ°ΡΡ, ΠΈ ΡΡΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π° Π΄Π°Π΄Π°ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈ ΠΏΠΎΠΊΡΠ΅Ρ.[26][27][28] ΠΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΎΠ΄ ΠΎΡΠ½ΠΈΠ²Π°ΡΠ° Π£ΡΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅Π½ΠΈΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°ΠΎ ΡΠ»ΠΎΠ³Ρ Ρ ΡΠ°Π·Π²ΠΎΡΡ ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠ΅ ΠΈΠ½Π΄ΡΡΡΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ΅ΡΠ°Π»Π΄ ΠΠ°ΡΡ ΡΠ΅ ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ Π΄Π° ΠΈΠ°ΠΊΠΎ Π£Π Π½ΠΈΠΊΠ°Π΄ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π»Π° ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ°Π½ΠΈΡΠ° ΡΠ° Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΏΠΎΠΏΡΡ ΡΠΈΡΠΌΠΈ ΠΠΠ ΠΈΠ»ΠΈ ΠΠ°ΡΠ°ΠΌΠ°ΡΠ½Ρ ΠΏΠΈΠΊΡΠ΅ΡΡ, ΠΈΠ΄Π΅ΡΠ° Π΄Π° ΡΠ΅ΠΆΠΈΡΠ΅ΡΠΈ ΠΌΠΎΠ³Ρ Π΄Π° ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²Π΅Π΄Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΠΎΠΏΡΡΠ²Π΅Π½Π΅ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²Π΅ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»Π° βΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΈΡΠΏΡΠ΅Π΄ ΡΠ²ΠΎΠ³ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°β.[29] Π£ 21. Π²Π΅ΠΊΡ, Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²Π° ΡΠ΅ ΡΠΎΡ ΡΠ²Π΅ΠΊ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ° ΠΊΠ»Π°ΡΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΌΠ΅ΡΡ Π½Π°ΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΌ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° ΠΈΠΊΠ°Π΄Π° Π½Π°ΠΏΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 2012. Sight & Sound ΠΈΡΡΡΠ°ΠΆΠΈΠ²Π°ΡΠ΅, ΠΊΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΠΊΠΎΠΌΠΏΠΈΠ»ΠΈΡΠ° ΠΏΡΠ²ΠΈΡ Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ Π³Π»Π°ΡΠΎΠ²Π° ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈΡ ΠΊΡΠΈΡΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΈ ΡΠ΅ΠΆΠΈΡΠ΅ΡΠ° Π΄Π° Π±ΠΈ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠ΅Π΄ΠΈΠ»ΠΈ Π½Π°ΡΠΏΡΠΈΠ·Π½Π°ΡΠΈΡΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²ΠΈ ΡΠ²Π°ΠΊΠ΅ Π³ΡΡΠΏΠ΅, ΠΏΠΎΠΊΠ°Π·Π°Π»ΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ City Lights ΡΠ°Π½Π³ΠΈΡΠ° ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΊΡΠΈΡΠΈΡΠ°ΡΠΈΠΌΠ° Ρ ΠΏΡΠ²ΠΈΡ 50, Modern Times Ρ ΠΏΡΠ²ΠΈΡ 100, Π° The Great Dictator ΠΈ The Gold Rush ΡΡ Π±ΠΈΠ»ΠΈ Ρ ΠΏΡΠ²ΠΈΡ 250.[30] ΠΡΠ²ΠΈΡ 100 ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²Π° ΠΏΠΎ Π³Π»Π°ΡΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ΠΆΠΈΡΠ΅ΡΠ° ΡΡ ΠΎΠ±ΡΡ Π²Π°ΡΠ°Π»ΠΈ Modern Times Π½Π° ΠΏΠΎΠ·ΠΈΡΠΈΡΠΈ 22, City Lights ΠΊΠ°ΠΎ 30-ΡΠΈ, ΠΈ The Gold Rush Π½Π° Π±ΡΠΎΡΡ 91.[31] Π‘Π²Π°ΠΊΠΎ ΠΎΠ΄ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΎΡΡΠ²Π°ΡΠ΅ΡΠ° ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠ»ΠΎ Π³Π»Π°Ρ.[32] ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 2007, ΠΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΊΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈ ΠΈΠ½ΡΡΠΈΡΡΡ ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΎΠ²Π°ΠΎ City Lights ΡΠ΅Π΄Π°Π½Π°Π΅ΡΡΠΈΠΌ Π½Π°ΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΌ Π°ΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠΌ ΡΠ²ΠΈΡ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°, Π΄ΠΎΠΊ ΡΡ The Gold Rush ΠΈ Modern Times ΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ²ΠΎ ΡΠ°Π½Π³ΠΈΡΠ°Π½ΠΈ Ρ ΠΏΡΠ²ΠΈΡ 100.