Pun naziv knjige: KUD PLOVI OVAJ BROD Teorijske staze Enterprajza Izdavač: INSTITUT ZA FILOZOFIJU I DRUŠTVENU TEORIJU Biblioteka: PRUDENTIA 315 str. : ilustr. ; 14,5 x 20,5 cm - Latinica / Mek povez

Skolski brod Jadran 1933-2003;Skola pod jedrima/Bosko Antic 139str;ilustr25cm

Podmornica ratni brod XX stoljeca - Jure J. Zaninovic Knjigs u dobrom stanju, ima potpis bivseg vlasnika

Stanje kao na slici. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 129

OPREMA BRODA - Stanko Šilović Izdavac: Sveuciliste u Zagrebu Mek povez 280 str. Dimenzije 20,5 x 29 cm Tragovi pozutelosti, na naslovnoj strani korice ispisan neki datum, a na stranici naslova knjiga je potpisana.

Naslov: Održavanje broda sa elementima logistike Autor(i): Vasilije L. Ilić Izdavač: Mašinski fakultet Mesto: Beograd Godina:2004 Povez: mek Strana: 115 Format: 24 cm Pismo: latinica Stanje knjige: kao novo - nekorišćeno

Naslov: Održavanje broda sa elementima logistike Autor(i): Vasilije L. Ilić Izdavač: Mašinski fakultet Mesto: Beograd Godina:2004 Povez: mek Strana: 115 Format: 24 cm Pismo: latinica Stanje knjige: kao novo - nekorišćeno Lično preuzimanje kod Muzej Istorije Jugoslavije (Kuća Cveća), tj. Hajd Parka ili Autokomanda, po dogovru u centru grada Troškove slanja plaća kupac.

Vladimir Becić (Brod na Savi, 1. maj 1886 − Zagreb, 24. decembar 1954) bio je hrvatski slikar i jedan od pripadnika minhenske škole slikarstva. Sa Ljubom Babićem i Jerolimom Mišom jedan je od osnovača „Grupe trojica” (1930). Mek povez, 157 str, ilustracije, 24cm Stanje: jako dobro. Vidliv trag na gornjem rubu prednje korice https://sr.wikipedia.org/sr/Vladimir_Beci%C4%87

