Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveŔtenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaŔu mail adresu.
1-25 od 49 rezultata
1-25 od 49 rezultata
Prati pretragu "GLEDSTON Autor: Slobodan Jovanović"
Vi se opustite, Gogi Äe Vas obavestiti kad pronaÄe nove oglase za tražene kljuÄne reÄi.
Gogi Äe vas obavestiti kada pronaÄe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene saÄuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i saÄuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Autor: Slobodan JovanoviÄŽanr: PolitikaPismo: ÄirilicaBroj strana: 544Povez: TvrdFormat: 25 cmPrvi put sabrani tekstovi Slobodana JovanoviÄa objavljeni u emigraciji. Saznajte Å”ta je Äuveni srpski intelektualac mislio o Titu, Kardelju, Äilasu, Staljinu, Rezoluciji Informbiroa i drugim temama vezanim za titoistiÄku Jugoslaviju.Knjigom Poruke i putokazi srpska kultura smanjila je dug prema Slobodanu JovanoviÄu. Kada se drama Drugog svetskog rata zavrÅ”ila, i kada su odlukom saveznika promenjene karte dodeljene Jugoslaviji, JovanoviÄ se naÅ”ao na pogreÅ”noj strani. MeÄutim, to ga nije spreÄilo da i dalje piÅ”e o situaciji u Srbiji i Jugoslaviji.Sa prijateljima i kolegama okupljenim u Jugoslovenskom narodnom odboru osnovao je Äasopis Poruke. Na njegovim stranicama punih osam godina (1950ā1959) neumorno je komentarisao sumornu jugoslovensku stvarnost. Nije bilo nijedne znaÄajne teme o kojoj nije izrekao sud. Slobodan JovanoviÄ, Å”to nije bilo poznato srpskoj javnosti, pisao je o Rezoluciji Informbiroa, razlazu sa Staljinom, ustavnim reformama 1952. i mnogim drugim temama koje su dale identitet titoistiÄkoj državi.Pored JovanoviÄevih tekstova, u knjizi se nalazi predgovor prireÄivaÄa, prof. dr Jovice Trkulje, bibliografija emigrantskih tekstova S. JovanoviÄa i tekstovi emigrantskih intelektualaca o njemu.Catena Mundi2/4
Autor: Slobodan JovanoviÄŽanr: PolitikaPismo: ÄirilicaBroj strana: 544Povez: TvrdFormat: 25 cmPrvi put sabrani tekstovi Slobodana JovanoviÄa objavljeni u emigraciji. Saznajte Å”ta je Äuveni srpski intelektualac mislio o Titu, Kardelju, Äilasu, Staljinu, Rezoluciji Informbiroa i drugim temama vezanim za titoistiÄku Jugoslaviju.Knjigom Poruke i putokazi srpska kultura smanjila je dug prema Slobodanu JovanoviÄu. Kada se drama Drugog svetskog rata zavrÅ”ila, i kada su odlukom saveznika promenjene karte dodeljene Jugoslaviji, JovanoviÄ se naÅ”ao na pogreÅ”noj strani. MeÄutim, to ga nije spreÄilo da i dalje piÅ”e o situaciji u Srbiji i Jugoslaviji.Sa prijateljima i kolegama okupljenim u Jugoslovenskom narodnom odboru osnovao je Äasopis Poruke. Na njegovim stranicama punih osam godina (1950ā1959) neumorno je komentarisao sumornu jugoslovensku stvarnost. Nije bilo nijedne znaÄajne teme o kojoj nije izrekao sud. Slobodan JovanoviÄ, Å”to nije bilo poznato srpskoj javnosti, pisao je o Rezoluciji Informbiroa, razlazu sa Staljinom, ustavnim reformama 1952. i mnogim drugim temama koje su dale identitet titoistiÄkoj državi.Pored JovanoviÄevih tekstova, u knjizi se nalazi predgovor prireÄivaÄa, prof. dr Jovice Trkulje, bibliografija emigrantskih tekstova S. JovanoviÄa i tekstovi emigrantskih intelektualaca o njemu.Catena Mundi2/4
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Slobodan JovanoviÄ u emigraciji razgovori i zapisi IzdavaÄi: Službeni list SRJ Dosije, Beograd 1993 Autori: Slobodan JovanoviÄ, Kosta St. PavloviÄ Povez: tvrd sa srebrotiskom Broj strana: 231 Stanje Veoma dobro, neznatno podvlaÄenje teksta.
USTAVNO PRAVO KRALJEVINE SRBA, HRVATA I SLOVENACA SLOBODAN JOVANOVIÄ SLUŽBENI LIST SRJ, Beograd 1995. SLOBODAN JOVANOVIÄ Prof. Pravnog fakulteta u Beogradu, Predsednik Srpskog kulturnog kluba, Predsednik izbegliÄke vlade u Londonu 1941, UÄestvovao u oba balkanska rata, U Prvom svetskom ratu Å”ef Pres-biroa Vrhovne komande, PreÅ”ao Albaniju... KLASICI JUGOSLOVENSKOG PRAVA/ a) Ustavno pravo - Jugoslavija Predgovor Prof. dr STEVAN K. VRAÄAR VraÄar, Slika autora, Äirilica, Tvrde korice, Å iven povez, ObeleživaÄ stranica, 554 str Knjiga je N O V A -------------------------- L4
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Savremeni francusko-srpskohrvatski reÄnik sa gramatikom autor Slobodan A. JovanoviÄ i saradnici tvrdi povez, 624 strane Prosveta, Beograd,1991, stanje: dobro, na predliÅ”tu kratak natpis.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Savremeni srpskohrvatsko-francuski recnik SAVREMENI SRPSKOHRVATSKO - FRANCUSKI REÄNIK SA GRAMATIKOM Autor: Slobodan A. JovanoviÄ IzdavaÄ: PROSVETA Beograd Godina izdanja: 1991. Povez: tvrd Broj strana: 502 Format: 24cm Stanje Vrlo dobro.
Knjiga je potpuno nova, necitana, kao iz knjizare. Život pesnika : political nigredo - Slobodan TiÅ”ma IzdavaÄ: Futura publikacije Godina izdanja: 2022 Broj strana: 218 Format: 21 cm Povez: BroÅ”irani Prvi deo trilogije: Astal tiÅ”, riba friÅ”. Život pesnika ima podnaslov: Political nigredo. Knjiga je napisana u formi ja-naracije. Kao u nekoj vrsti ispovesti, Slobodan TiÅ”ma piÅ”e portret umetnika u mladosti, garniran razmiÅ”ljanjima o svetu, umetnosti i životu u obliku kratkih eseja. Autor joÅ” pojaÄava veÄ prepoznatljivu poziciju ja-naratora kao āslabog subjektaā karakteriÅ”uÄi ga kao politiÄkog nigreda, dakle Älana politiÄke zajednice na najnižem stupnju druÅ”tvene relevancije. TehniÄki gledano, ta pozicija mu je meÄutim potrebna za uspostavljanje ravnoteže u tekstu, tako da povremeno može da bude nemilosrdan i prema drugim protagonistima knjige. Slobodan TiÅ”ma, pisac i muziÄar, roÄen je 14. maja 1946. godine u Staroj Pazovi. OsnivaÄ je kultnih novotalasnih bendova Luna i La strada. Posle raspada Lune, TiÅ”ma je s Jasminom MitruÅ”iÄ obnovio La stradu, kojoj su se pridružili joÅ” i Robert RadiÄ, Zolt Horvat i Danijel Stari. Godine 1989. La strada se rasformirala i TiÅ”ma se povukao iz muziÄkog sveta. Vratio se literaturi i objavio knjige poezije Marinizmi (Ruža lutanja, 1995), Vrt kao to (Ruža lutanja, 1997) i Urvidek (2005), za koju je dobio Nagradu Stevan Sremac. U književnim Äasopisima povremeno je objavljivao dnevniÄke zapise pod nazivom Bluz dajari (Blues diary). Godine 2009. za izdavaÄku kuÄu Laguna objavljuje roman Quattro stagioni, za koji 2010. dobija Nagradu Biljana JovanoviÄ. Godine 2011. objavljuje roman Bernardijeva soba (izdavaÄ Kulturni centar Novog Sada), za koji dobija Ninovu nagradu 2012. godine. Živi i radi u Novom Sadu.
