Zadruzna knjiga. Inz.Milivoje Sarkovic. Stanje kao na slikama,za sva pitanja tu sam. Veliki izbor kompjuterske periferije,tableta i opreme,miševa,podloga,tastatura,gamepadova,držača za telefone,nosača za televizore,znacki,usb memorija,sd i drugih kartica,miksera,blendera,pegli,fenova za kosu,aparata za kafu,kuhinjskih vaga,vaga za merenje telesne težine,usisivača,grejalica,tepsija,šerpa,noževa,led sijelica,led traka,zidnih satova,digitalnih termometra,slavina protočnih i običnih,posuđa,malih kućnih aparata,antikviteta,kolekcionarskih predmeta,ventilatora,ručnog i električnog alata,kablova za podno i grejanje rasada i plastenika i još mnogo toga. HTELI BI DA KUPUJETE I PRODAJETE NA LIMUNDU I KUPINDU,LAKO JE,REGISTRUJTE SE NA http://www.limundo.com/ref/BobanT75 I KRENITE SA TRGOVINOM. POGLEDAJTE I http://www.kupindo.com/Clan/BobanT75/SpisakPredmeta

Стасис Красаускас. Рождение женщины (Moters Gimimas) U naslovnoj fascikli smešteno je 16 grafika sa temom ŽENSKA LEPOTA i RADOST MATERINSTVA velikog litvanskog slikara!! `Рождение женщины` (Moters Gimimas) - серия работ в технике цинкографии советского художника Стасиса Красаускаса. Данный цикл работ, созданный под влиянием графики Пикассо, в символическом виде изображает процесс преображения молодой девушки в мать, воспитывающую собственную дочь. Серия (16 листов + обложка + папка) была создана в самом начале 1970-ых годов и издана легендарным вильнюсским издательством Vaga в 1973 г. Цикл `Рождение женщины`, воспевающий женскую красоту и радость материнства, до сих пор заслуженно пользуется большим зрительским интересом.

Autor: Stevan Kovačević Format: 22 cm Broj strana: 272 Povez: Tvrd Obnovljeno i prošireno izdanje knjige „Gradovi Srbije – u slici i reči` autora Stevana Kovačevića, u kojoj su dati mali, bogato ilustrovani portreti svih varoši i gradova u Srbiji. „Kao rukovodilac najveće priredbe i jedan od osnivača krosa Radio-televizije Srbije (RTS) putovao sam iz grada u grad i video da mnoge varošice, varoši i gradovi nemaju monografiju`, rekao je Kovačević, novinar Radio Beograda. Knjiga se obraća radoznalim duhovima, onima koji ne znaju ništa o kulturnoj i civilizacijskoj istoriji Srbije, onima koji znaju prilično, ali i onima koji su obavešteni o svim relevantnim pojedinostima. Ona se obraća svima koji u Srbiju dolaze i imaju otvoreno srce i iskrenu želju da o njenoj kulturi i istoriji saznaju nešto određeno i konkretno. Stanje kao na slikama,za sva pitanja tu sam. Veliki izbor kompjuterske periferije,tableta i opreme,miševa,podloga,tastatura,gamepadova,držača za telefone,nosača za televizore,znacki,usb memorija,sd i drugih kartica,miksera,blendera,pegli,fenova za kosu,aparata za kafu,kuhinjskih vaga,vaga za merenje telesne težine,usisivača,grejalica,tepsija,šerpa,noževa,led sijelica,led traka,zidnih satova,digitalnih termometra,slavina protočnih i običnih,posuđa,malih kućnih aparata,antikviteta,kolekcionarskih predmeta,ventilatora,ručnog i električnog alata,kablova za podno i grejanje rasada i plastenika i još mnogo toga. HTELI BI DA KUPUJETE I PRODAJETE NA LIMUNDU I KUPINDU,LAKO JE,REGISTRUJTE SE NA http://www.limundo.com/ref/BobanT75 I KRENITE SA TRGOVINOM. POGLEDAJTE I http://www.kupindo.com/Clan/BobanT75/SpisakPredmeta

IzdavaČ Scatto. Mesto: Beograd. Godina izdanja: 2008. Povez: tvrdi sa pozlatom. Pismo: latinica. Strana: 76 x 12 = 912 ukupno + prazni listovi sa gravirama, za beleške. Ilustracije: crnobele gravire. Na kraju knjige je i nekoliko strana rezervisanih za zapažanja i beleške čitaoca. Veoma lep komplet od dvanaest (12) knjižica svih dvanaest horoskopskih znakova: Jarac, Vodolija, Ribe, Ovan, Bik, Blizanci, Rak, Lav, Devica, Vaga, Škorpija, Strelac. Sve o klasifikaciji znakova, karakteristikama, (ne)slaganju sa drugima. Veoama sadržajno i temeljno, sistematični i sažeti podaci o svakom horoskopskom znaku - za sve koji se astrologijom bave, ili im je hobi ili su znatiželjni, a takođe i lep poklon za Vašeg partnera, prijatelja, dragu osobu. Možete kupiti i knjige pojedinačno po izboru - pogledajte ponudu: https://www.kupindo.com/Alternativna-ucenja/64716801_Horoskopski-znaci-pojedinacno-G-Kolundzija-novo

Tehnički leksikon tehnologije - precizno Inženjerstvo 1-6,u dobrom su stanju. Autor:Alfred Kuhlenkamp. Izdavač:Rovohlt,Reinbeck 1972. Format:21cm x 15cm. Broj Strana:1230 strana,ilustrovane,mek povez. Kancelarijske mašine,merni uređaji,kontrolni uređaji,optika, komunikacioni uređaji,satna tehnologija,vage,šivaće mašine, automati,uređaji za crtanje,tehnologija osvetljenja,medicinska tehnologija,proizvodnja cevi,tranzistori.

Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929. - 1941. (U ratu i revoluciji 1941. - 1945.) / Zlatko Hasanbegović Zagreb 2022. Tvrd povez, ilustrovano, 880 strana. Knjiga je, bukvalno, kao nova. Knjiga obrađuje političko djelovanje Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO) u razdoblju od 1929. do 1941. godine, ali autor prati i politička previranja i političke sudbine najznačajnijih političara proizašlih iz JMO-a i tijekom ratnih godina, od 1941. do 1945. Ovo je prvi sustavni prikaz najznačajnije muslimanske stranke u međuratnom razdoblju, a bez istraživanja politike i političara iz JMO-a, koji su često bili i odlučujući jezičac na vagi prilikom sastavljanja vlada, teško se može u potpunosti razumijeti i cjelokupna povijest međuratne Jugoslavije.