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Brod je plovno sredstvo koje služi za prevoz robe i putnika (teretni i putnički brodovi), za vojne operacije na vodama (ratni brodovi), za ribolov (ribolovni brodovi), za obavljanje specijalnih poslova na moru i rekama (gliboderi, brodovi za polaganje kabla, istraživački brodovi i sl.) i za obavljanje različitih zadataka u vezi s plovidbom (tegljači, ledolomci, brodovi-svetionici itd.)[1] Brodom se smatraju samo veći plovni objekti, dok se manji nazivaju čamcima. Brodovi i čamaci imaju koritast oblik trupa koji im daje potreban uzgon kako bi plutao na vodi. Brodovi su bili važni činioci u ljudskoj migraciji i trgovini. Oni su omogućili širenje kolonizacije i trgovine robljem, ali su isto tako služili za naučne, kulturne i humanitarne svrhe. Nakon 16. veka, novi usevi koji su dospeli iz Amerika pomoću Evropskih pomoraca znatno su doprineli rastu svetske populacije.[2] Brodski transport je odgovoran za oko 80% međunarodnog, zapreminskog transporta[3]. Godine 2016. je bilo više od 49.000 trgovačkih brodova, sa totalnim tovarnim kapacitetom od skoro 1,8 milijardi tona. Od toga 28% su bili tankeri za prevoz nafte, 43% balkeri, i 13% su bili kontejnerski brodovi.[4] Vojne snage raspolažu brodovima ratne mornarice i za transport i podršku kopnenih snaga. Godine 2016, među 104 mornarica u svetu, Korejska narodna mornarica Severne Koreje je imala najveći broj površinskih plovila (967), čemu je sledila Mornarica narodne oslobodilačke armije Kine (714), Američka ratna mornarica (415), Iranska ratna mornarica (398), i Vojno-pomorska flota Ruske Federacije (352). Najvećih 50 mornarica je imalo medijan flote od 88 površinskih plovila, prema različitim izvorima.[5] Istorija Tegljači Kicoš i Četnik Praistorija Splav spada u najjednostavnija plovila. Prvo plovilo je najverovatnije bilo deblo jednog slučajno oborenog stabla, a pogonilo se veslanjem, ljudskim dlanovima. Zatim se, nakon dosta godina došlo na ideju spajanja nekoliko debala u splav. Splav je bio težak za izvlačenje i neprikladan za upravljanje, pa se došlo na ideju dubljenja debelog debla, te se tako dobio prostor za sigurnu plovidbu i za smeštaj tereta, uz istu silu koja ga održava na površini. Ova sila tj. uzgon otkriven je tek kasnije, ali su i praljudi spoznali da postoji veza između zapremine izdubljenog debla i sile koja ga drži na površini da ne potone. Arheološki dokazi pokazuju da su ljudi stigli na Novu Gvineju prije najmanje 60.000 godina, verovatno uz more iz jugoistočne Azije tokom ledenog doba u periodu kada je more bilo niže i udaljenosti između ostrva manje. Prvi poznati brodovi potiču iz neolita, pre oko 10.000 godina. Ova rana plovila su imala ograničenja. Korištena su uglavnom za lov i ribolov. Najstariji kanui koje su pronašli arheolozi su često izrezivani iz četinarskih stabala pomoću jednostavnih kamenih alata.[6] Antika Rekonstrukcija Keopsovog broda Dokazi iz drevnog Egipta pokazuju da su rani Egipćani znali da od dasaka naprave brodski trup još 3000 godina p. n. e.[7] Gradili su ih od drvenih dasaka koje su bile međusobno „ušivene“. Brodovi drevnog Egipta u 2. milenijumu p. n. e. bili su najčešće dužine 25 m, i imali su jedan jarbol koji se ponekad sastojao od dve daske međusobno zavezane tako da izgledaju u obliku slova `A`. Imali su jedno kvadratno jedro, a bili su pogonjeni i veslima. Pre oko 3800 godina, postojala je spoznaja o gradnji broda približno današnje konfiguracije tj. odnosa glavnih mera: dužina/širina= 6 i dužina/visina=10, što se vidi iz Božje zapovesti Noi: „Napravi sebi barku od smolastog drveta; ... A pravit ćeš je ovako: neka barka bude trista lakata u dužinu, pedeset lakata u širinu, a trideset lakata u visinu. Na barci načini otvor za svetlo, završi ga jedan lakat od vrha. Vrata na barci načini sa strane; neka ima donji, srednji i gornji sprat ...“. [Biblija, Knjiga postanja]. Izuzetno važna činjenica da je pre, otprilike, 3800 godina postojala spoznaja o gradnji broda približno današnje konfiguracije koji su i dan-danas ideal nekih pomorskih i prekookeanskih brodova. Grci su postupno savladali navigaciju na moru istražujući mediteran putem broda. Oko 340 godine p. n. e, grčki moreplovac Pitej brodom je prešao put od Grčke sve do Velike Britanije. Pre uvođenja kompasa, navigacija prema zvezdama je bila glavni način za navigaciju na moru. U Kini su napravljeni prvi magnetski kompasi koji su korišteni za navigaciju između 1040. i 1117. godine. Prvi pisani trag o upotrebi kompasa na Evropskim brodovima nalazi se u francuskoj satiri La Bible de Guyot de Provins iz sredine XII veka. U XIV veku pojavljuje se suvi kompas s nalepljenom ružom kompasa (vetruljom) ispod igle kakav se u nešto modernizovanijem obliku upotrebljava i danas