Autor - osoba MaÅ”iÄ, Slobodan, 1939-2016 = MaÅ”iÄ, Slobodan, 1939-2016 Naslov MaÅ”iÄ : retrospektivna izložba vizuelnih komunikacija : [Salon muzeja primenjene umetnosti, 12. septembar - 19. oktobar 2018.] = retrospective exhibition of visual communications : [Salon of the Museum of Applied Art, September 12th - October 19th 2018] / [autori tekstova JeÅ”a Denegri ... [et al.] = authors of essays JeÅ”a Denegri ... [et al.] ; prevod Irena Å entevska ; = translation Irena Å entevska ; fotografija Veselin MilunoviÄ ; = photography Veselin MilunoviÄ] Vrsta graÄe katalog Jezik srpski, engleski Godina 2018 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Muzej primenjene umetnosti ; = Belgrade : Museum of Applied Art, 2018 (Beograd : Birograf= Belgrade Birograf) FiziÄki opis 223 str. : ilustr. ; 24 cm Drugi autori - osoba Denegri, JeÅ”a, 1936- = Denegri, JeÅ”a, 1936- JovanoviÄ, Slobodan, 1973- = JovanoviÄ, Slobodan, 1973- MuÅ”iÄ, Miroslav, 1949- = MuÅ”iÄ, Miroslav, 1949- Vild, Borut, 1954- = Vild, Borut, 1954- Å antevska, Irena MilunoviÄ, Veselin (karton) Napomene Uporedo srp. tekst i engl. prevod Tiraž 300 Biografija: str. 216-221 Napomene i bibliografske reference uz tekst Bibliografija: str. 214-215. Predmetne odrednice MaÅ”iÄ, Slobodan, 1939-2016 -- Izložbeni katalozi GrafiÄki dizajn -- Srbija -- 20v MAÅ IÄ: Retrospektivna izložba vizuelnih komunikacija Slobodana MaÅ”iÄa Muzej primenjene umetnosti u saradnji sa Kulturnim centrom Srbije u Parizu organizuje gostovanje izložbe Izložba MAÅ IÄ ā Retrospektivna izložba vizuelnih komunikacija Slobodana MaÅ”iÄa, organizovana u okviru Salona savremene umetnosti Muzeja primenjene umetnosti (12. septembar ā 19. oktobar 2018), postigla je u Beogradu nesvakidaÅ”nji uspeh i privukla veliku medijsku pažnju. ProglaÅ”ena je za najbolju izložbu godine u Republici Srbiji u izboru DruÅ”tva istoriÄara umetnosti Srbije (DIUS), a autori tekstova u katalogu izložbe Slobodan JovanoviÄ, Borut Vild, Jerko Denegri i Miroslav MuÅ”iÄ su dobili nagradu āPavle VasiÄā, najznaÄajniju nagradu za tekstove iz oblasti primenjene umetnosti u Srbiji, koju dodeljuje udruženje ULUPUDS. Izložba MAÅ IÄ ā Retrospektivna izložba vizuelnih komunikacija Slobodana MaÅ”iÄa u Srpskom kulturnom centru u Parizu predstavlja veÄi deo dizajna vizuelnih komunikacija i nezavisnog izdavaÅ”tva koje je oblikovao Slobodan MaÅ”iÄ, a koji je bio prikazan na izložbi u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu 2018. godine. Slobodan MaÅ”iÄ, 1980-ih Slobodan MaÅ”iÄ (1939ā2016, Beograd) bio je jedan od najznaÄajnijih umetnika i nezavisnih izdavaÄa koji su tokom proteklih pola veka oblikovali vizuelne komunikacije u Srbiji i Jugoslaviji. Tokom studija na Arhitektonskom fakultetu (1958ā1964) upoznaje buduÄu ženu i najvažniju saradnicu Savetu Puhalo, kasnije MaÅ”iÄ. Nakon zavrÅ”etka studija, primenjuje iskustva steÄena na fakultetu u dizajnu vizuelnih komunikacija. Tada radi plakate i kataloge za Dom omladine i GrafiÄki kolektiv u Beogradu, pokreÄe ediciju knjiga Nezavisna izdanja, osniva dizajn studio Studio Structure, grafiÄki oblikuje razne knjige, Äasopise Susret, NBā68 i ROK, Å”pice za kultne jugoslovenske filmove i zapoÄinje saradnju sa pozoriÅ”tem Atelje 212, kao i filmskim festivalom FEST. MaÅ”iÄev dizajn za beogradski pozoriÅ”ni festival BITEF predstavlja jedan od najznaÄajnijih opusa u oblasti vizuelnih komunikacija u Srbiji i tadaÅ”njoj Jugoslaviji. Tokom 26 godina saradnje, od 1971. do 1996. godine, MaÅ”iÄ je menjao grafiÄka reÅ”enja, pa je od poÄetnih ideograma i fotografija predmeta, poÄeo da koristi fotografije delova ljudskog tela (uz viÅ”edecenijsku saradnju sa fotografima Branislavom NikoliÄem i Vladimirom PopoviÄem), da bi na kraju, spojem multiplikovanih fotografija, ideograma i raznih znakova stvorio specifiÄan dizajn koji u svetu postaje prepoznat kao dizajn festivala BITEF. Slobodan MaÅ”iÄ je bio jedan od prvih nezavisnih izdavaÄa u SocijalistiÄkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. U okviru svoje edicije Nezavisnih izdanja, objavio je viÅ”e od tri stotine knjiga pisaca, pesnika, istoriÄara, teoretiÄara i umetnika. Za svoje stvaralaÅ”tvo Slobodan MaÅ”iÄ je dobio mnogobrojne meÄunarodne i domaÄe nagrade. GrafiÄkim dizajnom i dizajnom vizuelnih komunikacija za institucije kulture ā galerije, muzeje, festivale filma i pozoriÅ”ta ā uÄestvovao je u Å”irenju svesti o znaÄaju dizajna u druÅ”tvu. Težnja ka obrazovanju druÅ”tva o znaÄaju kvalitetnih vizuelnih komunikacija bila je idejno polaziÅ”te u njegovom grafiÄkom dizajnu i, istovremeno, njegov najznaÄajniji doprinos u istoriji umetnosti i dizajna u Jugoslaviji i Srbiji. MAÅ IÄ RETROSPEKTIVNA IZLOŽBA VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Muzej primenjene umetnosti, 2018. 223 strane, tvrd povez, Äetvrtasti format. Na izložbi MAÅ IÄ u Muzeju primenjene umetnosti biÄe prikazan veÄi deo zaostavÅ”tine Slobodana MaÅ”iÄa, koju je Muzeju tokom 2017. godine poklonila njegova udovica i dugogodiÅ”nja saradnica Saveta. Slobodan MaÅ”iÄ (1939ā2016, Beograd) bio je jedan od najznaÄajnijih umetnika koji su tokom proteklih pola veka oblikovali vizuelne komunikacije u Srbiji i Jugoslaviji. Tokom studija na Arhitektonskom fakultetu (1958ā1964) upoznaje buduÄu ženu i najvažniju saradnicu Savetu Puhalo. Nakon zavrÅ”etka studija, primenjuje iskustva steÄena na fakultetu u dizajnu vizuelnih komunikacija. Tada radi plakate i kataloge za Dom omladine i GrafiÄki kolektiv, pokreÄe ediciju knjiga Nezavisna izdanja, osniva Studio Struktura, grafiÄki oblikuje razne knjige, Äasopise Susret, NBā68 i ROK, Å”pice za kultne jugoslovenske filmove i zapoÄinje saradnju sa pozoriÅ”tem Atelje 212, tj. BITEF-om, kao i filmskim festivalom FEST. MaÅ”iÄev dizajn za BITEF Äe vremenom postati jedan od najznaÄajnijih opusa u oblasti vizuelnih komunikacija u Srbiji i tadaÅ”njoj Jugoslaviji. VeÄ krajem ā60-ih godina proÅ”log veka, MaÅ”iÄ definiÅ”e svoju poetiku, prvenstveno putem