preko 200 strana Articles on many of the star arquitects - Walter Gropius, Pierre Vago, Alvar Aalto, Arne Jacobsen, Gerhard weber, Hugh A Stubbins, Le Corbusier, Oscar Niemeyer, etc. with photos of their projects. Interbau was a housing development, constructed as part of the 1957 International Building Exhibition in the Hansaviertel area of West Berlin. The overall plan was managed by Otto Banning, and the urban design competition was won by Gerhard Jobst and Willy Kreuer, whose plans were later executed in a modified form. Working within constraints of size, layout and cost, forty-eight architects designed a huge range of accommodation, both low- and high-rise, with many permutations in plan.

Izdavač:trikona-Novi Sad /Kopi hit Kragujevac preveo:Milivoje Vučković meki povez TIRAŽ 100 PRIMERAKA ASTROLOGIJA I JOTIRVIDYA Ovde ćemo se pozabaviti Indijskom astrologijom. Knjiga iz koje ću vam preneti moje vidjenje Jotirvidye je napisao Viswanath Deva Sarma i jako je lepo obradjen svaki detalj što se tiče indijskog metoda predikcija. Naravno pomogla mi je puno u razumevanju svega i knjiga A. Kezelea o Djotišu. Kod indijske astrologije, kao i svakom tradicionalnom astrologu, dopada mi se umanjen broj planeta koje se koriste za dobijanje tumačenja, bilo natalnog čarta, bilo predikcija. Kao i tradicionalni astrolozi, Djotiš astrolog koristi samo 7 planeta : Sunce, Mesec, Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn i naravno podobavezno „drage nam naše tačke koje jako puno znače“ ~ Severni i Južni Mesečev Čvor. Prvo moram da vas uputim u terminologiju, jer bez toga, sve će {naročito početnicima} da deluje neshvatljivo i „nemoguće da se razume“. Posle toga ću napisati kako se tumači simbolika svakog znaka i polja po principu Jotirvidyae i kako po njenim principima se rade predikcije. Sistem predikcija kod Indusa se zasniva na Vimšotari Daša sistemu verovanja da se sve dešava u ciklusnim fazama od 120 godina {Vimšotari i znači 120} i ona se bazira na lunarnom, tj. sideralnom zodijaku i usko je povezana sa Nakšatrama {podela na 27 delova Zodijaka} * Kalacakra ~ Kala = Vreme, Cakra = točak, krug * Raši ~ znak * Meša ~ Ovan * Vrsa~ Bik * Mithuna ~ Blizanci * Karkata ~ Rak * Simha ~ Lav * Kanya ~ Devica * Tula ~ Vaga * Vršcika ~ Škorpija * Dhanuh ~ Strelac * Makara ~ Jarac * Kumbha ~ Vodolija * Mina ~ Ribe * Naksatra ~ podela zodijaka na 27 jednakih delova od 13°20’ * Graha ~ planeta * Ravi ~ Sunce * Candra ~ Mesec * Mangala ~ Mars * Brhaspati ~ Jupiter * Šani ~ Saturn * Šukra ~ Venera * Budha ~ Merkur * Rahu ~ Severni Čvor * Ketu ~ Južni Čvor * Prathama Grha ~ 1 polje * Dvitiya Grha ~ 2 polje * Tritya Grha ~ 3 polje * Catutha Grha ~ 4 polje * Pancama Grha ~ 5 polje * Sastha Grha ~ 6 polje * Saptama Grha ~ 7 polje * Astama Grha ~ 8 polje * Navama Grha ~ 9 polje * Dešama Grha ~ 10 polje * Ekadaša Grha ~ 11 polje * Dvadaša Grha ~ 12 polje * Lagna ~ Asc’ / podznak * Yoga ~ kombinacija posatvki planeta u čartu (slično zapadnom terminu „aspekt“) i ima ih 27 * Ayanamsha ~ razlika izmedju tropskog i sideralnog zodijaka [za svaki dan u godini ona se minimalno razlikuje, u proseku razlika je oko 23°30’ i najčešće se koristi Lahiri Ayanamša ~ trenutno za Januar 2011 Ayanamša je 24°00’] * Janmapatrika ~ natalni čart * Nirayana Kalacakra ~ suprotno napredovanju ~ jedan sistem tumačenja čarta * Sayana Kalacakra ~ progresivna, napredna ~ drugi sistem tumačenja čarta * Panijki ~ Efemeride * Baiyu ~ Vazduh * Agni ~ Vatra * Jala ~ Voda * Prithvi ~ Zemlja * Tama Guna ~ Tamas = neznanje, Guna = kvalitet ~ vezuje se za emocionalni deo osobe * Raja Guna ~ duhovnost osobe * Sattva Guna ~ psiha i duh osobe * Deha ~ spoljašnji izgled * Grha ~ kuća, prijatelji * Grhini ~ partner (bilo kakav) * Grhasthali ~ sklonosti, dar, način zarade * Vidya Bhagya ~ IQ i sreća u životu

Knjiga je veoma dobro očuvana.Prednja korica malo smežurana pri dnu(kao na slici). ,,Krajem 19. i početkom 20. vijeka počelo je na obali mora, ispod brda Volujica, da se formira naselje koje je 1908. godine dobilo ime Novi Bar. Prije toga, ovo mjesto se zvalo Pristan, po nevelikom pristaništu koje je odavno postojalo. Preko tog pristaništa nekadašnji Bar, današnji Stari Bar, podignut četiri kilometra od morske obale, dobijao je proizvode koji su mu bili potrebni za život i izvozio viškove svoje privrede. Čak i kada je Pristan preimenovan u Novi Bar, njegovi stanovnici nazivali su svoje mjesto nekadašnjim imenom, a sebe su zvali Pristanjanima. Zbog potrebe širenja `Luke Bar`, Pristan, odnosno, Novi Bar, potpuno je iseljen 1976. godine, a ubrzo i srušen. Mjesto gdje je nekada bio grad, sravnjeno je sa zemljom. Grupa Pristanjana, okupljenih oko nevladinog udraženja `Pristan`, emotivno vezana za svoj nestali grad, odlučila je početkom 2004. godine da o Pristanu napravi monografiju, i tako sačuva uspomenu na njega i njegovo trajanje, u koje su ugradili i dio svojih života. Monografija o Pristanu pokušaj je da se na osnovu dostupnih istorijskih izvora ispriča priča o nastanku, urbanom razvoju i životu ovog naselja - od njegovog osnivanja do rušenja krajem sedamdesetih godina XX vijeka. Pisati monografije o gradovima nije lako, posebno ukoliko je riječ o gradovima koji nijesu bili centri velike politike, trgovine ili kulture, već samo centri nekoliko stotina običnih porodica i njihovih, ponekad, neobičnih života. Gradovi koji su središta velike politike, trgovine