Titov „Galeb“ mira i razdora: 72 dana oko Afrike : najskuplje Titovo putovanje : (prema dnevniku, kazivanju i dokumentima generala Milana Žeželja, komandanta Titove garde i maršalovog ađutanta) Dokumentarna priča o najdužem i najskupljem 72‐dnevnom Titovom putovanju u zemlje Zapadne Afrike 1961. godine Titova plovidba brodom „Galeb“ odvija se u vreme burnih svetskih događaja: ubistva kongoanskog premijera Patrisa Lumumbe (što je u Beogradu izazvalo „rušilačke demonstracije” protiv Belgije u „režiji” Centralnog komiteta SK); Kubanske krize; lansiranja čoveka u kosmos; alžirsko-francuskog rata i napada Francuza na brod „Srbiju” i neslaganja i „raskola” Tita sa članovima svoje zva- nične državne delegacije… Brozov združeni konvoj – sa razaračima: Split, Kotor i Pula – međutim, zausta- vljen je na pučini u blizini Gvineje na čitav dan jer gvinejski predsednik Ahmed Seku Ture, zbog Ramazana, nije mogao da primi jugoslovenske „drugove” u (ne)dogovoreno vreme, što je „drug Maršal”, u pratnji svog vernog ađutanta i komandanta Garde, generala Milana Žeželja, iskoristio da po Atlantiku „baca udice i lovi ribe – parangalom”!

Dr Aleksandar Kalomiros - Protiv laznog jedinstva Jednostavne misli pravoslavnog hriscanina u odnosu na nerazborite pokusaje stvaranje Jedne, Svete, Saborne i Apostolske Crkve sa takozvanim crkvama Zapada Hriscanska misao, Beograd, Valjevo, Srbinje, 1998. Mek povez, 154 strane, ponegde uredno podvlaceno hemijskom olovkom, posveta. RETKO! Jednog dana, pre ili kasnije, niko ne zna tačno kada, crkve i religije će se ujediniti. U tom haosu laži će čak i izabrani biti u opasnosti da izgube svoj put. To će biti doba Antihrista. Kako i kada će Antihrist doći, niko ne može da kaže. Ne zna se ni koliko njih će biti u stanju da ga prepoznaju, jer će on doći kao dobrotvor čovečanstva. Za sada možemo sa sigurnošću reći samo jednu stvar: svi ovi pokreti prema ujedinjenju nacija i crkava, svi ovi kompromisi i svo ovo uniformisanje čovečanstva postepeno činjeno pod parnim valjkom tehnološke kulture, priprema put za dolazak Antihrista. Ovakav razvoj čovečanstva, prema kriterijumu sveta je divan. Ali, prema hrišćanskom kriterijuumu vodi ka uništenju. Ovo ne iznenađuje i ne plaši hrišćane. Oni znaju da je svet sam sebe osudio. Zato Hristos nije htio da se moli za svet. „Ne molim se za svet.“ Knez ovoga sveta je đavo i on je „čovekoubica od početka.“ Smrt će zateći svet na vrhuncu njegove slave, na vrhuncu njegove samoobmane, na samitu kule vavilonske, kada će čovek biti u zenitu svoga starog pokušaja da postane bog svojom ličnom moći, bez Boga. Kada Sin Čovečiji dođe, naći će čoveka u punoj slavi svoje satanske opsednutosti. Bog ne traži od hrišćana da spasu svet. Svaki pokušaj od strane hrišćana da promjene smer u kome se svet sada kreće bio bi uzaludan i smešan. Svet je brod koji tone i on tone zato što mu je sama struktura pokvarena. Bog ne traži od hrišćana da spasu brod, već da spasu koliko god mogu brodolomnika. Nova Nojeva barka, Hristova crkva, plovi blizu mesta brodoloma. Svako ko hoće da se spase od vode mora da potraži utočište u njoj. Ali, da bi našao utočište, čovek mora da se odrekne sveta, ne toliko geografski, koliko suštinski. „Zato iziđite između njih i odvojte se, govori Gospod, i ne dohvatajte se do nečistote, i ja ću vas primiti.“ tags: ekumenizam, antiekumenizam...