kreiranja Äuvenih ideograma, kao Å”to su zvezda upisana u krug (znak Studija Struktura) ili ideogram koji Äine suprotno usmerene vertikalne strelice (znak Nezavisnih izdanja). Njegova sposobnost da manipuliÅ”e grafiÄkim dizajnom omoguÄila mu je da analizira sadržaj komunikacije, svodeÄi je na simboliÄku suÅ”tinu. Bez suviÅ”ne likovnosti, on konstruiÅ”e povrÅ”ine koje postaju prenosnik znaÄenja sadržine plakata, knjige ili drugih sredstava vizuelnih komunikacija. Jednostavnu prostornu kompoziciju sa plakata za Dom omladine kasnije koristi da bi predstavio ritam ponovljenih znakova. Ovaj ritam mu omoguÄava da stvori novu sliku sveta, u kojem njegovi znaci formiraju zaseban grafiÄki jezik, koji beži od figuralnosti ka simboliÄnom i ikoniÄnom. U tekstu āU traganju za sopstvenim izrazomā u katalogu izložbe MAÅ IÄ, Miroslav A. MuÅ”iÄ konstatuje da je ābio neprikosnoven u iskazivanju svojih stavova. Polazio je sa stanoviÅ”ta da svaki grafiÄki znak, linija i belina imaju svoje mesto, simboliku i opravdanje. SposobnoÅ”Äu izdvajanja uspostavljao je dijalog sa svetom. Bila su to kritiÄka razmatranja voÄena grafiÄkim jezikom sa težnjom da se iskaže miÅ”ljenje, stav o pojedinim vrednostima, zabludama ili utopijama.ā MG132
SLOBODAN TIÅ MA BLUES DIARY - pitoma religiozna razmiÅ”ljanja IzdavaÄ - Ruža lutanja, BeogradĀ Godina - 2001 160 strana 22 cm Edicija - Ruža lutanja ISBN - 86-902493-1-1 Povez - BroÅ”iran Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlaÄenja Ā SADRŽAJ: SedefineOranžplaÅ”PlavakutĀ ContraltoĀ SividolgBerliorĀ FenikĀ AprilLilaharmĀ DanubisĀ RosedĀ BelotakĀ (Cripto)Ā Pogovor autora, reÄ urednika "Dnevno-noÄni zapisi od kojih je saÄinjena ova knjiga, zapisivani su krajem osamdesetih i poÄetkom devedesetih godina, dakle, u vreme kada su se na prostorima Evrope odigrali dogadaji koji su bitno uticali na sudbine mnogih ljudi koji su te prostore nastanjivali, ali koji su mene, liÄno, ipak, malo tangirali. Iz monoloÅ”kih rudimenata koji su se najÄeÅ”Äe radali prilikom skoro svakodnevnih Å”etnji obalom Dunava, nastajale su neÅ”to kasnije tekstualne minijature kojima je teÅ”ko odrediti žanrovsku pripadnost. No, možda, to i nije toliko važno, iako smatram da je opredeljenost za odredeni žanr znak hrabrosti i umetniÄkog poÅ”tenja. U svakom sluÄaju, moglo bi se reÄi da je ā , Blues diary" neka vrsta pseudodnevnika jednog pseudopisca u pseudo-vremenu, nazvanom joÅ” i doba tranzicije, kao da postoji neko drugaÄije vreme koje nije tranzicijsko. Naslov knjige jasno govori da se radi o ā plaÄevima". Bluz je, kao Å”to je opÅ”te poznato, pesma tugovanka koju su pevali crni robovi na plantažama pamuka u delti reke Misisipi. PrebirajuÄi po žicama tambure, oni su viÅ”e priÄali nego Å”to su pevali. Bluz je monolog, razgovor sa samim sobom kao drugim, razgovor sa svojom duÅ”om, mrmljanje u bradu da bi se olakÅ”ao bol. Podnaslov ā Pitoma religiozna razmiÅ”ljanja" je citat iz Remboove poetske proze, mislim da je u pitanju tekst ā Pustinje ljubavi". Knjiga ā Sabrana dela" Artura Remboa je bila biblija moje mladosti. Otkrio sam je kao dvadesetogodiÅ”njak i magija tih tekstova za mene se nije ugasila ni do dana danaÅ”njeg. Posebno tu mislim na kratka prozna dela: ā Sezona u paklu" i ā Pustinje ljubavi". Iako se Remboovo ime vezuje pre svega za revolucionarne postupke u modernoj poeziji, po mom skromnom miÅ”ljenju koje je, naravno, pogreÅ”no, ova dva teksta su, pre svega, preteÄe modernih proznih postupaka kao i Floberova novela ā Novembar". Za moto knjige uzeo sam Äetiri VitgenÅ”tajnova iskaza, Äetiri misli koje treba da posluže kao putokaz. One, možda, nisu tipiÄne za VitgenÅ”tajna kao filozofa, ali predoÄavaju neke važne momente kada je ā Blues diary" u pitanju. Textovi su složeni hronoloÅ”kim redom u dvanaest celina, iako je preporuÄljivije Äitanje iz sredine ili od kraja. Svaka celina je obeležena sasvim apstraktnim naslovom, nekom izmiÅ”ljenom reÄju koja nema, takoreÄi, nikakve veze sa sadržajem. Datiranje zapisa, iako istinito, ukazuje se kao sasvim irelevantno i apsurdno. Vreme klizi mimo texta pomerajuÄi se Äas malo unapred, Äas malo unazad, izmeÅ”tajuÄi ga. InaÄe, text je u celini složen u , ,lomljenim redovima", neÅ”to kao slobodan stih, ali ne radi se o slobodnom stihu, kao Å”to ni zapisi pojedinaÄno ne predstavljaju pesme, iako se u knjizi može pronaÄi i po koja pesmica. Možda je potrebno reÄi joÅ” i to da je ā Blues diary" poslednja knjiga koja se objavljuje u ediciji poÅ”to se uskoro zavrÅ”ava veliki desetogodiÅ”nji projekat ā Ruža lutanja" Miroslava MandiÄa, ali i moja poslednja knjiga. Svako pisanje je ujedno i oproÅ”taj od pisanja, ono ā sad i nikad viÅ”e". Objavljeno je ukupno Å”est knjiga, Äetiri zbirke pesama, jedna zbirka pripovedaka i jedan dnevnik. Radi se o Äetiri autora, poimence to su: Srdan ValjareviÄ, Nenad JovanoviÄ, Slobodan IliÄ i Slobodan TiÅ”ma. Naravno, sve je poÄelo sa Miroslavom MandiÄem koji je kao pokretaÄ edicije bio urednik samo njene prve knjige "otkrivÅ”i" Srdana ValjareviÄa koji je, sa svojom kasnije kultnom knjigom ā Džo Frejzer i 49 pesama", 1991. postao prvi autor. Sve se dalje odvijalo tako da je svaki autor bio urednik sledeÄeg izdanja pri Äemu je u njegovom izboru bio presudan samo njegov liÄni afinitet i niÅ”ta drugo. Na kraju, doÅ”li smo u pomalo Äudnu situaciju da sam ja, S. TiÅ”ma, sam sebi urednik. Ispada da je presudan bio moj liÄni afinitet prema samom sebi. Svi su pisci, lažni ili pravi, zaljubljeni u svoje pisanje, u svoju umetnost, Å”to je pomalo degutantno. Ali to u ovom sluÄaju viÅ”e i nije važno, ,, Blues diary" mi se sve manje svida, nekada mi se Äak uopoÅ”te ne svida. Bolje bi mi bilo da svoje misli posvetim Robinsonu Krusou, UtnapiÅ”timu dalekom ili Nereju neuhvatljivom u njegovom morskom pliÄaku. Jarac na koga je Kruso naiÅ”ao u ostrvskoj peÄini je veÄni astralis, ozvezdana priroda. .. ma, Å”ta! U Novom Sadu, 17. dec. 2000. " Ā Ako Vas neÅ”to zanima, slobodno poÅ”aljite poruku.