[33] ΠΡΠΈΠ³Π΅ ΠΎ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½Ρ Π½Π°ΡΡΠ°Π²ΡΠ°ΡΡ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΡΠ»Π°ΡΠ½ΠΎ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΡ, ΠΈ ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠΏΡΠ»Π°ΡΠ½Π° ΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Π½Π°ΡΡΠ½ΠΈΠΊΠ° ΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈΡ Π°ΡΡ ΠΈΠ²ΠΈΡΡΠ°.[34] ΠΠΈΡΡΠ΅ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½Π° ΡΠΈΡΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΠ°, Π»ΠΎΡΠΈΡΠ°Π½Π΅ Ρ (ΡΠ»Π΅Π²Π° Π½Π°Π΄Π΅ΡΠ½ΠΎ) 1. Π’ΡΠ΅Π½ΡΠΈΠ½ΡΠΊΠ΅ Π’ΡΠ΅ΠΏΠ»ΠΈΡΠ΅, Π‘Π»ΠΎΠ²Π°ΡΠΊΠ°; 2. Π₯Π΅Π»ΠΌΠΆΠ°, ΠΠΎΡΡΠΊΠ°; 3. ΠΠΎΡΠ΅ΡΠ²ΠΈΠ», ΠΡΡΠΊΠ°; 4. ΠΠΎΠ½Π΄ΠΎΠ½, Π£ΡΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅Π½ΠΎ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΡΠ²ΠΎ; 5. Π₯Π°ΡΠ΄Π΅ΡΠ°Π±Π°Π΄ (ΠΠ½Π΄ΠΈΡΠ°); 6. ΠΠ»Π°ΡΠΈΠΎ, ΠΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°; 7. ΠΠ°ΡΡΠ΅Π»ΠΎΠ½Π°, Π¨ΠΏΠ°Π½ΠΈΡΠ°; 8. ΠΠ΅Π²Π΅, Π¨Π²Π°ΡΡΠ°ΡΡΠΊΠ° Π€ΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°[ΡΡΠ΅Π΄ΠΈ | ΡΡΠ΅Π΄ΠΈ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡ] ΠΠ°ΠΎ Π³Π»ΡΠΌΠ°Ρ[ΡΡΠ΅Π΄ΠΈ | ΡΡΠ΅Π΄ΠΈ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡ] Π£Π»ΠΎΠ³Π΅ Π§Π°ΡΠ»ΠΈ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠΈ Π½Π°Π·ΠΈΠ² ΠΠ·Π²ΠΎΡΠ½ΠΈ Π½Π°Π·ΠΈΠ² Π£Π»ΠΎΠ³Π° ΠΠ°ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½Π° 2003. The Chaplin Collection: Volume One 1967. ΠΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΈΠ· Π₯ΠΎΠ½Π³ΠΊΠΎΠ½Π³Π° A Countess From Hong Kong 1959. Girls Town 1958. High School Confidential! 1957. A King In New York 1954. Fangs Of The Wild 1954. Follow The Hunter 1947. Monsieur Verdoux 1940. ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΈ Π΄ΠΈΠΊΡΠ°ΡΠΎΡ The Great Dictator 1936. ΠΠΎΠ΄Π΅ΡΠ½Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π° Modern Times Π‘ΠΊΠΈΡΠ½ΠΈΡΠ° 1931. Π‘Π²Π΅ΡΠ»Π° Π²Π΅Π»Π΅Π³ΡΠ°Π΄Π° City Lights Π‘ΠΊΠΈΡΠ½ΠΈΡΠ° 1928. Show People 1925. ΠΠ»Π°ΡΠ½Π° Π³ΡΠΎΠ·Π½ΠΈΡΠ° The Gold Rush Π£ΡΠ°ΠΌΡΠ΅Π½ΠΈ ΡΡΠ°Π³Π°Ρ 1923. A Woman Of Paris 1923. A Woman Of Paris/Sunnyside 1921. ΠΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ The Kid Π‘ΠΊΠΈΡΠ½ΠΈΡΠ° ΠΠ°ΠΎ ΡΠ΅ΠΆΠΈΡΠ΅Ρ[ΡΡΠ΅Π΄ΠΈ | ΡΡΠ΅Π΄ΠΈ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡ] Π€ΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²ΠΈ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΆΠΈΡΠ°ΠΎ Π§Π°ΡΠ»ΠΈ Π§Π°ΠΏΠ»ΠΈΠ½ ΠΠΎΠ΄. Π‘ΡΠΏΡΠΊΠΈ Π½Π°Π·ΠΈΠ² ΠΡΠΈΠ³ΠΈΠ½Π°Π»Π½ΠΈ Π½Π°Π·ΠΈΠ² 1967. ΠΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΈΠ· Π₯ΠΎΠ½Π³ΠΊΠΎΠ½Π³Π° A Countess From Hong Kong 1958. The Chaplin Revue 1957. A King In New York 1952. Limelight 1947. Monsieur Verdoux 1940. ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΈ Π΄ΠΈΠΊΡΠ°ΡΠΎΡ The Great Dictator 1938. Charlie Chaplin Carnival 1938. Charlie Chaplin Cavalcade 1938. Charlie Chaplin Festival 1936. ΠΠΎΠ΄Π΅ΡΠ½Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π° Modern Times 1931. Π‘Π²Π΅ΡΠ»Π° Π²Π΅Π»Π΅Π³ΡΠ°Π΄Π° City Lights 1928. Π¦ΠΈΡΠΊΡΡ The Circus 1928. The Circus/A Day`s Pleasure 1925. ΠΠ»Π°ΡΠ½Π° Π³ΡΠΎΠ·Π½ΠΈΡΠ° The Gold Rush 1923. A Woman Of Paris 1923. A Woman Of Paris/Sunnyside 1921. The Idle Class 1921. ΠΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ The Kid 1921. The Kid/The Idle Class 1916. The Burlesque Of Carmen Filmovi Δarlija Δaplina
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