ili kulture, ostavljaju iza sebe obilje građe za istoričare, dok oni drugi, po pravilu, to ne rade. Kada je grupa ljudi iz Udruženja Pristanjana odlučila da započne pisanje monografije o gradu kojeg više nema, odmah se našla pred tim problemom. Jedini način da se taj problem riješi bio je - arhivsko istraživanje. Najprije je obavljeno višemjesečno istraživanje u gradskom arhivu u Baru, gdje su pregledani fondovi `Barski srez` i `Opština Bar`, a zatim je u Arhivskom odjeljenju Narodnog muzeja Cme Gore započelo prikupljanje građe iz štampe - novine između dva rata i posljeratni period. Jedan istraživač pregledao je i fondove Državnog arhiva na Cetinju (fond `Ministarstvo unutrašnjih djela`, `Državni savjet`, `Oblasna uprava Bar`), za period do 1918. godine. Nakon više od šest mjeseci istraživanja prikupljeno je oko pet hiljada (5000) arhivskih dokumenata i novinskih članaka koji govore o Pristanu, ali i o prošlosti Bara uopšte. Udruženje Pristanjana je tako formiralo arhivu u kojoj se, recimo, nalaze novinski članci o Baru objavljeni u crnogorskoj štampi između dva rata i svi članci o Baru koji su objavljeni u `Pobjedi` od 1944. do 1976. godine. Takvu zbirku nema nijedna institucija u Baru! Čitav ovaj obimni istraživački posao samostalno je organizovalo i finansiralo NU `Pristan`. Nakon završetka istraživanja, započelo se sa sređivanjem, tj. obradom i klasifikovanjem građe. Taj posao radilo je desetak ljudi. Nakon toga, građa je tematski podijeljena i ustupljena autorima pojedinih poglavlja. Svi oni su se obavezali da pišu shodno metodologiji koja važi u istorijskoj nauci, i da u svoj rad unose jedino podatke koji se mogu provjeriti izvorima. Uporedo s autorskim timom, formiran je i tim za prikupljanje dokumentacije, uglavnom fotografija i urbanističkih planova. Jedan od članova tog tima napravio je spisak svih Pristanjana početkom XX vijeka, koristeći knjige i protokole koji se čuvaju u SO Bar. Uvodni tekst u monografiji o Pristanu (`Pristan - vrijeme ljubavi`), napisao je novinar Momčilo Popović, jedan od njegovih najrevnosnijih hroničara. O najranijem periodu istorije prostora na kome je nastao Pristan, znalački je pisao arheolog Mladen Zagarčanin (`Pristan od praistorije do srednjeg vijeka`), iznoseći u svom radu mnoge nove podatke koji su plod njegovih istraživanja. Najveći dio monografije o Pristanu napisao je publicista Željko Milović (`Pristan - Počeci`, `Pristan - Prve decenije XX vijeka`, `Pristan - Drugi svjetski rat`, `Pristan - Poslije Drugog svjetskog rata`, `Pristan - Kultura i umjetnost`, `Pristan - Zdravstvene prilike`, `Pristan - Sport`). Miloviću je pripalo da obradi glavni period istorije Pristana (od kraja 19. do kraja 20. vijeka), za koji postoji i najobimnija građa. Da nije bilo njegovog stvaralačkog napora, pitanje je kada bi monografija bila završena. Poglavlje o Pristanu između dva svjetska rata napisao je Marko Ostojić, dok je dio monografije koji govori o privrednom životu Pristana djelo Miloša Šuštera. Dragocjene članke o sportu na Pristanu, ubačene u osnovni tekst, napisali su Milan Vujović (poglavlje o šahu), Miodrag Banović i Aleksandar Cvetinović, a prosvjetne prilike na Pristanu obradio je Savo Lekić. Popis stanovnika Pristana napravio je Aleksandar Cvetinović, koristeći popisne knjige koje se čuvaju u nadležnoj opštinskoj službi. Posljednji dio monografije o Pristanu čine portreti i sjećanja Pristanjana. Neki od tekstova rađeni su specijalno za ovu monografiju, dok je dio prenešen iz dnevnih novina, časopisa i publikacija. Portreti i sjećanja Pristanjana objavljuju se bez redaktorskih intervencija, budući da je riječ o formi teksta koja se ne može smatrati istoriografskom. U pitanju su lične priče, za čiju vjerodostojnost garantuje samo onaj koji ih saopštava. Svi autori priloga koji čine ovu monografiju, osim autora koji su radili portrete, koristili su se relevantnom literaturom i objavljenim i neobjavljenim izvorima. Zahvaljujući arhivskim istraživanjima koja su obavljena, autorima monografije bilo je na raspolaganju oko pet hiljada neobjavljenih istorijskih izvora i novinskih članaka, i oni su ih koristili na način koji su smatrali najsvrsishodnijim. Isključivo zbog tehničkih razloga, autori su prihvatili sugestiju Redakcije da se napomene (fus- note) ne unose u osnovni tekst. Zbog svih navedenih karakteristika, a posebno zbog nesumnjivog istraživačkog karaktera, monografija o Pristanu predstavlja prilog istoriji grada Вага, a posebno onog urbanog dijela, koji je više od pola vijeka bio njegovo središte. Stoga smatramo da svi budući istraživači prošlosti Bara, a posebno oni koji budu pretendovali da daju cjelovitiji pregled istorije grada, ovu monografiju neće moći zaobići. Ipak, budući istraživači će najveću korist napraviti ukoliko novim istraživanjima uvećaju znanja o prošlosti Pristana. Saznajni dometi ove monografije određeni su brojem i kvalitetom izvora koji su autorima bili na raspolaganju. Živko M. Andrijašević U Baru, 04. 09. 2006.``