Ravnogorska istorija Priredio mr Radovan KalabiÄ, EVRO Beograd 1992 , tvrd povez, zaÅ”titni omot, zlatotisak, ilustrovano, Äirilica, format 24 x 31 cm , 430 strana. 429 stranica velikog formata, uz mnoÅ”tvo dokumenata i fotografija ova knjiga predstavlja jednu od najsveobuhvatnijih istorijskih monografija o ravnogorskom pokretu. Naslov Ravnogorska istorija / [prireÄivaÄ Radovan KalabiÄ] Vrsta graÄe struÄna monografija URL medijskog objekta odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.) Jezik srpski Godina 1992 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Evro, 1992 (Bor : Bakar) FiziÄki opis 429 str., [106] str. s tablama : ilustr. ; 31 cm Drugi autori - osoba KalabiÄ, Radovan, 1960- = KalabiÄ, Radovan, 1960- JovanoviÄ, Slobodan, 1869-1958 = JovanoviÄ, Slobodan, 1869-1958 (Karton s omotom) Napomene Tiraž 10.000 Prednji i zadnji forzec ilustr. Tekst Å”tampan dvostubaÄno Str. 5-6: MihailoviÄevo delo / Slobodan JovanoviÄ Napomene uz tekstove Napomena prireÄivaÄa: str. 415-416 Bibliografija uz pojedine radove Registar imena. Predmetne odrednice MihailoviÄ, Dragoljub-Draža, 1893-1946 -- Istorijska graÄa -- Zbornici ÄetniÄki pokret -- 1941-1945 -- Istorijska graÄa -- Zbornici Ravnogorska istorija jeste zbornik iz 1992. godine, koji sadrži sabrane tekstove pripadnika Jugoslovenske vojske u Otadžbini, savezniÄkih oficira i drugih istaknutih savremenika o armijskom generalu Dragoljubu Draži MihailoviÄu. PrireÄivaÄ knjige je književnik i istoriograf mr Radovan KalabiÄ. Opis MeÄu autorima tekstova objavljenih u ovoj knjizi, nalaze se predsednik Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije u emigraciji prof. dr Slobodan JovanoviÄ, istoriÄar dr Miodrag Al. PurkoviÄ, ministar dvora Radoje KneževiÄ, pukovnik Živan KneževiÄ, major Mirko StankoviÄ, potporuÄnik Pavle MeÅ”koviÄ, komandant Prvog ravnogorskog korpusa vojvoda kapetan Zvonimir VuÄkoviÄ, Milan BandoviÄ, poruÄnik Vasilije KomneniÄ, Radmilo GrÄiÄ, Mane PeÅ”ut, vojvoda pukovnik Karlo Novak, Branko LaziÄ, Nikola BojoviÄ, komandant Drugog srednjobosanskog korpusa potpukovnik Sergije ŽivanoviÄ, Dejvid Martin, Vukale VukotiÄ, ameriÄki obaveÅ”tajni pukovnik Albert Sajc, Älan Centralnog nacionalnog komiteta dr Adam PribiÄeviÄ, predsednik SocijalistiÄke partije Jugoslavije dr Živko TopaloviÄ, Zoran HoÄera, Miodrag RatkoviÄ, komandant Drugog Å”umadijskog korpusa i Zapadno-moravske grupe korpusa artiljerijski major Aleksandar MiloÅ”eviÄ, dr Milan Å ijaÄki, Ilija StevanoviÄ, Fedor RajiÄ, Ilija StevanoviÄ... PrireÄivaÄ zbornika je mr Radovan KalabiÄ, novinar, književnik, publicista i istoriograf, koji je neposredno pre 1992. godine boravio u srpskoj (ÄetniÄkoj) emigraciji, gde je imao prilike da doÄe do ovih tekstova i prvi put ih objavi na tlu Jugoslavije.
RAVNOGORSKA ISTORIJA Priredio mr Radovan KalabiÄ, EVRO Beograd 1992 , tvrd povez, zaÅ”titni omot, zlatotisak, ilustrovano, Äirilica, format 24 x 31 cm , 430 strana. 429 stranica velikog formata, uz mnoÅ”tvo dokumenata i fotografija ova knjiga predstavlja jednu od najsveobuhvatnijih istorijskih monografija o ravnogorskom pokretu. Posveta na predlistu, inaÄe veoma dobro oÄuvano. Naslov Ravnogorska istorija / [prireÄivaÄ Radovan KalabiÄ] Vrsta graÄe struÄna monografija URL medijskog objekta odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.) Jezik srpski Godina 1992 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Evro, 1992 (Bor : Bakar) FiziÄki opis 429 str., [106] str. s tablama : ilustr. ; 31 cm Drugi autori - osoba KalabiÄ, Radovan, 1960- = KalabiÄ, Radovan, 1960- JovanoviÄ, Slobodan, 1869-1958 = JovanoviÄ, Slobodan, 1869-1958 (Karton s omotom) Napomene Tiraž 10.000 Prednji i zadnji forzec ilustr. Tekst Å”tampan dvostubaÄno Str. 5-6: MihailoviÄevo delo / Slobodan JovanoviÄ Napomene uz tekstove Napomena prireÄivaÄa: str. 415-416 Bibliografija uz pojedine radove Registar imena. Predmetne odrednice MihailoviÄ, Dragoljub-Draža, 1893-1946 -- Istorijska graÄa -- Zbornici ÄetniÄki pokret -- 1941-1945 -- Istorijska graÄa -- Zbornici Ravnogorska istorija jeste zbornik iz 1992. godine, koji sadrži sabrane tekstove pripadnika Jugoslovenske vojske u Otadžbini, savezniÄkih oficira i drugih istaknutih savremenika o armijskom generalu Dragoljubu Draži MihailoviÄu. PrireÄivaÄ knjige je književnik i istoriograf mr Radovan KalabiÄ. Opis MeÄu autorima tekstova objavljenih u ovoj knjizi, nalaze se predsednik Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije u emigraciji prof. dr Slobodan JovanoviÄ, istoriÄar dr Miodrag Al. PurkoviÄ, ministar dvora Radoje KneževiÄ, pukovnik Živan KneževiÄ, major Mirko StankoviÄ, potporuÄnik Pavle MeÅ”koviÄ, komandant Prvog ravnogorskog korpusa vojvoda kapetan Zvonimir VuÄkoviÄ, Milan BandoviÄ, poruÄnik Vasilije KomneniÄ, Radmilo GrÄiÄ, Mane PeÅ”ut, vojvoda pukovnik Karlo Novak, Branko LaziÄ, Nikola BojoviÄ, komandant Drugog srednjobosanskog korpusa potpukovnik Sergije ŽivanoviÄ, Dejvid Martin, Vukale VukotiÄ, ameriÄki obaveÅ”tajni pukovnik Albert Sajc, Älan Centralnog nacionalnog komiteta dr Adam PribiÄeviÄ, predsednik SocijalistiÄke partije Jugoslavije dr Živko TopaloviÄ, Zoran HoÄera, Miodrag RatkoviÄ, komandant Drugog Å”umadijskog korpusa i Zapadno-moravske grupe korpusa artiljerijski major Aleksandar MiloÅ”eviÄ, dr Milan Å ijaÄki, Ilija StevanoviÄ, Fedor RajiÄ, Ilija StevanoviÄ... PrireÄivaÄ zbornika je mr Radovan KalabiÄ, novinar, književnik, publicista i istoriograf, koji je neposredno pre 1992. godine boravio u srpskoj (ÄetniÄkoj) emigraciji, gde je imao prilike da doÄe do ovih tekstova i prvi put ih objavi na tlu Jugoslavije. MG3 (N)