format: LP artist: BILJA KRSTIΔ (Biljana KrstiΔ), (Serbia, Yugoslavia) title: Loptom do zvezda release date: 1990 label, Cat. No. PGP RTB, 250112 style: pop, pop-rock, ballad PloΔa: M (5), omot: NM (5-). Perfektan primerak. Ovo je bio promo primerak, ali je neko odlepio promo PGP-ovu nalepnicu sa poleΔine omota i tu ga malo ogulio. Redak Biljin `sportski` album, koji je proΕ‘ao skoro sasvim enzapaΕΎeno. A1 Napred Smelo U Vek Novi A2 Zagonetka A3 Zvezde A4 Srce Na Plotu A5 Svi Zajedno Polazimo B1 Sportisti B2 Lopte B3 Igre I PriΔe B4 LetaΔi B5 Dva Su Veka Proletera B6 Mi Letimo ====================================================================== U prodajnom delu svoje kolekcije imam sledeΔe ploΔe Ε½ETVE, RANOG MRAZA, ΔORΔA BALAΕ EVIΔA i BILJE KRSTIΔ: I - Ε½ETVA: kompletna vinilna LP diskografija: 1) LP Ε½ETVA - `Vreme ΕΎetve` (1978, RTV Ljubljana) https://www.kupindo.com/Ploce/77173581_LP-ZETVA-Vreme-zetve-1978-NM-VG-ODLICNA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - II - Ε½ETVA: kompletna vinilna singl diskografija: 1) SP Ε½ETVA - `U razdeljak te ljubim / Srce mi je kao ratar` (1977, RTV Ljubljana) https://www.kupindo.com/Ploce/69584685_SP-ZETVA-U-razdeljak-te-ljubim-1977-1-press-ODLICNA https://www.kupindo.com/Ploce/74501573_SP-ZETVA-U-razdeljak-te-ljubim-1977-1-press-NM-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/72327241_SP-ZETVA-U-razdeljak-te-ljubim-1977-1-pres-odlicna https://www.kupindo.com/Ploce/76572201_SP-ZETVA-U-razdeljak-te-ljubim-1977-VG-1-pressing https://www.kupindo.com/Ploce/69584693_SP-ZETVA-U-razdeljak-te-ljubim-1977-1-press-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/74501597_SP-ZETVA-U-razdeljak-te-ljubim-1977-1-pressing-VG https://www.kupindo.com/Ploce/74922117_SP-ZETVA-U-razdeljak-te-ljubim-1977-1-press-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/69584701_SP-ZETVA-U-razdeljak-te-ljubim-1977-1-press-G-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/76572217_SP-ZETVA-U-razdeljak-te-ljubim-2-press-vrlo-dobra https://www.kupindo.com/Ploce/71455177_SP-ZETVA-U-razdeljak-te-ljubim-1977-2-press-VG-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/74501621_SP-ZETVA-U-razdeljak-te-ljubim-1977-3-press-NM-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/70156157_SP-ZETVA-U-razdeljak-te-ljubim-1977-3-press-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/74922133_SP-ZETVA-U-razdeljak-te-ljubim-1977-3-pres-VG-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/71455281_SP-ZETVA-U-razdeljak-te-ljubim-1977-3-press-VG-G- https://www.kupindo.com/Ploce/69584657_SP-ZETVA-U-razdeljak-te-ljubim-1977-3-press-VG-G- https://www.kupindo.com/Ploce/67174029_SP-ZETVA-U-razdeljak-te-ljubim-1977-3-pressing 2) SP Ε½ETVA - `Gospoice al` ste Ε‘ik / Tajna` (1978, RTV Ljubljana) https://www.kupindo.com/Ploce/73288889_SP-ZETVA-Gospoice-al-ste-sik-1978-ODLICNA https://www.kupindo.com/Ploce/71452641_SP-ZETVA-Gospoice-al-ste-sik-1978-VG-VG https://www.kupindo.com/Ploce/69584645_SP-ZETVA-Gospoice-al-ste-sik-1978-VG-NM https://www.kupindo.com/Ploce/70156133_SP-ZETVA-Gospoice-al-ste-sik-1978-VG-VG https://www.kupindo.com/Ploce/77168385_SP-ZETVA-Gospoice-al-ste-sik-1978-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/70156097_SP-ZETVA-Gospoice-al-ste-sik-1978-G- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - III - Ε½ETVA: na LP kompilacijama: 1) LP V/A - `Ε½etva` (1978, RTV Ljubljana) pesma: Ε½ETVA - U razdeljak te ljubim https://www.kupindo.com/Ploce/69590009_LP-V-A-Zetva-1978-Balasevic-ODLICNA ======================================================================================== IV - RANI MRAZ: kompletna vinilna LP diskografija: 1) LP RANI MRAZ - `Mojoj mami, umesto maturske slike u izlogu` (1979, PGP RTB) https://www.limundo.com/kupovina/Muzika-i-filmovi/Muzika/Gramofonske-ploce/LP-BALASEVIC-Mojoj-mami-1979-AUTOGRAM-POSTER-MINT/131950689 https://www.kupindo.com/Ploce/67183753_LP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Mojoj-mami-1979-VG https://www.kupindo.com/Ploce/69588449_LP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Mojoj-mami-79-3-pres-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/67183757_LP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Mojoj-mami-1979-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/66226541_LP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Mojoj-mami-1979-3-press https://www.kupindo.com/Ploce/69588461_LP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Mojoj-mami-1979-4-pres-VG https://www.kupindo.com/Ploce/69588485_LP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Mojoj-mami-79-4-pres-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/66226557_LP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Mojoj-mami-1979-4-press https://www.kupindo.com/Ploce/67183761_LP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Mojoj-mami-1979-zlatna https://www.kupindo.com/Ploce/74498169_LP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Mojoj-mami-79-7-pres-VG https://www.kupindo.com/Ploce/66418053_LP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Mojoj-mami-1979-platinasta https://www.kupindo.com/Ploce/66418033_LP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Mojoj-mami-1979-7-press https://www.kupindo.com/Ploce/67183745_LP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Mojoj-mami-1979-G-VG- 2) LP RANI MRAZ - `Odlazi cirkus` (1980, PGP RTB) https://www.kupindo.com/Ploce/74499497_LP-BALASEVIC-Odlazi-cirkus-1980-1-pressing-VG-NM https://www.kupindo.com/Ploce/76566297_LP-BALASEVIC-Odlazi-cirkus-1980-2-press-PERFEKTNA https://www.kupindo.com/Ploce/77173453_LP-BALASEVIC-Odlazi-cirkus-1980-2-press-odlicna https://www.kupindo.com/Ploce/76219497_LP-BALASEVIC-Odlazi-cirkus-1980-2-press-G-VG https://www.kupindo.com/Ploce/76566309_LP-BALASEVIC-Odlazi-cirkus-1980-3-press-ODLICNA https://www.kupindo.com/Ploce/74757869_LP-BALASEVIC-Odlazi-cirkus-1980-3-pres-veoma-dobra https://www.kupindo.com/Ploce/77173473_LP-BALASEVIC-Odlazi-cirkus-1980-3-press-G-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/71456369_LP-BALASEVIC-Odlazi-cirkus-1980-3-press-G-VG- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - V - RANI MRAZ: kompletna zvaniΔna vinilna singl diskografija: 1) SP RANI MRAZ - `Kristifore crni sine / Moja prva ljubav` (1978, Jugoton) https://www.kupindo.com/Ploce/69584585_SP-BALASEVIC-R-MRAZ-Kristifore-Moja-prva-ljubav-NM https://www.kupindo.com/Ploce/74501337_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Kristifore-78-1-pres-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/74501361_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Kristifore-1978-1-pres-VG https://www.kupindo.com/Ploce/70156501_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Kristifore-1978-1-press