Kao na slikama Uobičajeni tragovi starosti za ovaj tip papira u vidu žutih staračkih pega Lepo očuvana Baruh de Spinoza (hebr. ברוך שפינוזה, hol. Baruch de Spinoza), kasnije Benedikto Spinoza (lat. Benedictus; 1632—1677) bio je holandski filozof. Rođen je u porodici jevrejskog porekla. Spinoza je predstavnik filozofije racionalizma koju razvija pod neposrednim Dekartovim uticajem. Na njegovu filozofiju takođe utiču jevrejska misao, Platon, Aristotel, stoički filozofi, neoplatonisti i srednjovekovna misao. Glavna polja interesovanja su mu bila metafizika, epistemologija, psihologija, etika, politička teorija i filozofija religije. Spinoza je bio jedan od najznačajnijih i najdoslednijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije. Njegova misao, izneta u kapitalnom delu `Etika`, izvršila veoma značajan uticaj na evropsku filozofiju. Kritički odnos prema Bibliji i Talmudu izazvao gnev u teološkim krugovima, a jevrejska zajednica ga 1656. anatemisala i isključila iz svojih redova. Njegovo učenje se često poistovećuje sa panteizmom. Smatra se da je bio jedna od najznačajnijih figura racionalizma XVII vijeka. Biografija[uredi | uredi izvor] Spinoza se rodio u Amsterdamu, u jevrejskoj porodici, koja se doselila iz Portugala.[1] Odrastao u jevrejskoj zajednici i od najranijih godina bio je drugačiji od vršnjaka i veoma posvećen izučavanju Biblije, Talmuda i srednjovekovne filozofije.[2] Otac ga je poslao u školu za rabina, jer je to velika čast za svaku jevrejsku porodicu. U školi se mladi Baruh isticao lakoćom pamćenja i pronicljivim pitanjima koja je postavljao poštovanim rabinima. Između 1652. i 1656. godine studira kartezijansku filozofiju u školi Fransis van Emdem. U 22. godini života je promijenio svoje jevrejsko ime Baruh u latinsko Benedikto. Tokom studija filozofije je razvio heterodoksne koncepcije o prirodi božanskog, napuštajući tradicionalna gledišta judaizma. Jevrejske starešine ga prvo mole, a potom mu naređuju da se tih stavova javno odrekne. Mladi Spinoza to odbija, te ga vijeće staraca proklinje najtežom anatemom i izopštava iz jevrejske zajednice 1656. godine. „ Po presudi anđela i po rešenju svetaca, mi progonimo, odbacujemo, kunemo i proklinjemo Baruha d`Esponozu s odobrenjem boga i ove sveta opštine, pred licem svetih knjiga i šest stotina i trinaest propisa koji su u njima sadržani: proklinjemo ga ... svim prokletstvima koja su napisana u knjizi zakona. Neka je proklet danju i neka je proklet noću. Neka je proklet kad leže i neka je proklet kad ustaje. Neka je proklet kad polazi i neka je proklet kad se vraća... Neka osveta i gnev Gospoda plamte protiv ovog čoveka ... I neka unište ime njegovo ... Naređujemo vam da niko s njim ne progovori ni usmeno ni pismeno, da niko ne boravi s njim pod istim krovom ili četiri lakta bliže od njega, da niko ne čita spis koji je on sastavio.[1] ” Spinozina kuća u Rijnsburgu, pretvorena u muzej 1666. godine Spinoza napušta Amsterdam i prebiva u Rijnsburgu, Vorburgu i Hagu. Najteže mu pada odvajanje od starije sestre Rebeke, koja mu je u najranijim danima usadila ljubav ka učenju.[2] Sestri Rebeki prepušta čitavo očevo nasledstvo i za sebe ostavlja samo jedan krevet i trpezu. Proganjan i ponižavan kao »princ bezbožnik», »otpadnik« i »inkarnacija satane« čija dela »zaslužuju da budu bačena u tamu pakla«, Spinoza odbija da napusti svoj teorijski stav. On odbija poziv za profesora na filozofskoj katedri u Hajdelbergu 1673. godine, da bi se izdržavao napornim radom brušenja optičkih stakala i osigurao tako sebi intelektualnu i moralnu nezavisnost.[1] Njegovo poznavanje optike ga je navelo na značajan doprinos nauci XVII vijeka. Proveo je cijeli svoj život u Holandiji. Umire u 45. godini života od tuberkuloze. Za vreme života su mu objavljena samo 2 spisa: „Principi filozofije Rene Dekarta“, u kojem izlaže sopstvenu interpretaciju učenje Dekarta, i „Teološko-politički traktat“, koji je zbog oštre kritike i slobodoumnih teza štampao anonimno. Njegovo kapitalno delo „Etika geometrijskim redom izložena“ je objavljeno posthumno. Učenje[uredi | uredi izvor] Spinozina rada soba Spinoza u radnoj sobi Metafizika[uredi | uredi izvor] Spinoza imenuje vrhovno biće pojmom »Bog ili Priroda« (»Deus sive Natura«), čime ukazuje da u njegovoj metafizici Bog i priroda jesu jedno te isto. Ovo se oslanja na njegovo mišljenje da Bog ima tijelo. Priroda jeste božije tijelo, odnosno Bog sam, a svako biće ili stvar, dio je Boga.[2] „ Na Vaše pitanje da li o Bogu imam tako jasnu ideju kao o trouglu - odgovaram: da. Ali ako me pitate, da li o Bogu imam tako jasnu predstavu kao o trouglu, onda ja odgovaram: ne, nemam.[2] ” Spinoza negira antropomorfizam u religiji. Za njega Bog nije ličnost; nema osjećanje razuma, volje ili moralnih kvaliteta. Bog nije čovjek i ne treba mu pripisivati ljudske osobine. Bog nije isključivo dobar; njegovi postupci ljudima, iz njihove ograničene perspektive, mogu izgledati zlim. Ali zlo je takođe dio Boga - njegova suprotnost ne postoji, jer je njegova bezgraničnost i to uklopila u sebe[2]. Nepostojanje đavola Spinoza pokušava i ontološki da dokaže: „ Shvatimo đavola, kako to neki hoće, kao jedno misleće biće, koje uopšte ne želi, niti čini dobra, i koje se dakle potpuno suprotstavlja Bogu. A to znači da je ono zaista vrlo bijedno i, ako molitve mogu pomoći, onda bi se za njegovo spasenje moralo moliti. Ali pogledajmo da li jedno takvo biće može i za trenutak postojati, i odmah ćemo naći da to nije tako; jer iz savršenstva neke stvari proizilazi cjelokupno njeno trajanje, i ukoliko ona u sebi ima više stvarnog i božanskog, utoliko je i postojanija; kako dakle može postojati đavo, koji u sebi nema ni najmanje savršenstva? Sem toga, postojanost ili trajanje kod jednog modusa misleće stvari javlja se samo u jedinstvu koje, prouzrokovano ljubavlju, takav modus ima sa Bogom. Pošto je u đavolu data upravo suprotnost tome jedinstvu, nemoguće je da ono i postoji.