Ravnogorska istorija Priredio mr Radovan KalabiÄ,EVRO Beograd 1992 , tvrd povez, zaÅ”titni omot, zlatotisak, ilustrovano, Äirilica, format 24 x 31 cm , 430 strana.429 stranica velikog formata, uz mnoÅ”tvo dokumenata i fotografija ova knjiga predstavlja jednu od najsveobuhvatnijih istorijskih monografija o ravnogorskom pokretu.Naslov Ravnogorska istorija / [prireÄivaÄ Radovan KalabiÄ]Vrsta graÄe struÄna monografijaURL medijskog objekta odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)Jezik srpskiGodina 1992Izdavanje i proizvodnja Beograd : Evro, 1992 (Bor : Bakar)FiziÄki opis 429 str., [106] str. s tablama : ilustr. ; 31 cmDrugi autori - osoba KalabiÄ, Radovan, 1960- = KalabiÄ, Radovan, 1960-JovanoviÄ, Slobodan, 1869-1958 = JovanoviÄ, Slobodan, 1869-1958(Karton s omotom)Napomene Tiraž 10.000Prednji i zadnji forzec ilustr.Tekst Å”tampan dvostubaÄnoStr. 5-6: MihailoviÄevo delo / Slobodan JovanoviÄNapomene uz tekstoveNapomena prireÄivaÄa: str. 415-416Bibliografija uz pojedine radoveRegistar imena.Predmetne odrednice MihailoviÄ, Dragoljub-Draža, 1893-1946 -- Istorijska graÄa -- ZborniciÄetniÄki pokret -- 1941-1945 -- Istorijska graÄa -- ZborniciRavnogorska istorija jeste zbornik iz 1992. godine, koji sadrži sabrane tekstove pripadnika Jugoslovenske vojske u Otadžbini, savezniÄkih oficira i drugih istaknutih savremenika o armijskom generalu Dragoljubu Draži MihailoviÄu. PrireÄivaÄ knjige je književnik i istoriograf mr Radovan KalabiÄ.OpisMeÄu autorima tekstova objavljenih u ovoj knjizi, nalaze se predsednik Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije u emigraciji prof. dr Slobodan JovanoviÄ, istoriÄar dr Miodrag Al. PurkoviÄ, ministar dvora Radoje KneževiÄ, pukovnik Živan KneževiÄ, major Mirko StankoviÄ, potporuÄnik Pavle MeÅ”koviÄ, komandant Prvog ravnogorskog korpusa vojvoda kapetan Zvonimir VuÄkoviÄ, Milan BandoviÄ, poruÄnik Vasilije KomneniÄ, Radmilo GrÄiÄ, Mane PeÅ”ut, vojvoda pukovnik Karlo Novak, Branko LaziÄ, Nikola BojoviÄ, komandant Drugog srednjobosanskog korpusa potpukovnik Sergije ŽivanoviÄ, Dejvid Martin, Vukale VukotiÄ, ameriÄki obaveÅ”tajni pukovnik Albert Sajc, Älan Centralnog nacionalnog komiteta dr Adam PribiÄeviÄ, predsednik SocijalistiÄke partije Jugoslavije dr Živko TopaloviÄ, Zoran HoÄera, Miodrag RatkoviÄ, komandant Drugog Å”umadijskog korpusa i Zapadno-moravske grupe korpusa artiljerijski major Aleksandar MiloÅ”eviÄ, dr Milan Å ijaÄki, Ilija StevanoviÄ, Fedor RajiÄ, Ilija StevanoviÄ...PrireÄivaÄ zbornika je mr Radovan KalabiÄ, novinar, književnik, publicista i istoriograf, koji je neposredno pre 1992. godine boravio u srpskoj (ÄetniÄkoj) emigraciji, gde je imao prilike da doÄe do ovih tekstova i prvi put ih objavi na tlu Jugoslavije.13/0
Ravnogorska istorija Priredio mr Radovan KalabiÄ,EVRO Beograd 1992 , tvrd povez, zaÅ”titni omot, zlatotisak, ilustrovano, Äirilica, format 24 x 31 cm , 430 strana.429 stranica velikog formata, uz mnoÅ”tvo dokumenata i fotografija ova knjiga predstavlja jednu od najsveobuhvatnijih istorijskih monografija o ravnogorskom pokretu.Naslov Ravnogorska istorija / [prireÄivaÄ Radovan KalabiÄ]Vrsta graÄe struÄna monografijaURL medijskog objekta odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)Jezik srpskiGodina 1992Izdavanje i proizvodnja Beograd : Evro, 1992 (Bor : Bakar)FiziÄki opis 429 str., [106] str. s tablama : ilustr. ; 31 cmDrugi autori - osoba KalabiÄ, Radovan, 1960- = KalabiÄ, Radovan, 1960-JovanoviÄ, Slobodan, 1869-1958 = JovanoviÄ, Slobodan, 1869-1958(Karton s omotom)Napomene Tiraž 10.000Prednji i zadnji forzec ilustr.Tekst Å”tampan dvostubaÄnoStr. 5-6: MihailoviÄevo delo / Slobodan JovanoviÄNapomene uz tekstoveNapomena prireÄivaÄa: str. 415-416Bibliografija uz pojedine radoveRegistar imena.Predmetne odrednice MihailoviÄ, Dragoljub-Draža, 1893-1946 -- Istorijska graÄa -- ZborniciÄetniÄki pokret -- 1941-1945 -- Istorijska graÄa -- ZborniciRavnogorska istorija jeste zbornik iz 1992. godine, koji sadrži sabrane tekstove pripadnika Jugoslovenske vojske u Otadžbini, savezniÄkih oficira i drugih istaknutih savremenika o armijskom generalu Dragoljubu Draži MihailoviÄu. PrireÄivaÄ knjige je književnik i istoriograf mr Radovan KalabiÄ.OpisMeÄu autorima tekstova objavljenih u ovoj knjizi, nalaze se predsednik Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije u emigraciji prof. dr Slobodan JovanoviÄ, istoriÄar dr Miodrag Al. PurkoviÄ, ministar dvora Radoje KneževiÄ, pukovnik Živan KneževiÄ, major Mirko StankoviÄ, potporuÄnik Pavle MeÅ”koviÄ, komandant Prvog ravnogorskog korpusa vojvoda kapetan Zvonimir VuÄkoviÄ, Milan BandoviÄ, poruÄnik Vasilije KomneniÄ, Radmilo GrÄiÄ, Mane PeÅ”ut, vojvoda pukovnik Karlo Novak, Branko LaziÄ, Nikola BojoviÄ, komandant Drugog srednjobosanskog korpusa potpukovnik Sergije ŽivanoviÄ, Dejvid Martin, Vukale VukotiÄ, ameriÄki obaveÅ”tajni pukovnik Albert Sajc, Älan Centralnog nacionalnog komiteta dr Adam PribiÄeviÄ, predsednik SocijalistiÄke partije Jugoslavije dr Živko TopaloviÄ, Zoran HoÄera, Miodrag RatkoviÄ, komandant Drugog Å”umadijskog korpusa i Zapadno-moravske grupe korpusa artiljerijski major Aleksandar MiloÅ”eviÄ, dr Milan Å ijaÄki, Ilija StevanoviÄ, Fedor RajiÄ, Ilija StevanoviÄ...PrireÄivaÄ zbornika je mr Radovan KalabiÄ, novinar, književnik, publicista i istoriograf, koji je neposredno pre 1992. godine boravio u srpskoj (ÄetniÄkoj) emigraciji, gde je imao prilike da doÄe do ovih tekstova i prvi put ih objavi na tlu Jugoslavije.13/0
Autor: Slobodan A. JovanoviÄSrpsko-francuski reÄnik Slobodana A. JovanoviÄa je novo, preraÄeno izdanje Savremenog srpskohrvatsko-francuskog reÄnika JovanoviÄa i saradnika iz 1991, prilagoÄeno savremenom korisniku, znatno preglednije i lakÅ”e za upotrebu. ReÄnik je namenjen srpskim izvornim govornicima, ali i stranim koji su bar u izvesnoj meri ovladali srpskim jezikom. Pogodan je kao uÄilo u Å”kolama i na fakultetima na kojima se izuÄava francuski jezik, kao i za prevoÄenje tekstova najrazliÄitije prirode.