Odlično stanje Hidrografski institut Jugoslovenske ratne mornarice Split 1986 Pomorstvo pomorski leksikon pomorska enciklopedija brodovi plovidba plovidbe more jadran jadransko mornarica peljar. 1. Stručna ovlaštena osoba koja savjetuje zapovjednika broda pri uplovljavanju u luku i isplovljavanju iz nje, pri plovidbi kroz tjesnace, pogibeljna područja i sl.; naziva se i pilotom. Ima zvanje kapetana duge plovidbe i položen ispit za obavljanje peljarske službe, a detaljno poznaje navigacijske prilike područja na kojem peljari (dubine mora, vjetrove, struje i dr.). Na nekim pomorskim putovima (npr. Sueski kanal, Panamski kanal, put St. Lawrencea do Velikih jezera) peljar ostaje i po nekoliko dana na brodu. Posebnu odgovornost ima pri pristajanju vrlo velikih brodova, poglavito tankera za sirovu naftu i plin. Za prijevoz do broda i natrag služe posebno građene peljarske brodice, koje i pri nevremenu omogućuju prelazak na brod i s njega. Za tu su namjenu trgovački brodovi koji obavljaju međunar. plovidbu opremljeni i peljarskim ljestvama, danas kadšto i mehaničkim dizalom. Umijeće peljarenja prvi su razvili Feničani. 2. Priručnik za plovidbu. Daje podatke za izbor najpovoljnije rute u nekom području, te je, uz pomorsku kartu, osnovno navigacijsko pomagalo kojim se pomorci služe za pripremu plovidbe. Primjerice, u Peljaru I ist. obale Jadranskoga mora, koji izdaje Hrvatski hidrografski institut, navedeni su opći podatci o moru, detaljne upute i smjernice za izbor rute, osnovne upute za sigurnu plovidbu, podatci o objektima za orijentaciju, vremenskim prilikama, morskim strujama i razini mora, te upute za plovidbu u kanalima, uskim prolazima, tjesnacima i područjima opasnima za plovidbu. Za pojedina područja, osim detaljnog opisa luka, uvala i sidrišta, navedeni su podatci o zakloništima. Peljar daje i podatke o prilaženju lukama, uplovljenju, boravku, isplovljenju, obavljanju lučkih operacija i usluga, zatim važne obavijesti i pomorsko-pravne propise te upozorenja o opasnostima za plovidbu (grebeni, pličine, hridi, podrtine i sl.).

Odlično očuvano. Enciklopedija PITANJA I ODGOVORI preko 1000 pitanja i odgovora Vulkan, 2014. 287 strana, tvrd povez, zaštitni omot, veliki format. Odlično očuvana. Idealan priručnik za radoznalu decu. Zgodno podeljen na šest poglavlja koja se lako koriste, tekst objedinjava više od 800 slika, ilustracija i dijagrama da bi odgovorio na više od 1000 pitanja, kao što su ova: Zemlja i svemir: Koliko je star Univerzum? Od čega je napravljena Zemlja? Zašto gejziri bljuju toplu vodu? Nauka: Šta su to elektroni? Kako nastaje elektricitet? Zašto čelični brod ne tone? Priroda: U kakvim su odnosima životinje? Koje su zmije najotrovnije? Zašto drveće ne raste na vrhovima planina? Praistorijski život: Otkud znamo kako su se kretali dinosaurusi? Koji je mesožder bio najveći? Da li su sisari krivi za izumiranje dinosaurusa? Ljudsko telo: Od čega je napravljeno naše telo? Zašto mi treba skelet? Da li mozak razmišlja kao kompjuter? Istorija: Gde su bili prvi gradovi? Zašto je rimska vojska bila tako uspešna? Šta je bio hladni rat?

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Pero Čimbur (Knin, 1930. - Zagreb, 4. februara 2002.) je bio hrvatski novinar i književnik. U Kninu je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a od 1957. do umirovljenja 1992. radio je na Hrvatskom radiju. Pisao je dječju literaturu, putopise, eseje i scenarije, a posebnu pozornost svratio je svojim knjigama o fenomenu mucanja inspiriranim vlastitim traumatskim iskustvom. Posebno je volio heraldiku, kreiravši više grbova za općine i gradove, te zaštitnih znakova za razne ustanove. Sudjelovao je na nekoliko skupnih izložaba, a samostalno je izlagao u Karlovcu, Zagrebu i Crikvenici. Dobitnik je nagrade Društva novinara Hrvatske (1961.), nagrade za esej časopisa »Žena« (1976.), nagrada »Školske knjige« (1983., 1988. i 1990.) za djela znanstveno-popularnog ili znanstveno-fantastičnog sadržaja, te nagrade beogradskih Večernjih novosti za feljton »Sve naše zastave« (1989.). Objavio je više knjiga, među kojima, »Iz putne torbe«, »Marko na Bemixu«, »Brod nad kojim nisu letjeli galebovi«, »Lady Machbet IV«, »Kako sam izliječio Pppetra«, »Zbogom mucanje« te knjige o Domovinskom ratu »E, moj sine« i »Vior«.

