Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
151-175 od 1139 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Mirjana Bjelogrlić Nikolov : PRIČE ZA DOSADNO POPODNE , Filip Višnjić 2007, str. 384. Proza. Očuvanost 4. Mirjana Bjelogrlić Nikolov, novinarka, književnica, dugogodišnja odgovorna urednica Redakcije za kulturu RTS-a. Diplomirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavila je knjige `Priče za dosadno popodne` (Nagrada Isidora Sekulić, 2007) i `Šegrt lovca na vetrove` (2013). Živi u Beogradu i radi u Obrazovno-naučnom programu RTS-a.
Jovan Radulović : DALJE OD OLTARA , Београд : Српска књижевна задруга, 1989 , tvrdi povez, drugo izdanje, Fizički opis XXIII, 180 стр. ; 19 cm Zbirka Поновљена издања Кола Српске књижевне задруге у дивот опреми Стр. IX-XXIII: Историја и легенда у приповестима Јована Радуловића / Љубиша Јеремић. Predmetne odrednice Радуловић, Јован -- приповетке Радуловић, Јован, 1951-2018 = Radulović, Jovan, 1951-2018 Očuvanost 4-.
Čedo Vuković - Pripovjetke Izdavač: Novo pokolenje, 1949, Beograd Štampa: Omladina, Beograd 110 str, mek povez, ćirilica, dim. ↕20cm x ↔14cm biblioteka: Mladost težina knjige 100 grama Stanje knjige: 3+ potpis na prednjoj korici, na prva dva lista, na stranici sa sadrzajem i na zadnjoj korici sa unutrašnje strane. Zacepljena strana sa sadržajem uz hrbat. Knjiga je požutela i ima po negde i žute mrlje
Rade Simović: PRESJEKA, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo 2008, tvrdi povez, str. 199. Pripovetke. Očuvanost 4; ima autorovu posvetu. Раде Г. Симовић (Јабука, 25. мај 1957) је српски драматург и театролог. Рођен је 1957. у насељу Јабука у тадашњој општини Фоча. Дипломирао је театрологију и докторирао књижевност. Докторат је одбранио на Филолошком факултету Универзитета у Бањој Луци. Био је помоћник министра културе Републике Српске у периоду од 1992, као и директор Републичке установе за културу СРНА фест. Заједно је са Николом Кољевићем организовао културну манифестацију „Православни гласови и звуци“, која је одржана у сарајевској Скендерији 18. октобра 1990. Организовао је и културну манифестацију „С гусларима на Васкр“, која је одржана 6. априла 1991. на Илиџи. У Српском Сарајеву је живио до прољећа 1996. Обављао је дужност умјетничког директора Народног позоришта Републике Српске до 2011. Ради као драматург Народног позоришта Републике Српске, и као наставник на Филозофском факултету Универзитета у Источном Сарајеву гдје предаје драматургију и продукцију. Награде За документарни филм Крст – ић који је продуцирао и за који је написао сценарио, освојио је награду на 46. Фестивалу документарног филма у Београду 1996. и награду „Златни витез“ на филмском фестивалу у Минску. Дјела Књиге Драма Републике Српске – један могући поглед (антологија), Арт Принт, Бања Лука (2011) Драма и идентитет (театролошка студија), Арт Принт, Бања Лука (2011) Пресјека (приче) На бијелом хлебу (књига пјесама), (1998) Радио драме Косовска вечера Пут са првенством пролаза Повратак у Ишће Драме Хамлет у рајској долини Српске Сценарио Написао је сценарио за документарне филмове: Преображење Јабуке Горње, СРНА филм (1993) Хроника Јабучке школе, СРНА филм (1993) Посљедњи викенд у Сарајеву, СРНА фест (1995/1996) Сарајево – почетак и крај, СРНА фест (1995/1996) Крст – ић, СРНА фест (1995/1996) Крсташи, СРНА фест (1995/1996)
Ledi Magbet Mcenskog okruga ; Levoruki / Nikolaj S. Ljeskov ; [preveli Anđelko Malinar, Tankosava Kašiković] Beograd : Rad, 1969 , Fizički opis 91 str. ; 18 cm Biblioteka ǂReč i misao. ǂkolo ǂ9 ; ǂknj. ǂ215 Napomene Str. 89-[92]: Nikolaj Ljeskov / Milosav Babović. LJeskov, Nikolaj Semenovič, 1831-1895 Očuvanost 4-.