https://www.kupindo.com/Ploce/77164213_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Kristifore-1978-odlicna https://www.kupindo.com/Ploce/70156513_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Kristifore-1978-2-press https://www.kupindo.com/Ploce/74758321_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Kristifore-1978-2-pres-G 2) SP RANI MRAZ - `RaΔunajte na nas / StraΕ‘an ΕΎulj` (1978, PGP RTB) https://www.kupindo.com/Ploce/70156309_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Racunajte-na-nas-1-press https://www.kupindo.com/Ploce/73287953_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Racunajte-na-nas-ODLICNA https://www.kupindo.com/Ploce/74501461_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Racunajte-na-nas-VG-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/74922193_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Racunajte-na-nas-veoma-dobra https://www.kupindo.com/Ploce/70156269_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Racunajte-na-nas-2-press https://www.kupindo.com/Ploce/66225189_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Racunajte-na-nas-G-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/70156329_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Racunajte-na-nas-3-press https://www.kupindo.com/Ploce/71455421_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Racunajte-na-nas-VG-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/71455437_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Racunajte-na-nas-3-pres-G- https://www.kupindo.com/Ploce/74501509_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Racunajte-na-nas-4-press https://www.kupindo.com/Ploce/74501545_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Racunajte-na-nas-6-press https://www.kupindo.com/Ploce/74758549_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Racunajte-6-press-VG-NM 3) SP RANI MRAZ - `Oprosti mi Katrin / Ε½ivot je more` (1978, PGP RTB) https://www.kupindo.com/Ploce/74501405_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Oprosti-mi-Katrin-VG-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/71455517_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Oprosti-mi-Katrin-2-press 4) SP RANI MRAZ - `Panonski mormar / Moja draga sad je u Japanu` (1979, PGP RTB) https://www.kupindo.com/Ploce/74501317_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Panonski-mornar-PERFEKTNA https://www.kupindo.com/Ploce/76216833_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Panonski-mornar-1-pres-NM-M https://www.kupindo.com/Ploce/74922261_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Panonski-mornar-1-pressing https://www.kupindo.com/Ploce/76216837_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Panonski-mornar-2-press-NM https://www.kupindo.com/Ploce/74758761_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Panonski-mornar-5-pres-MINT https://www.kupindo.com/Ploce/73287913_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Panonski-mornar-ODLICNA https://www.kupindo.com/Ploce/71455545_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Panonski-mornar-6-press-G 5) SP RANI MRAZ - `Prvi Januar (Popodne) / Lagana stvar` (1979, PGP RTB) https://www.kupindo.com/Ploce/74922217_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Prvi-januar-1979-ODLICNA