Prvo izdanje! NekoriÅ”Äeno! NIN-ova nagrada 2012. Autor - osoba TiÅ”ma, Slobodan, 1946- = TiÅ”ma, Slobodan, 1946- Naslov Bernardijeva soba : za glas (kontratenor) i orkestar / Slobodan TiÅ”ma Vrsta graÄe roman Ciljna grupa odrasli, opÅ”te (lepa književnost) Jezik srpski Godina 2011 Izdavanje i proizvodnja Novi Sad : Kulturni centar Novog Sada, 2011 (Petrovaradin : Futura) FiziÄki opis 135 str. ; 19 cm Drugi autori - osoba Solar, Maja Zbirka Edicija Džepni anagram (broÅ”.) Napomene Tiraž 500 Str. 125-131: Soba na dnu okeana / Maja Solar BeleÅ”ka o autoru: str. 133. Predmetne odrednice TiÅ”ma, Slobodan, 1946- -- `Bernardijeva soba` Bernardijeva soba je roman iz 2011. godine u izdanju Kulturnog centra Novog Sada srpskog književnika Slobodana TiÅ”me. Dobitnik je NIN-ove nagrade za najbolji roman godine. Bernardijeva soba je kratak roman koji je saÄinjen od petnaest poglavlja. Na prvoj stranici romana, u podnaslovu, stoji: za glas (kontratenor) i orkestar, i tako autor ovo prozno delo proglaÅ”ava āmuziÄkom kompozicijomā. Äitaoca veÄ pri prvom kontaktu sa tekstom asocira na āmuziÄkuā pozadinu romana. Glavni junak i pripovedaÄ romana je PiÅ”ta PetroviÄ, a srž ovog romana Äine refleksije, asocijacije, disocijacije, poetske slike, celokupna poetska struktura koju je sposoban da mobiliÅ”e i pripovedno oživi. Äini se da je jedina realnost koju Äitaocima nudi pripovedaÄ romana u stvari realnost onog unutra, realnost zamiÅ”ljenog, moguÄeg i neostvarenog. PiÅ”ta PetroviÄ je glas koji dolazi sa same margine druÅ”tva, on istuda iz druÅ”tva i sam sebe stavlja na marginu jer jedino u izdvojenosti i otuÄenosti vidi autentiÄan puls egzistencije. PiÅ”tina otuÄenost proizilazi iz uruÅ”enih prosvetiteljskih sistema vrednosti koje donosi postmoderno miÅ”ljenje i dvadeset prvi vek. Ne postoji sfera života koja nije zagaÄena dahom politike, trgovine, manipulacije i meÅ”etarenja, pa Äak i književnost. Jedina oaza u koju PetroviÄ veruje jeste oaza liÄnog, imaginativnog doživljaja sveta, a ljuÅ”tura je motiv koji s javlja kroz Äitav roman u varijacijama. Glavni junak romana ima problem s prostorom. PokuÅ”ava da pronaÄe taÄku na kojoj bi se presekle koordinate vremena i mesta. PiÅ”ta PetroviÄ ne zna da li bi bilo bolje da beži, ili da joÅ” dublje prodre u prostor, ne bi li pronaÅ”ao svoje mesto, smisao i identitet. Soba u kojoj živi nije njegova veÄ Bernardijeva, ili on makar veruje da je Bernardijeva. NapuÅ”ta stan i zavlaÄi se u olupinu automobila ostavljenog na parkingu. U Å”koljci zaboravljenog mercedesa, PiÅ”ta PetroviÄ zamiÅ”lja da je na velikom talasu ledenog Okeana. Ispružen u Å”koljci mercedesa, iako fiziÄki ne mrda s mesta, PiÅ”ta PetroviÄ traga za pravim mestom na kome bi se skrasio, sve dok ga, na kraju romana, ne razapnu na krst. U toj priÄi o lutanju po beskonaÄnom Okeanu, uspomenama, smislu, odrastanju, identitetu... TiÅ”ma pronalazi izlaz za svog junaka tek na tom mestu. Bernardijeva soba je svaÄija vlastita soba, mesto subjekta koje je titranje praznine izmeÄu talasa Okeana, soba koja nas prazni od nas samih. Poglavlja u romanu Roman Äine petnaest poglavlja: U ljusci Stan Moja ideja Pol i politika Soba, stolac BerliniÄ&Co Kese Deložacija Poziv Pesma MagiÄna beležnica Svedoci Farma Naramenica Bagatele (samo za veoma nestrpljive) Slobodan TiÅ”ma (Stara Pazova, 14. maj 1946) srpski je književnik i muziÄar. OsnivaÄ je novotalasnih bendova Luna i La strada. Dobitnik je NIN-ove nagrade za 2011. godinu, za roman Bernardijeva soba. Slobodan TiÅ”ma je poÄeo da se bavi muzikom ranih 1960-ih osnovavÅ”i par bendova koji nisu imali veÄeg uspeha. Povukao se iz muzike i posvetio pisanju i objavljivanju poezije u literarnim Äasopisima i studentskim novinama. PoÅ”to je na njega uticala poezija Artura Remboa, Äesto je koristio pseudonim Artur. Sa pojavom panka i novog talasa 1979. godine je osnovao sastav La strada, u kome su bili i basista Borislav OslovÄan, bubnjar Ivan Fece FirÄi i gitaristi Dragan NastasiÄ i SiniÅ”a IliÄ. Studentski snimci āOnā i āSatā objavljeni su na kaseti āHokej klub Virginitasā (Ding Dong, 1980). 1980. godine La strada je prerasla u Lunu koji su sem TiÅ”me Äinili i Zoran BulatoviÄ Bale, Ivan Fece FirÄi, Jasmina MitruÅ”iÄ i Marko VukomanoviÄ Mare. Grupa Luna je izdala jedan album, i to poÅ”to se veÄ raspala 1984. godine, pod imenom āNestvarne stvariā. Tekstove pesama na ovom albumu pisao je TiÅ”ma. Iste godine taj album u Zagrebu je dobio priznanje `7 sekretara SKOJ-aā. Posle raspada Lune TiÅ”ma je sa Jasminom MitruÅ”iÄ obnovio La stradu, kojoj su se pridružili joÅ” i Robert RadiÄ, Žolt Horvat i Danijel Stari. Njihova jedina ploÄa āLa stradaā, snimljena je za jedan dan, a objavljena je 1987. godine u izdanju M produkcije Radio Novog Sada. Godine 1989. La strada se rasformirala i TiÅ”ma se povukao iz muziÄkog sveta. Vratio se literaturi i objavio knjige poezije āMarinizmiā (Ruža lutanja, 1995) i āVrt kao toā (Ruža lutanja, 1997) i āUrvidekā (2005), za koju je dobio Nagradu āStevan Sremacā. U književnim Äasopisima povremeno je objavljivao dnevniÄke zapise pod nazivom āBluz dajariā (Blues diary). Godine 2009. za izdavaÄku kuÄu Laguna objavljuje roman āQuattro stagioniā. za koju 2010. dobija nagradu āBiljana JovanoviÄā. U izdanju Kulturnog centra Novog Sada 2011. godine objavljen mu je roman āBernardijeva sobaā, za koji je dobio NIN-ovu nagradu. Godine 2022. objavio je autobiografsku knjigu Astal tiÅ” riba friÅ” ā Život pesnika political nigredo (Nojzac, Novi Sad,2022). Knjiga je bila u Å”irem izboru za NIN-ovu nagradu. Priznanja Nagrada āPeÄat varoÅ”i sremskokarlovaÄkeā, za pesmu bez naslova, 1968. Nagrada āStevan Sremacā, za knjigu priÄa Urvidek, 2006. Nagrada āBiljana JovanoviÄā, za roman Quatro stagioni, 2009. NIN-ova nagrada, za roman Bernardijeva soba, 2011. Nagrada āMilovan VidakoviÄā, 2012. Nagrada Narodne biblioteke Srbije za najÄitaniju knjigu godine, za roman āBernardijeva sobaā, 2013. Medalja kulture za životno delo, 2015. MG136
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Spomenica Å”ezdesetogodiÅ”njice i osveÄenja spomenika osloboÄenja niÅ”a 1877-1937 (odbor za podizanje spomenika, niÅ”, 1937, tvrd povez, 80 str. + xiii tabli sa ilustracijama [prvi deo] + 160 str., ilustrovano [drugi deo]) autori tekstova: vladimir ÄoroviÄ, st. StanojeviÄ, todor p. StankoviÄ, slobodan jovanoviÄ, v. KariÄ, jer. ŽivanoviÄ, nikola aranÄeloviÄ, st. StojiljkoviÄ i milovan ristiÄ prvi deo spomenice (zbornik radova) i drugi deo (istorija grada niÅ”a, koju je napisao milovan ristiÄ) imaju zasebnu numeraciju stranica. Na korici su primetni tragovi vremena i koriÅ”Äenjcaron; iznutra je knjiga u dobrom stanju.