Slavko Kolar: SVOGA TELA GOSPODAR - Izbor pripovijedaka, Prosvjeta Zagreb 1966, tvrdi povez, str. 416, ćirilica. Sadržaj na slici. Očuvanost 3+. Slavko Kolar (Palešnik pokraj Garešnice, 1. prosinca 1891. - Zagreb, 15. rujna 1963.) hrvatski književnik i filmski scenarist Djela Slavko Kolar je za života objavio više od stotinu radova. U Sabranim djelima (izdanje Matice hrvatske iz 1970.) se brojkama navode: 47 pripovijedaka 6 kazališnih djela 4 filmska scenarija 1 televizijski scenarij 12 autobiografskih fragmenata 20 kritika, članaka i prikaza 10 dječjih pripovijedaka 8 agronomskih stručnih radova 30 intervjua, izjava i polemičkih priloga. Uz to je u njegovoj posmrtnoj ostavštini pronađeno dosta neobjavljenih materijala.
Predrag Marković: OTMENOST DUŠE, Prosveta 1989, tvrdi povez, omot, str. 120. Četiri pripovetke. Očuvanost 4. Предраг Марковић рођен je у Чепуру, код Параћинa, 1955. године. Књиге прича: Морали би дoћи насмејани лавови (Загреб, 1983) и Отменост душе (Београд, 1989).
Saša Radonjić: VEČERNJI DORUČAK, Solaris 2017, tvrdi povez, str. 119. Priče i dnevničke beleške. Očuvanost 4. Saša Radonjić, rođen 1964. godine u Travniku. Gimnaziju završio u Prnjavoru, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, odsjek jugoslovenske književnosti i opšta književnost. Uredničke poslove obavljao u književnom listu „To jest“, časopisu za književnost i teoriju „Polja“, Kulturnom centru Novog Sada, a od 1993. U izdavačko-knjižarskom centru Solaris. Dobitnik je nagrade „Pečat varoši sremskokarlovačke“ za knjigu godine 1987. (Lica i naličja).
Nina Živančević : ORFEJEV POVRATAK , Prosveta 2003, str. 184. Priče. Očuvanost 4. `Koliko sam dugo već živela van domovine! Međutim, što sam bila duže izvan nje, primećivala sam kako su sve stvari u drugim zemljama donekle slične: ljudi, pripadnici drevnih plemena, pokušavali su da razmrse dugačku istoriju; pri ovom pokušaju bivali su bespomoćni, stalno su udarali nekim štapom u oklop istorije, ali, avaj, bez ikakvog rezultata!` Ovo je odlomak iz knjige `Orfejev povratak` Nine Živančević, naše spisateljice koja živi i radi u Parizu. Reč je o zbirci priča (izdavač Prosveta) koje su, prema rečima autorke, zamišljene kao neka vrsta saveta mladim devojkama, neka vrsta `Sentimentalnog vaspitanja`. Kao što je Nina Živančević napisala u uvodnom slovu `ova vrsta vodiča kroz pravo žensko pismo namenjena je prevashodno onima koji crvene i ne mogu baš uvek najbolje da se snađu`. Ali, u pozadini sveta mlade žene koja odrasta, otkrivamo slike Pariza čija `neoklasična simetrija i potkresanost` izluđuju barokni duh njenih junakinja, otkrivamo slike Njujorka do kojeg je put `popločan pregolemom ljudskom patnjom koju rađa plemeniti očaj i neobična radoznalost`. U pripovestima `Orfejev povratak`, `Štrajk`, `Ambasador`, `Galimar` i drugima, Nina Živančević kroz razne heroine slika uvek jednu istu devojku koju je najbolje opisala u `Priči Eme Bovari`: `Nekada davno imala sam prijatelja koji je jednom napisao da su sve žene kuce i mace, ali da ja pripadam porodici ptica – valjda sam uvek letela slobodno, visoko i to je ponekad zbunjivalo posmatrače`.