[2] ” — Etika Epistemologija i psihologija[uredi | uredi izvor] Teološko-politički traktat Kao i ostali racionalisti, Spinoza razlikuje dvije vrste predstave: putem mašte i putem intelekta. Mašta je predstava preko koje nastaje unutrašnja slika stvari, odnosno kao posledica čulnog opažanja. Intelektom se stvaraju odgovarajući koncepti, ne slika stvari. Spinoza, takođe razlikuje tri vrste saznanja: Prvo i niže na skali naziva mišljenje, mašta (opinio, imaginatio). Ovde uključuje „slučajno i neodređeno iskustvo” (experientia vaga), takođe saznanje iz druge ruke, (preko tuđeg iskustva) i saznanje koje se može steći preko simbola i znakova. Zaključuje da ova vrsta saznanja zavisi od „zbunjujućih i neprecizno određenih podataka”, znači posredno i preko čulnih opažanja, te stoga nije prikladno kao baza za filozofsku argumentaciju. Drugo i više na skali, dolazi putem razuma (ratio), koje zavisi od karakteristika i prirode strukture stvari, tj., „zajedničko za sve i isto u delu i sveobuhvatnosti”, ili odgovarajuće saznanje o supstanciji, ali ipak suprotno esenciji. Treće i najviše na skali, definiše kao „intuitivno saznanje” (scientia intuitiva). Intuitivno saznanje, po Spinozi, dolazi preko odgovarajućeg saznanja o supstanciji i atributima božanskim, kao i saznanja o samoj esenciji stvari. Takvu vrstu saznanje je moguće steći jedino putem odgovarajućeg „redosleda akcije i reakcije”. Etika[uredi | uredi izvor] Spinozin spomenik u Rijnsburgu, Holandija. Po Spinozi, iako filozofija počinje metafizikom, njen krajnji cilj je da služi kao potpora etičkoj misli. Dela[uredi | uredi izvor] Jedino spis koje je Spinoza objavio za života jeste Principi kartezijanske filozofije (Renati Des Cartes Principiorum Philosophiae, Part I et II), 1663. godine. To je bio njegov pokušaj reformulisanja i sažimanja Dekartovog spisa Principi filozofije, na način koji je sam definisao kao „geometrijski metod”. Spinozin „geometrijski metod” se zasniva na modelu Euklidovih Elemenata i „metodu sinteze” pozajmljen od Dekarta. Polazi od iskaza početnog skupa definicija i aksioma, da bi pokušao dokazati različite pretpostavke. Njegovo kapitalno delo „Etika“ je napisano na latinskom, a ne na holandskom jeziku, što je neuobičajeno za to vreme.

Autor - osoba Jovanović, Velimir M., 1930- = Jovanović, Velimir M., 1930- Naslov Bukvar za proizvođače mleka / Velimir M. Jovanović Vrsta građe priručnik Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.) Jezik srpski Godina 2001 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Zavod za mlekarstvo, 2001 (Beograd : Premis) Fizički opis 272 str. : ilustr. ; 24 cm (Broš.) Napomene Tiraž 5000 Bibliografija: str. 273-274. Predmetne odrednice Mleko -- Proizvodnja – Priručnici Poštovani proizvođaču mleka, Vama i Vašoj cenjenoj porodici čestitamo Novu 2001. Godinu sa kojom ulazimo u treći milenijum. Neka Vam ona protekne u zdravlju i miru, neka bude ispunjena radom koji će biti nagrađen berićetnim plodovima. Za rentabilnu proizvodnju mleka, osim drugih činilaca, neophodno je dobro poznavanje i primena savremenih dostignuća. Dugogodišnje izlaženje Mlekarskog kalendara sa njegovim praktičnim uputstvima za zemlјoradnike, proizvođače mleka, u kome je svake godine obrađivana po neka tema, našilo je na lep prijem i veliko zadovolјstvo korisnika. Zapažanja o njegovoj pogodnosti za masovno stručno obrazovanje zemlјoradnika proizvođača mleka inspirisala su nas da za Novu Godinu, sa kojom počinje novi milenijum, pripremimo njegovo specijalno izdanje u vidu Bukvara za proizvođače mleka, koji na jednom mestu obrađuje celokupnu tehnologiju proizvodnje mleka na zemlјoradničkim Gazdinstvima. Na taj način Vam se pruža mogućnost da se „ druženjem“ sa ovim Bukvarom, koji je ilustrovan brojnim skicama, lakše, brže i potpunije upoznate, (a neki i podsete) sa brojnim činiocima koji, direktno ili indirektno, utiču na dobijanje većih količina kvalitetnog i jeftinijeg mleka, a istovremeno i na očuvanje zdravlјa Vaših krava. Evidencija u proizvodnji mleka, data u posebnom poglavlјu, omogućiće Vam da urednim unošenjem podataka u ovu svojevrsnu stajsku knjigu, pratite sve bitne činioce koji Vam daju preciznu sliku o rezultatima Vašeg rada. Kad budete osetili koristi od uredno vođene evidencije o utrošku rada, materijala, zdravstvenom stanju krava i ostvarenim finansijskim rezultatima, Vi ćete i u narednim Godinama samoinicijativno nastaviti ,,pisanje “ ove knjige. Stručno usavršavanje, odnosno podizanje odgajivačko-zootehničkog nivoa i veterinarsko-zdravstvene kulture mora postati sastavni deo Vaših svakodnevnih napora, bez kojih se ne može postići ekonomična proizvodnja mleka. Ako to shvatite kao jedan od svojih zadataka, kao ličnu korist, ali i kao obavezu prema svome narodu, stvorićete uslove da svojim stručnim znanjem možete jeftinije da proizvodite, da isporučujete mleko bolјeg kvaliteta, da uspešnije radite i bolјe živite. Iz TOG razloga Bukvar za proizvođače mleka, treba da postane Vaša porodična knjiga, jer on ima za cilј da sve ukućane upozna sa dostignućima u savremenoj tehnologiji proizvodnje mleka radi njene primene na Vašem Gazdinstvu. To će Vam omogućiti da postignete modernizaciju svoje farme, bolјe rezultate u iskorišćavanju proizvodnih mogućnosti svojih krava, visoki stepen proizvodnosti, a pšme