https://www.kupindo.com/Ploce/70156425_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Prvi-januar-1979-VG-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/69584641_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Prvi-januar-79-1-pres-VG https://www.kupindo.com/Ploce/74501249_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Prvi-januar-1979-VG-G-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/76216813_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Prvi-januar-1-pres-VG-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/74501269_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Prvi-januar-2-pres-ODLICNA https://www.kupindo.com/Ploce/77164197_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Prvi-januar-79-2-pres-NM https://www.kupindo.com/Ploce/76216821_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Prvi-januar-79-2-pres-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/77164173_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Prvi-januar-2-press-VG-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/74758837_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Prvi-januar-1979-VG-NM https://www.kupindo.com/Ploce/74501285_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Prvi-januar-2-pres-VG-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/69584637_SP-BALASEVIC-RANI-MRAZ-Prvi-januar-79-2-pres-VG- 6) SP RANI MRAZ - Tri put sam video Tita / instrumental` (1981, PGP RTB) ======================================================================================== VI - ΔORΔE BALAΕ EVIΔ: kompletna vinilna LP diskografija: 1) LP ΔORΔE BALAΕ EVIΔ - `Pub` (1982, PGP RTB): https://www.kupindo.com/Ploce/72325465_LP-BALASEVIC-Pub-1982-1-press-MINT-PERFEKTNTA https://www.kupindo.com/Ploce/66418737_LP-BALASEVIC-Pub-1982-1-pressing-G-G- https://www.kupindo.com/Ploce/74757969_LP-BALASEVIC-Pub-1982-3-pressing-VG-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/74498913_LP-BALASEVIC-Pub-1982-5-press-PERFEKTNA https://www.kupindo.com/Ploce/77173209_LP-BALASEVIC-Pub-1982-5-pressing-VG-VG 2) LP ΔORΔE BALAΕ EVIΔ - `CeloveΔernji the Kid` (1983, PGP RTB) https://www.kupindo.com/Ploce/74499609_LP-BALASEVIC-Celovecernji-The-Kid-1983-ODLICNA https://www.kupindo.com/Ploce/76566285_LP-BALASEVIC-Celovecernji-The-Kid-2-press-ODLICNA https://www.kupindo.com/Ploce/76220497_LP-BALASEVIC-Celovecernji-The-Kid-83-2-press-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/74499633_LP-BALASEVIC-Celovecernji-The-Kid-1983-VG https://www.kupindo.com/Ploce/77173405_LP-BALASEVIC-Celovecernji-The-Kid-1983-2-press-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/74499577_LP-BALASEVIC-Celovecernji-The-Kid-1983-2-press-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/76220441_LP-BALASEVIC-Celovecernji-The-Kid-1983-VG-G https://www.kupindo.com/Ploce/70153245_LP-BALASEVIC-Celovecernji-The-Kid-1983-VG-G- https://www.kupindo.com/Ploce/77173437_LP-BALASEVIC-Celovecernji-The-Kid-1983-2-press-G- https://www.kupindo.com/Ploce/74499649_LP-BALASEVIC-Celovecernji-The-Kid-3-press-ODLICNA 3) LP ΔORΔE BALAΕ EVIΔ - `003` (1985) 4) LP ΔORΔE BALAΕ EVIΔ - `Bezdan` (1986, Jugoton) https://www.kupindo.com/Ploce/77172993_LP-BALASEVIC-Bezdan-1986-1-press-PERFEKTNA-MINT https://www.kupindo.com/Ploce/77173025_LP-BALASEVIC-Bezdan-86-3-pres-omot-VG-ploca-MINT 5) 2LP+SP ΔORΔE BALAΕ EVIΔ - `U tvojim molitvama` (1987, PGP RTB) https://www.kupindo.com/Ploce/74499201_2LP-SP-BALASEVIC-U-tvojim-molitvama-1987-M-VG