NeÄitano, praktiÄno novo. Nema posvete. Hronika Äudnih vremena - komplet - ViÅ”e Autora Godina izdanja: 2020 Povez: Mek Trojac naÅ”ih poznatih novinara (Vojka PajkiÄ, Irena JovanoviÄ i Dejan Katalina) autorizujuÄi knjige koje Äine deo ovog kompleta, postali su hroniÄari nekih Äudnih vremena koja su na ovaj naÄin ostala zabeležena za neka nova pokolenja. Trag vodi od devedesetih i zapisa iz medijskog podzemlja neuspele tranzicije, preko onoga Å”ta je sve proživela jedna novinarska ekipa za vreme NATO agresije, pa sve do kratkih dnevniÄkih zapisa o jednoj od prestupnih godina koju smo sa setom ispratili.Ovom novinarskom trilingu pridodata je knjiga Svi smo nosili zvezde koja nas na poseban naÄin vraÄa na II svetski rat, holokaust i Anu Frank. Autor knjige i drugi Å”kolski drugovi Ane Frank sa setom se seÄaju nje i svega Å”to su doživljavali u vreme odrastanja, kada joÅ” uvek nisu bili svesni kakvo se zlo nadvija nad svetom.1. Prestupnica ā Irena JovanoviÄ2. Silikoni & neoni ā Dejan Katalina3. Slobodan krevet u ženskoj sobi ā Vojka PajkiÄ4. Svi smo nosili zvezde ā Teo Koster
SLOBODAN TIÅ MA BLUES DIARY - pitoma religiozna razmiÅ”ljanja IzdavaÄ - Ruža lutanja, Beograd Godina - 2001 160 strana 22 cm Edicija - Ruža lutanja ISBN - 86-902493-1-1 Povez - BroÅ”iran Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlaÄenja SADRŽAJ: Sedefine OranžplaÅ” Plavakut Contralto Sividolg Berlior Fenik April Lilaharm Danubis Rosed Belotak (Cripto) Pogovor autora, reÄ urednika `Dnevno-noÄni zapisi od kojih je saÄinjena ova knjiga, zapisivani su krajem osamdesetih i poÄetkom devedesetih godina, dakle, u vreme kada su se na prostorima Evrope odigrali dogadaji koji su bitno uticali na sudbine mnogih ljudi koji su te prostore nastanjivali, ali koji su mene, liÄno, ipak, malo tangirali. Iz monoloÅ”kih rudimenata koji su se najÄeÅ”Äe radali prilikom skoro svakodnevnih Å”etnji obalom Dunava, nastajale su neÅ”to kasnije tekstualne minijature kojima je teÅ”ko odrediti žanrovsku pripadnost. No, možda, to i nije toliko važno, iako smatram da je opredeljenost za odredeni žanr znak hrabrosti i umetniÄkog poÅ”tenja. U svakom sluÄaju, moglo bi se reÄi da je ā,Blues diary` neka vrsta pseudodnevnika jednog pseudopisca u pseudo-vremenu, nazvanom joÅ” i doba tranzicije, kao da postoji neko drugaÄije vreme koje nije tranzicijsko. Naslov knjige jasno govori da se radi o āplaÄevima`. Bluz je, kao Å”to je opÅ”te poznato, pesma tugovanka koju su pevali crni robovi na plantažama pamuka u delti reke Misisipi. PrebirajuÄi po žicama tambure, oni su viÅ”e priÄali nego Å”to su pevali. Bluz je monolog, razgovor sa samim sobom kao drugim, razgovor sa svojom duÅ”om, mrmljanje u bradu da bi se olakÅ”ao bol. Podnaslov āPitoma religiozna razmiÅ”ljanja` je citat iz Remboove poetske proze, mislim da je u pitanju tekst āPustinje ljubavi`. Knjiga āSabrana dela` Artura Remboa je bila biblija moje mladosti. Otkrio sam je kao dvadesetogodiÅ”njak i magija tih tekstova za mene se nije ugasila ni do dana danaÅ”njeg. Posebno tu mislim na kratka prozna dela: āSezona u paklu` i āPustinje ljubavi`. Iako se Remboovo ime vezuje pre svega za revolucionarne postupke u modernoj poeziji, po mom skromnom miÅ”ljenju koje je, naravno, pogreÅ”no, ova dva teksta su, pre svega, preteÄe modernih proznih postupaka kao i Floberova novela āNovembar`. Za moto knjige uzeo sam Äetiri VitgenÅ”tajnova iskaza, Äetiri misli koje treba da posluže kao putokaz. One, možda, nisu tipiÄne za VitgenÅ”tajna kao filozofa, ali predoÄavaju neke važne momente kada je āBlues diary` u pitanju. Textovi su složeni hronoloÅ”kim redom u dvanaest celina, iako je preporuÄljivije Äitanje iz sredine ili od kraja. Svaka celina je obeležena sasvim apstraktnim naslovom, nekom izmiÅ”ljenom reÄju koja nema, takoreÄi, nikakve veze sa sadržajem. Datiranje zapisa, iako istinito, ukazuje se kao sasvim irelevantno i apsurdno. Vreme klizi mimo texta pomerajuÄi se Äas malo unapred, Äas malo unazad, izmeÅ”tajuÄi ga. InaÄe, text je u celini složen u ,,lomljenim redovima`, neÅ”to kao slobodan stih, ali ne radi se o slobodnom stihu, kao Å”to ni zapisi pojedinaÄno ne predstavljaju pesme, iako se u knjizi može pronaÄi i po koja pesmica. Možda je potrebno reÄi joÅ” i to da je āBlues diary` poslednja knjiga koja se objavljuje u ediciji poÅ”to se uskoro zavrÅ”ava veliki desetogodiÅ”nji projekat āRuža lutanja` Miroslava MandiÄa, ali i moja poslednja knjiga. Svako pisanje je ujedno i oproÅ”taj od pisanja, ono āsad i nikad viÅ”e`. Objavljeno je ukupno Å”est knjiga, Äetiri zbirke pesama, jedna zbirka pripovedaka i jedan dnevnik. Radi se o Äetiri autora, poimence to su: Srdan ValjareviÄ, Nenad JovanoviÄ, Slobodan IliÄ i Slobodan TiÅ”ma. Naravno, sve je poÄelo sa Miroslavom MandiÄem koji je kao pokretaÄ edicije bio urednik samo njene prve knjige `otkrivÅ”i` Srdana ValjareviÄa koji je, sa svojom kasnije kultnom knjigom āDžo Frejzer i 49 pesama`, 1991. postao prvi autor. Sve se dalje odvijalo tako da je svaki autor bio urednik sledeÄeg izdanja pri Äemu je u njegovom izboru bio presudan samo njegov liÄni afinitet i niÅ”ta drugo. Na kraju, doÅ”li smo u pomalo Äudnu situaciju da sam ja, S. TiÅ”ma, sam sebi urednik. Ispada da je presudan bio moj liÄni afinitet prema samom sebi. Svi su pisci, lažni ili pravi, zaljubljeni u svoje pisanje, u svoju umetnost, Å”to je pomalo degutantno. Ali to u ovom sluÄaju viÅ”e i nije važno,,,Blues diary` mi se sve manje svida, nekada mi se Äak uopoÅ”te ne svida. Bolje bi mi bilo da svoje misli posvetim Robinsonu Krusou, UtnapiÅ”timu dalekom ili Nereju neuhvatljivom u njegovom morskom pliÄaku. Jarac na koga je Kruso naiÅ”ao u ostrvskoj peÄini je veÄni astralis, ozvezdana priroda... ma, Å”ta! U Novom Sadu, 17. dec. 2000.` Ako Vas neÅ”to zanima, slobodno poÅ”aljite poruku.
Knjiga je potpuno nova, necitana, kao iz knjizare. British-Serbian Relations from the 18th to the 21st Centuries - Slobodan G. MarkoviÄ IzdavaÄ: Dosije Godina izdanja: 2018 Broj strana: 521 Format: 24 cm Povez: Tvrdi Najpotpuniji tematski zbornik na temu Britansko-srpskih odnosa, koji je proizaÅ”ao iz dve meÄunarodne konferencije održane u Londonu i Beogradu. Šnjigu je uredio Slobodan G. MarkoviÄ, a priloge su napisali autori s vodeÄih univerziteta i ustanova u Srbiji, Crnoj Gori, MaÄarskoj i Britaniji. Šnjiga pokriva period od boravka Dositeja ObradoviÄa u Londonu 1784/85. do 2018. ObuhvaÄeni su politiÄki, diplomatski i kulturni odnosi dveju zemalja i dvaju naroda u prethodnih preko 230 godina. U prve dve celine obuhvaÄene su glavne epizode iz istorije meÄusobnih politiÄkih i kulturnih odnosa kao Å”to su: Velika istoÄna kriza, uloga Vilijama Gledstona i Mis Irbijeve, izuzetni odnosi tokom Velikog rata, veze Srpske pravoslavne crkve i Anglikanske crkve, izuÄavanje Å ekspira kod Srba, veze Britanki i Srbije, uloga srpskih anglofila, odnosi Šraljevine Jugoslavije i komunistiÄke Jugoslavije s Velikom Britanijom i odnosi dinastija Vindzor i ŠaraÄorÄeviÄ. U treÄem delu obraÄena je uloga pojedinih ustanova kao posrednika izmeÄu dveju kultura, kao Å”to su Šatedra za anglistiku FiloloÅ”kog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Jugoslovenska i srpska sekcija Bi-Bi-Si-ja i Unija govornika engleskog jezika (English Speaking Union). Tu su i prilozi o saradnji pod meÄunarodnim sankcijama, pregled englesko-srpskih i srpsko-engleskih reÄnika, ali i kako je to biti anglo-srpska književnica. Poslednju celinu Äini analiza diplomatskih i politiÄkih odnosa u Ī§Ī§Ī veku koja obuhvata razliÄite aspekte razvijene meÄusobne saradnje, ali i niz osetljivih tema kao Å”to su kosovsko pitanje, uticaj intervencionizma Ujedinjenih nacija, kao i Å”ire pitanje odnosa Srbije i Zapada.