i viši spšndard Vaišh ukućana. Pri primeni savremene tehnologije preporučujemo Vam da konsultujete predstavnike sirovinske kontrolno-savetodavne službe Vaše mlekare, stručnjake osnovne polјoprivredne ili veterinarske službe iz vaše zadruge, a prema potrebi i stručnjake iz Područne ili Republičke polјoprivredne službe, koji će Vam pomoći u pravilnijem sprovođenju saveta iz ovog Bukvara. Stručno saznanje iz Vašeg Bukvara i saradnja sa polјoprivrednom i veterinarskom službom doprineće bolјem rezultatu Vašeg svakodnevnog mukotrpnog i hvale vrednog rada izuzetno značajnog za ishranu stanovništva i ekonomsku stabilnost naše privrede. Primena savremene tehnologije iz oblasti proizvodnje i prvobitne obrade mleka, u uslovima tržišne privrede kada će morati da nastupi usklađivanje cene mleka sa činiocima koji utiču na njegovu proizvodnju, pomoći će Vam da proizvodite veće količine mleka bolјeg kvaliteta. Proizvodnjom kvalitetnog mleka doprinećete pravilnoj ishrani stanovništva, a Vašem Gazdinstvu omogućiti veći i ravnomerniji priliv novčanih sredstava. novembar 2000. godine u Beogradu Autor Sadržaj Predgovor I IZGRADNJA STAJE Uvod Položaj staje u dvorištu seoskog domaćinstva Uticaj različitih činilaca na izbor građevinskog materijala Deblјina zidova u zavisnosti od vrste materijala Izgradnja temelјa Izgradnja zidova Izgradnja poda Izgradnja tavanice Izgradnja krova Načini provetravanja staje Stajski prozori Način smeštaja životinja Vrste ležišta Vezivanje životinja Jasle u stajama za krave Napajanje krava pomoću automatskih pojilica Prostorija za prihvat mleka Uređenje đubrišta II ISHRANA KRAVA Uvod Program ishrane Potrebe krava muzara u hranlјivim materijama i mogućnost njihovog konzumiranja Potrebe krava muzara u vodi Uspostavlјanje pravilnog odnosa između uzdržnih i produktivnih potreba Obezbeđenje stabilne i kontinuirane ishrane Obroci treba da budu sastavlјeni od raznovrsnih hraniva Količina i karakteristika obroka za krave muzare Obroci za krave treba da su sastavlјeni od hraniva pretežno proizvedenih na sopstvenim gazdinstvima Činioci koji utiču na konzumiranje hrane Činioci koji utiču na hranidbene potrebe krave Uticaj ishrane i drugih spolјnih faktora na sastav i kvalitet mleka Tehnika i organizacija ishrane Zimska ishrana krava muzara Letnja ishrana krava muzara Ishrana krava u proizvodnom ciklusu Ishrana i razmnožavanje Preimućstva i način korišćenja silaže III NEGA, ODREĐIVANJE STAROSTI I TEŽINE KRAVA Nega kože i dlake Nega papaka kod goveda Obezrožavanje goveda Određivanje starosti goveda Određivanje starosti prema mlečnjacima Određivanje starosti prema menjanju mlečnih zuba Određivanje starosti prema stalnim zubima Određivanje starosti prema rogovima Određivanje „žive vage“ goveda IV RAZMNOŽAVANJE GOVEDA Opšte napomene Oplodnja Prvi pripust priplodnih junica Pripuštanje krava Uzroci jalovosti Zasušenje krava Priprema krave i tok telenja Postupak sa kravom posle telenja Prihvatanje teleta V MERE ZA SPREČAVANJE BOLESTI KRAVA Uvod Znaci i načini utvrđivanja zdravstvenih poremećaja goveda Preživanje i podrigivanje kao merilo opšteg zdravstvenog stanja krava Uticaj ishrane na zdravstveno stanje krava Sprečavanje unošenja zaraznih bolesti na gazdinstvo Uzroci zaraznih bolesti i podizanje otpornosti organizma Higijensko uklanjanje životinjskih leševa Napajanje i mogućnost prenošenja zaraznih bolesti Vazduh kao prenosilac zaraznih bolesti Uništavanje muva Zaštita od radijacije VI NAJČEŠĆE BOLESTI KRAVA Zapalјenje vimena Nadun buraga Davlјenje – začeplјenje jednjaka Strani predmeti u predželucu Leukoza goveda Zaostajanje postelјice Ispadanje materice Pobačaj (abortus) Suzbijanje metilјavosti Želudačio-crevni paraziti i njihovo uništavanje Piroplazmoza i suzbijanje krpelјa Šuga Lišaj goveda Poremećaji u izmeni materija Postupak sa ranama Priručna apoteka Rokovnik radova na zdravstvenoj zaštiti goveda VII VIME I STVARANJE MLEKA Kravlјe vime Građa vimena Mlečne ćelije i alveole Žlezdani režnjić Sisna cisterna Sise Oblici sisa Različiti oblici vimena Krvni sudovi vimena Nadražaj vimena i mehanizam nalivanja mleka Zadržavanje isticanja mleka VIII MUŽA Prirodni način pražnjenja vimena Ručna muža Muža zatvorenom šakom Muža ispruženim palcem i kažiprstom Muža savijenim palcem Svetla, čista i provetrena staja Čista muzna krava Zdrav i savestan muzač Pranjevimena Masaža leve polovine vimena Masaža desne polovine vimena Predmuža Muža u užem smislu Domuzivanje Činioci koji utiču na učinak muže Mašinska muža Prnncip rada mašnnske muže Nameštanje muzne jedinice Trajanje i nadzor muže Naknadna muža (domuzivanje) Skidanje muzne garniture Dezinfekcija sisa Međufazna dezinfekcija muzne garniture Muža sa pokretnim kolicima Muža u stojećim kantama Mlekovodni sistem Mašinska muža u izmuzištu IX POSTUPAK SA MLEKOM POSLE MUŽE Prihvatna mlekara Ceđenje mleka Hlađenje mleka Načini hlađenja mleka X PRANJE I DEZINFEKCNJA MLEKARSKE OPREME Staja kao izvor zagađivanja mleka Mlekarske posude kao izvor zagađivanja mleka Faze pranja mlekarske opreme Činioci koji utiču na efekat sanitacije Pranje mlekarskog pribora i opreme Pranje mašina za mužu XI EVIDENCIJA U PROIZVODNJI MLEKA Dnevna proizvodnja mleka (ne računajući potrebe teladi) Mesečna proizvodnja mleka Pregled krava i pojedinačne kontrole mleka Pregled oplodnje i telenja Pregled godišnjih obaveznih mera zdravstvene zaštite Rezultati ispitivanja mastitis testom Evidencija obolјenja u toku godine Pregled dnevne isporuke mleka po mesecima Isporuke i naplate mleka tokom godine Kalendar osemenjavanja i očekivanog telenja za 2001/2002 Evidencija o obilasku gazdinstva Prihod od mleka i sporednih proizvoda u dinarima Evidencija utroška i vrednosti stočne hrane Troškovi proizvodnje mleka u dinarima Utvrđivanje cene koštanja 1 litra mleka XII EKONOMSKO PROPAGANDNE PORUKE Morava – Aleksandrovac Stočna lizalica – Mačvanska Mitrovica Stočarsko veterinarski centar – Krnjača Dunav osiguranje – Beograd Morpho – Beograd Super laboratory – Beograd Master frigo – Beograd Gumilko – Gornji Milanovac Zavod za mlekarstvo – Beograd LITERATURA MG136 (N)