https://www.kupindo.com/Ploce/66420433_2LP-SP-BALASEVIC-U-tvojim-molitvama-1987-ODLICNA https://www.kupindo.com/Ploce/69590037_2LP-SP-BALASEVIC-U-tvojim-molitvama-1987-vrlo-dobra https://www.kupindo.com/Ploce/71457265_2LP-BALASEVIC-U-tvojim-molitvama-1987-VG-VG- 6) LP ΔORΔE BALAΕ EVIΔ - `Panta Rei` (1988, Jugoton) https://www.kupindo.com/Ploce/77173481_LP-BALASEVIC-Panta-Rei-1988-1-pressing-PERFEKTNA https://www.kupindo.com/Ploce/77173485_LP-BALASEVIC-Panta-Rei-1988-1-pressing-ODLICNA https://www.kupindo.com/Ploce/77173493_LP-BALASEVIC-Panta-Rei-1988-2-pressing-ODLICNA 7) LP ΔORΔE BALAΕ EVIΔ - `Tri posleratna druga` (1989, Jugoton) https://www.limundo.com/kupovina/Muzika-i-filmovi/Muzika/Gramofonske-ploce/LP-BALASEVIC-Tri-posleratna-druga-89-AUTOGRAM-MINT/132082869 https://www.limundo.com/kupovina/Muzika-i-filmovi/Muzika/Gramofonske-ploce/LP-BALASEVIC-Tri-posleratna-druga-1989-NESLUSANA-/132082861 https://www.limundo.com/kupovina/Muzika-i-filmovi/Muzika/Gramofonske-ploce/LP-BALASEVIC-Tri-posleratna-druga-1989-ODLICNA-M-NM/132082821 8) LP ΔORΔE BALAΕ EVIΔ - `Marim ja...` (1991, Diskoton) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - VII - ΔORΔE BALAΕ EVIΔ: kompletna vinilna singl (SP i EP) diskografija: 1) EP ΔORΔE BALAΕ EVIΔ - `Ljubio sam snaΕ‘u na salaΕ‘u` (1978, PGP RTB) https://www.kupindo.com/Ploce/73287893_EP-BALASEVIC-Ljubio-sam-snasu-na-salasu-PERFEKTNA https://www.kupindo.com/Ploce/72327389_EP-BALASEVIC-Ljubio-sam-snasu-na-salasu-1-press-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/74922161_EP-BALASEVIC-Ljubio-sam-snasu-1978-1-press-VG-VG https://www.kupindo.com/Ploce/67174001_EP-BALASEVIC-Ljubio-sam-snasu-na-salasu-1-pressing https://www.kupindo.com/Ploce/74501181_EP-BALASEVIC-Ljubio-sam-snasu-1978-2-press-ODLICNA https://www.kupindo.com/Ploce/76572073_EP-BALASEVIC-Ljubio-sam-snasu-1978-2-press-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/74758957_EP-BALASEVIC-Ljubio-sam-snasu-1978-3-pres-PERFEKTNA https://www.kupindo.com/Ploce/77164245_EP-BALASEVIC-Ljubio-sam-snasu-1978-3-press-VG-NM https://www.kupindo.com/Ploce/76572097_EP-BALASEVIC-Ljubio-sam-snasu-1978-3-press-odlicna https://www.kupindo.com/Ploce/74501205_EP-BALASEVIC-Ljubio-sam-snasu-na-salasu-6-press-VG https://www.kupindo.com/Ploce/76572045_EP-BALASEVIC-Ljubio-sam-snasu-na-salasu-6-pres-G-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/76216785_EP-BALASEVIC-Ljubio-sam-snasu-na-salasu-7-press-NM https://www.kupindo.com/Ploce/71455813_EP-BALASEVIC-Ljubio-sam-snasu-na-salasu-7-press-VG https://www.kupindo.com/Ploce/76216789_EP-BALASEVIC-Ljubio-sam-snasu-na-salasu-8-press-NM 2) SP ΔORΔE BALAΕ EVIΔ - `Hej Δarobnjaci svi su vam Δaci / instrumental` (1982, PGP RTB) https://www.kupindo.com/Ploce/72327285_SP-BALASEVIC-Hej-carobnjaci-svi-su-vam-djaci-PERFEKTNA https://www.kupindo.com/Ploce/73288865_SP-BALASEVIC-Hej-carobnjaci-svi-su-vam-djaci-ODLICNA - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - VIII - ΔORΔE BALAΕ EVIΔ i RANI MRAZ: intervju, promo ploΔe i sliΔni RARITETI (2LP, LP, MLP, SP): 1) promo MLP ΔORΔE BALAΕ EVIΔ / ZLATKO PEJAKOVIΔ β `Panonski mornar / Ljetu je mome kraj` (1981, PGP RTB) 2) promo MLP ΔORΔE BALAΕ EVIΔ I RANI MRAZ β `Odlazi cirkus` (1981, PGP RTB) 3) promo SP ORKESTAR VOJNIΔKOG KLUBA KASARNE `MARΕ AL TITO`, ZAGREB (peva ΔORΔE BALAΕ EVIΔ, nije potpisan na ploΔi) β `Vojnik mira i slobode / Pesma vojnika kasarne `MarΕ‘al Tito` (1981, PGP