iz lične kolekcije odlično očuvana knjiga Velike pomorske bitke i operacije kroz istoriju (od Salamine do Okinave) Dr. Jovan Vasiljević (kapetan bojnog broda u penziji) Mr. Berislav Visković (kapetan korvete) Ilustrovane hronike II kolo - knjiga 1 BIGZ, Beograd 1975 354 strane

Naslov: Priručnik iz terestričke navigacije sa riješenim zadacima Autor: Miloš Š. Lipovac Izdavač: Univerzitet `Veljko Vlahović` - Viša pomorska škola u Kotoru Pismo: latinica Br. strana: 494 ; ilustrovano Format: 24,5 cm Povez: meki, prošiveno Knjiga je u celosti (listovi, korice, povez) veoma dobro očuvana; listovi su potpuno čisti i ravni, nigde nema podvlačenja, obeležavanja, dopisivanja, `magarećih ušiju` i sl., osim na tri strane na kojima ima podvlačenja i što ima nešto zaokruživanja brojeva naslova u sardžaju; korice izgledaju bolje nego na slici, plava boja je ujednačena, nema svetlijih i tamnijih pruga koje su se pojavile prilikom skeniranja s tim što su neznatno pohabane po ivicama i na njima postoji po trag savijanja i na prednjoj i na zadnjoj strani. Iz sadržaja (naslovi poglavlja): I - Oblik i veličina Zemlje II - Geografske koordinate: apsolutne i relativne III - Razmak IV - Navigacija po meridijanu, ekvatoru i paralelu. Zemlja kao lopta V - Zemljin magnetizam VI - Kursevi i azimuti VII - Smjerna ploča - goniometar i njegovo korišćenje VIII - Određivanje brzine broda i pređenog puta IX - Pomorske karte X - Obalna navigacija XI - Geometrijska mjesta broda i određivanje pozicije broda XII - Metode i sredstva za sigurnost navigacije XIII - Plovidba u strujama XIV - Loksodromska navigacija XV - Teorija devijacija XVI - Ortodromska navigacija XVII - Plima i oseka XVIII - Plimne struje XIX - Navigacija u magli + Dodatak - tablice Pomorska navigacija / Terestrička navigacija

MANJA OŠTEĆENJA NA IVICAMA KORICA (U VRLO DOBROM STANJU) UNUTRAŠNJOST ODLIČNA VELIKE POMORSKE BITKE I OPERACIJE KROZ ISTORIJU od Salamine do Okinave , Dr Jovan Vasiljević kapetan bojnog broda u penziji , Mr Berislav Visković kapetan korvete , BIGZ 1975 , tvrd povez, format 25,5 x 30,5 cm , ilustrovano, latinica,359 strana

Estetika vode: Fotomonografija / Zoran Dragoljević Žorž Aesthetics of water Kragujevac 2020. Tvrd povez,bogato ilustrovano, tekst uporedo na srpskom i engleskom jeziku, veliki format (24×30 cm), 192 strane. Knjiga je, bukvalno,kao nova. Knjiga Zorana Dragoljevića Žorža „Estetika vode“ obiluje fotografijama koje na izuzetno zanimljiv način kroz cikluse sagledavaju svu lepotu vode zabeležene okom kamere. „Filozofski naslov ove fotomonografije nameće nam da se zamislimo nad lepim i vedrim u našim životima, nad prirodom, koju, uglavnom, uzimamo zdravo za gotovo, nad umetnošću življenja, efemernosti, i onda se suočimo sa fotografijama pred nama i zastanemo pred lepotom i snagom prirode, iznad svega pred i nad čistom umetnošću fotografije… … Od skoro 300 napravljenih i sačuvanih snimaka, knjiga Zorana Dragoljevića Žorža sadrži 127 fotografija, znalački odabranih, strukturiranih u osam ciklusa, odnosno celina nazvanih – I bi voda, Grafika i poetika vode, Voda-sneg-led, Nebo u vodi , Flora i voda, Trulež i život, Dan na vodi i Brod na vodi. Fotografije su nastajale u vremenskom okviru 1989 – 2009. godina i to kako kaže sam umetnik u dve tehnološke epohe: analognoj (1989 -1991) – kalsičan crno beli film i digitalnoj (2007-2009). Prvu analognu fazu, čine crno bele fotografije nastajale na prostorima bivše Jugoslavije, a druga digitalna na prostorima današnje Srbije.“ (Materia Prima-preduslov života: umetnost i dokument, Tatjana Milosavljević)