Naklada Jurčić, 1998. Zbirka kraćih eseja i ogleda na razne teme iz hrvatske književnosti (Ivan Bunić Vučić, Cesarić, Hergešić, Šoljan, hrvatska moderna itd.) Vrlo retko u ponudi. Ante Stamać (otok Molat, 9. listopada 1939. – Zagreb, 30. studenoga 2016.),[1][2] hrvatski pjesnik i akademik HAZU, teoretičar književnosti, bio je redovitim profesorom na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; esejist i prevoditelj. U dva navrata bio je predsjednik Hrvatskoga filološkog društva (1981. – 1984. te 1991. – 1992.) i predsjednik Društva hrvatskih književnika u dva mandata od 1995. do 1999. Od 2011. do 2014. bio je tajnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i član Predsjedništva HAZU. Bio je urednik časopisa: „Razlog“ (1966. – 1968.), „Telegram“ (1968. – 1971.), „Most/The Bridge“ (1972. – 1977.), „Croatica“ (glavni i odgovorni urednik 1989. – 2001., kada je časopis obustavljen), „Umjetnost riječi“ (1981. - ?), „Republika“ (2002. – 2016.), voditelj Zagrebačkih književnih razgovora Društva hrvatskih književnika, voditelj uredništva edicije Matice hrvatske Stoljeća hrvatske književnosti (2010. – 2016.). Životopis Ante Stamać, pjesnik, teoretik književnosti, esejisti i prevoditelj, violinist, sveučilišni profesor i akademik HAZU rođen je 9. listopada 1939. na otoku Molatu u obitelji gimnazijskih profesora, filologa. Otac Viktor bio je profesor francuskoga i latinskoga jezika, a majka Miroslava profesorica engleskoga i njemačkoga. Kako su se roditelji zbog profesorske službe selili, tako je i djetinjstvo provedeno u Dubrovniku, Križevcima, Daruvaru, Molatu i Zadru. Gimnaziju i srednju glazbenu školu (s violinom kao glavnim predmetom) polazio je u Zadru i Zagrebu. 1957. godine isključen je iz svih škola tadašnje države SFRJ, stigmatiziran zbog hrvatstva, osuđen na sedam mjeseci zatvora zajedno sa skupinom zadarskih gimnazijalaca te poslan na Goli otok na kojemu je izdržao kaznu. 1958. i 1959. privatno završava sedmi i osmi razred gimnazije, te je maturirao u Zagrebu na I. gimnaziji 1959. godine. Diplomiravši 1963. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu komparativnu književnost i engleski jezik, magistrirao je na istom fakultetu komparatističkom radnjom o Tinu Ujeviću 1970. te doktorirao disertacijom o teoriji metafore 1978. godine. Između 1963. i 1969. godine studirao je muzikologiju i povijest umjetnosti u Ljubljani, te filozofiju i germanistiku u Beču. Nakon diplomiranja 1963. bio je zaposlen kao violinist u Operi Hrvatskoga narodnog kazališta, te kao glazbeni urednik Muzičkog salona Studentskog centra, kojemu je bio i utemeljitelj. Godine 1971. izabran je za znanstvenoga asistenta na Katedri za teoriju književnosti Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je radio do umirovljenja 30. prosinca 2003. godine. Uvijek je s ponosom isticao da je bio asistent i nasljednik na katedri svome učitelju i prijatelju karizmatičnom pjesniku Juri Kaštelanu. Od 1978. godine je docent, pa izvanredni profesor i voditelj iste Katedre, da bi 1989. bio izabran za redovnog profesora. Kao znanstveni savjetnik i profesor u trajnom zvanju umirovljen je 2004. godine. Od 2002. redovni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Između 2004. i 2014. godine obnašao je funkciju tajnika Razreda za književnost HAZU te je bio član Predsjedništva HAZU. U Matici hrvatskoj bio je njezin aktivni član, književni tajnik Odjela za književnost te potpredsjednik Matice hrvatske (2010. – 2014.). Bio je 1969. stipendist Herderove zaklade u Beču (na prijedlog akademika Marijana Matkovića), te stipendist znamenite Humboldtove zaklade 1977./78. godine u tadašnjem Zapadnom Berlinu i Gӧttingenu. Mentori su mu bili poznati njemački pjesnik i teoretik književnosti Walter Hӧllerer te ugledni slavist i komparatist, danas dopisni član HAZU, Reinhard Lauer. Akademik Stamać bio je 1989. i 1990. godine gostujući profesor na Sveučilištu u Oldenburgu. Održao je brojna predavanja na njemačkim sveučilištima, a kao sveučilišni i književni predavač gostovao je i u brojnim drugim europskim zemljama, uključivši i SAD. U dva navrata bio je predsjednik Hrvatskoga filološkog društva (1981. – 1984. te 1991. – 1992.), predsjednik Društva hrvatskih književnika (1995. – 1999.). U Matici hrvatskoj obnašao je dužnost dopredsjednika (2012. – 2014.). Bio je urednik časopisa: „Razlog“ (1966. – 1968.), „Telegram“ (1968. – 1971.), „Most/The Bridge“ (1972. – 1977.), „Croatica“ (glavni i odgovorni urednik 1989. – 2001., kada je časopis obustavljen), „Umjetnost riječi“ (1981. - ?), „Republika“ (2002. – 2016.), voditelj Zagrebačkih književnih razgovora Društva hrvatskih književnika, voditelj uredništva edicije Matice hrvatske Stoljeća hrvatske književnosti (2010. – 2016.). Književni rad Pisao je pjesme, eseje, sastavljao je zbirke i prevodio njemačke klasike (Goethea, Nietzschea, Rilkea, Hoffmanstahla), Joycea i ine. Napisao je i djela književnoznanstvene misli koja su znatno pridonijela oblikovanju hrvatske znanosti o književnosti (Hocke, Friedrich, Jakobson, Huizinga, Halle, Nietzsche, Noth, Hjelmslev, Steiger i dr.). U jednom svom govoru je istaknuo da su na njegov književni rad utjecali Šime Dunatov, Marijan Matković i Jure Kaštelan. Na hrvatski jezik prevodi i pjesme s makedonskog jezika. Tako je preveo i neke pjesme makedonskog pjesnika Konstantina Miladinova.