Knjiga je potpuno nova, necitana, kao iz knjizare. British-Serbian Relations from the 18th to the 21st Centuries - Slobodan G. MarkoviÄ IzdavaÄ: Zepter Book World Godina izdanja: 2018 Broj strana: 521 Format: 25 cm Povez: Tvrdi Knjiga British-Serbian Relations from the 18th to the 21stCenturies (Britansko-srpski odnosi od XVIII do XXI veka) predstavlja do sada najpotpuniji tematski zbornik na ovu temu, koji je proizaÅ”ao iz dve meÄunarodne konferencije održane u Londonu i Beogradu. Knjigu je uredio Slobodan G. MarkoviÄ, a priloge su napisali autori s vodeÄih univerziteta i ustanova u Srbiji, Crnoj Gori, MaÄarskoj i Britaniji, kao Å”to su Univezitet u Beogradu, BalkanoloÅ”ki institut SANU, Londonska Å”kola ekonomije i politiÄkih nauka i Univerzitetski koledž u Londonu. Pored nauÄnika priloge su napisali i sadaÅ”nje i bivÅ”e diplomate Srbije i Velike Britanije. Autori su: Äedomir AntiÄ, SaÅ”a KneževiÄ, Dejvid Noris, Bojan Aleksov, Zorica BeÄanoviÄ NikoliÄ, Slobodan G. MarkoviÄ, Dragan BakiÄ, DuÅ”an Babac, Erik Beket Viver, Radmila RadiÄ, Zoran MilutinoviÄ, Milan RistoviÄ, Vojislav PavloviÄ, Ranko Bugarski, Nenad Å ebek, VukaÅ”in PavloviÄ, Boris Hlebec, Vesna Goldsvorti, Katarina RasuliÄ, Lord Rendal od Aksbridža, amb. Denis Kif, amb. Aleksandra JoksimoviÄ, Dejvid Gauen, amb. Branimir FilipoviÄ, Kristofer Koker, Spiros Ikonomidis i DŽejms Ker-Lindzi. Knjiga pokriva period od boravka Dositeja ObradoviÄa u Londonu 1784/85. do 2018. ObuhvaÄeni su politiÄki, diplomatski i kulturni odnosi dveju zemalja i dvaju naroda u prethodnih preko 230 godina. U prve dve celine obuhvaÄene su glavne epizode iz istorije meÄusobnih politiÄkih i kulturnih odnosa kao Å”to su: Velika istoÄna kriza, uloga Vilijama Gledstona i Mis Irbijeve, izuzetni odnosi tokom Velikog rata, veze Srpske pravoslavne crkve i Anglikanske crkve, izuÄavanje Å ekspira kod Srba, veze Britanki i Srbije, uloga srpskih anglofila, odnosi Kraljevine Jugoslavije i komunistiÄke Jugoslavije s Velikom Britanijom i odnosi dinastija Vindzor i KaraÄorÄeviÄ. U treÄem delu obraÄena je uloga pojedinih ustanova kao posrednika izmeÄu dveju kultura, kao Å”to su Katedra za anglistiku FiloloÅ”kog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Jugoslovenska i srpska sekcija Bi-Bi-Si-ja i Unija govornika engleskog jezika (English Speaking Union). Tu su i prilozi o saradnji pod meÄunarodnim sankcijama, pregled englesko-srpskih i srpsko-engleskih reÄnika, ali i kako je to biti anglo-srpska književnica. Poslednju celinu Äini analiza diplomatskih i politiÄkih odnosa u ??? veku koja obuhvata razliÄite aspekte razvijene meÄusobne saradnje, ali i niz osetljivih tema kao Å”to su kosovsko pitanje, uticaj intervencionizma Ujedinjenih nacija, kao i Å”ire pitanje odnosa Srbije i Zapada.
Knjiga je necitana, kupljena nova i stajala u vitrini. Nema posvete. Andrija MauroviÄ ā Äasopis Gradac 185-186-187 - Zdravko Zupan IzdavaÄ: UmetniÄko druÅ”tvo Gradac Godina izdanja: 2013 Broj strana: 250 Format: 24 cm Povez: BroÅ”irani PrireÄivaÄ ovog trobroja je Zdravko Zupan Å”to garantuje znaÄajan i interesantan materijal sakupljen i obraÄen sa posebnom ljubavlju, znanjem i odgovornoÅ”Äu prema Äitaocima. Na 250 stranica bogato ilustrovanog teksta (preko 200 ilustracija) meÄu kojima je poseban tabak od 16 stranica samo sa ilustracijama nalaze se uglavnom najvažniji eseji koji se bave MauroviÄevim stvaralaÅ”tvom, ali i neki koji se ovde javljaju po prvi put i koji Äe kasnije ulaziti u druge zbornike, zatim intervjui, seÄanja, analizeā¦ Autori kao Å”to su: Rudi AljinoviÄ, Slavko DraginÄiÄ, Frano DulibiÄ, Franjo M. Fuis, Darko Glavan, Vera Horvat PintariÄ, Ranko MunitiÄ, Veselko Tenžera, Bogdan TirnaniÄ, Mata BoÅ”njakoviÄ, Bojan M. ÄukiÄ, Veljko KrulÄiÄ, JeÅ”a Denegri, Slobodan Å ijan, Dragoslav JovanoviÄ, SaÅ”a RakeziÄ, Vasa PavkoviÄ, Zorica JevremoviÄ, Marko StojanoviÄ, Živojin TamburiÄ, Pavle ZeliÄ i dr. svako na svoj naÄin odgonetaju tajnu zvanu MauroviÄ koja, kako vreme odmiÄe, dobija uvek po novi veo tajnovitosti. SaÅ”a RakeziÄ, Junak svoje priÄe
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
PriÄe o piscima i gradu koji su voleli. "Ko je jednom ugledao jasne obrise grada, iznad srebrnastih traka Save i Dunava, nikada ih neÄe zaboraviti..." - MiloÅ” Crnjanski Kroz priÄe o intimnim i stvaralaÄkim sudbinama dvadeset Äetiri pisca ispriÄana je istorija Beograda kao grada velikih književnika. Povezanost pisaca sa Beogradom i trajnost njihovog uticaja na identitet grada iskazana je koliko obimnom faktografijom i pripovedanjem o životu i radu pisaca toliko i pažljivim odabirom izvoda iz dela kojima se zavrÅ”ava svako poglavlje: proznih odlomaka i stihova posveÄenih Beogradu koji otkrivaju autentiÄnost doživljaja grada u kojem je autor ispunio svoju sudbinu. Kao obiman izvor biobibliografskih detalja, Književni vodiÄ kroz Beograd dragocen je svim izuÄavaocima srpske književnosti i istorije, kako uÄenicima i studentima tako i struÄnjacima. BuduÄi da sadrži i precizne mape i nekoliko stotina fotografija i topografskih odrednica, predstavlja izvanredan vodiÄ za kretanje kroz savremeni Beograd i upoznavanje s njegovom književnom i kulturnom istorijom. Posebnu vrednost VodiÄa Äine taÄke ukrÅ”tanja, odnosno mesta susreta pisaca u beogradskom vremenu i prostoru koja su istaknuta u posebnoj mapi (institucije, kafane, parkovi, Å”etaliÅ”ta, obale...) Izdvaja se i jedinstven poduhvat mapiranja Novog groblja na kojem su se zavrÅ”ile životne staze pisaca, Äime je poÅ”tovaocima beogradskih književnika omoguÄeno da posete njihova utoÄiÅ”ta. Reprezentativan dokument o Beogradu kao gradu velikih pisaca, izvanredan spoj književno-istorijskog pregleda i vodiÄa kroz Beograd koji obuhvata vreme od Dositeja ObradoviÄa do danas. Dositej ObradoviÄ ā¢ Äura JakÅ”iÄ ā¢ Jovan JovanoviÄ Zmaj ā¢ Stevan Sremac ā¢ Janko VeselinoviÄ ā¢ Branislav NuÅ”iÄ ā¢ Borisav StankoviÄ ā¢ Isidora SekuliÄ ā¢ Milica JakovljeviÄ Mirjam ā¢ Stanislav Vinaver ā¢ Ivo AndriÄ ā¢ MiloÅ” Crnjanski ā¢ Rastko PetroviÄ ā¢ Branko ÄopiÄ ā¢ Dobrica ÄosiÄ ā¢ DuÅ”an RadoviÄ ā¢ Slobodan MarkoviÄ ā¢ Milorad PaviÄ ā¢ Aleksandar PopoviÄ ā¢ Borislav PekiÄ ā¢ Svetlana Velmar-JankoviÄ ā¢ Branko MiljkoviÄ ā¢ Danilo KiÅ” ā¢ Momo Kapor Naslov: Književni vodiÄ kroz Beograd IzdavaÄ: Laguna Strana: 340 (cb) Povez: tvrdi Pismo: latinica Format: 16.5x23 cm Godina izdanja: 2015 ISBN: 978-86-521-1859-5