RTB) https://www.kupindo.com/Ploce/77168673_SP-BALASEVIC-Vojnik-mira-i-slobode-1981-ULTRA-RETKO 4) promo LP V/A β `VaΕ‘i gosti iz studija 5` (1982, PGP RTB) https://www.kupindo.com/Ploce/71456521_LP-BALASEVIC-Vasi-gosti-iz-Studija-5-PROMO-RETKO- 5) promo SP ΔORΔE BALAΕ EVIΔ β `Pesma o jednom petlu / BoΕΎa zvani Pub` (1983, PGP RTB) 6) promo SP ΔORΔE BALAΕ EVIΔ β `CeloveΔernji The Kid / Nikad kao Bane` (1983, PGP RTB) 7) promo SP ΔORΔE BALAΕ EVIΔ β `Slovenska / Mani se mene lepa Nasto`(1985, PGP RTB) 8) promo SP ΔORΔE BALAΕ EVIΔ β `Sve je otiΕ‘lo u Honduras / Ne lomite mi bagrenje` (1986, Jugoton) 9) intervju 2LP β TEREZA / ΔORΔE BALAΕ EVIΔ β Jugoton Express (1986, Jugoton) 10) promo SP ΔORΔE BALAΕ EVIΔ β `Samo rata da ne bude / Poluuspavanka` (1987, PGP RTB) ======================================================================================== IX - RANI MRAZ I BALAΕ EVIΔ: kompletna vinilna (LP, 2LP, EP) diskografija kompijacijskih ploΔa: 1) LP V/A - `Dani jugoslavenske zabavne muzike JRT-Opatija `78` (1978, Jugoton) pesma: GRUPA `RANI MRAZ` - Moja prva ljubav 2) LP V/A - `Hitovi 5` (1978, Jugoton) pesma: RANI MRAZ - Moja prva ljubav 3) LP V/A - `Split 79` (1979, PGP RTB) pesme: a) RANI MRAZ - Panonski mornar b) RANI MRAZ - Moja draga sad je u Japanu https://www.kupindo.com/Ploce/74498029_LP-V-A-Split-79-1979-Balasevic-Arinka-ODLICNA 4) LP V/A - `Pop` (1980, Jugoton) pesma: RANI MRAZ - Moja prva ljubav 5) 2LP V/A - `20 godina festivala Omladina` (1980, PGP RTB) pesma: RANI MRAZ - RaΔunajte na nas https://www.kupindo.com/Ploce/72526993_2LP-V-A-20-godina-Festivala-Omladina-1980-MINT-nov https://www.kupindo.com/Ploce/72527301_2LP-V-A-20-god-Festivala-Omladina-1980-Miladin-Sobic 6) LP V/A - `Samo jednom se ljubi` (1981, Jugoton) pesma: ΔORΔE BALAΕ EVIΔ i RANI MRAZ β Prva ljubav https://www.kupindo.com/Ploce/74497837_LP-V-A-Samo-jednom-se-ljubi-1981-HAUSTOR-Balasevic 7) EP V/A - `Prvi kongres USAOJ-a` (1982, RK SSO BiH) pesma: RANI MRAZ - RaΔunajte na nas 8) LP V/A `BiΔe uvek Tito` (1985, PGP RTB) pesme: a) ΔORΔE BALAΕ EVIΔ i RANI MRAZ β RaΔunajte Na Nas b) ΔORΔE BALAΕ EVIΔ β S Titom u srcu 9) LP V/A β `Oni su najbolji` (1986, PGP RB) pesma: ΔORΔE BALAΕ EVIΔ β Pesma o jednom petlu 10) LP V/A - 2 letnji pressing (Press PGP RTB info)` (1987, PGP RTB) pesma: ΔORΔE BALAΕ EVIΔ β Samo rata da ne bude 11) LP V/A `U tom somboru` (1987, TuristiΔki savez OpΕ‘tine Sombor) pesma: ΔORΔE BALAΕ EVIΔ β Bela laΔa 12) LP V/A - `Kad sam bio u Novome Sadu (Pesme o Novom Sadu - Songs To Novi Sad)` (1990, TuristiΔki savez Novog Sada) pesma: RANI MRAZ - Panonski mornar ====================================================================== X - BILJANA - BILJA KRSTIΔ: kompletna vinilna diskografija: 1) LP BILJA KRSTIΔ - `Prevari veΔeras svoje druΕ‘tvo sa mnom` (1983, PGP RTB) https://www.kupindo.com/Ploce/74500601_LP-BILJA-Prevari-veceras-svoje-1983-1-press-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/60900101_LP-BILJA-Prevari-veceras-Balasevicevi-tekstovi- 2) BILJA KRSTIΔ - `Iz unutraΕ‘njeg dΕΎepa` (1985, PGP RTB) https://www.kupindo.com/Ploce/71457253_LP-BILJA-KRSTIC-Iz-unutrasnjeg-dzepa-1985-PERFEKTNA 3) BILJA KRSTIΔ - `Loptom do zvezda` (1990, PGP RTB) https://www.kupindo.com/Ploce/67174109_LP-BILJA-KRSTIC-Loptom-do-zvezda-1990-MINT https://www.kupindo.com/Ploce/69589937_LP-BILJA-KRSTIC-Loptom-do-zvezda-1990-VG-NM 4) BILJA KRSTIΔ - `Bilja` (1994, PGP RTS)