[3] Nagrade Orden Red danice Hrvatske s likom Marka Marulića, odlukom dr. Franje Tuđmana, 29. svibnja 1995. godine; Godišnja „Nagrada Vladimir Nazor“ za 1995. godinu, Zagreb, 1996.; Godišnja nagrada INA-e za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 1995. godinu, za Antologiju hrvatske ratne lirike U ovom strašnom času, Zagreb, 1996. godine; Godišnja „Nagrada Iso Velikanović“ za 2006. godinu, za prijevod Fausta W. von Goethea, 2007. godina; Književna nagrada `Kiklop` Pula, 2007., za prijevod godine, Faust J.W.Goethea; plaketa `Dobrojutro, more` 2007. „Nagrada Grada Zagreba za 2007. godinu, Zagreb, 2008.; nagrada `Tin Ujević` 2007. za zbirku pjesama `Vrijeme, vrijeme` Povelja `Visoka žuta žita` za sveukupni opus i cjeloviti doprinos hrvatskoj književnosti 2007. na Pjesničkim susretima u Drenovcima Nagrada Grada Zadra za životno djelo, Zadar, 2010. godine; nagrada `Antun Branko Šimić` 2011. za knjigu Sabrane pjesme[4] Maslinov vijenac (poeta oliveatus), Croatia rediviva, Selca na otoku Braču, 2012. Djela Pjesme Rasap, 1962. Sa svijetom jedno, 1965. Doba prisjećanja, 1968. Smjer, 1968. Dešifriranje vage, 1972. Odronske poredbe, 1982. Žalostinke, 1991. Crnerupe, mračni soneti, 1995. Izabrane pjesme, 1997. Zvonki moteti, 2004. Molat (pjesnička monografija s Tomislavom Marijanom Bilosnićem), 2006. `Vrijeme, vrijeme`, 2007. Your and My Signs, 2008. Neka njegova djela u svojoj je antologiji Żywe źródła iz 1996. s hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska. Znanstveni radovi iz područja književnosti Ujević, 1971. Slikovno i pojmovno pjesništvo, 1977. Teorija metafore, 1978., 1983. Kritika ili teorija?, 1983. Suvremeno hrvatsko pjesništvo, zbornik, 1988. Passim, 1989. Uvod u književnost (sa Zdenkom Škrebom), 1983., 1986., 1998. Ranjivi opis sustava, 1996. Pjesnici druge moderne, 1996. Tema Mihalić, 1996. Rasprave i eseji o hrvatskoj književnosti, 1997. Pogled unatrag, 1999. Tema Kaštelan, 2003. Zapravo, Šoljan, 2004. Obnovljeni Ujević, 2005. Germanica & anglica, 2007. prošireno izdanje Tema Kaštelan, 2009. Tragovi, otisci i lica, 2009. Književnoteorijski fragmenti, 2012. Eseji Ogledi, 1980. Književni život, 1993. Na prijelazu, 1996. Vrijednosti, pogledi i ogledi 1998. Moje motrište, 2006. Prolazne postaje, autobiografski zapisi objavljeni u Zadarskoj smotri 2010., 2011., 2012. Predgovori/Pogovori, 2013. Skupne knjige Nova evropska kritika, I-III, 1968., 1969., 1972. Arhajski torzo (divot-izdanje djela R. M. Rilkea, 1985.) U ovom strašnom času, 1993., 1995. Lirika Velikog petka, 1998. Poezija i proza Rainera Marie Rilkea, 2001. Antologija hrvatskoga pjesništva, od davnina pa do naših dana, 2007. Prijevodi; književnost Koautorstvo s Trudom Stamać: Rainer Maria Rilke, Soneti Orfeju, 1969. Gottfried Benn, Statičke pjesme, 1970. Günter Grass, Lumbur, 1979. Friedrich Schiller, Razbojnici, 1996. Novalis, Himne noći; Fragmenti, 1998. Autorski prijevodi Ante Stamaća: Kurt Pahlen, Djeca svijeta i njihove pjesme: 49 pjesama iz 24 zemlje, 1981. Bertolt Brecht, Dramski tekstovi, (15 drama), 1989. John Webster, Vojvotkinja Malfeška, 1989. James Joyce, Komorna glazba, 1990. Hugo von Hofmannstal, Svatković, 1993. Bertolt Brecht, Majka Courage i njezina djeca, 1997., 2015. James Joyce, Pjesme, 1998. Samuel Beckett, Beznina / Martin Esslin, Uvod u Bezninu, 2000. James Joyce, Prognanici, 2001. Rainer Maria Rilke, Poezija i proza, 2001. Beaumont & Fletcher, Vitez goručeg tučka 2005. Johann Wolfgang von Goethe, Faust, I. i II. dio, 2006. Mildred Clary, Mozart svjetlo Božje, 2006. grof Janko Drašković, Riječ veledušnim kćerima Ilirije o starijoj povijesti i o najnovijem preporodu književnosti njihove domovine, 2007. Dora Pejačević, Popijevke, 2009. Hans Blumenberg, Brodolom naočigled promatraču, 2016. Prijevodi; znanost o književnosti i filozofija Koautorstvo s Trudom Stamać: Hugo Friedrich, Struktura moderne lirike, 1969., 1989. Johann Huizinga, Homo ludens, 1969.,1992. Autorski prijevodi Ante Stamaća: Louis Hjelmslev, Prologomena teoriji jezika, 1980. Gustav René Hocke, Manirizam u književnosti, 1984. Roman Jakobson & Morris Halle, Temelji jezika, 1988. Friedrich Nietzsche, Volja za moć, 1988., 2006. Emil Stiager, Temeljni pojmovi poetike, 1990. Rene Girard, Mimezis i nasilje, 2003. Winfried Nӧth, Priručnik semiotike, 2004. Winfried Nӧth, O prostornom predstavljanju drugoga u kulturi, 2005. Friedrich Nietzsche, Nietzsche contra Wagnera, 2005. Gergard Ochs, Sedam pjesama, 2006. Hans Küng, Povijest Katoličke crkeve, 2009. John Elsom, Jezik, urotništvo i globalizacija, 2009. Martin Heidegger, Stavak o identitetu, 2009. Wilhelm von Humboldt, O raznolikosti gradbe ljudskih jezika i o njezinu utjecaju na razvoj ljudskoga roda, 2010. Karl Jaspers, Filozofija religije, 2011. Karl Jaspers, Opća psihopatologija,