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! PREDGOVOR Ovaj pomorski rječnik obuhvata razdoblje od srednjega vijeka do vremena industrijske revolucije, to jest razdoblje brodova na vesla i jedra. Podijeljen je u dva dijela. Prvi dio sadržava termine iz izvora na našemu jeziku te riječi koje su u širem smislu vezane za život na moru i uz more, također figurativne, metaforičke izraze, žargonizme i frazeme iz dijalektalne tradicije, ponajvećma usmenoga porijekla. Drugi dio sadržava nazive i izraze iz naših izvora na latinskom jeziku. U izboru leksičke građe obuhvaćena su slijedeća područja: — brod (vrste brodova, dijelovi broda, oprema broda) — brodogradilište — brodogradnja — navigacija i manevar — život na brodu — pomorska meteorologija, astronomija — geomorfologija (koliko je u vezi s morem) Područja se, prema tome, uglavnom podudaraju s onima u upitniku II questionario dell’ALM (Bollettino dell’Atlante linguistico mediterraneo, 1, 1959, Venezia – Roma) za Lingvistički atlas Mediterana, te s onima što ih je u svojim uputama objavila Komisija za pomorsku terminologiju koja je 1949. godine bila formirana u Jadranskom institutu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (cfr. Blaž Jurišić: Pregled rada na pomorskoj terminologiji i toponomastici 1949–1954), Ljetopis JAZU, 60, Zagreb 1955). Građa ovoga rječnika potječe iz raznih čakavskih i štokavskih govora iz oko 60 mjesta od Istre do Boke kotorske. Budući da je veći dio građe sakupljen ili potvrđen na srednjodalmatinskom čakavskom ikavskom području, veći dio natuknica se donosi u tom dijalekatskom liku. Zbog grafičkih teškoća riječi nisu tiskane u onako preciznom fonetičko-grafičkom obliku kako se to inače običava u dijalektološkim radovima, pa su u većini slučajeva morale izostati i oznake za akcente. Veći dio podataka iz rukopisne anketne građe prije spomenute Komisije, koja se čuva u Zavodu za jezik u Zagrebu, priskrbio mi je kolega prof, dr Petar Simunović. Zadužili su me inž. Dobroslav Elezović iz Grohota na Solti i prof, mr Joško Božanić iz Komiže, koji su mi ustupili na upotrebu određenu količinu neob¬javljene rječničke građe sakupljene na terenu. U Splitu, na Braču i općenito u srednjoj Dalmaciji, osobito na otocima, davali su mi usmene informacije mnogi stariji pomorci i brodograditelji, ponajviše u Sutivanu, Milni i Trogiru (1972–1980. god.). U radu na ovome rječniku koristio sam se fondovima splitske Naučne biblioteke i knjižnicom splitskoga Pomorskog muzeja. Stručnim su mi savjetima i literaturom pomogli osobito kolege prof. dr Manlio Cortelazzo sa Sveučilišta u Padovi, prof. dr Žarko Muljačić sa Sveučilišta u Zapadnom Berlinu i prof. dr Petar Simunović iz Zavoda za jezik u Zagrebu. Svima izražavam svoju zahvalnost. Srdačno zahvaljujem akademiku prof. dru Vladislavu Brajkoviću i prof. dru Antunu Cvitaniću na recenzijama i stručnim savjetima. Svoju posebnu zahvalnost upućujem Izdavačkoj radnoj organizaciji „Logos“ i njezinim radnim ljudima koji su ovo moje djelo rado prihvatili i požrtvovano se angažirali da ga objave. Rukopis je predan izdavaču krajem srpnja 1983. godine, pa kasnije objavljena djela nisu mogla biti uzeta u obzir. Split, 1. rujna 1983. godine

Najbolja knjiga o nemačkom podmorničkom ratovanju tokom Drugog svetskog rata štampana na našem jeziku. Čita se u jednom dahu … Od prvih dana vukova samotnjaka i njihovih obilnih restrikcija tokom napada, do formiranja VUČIJEG ČOPORA i neograničenog podmorničkog ratovanja. Od smelog prodora podmornice U-47 u britansku pomorsku bazu i potapanja bojnog broda HMS Royal Oak, do `crnog maja` 1943. u kome Nemci gube 40 podmornica… Epske bitke ogromnih konvoja i njihove pratnje sa više desetina `vukova` koji na periskopskoj dubini nemilosrdno šalju ubojita torpeda u brodove pune dragocenog ratnog materijala…. Do kraja rata, nemačke podmornice će potopiti: Skoro 3000 trgovačkih brodova ukupne težine preko 14.000 000 tona. Potopiće i 2 bojna broda, 6 nosača aviona, 5 lakih krstarica, više desetina razarača i drugih plovnih jedinica, ukupno će biti pogodjeno 257 ratnih brodova, deplasmana 574,952 tona, a na dno će poslati oko 70.000 neprijateljskih mornara… U isto vreme, 761 podmornica će biti potopljena ili uništena u svojim dokovima… Od 40.000 podmorničara, 28.000 će zauvek ostati u olupinama svojih podmornica, duboko na dnu skoro svih mora i okeana sveta… Igra sudbine u kojoj je lovac postao lovina… Admiral Karl Denic, idejni tvorac `vučijeg copora` i poslednje Firer nacističke Nemačke…. odlično očuvana

Simo C. Ćirković, kao već istaknuti autor dokumentarnih dela koja se tiču istorije, politike itd., bavi se ovom prilikom tajnim službama, njihovom organizacijom, ali i markantnim ličnostima iz zakulisnih struktura – dakle, najpoznatijim obaveštajcima, špijunima, hero­jima. Kakav je bio životni put Apisa, Rankovića, Popova i mnogih drugih, koje su okolnosti i oluje svetskih događaja usmerile njihovu sudbinu, kako su uopšte bile postavljene obaveštajne organizacije – o svemu tome autor podrobno piše, koristeći izvore i dokumenta koja su do danas (a neka su i dalje) bila sakrivena od očiju javnosti. Sadržaj Uvod Obaveštajne službe između tajne i mita: Izvrnuto ogledalo neuhvatljivih sudbina I Prvo poglavlje Srbija u mehu evropskog kolopleta: figura D. D. Apisa i njegova mreža Drugo poglavlje Nedokučivi obaveštajni maraton 1918–1941: kako spasti kraljevski brod? Treće poglavlje Dvorski špil špijuna: kralj i njegov duh svuda uokolo Četvrto poglavlje Prethodnica opake epohe: ujed u srce Kraljevine! II Peto poglavlje Kuća strahovlade iznutra: Gestapo i metodi represije Šesto poglavlje Specijalno u podzemnom frontu: Bećarevićevo tajno kolo Sedmo poglavlje Čičini obaveštajci: usamljenici ili releji Engleza Osmo poglavlje Služba začeta u Marselju: Dido Kvaternik i gospoda od UNS-a Deveto poglavlje Ples na žici u ime Rajha: glavni igrači Abvera III Deseto poglavlje Maršalovo oko na svakom ćošku: Ozna sve dozna Jedanaesto poglavlje Udba kao sudba: Titova večna ruka nad komunističkim rajem Dvanaesto poglavlje Moć iznad svega: šaka u rukavici s kojom je maršal uvek računao Rečnik manje poznatih pojmova i skraćenica O autoru 300 str.

Odlično očuvano Iz sadržaja: ● Jan Kefelek – „Dve priče” ● Ales Razanov – „Lov u rajskoj dolini” ● Maksim Zamšev – „Pesme” ● Ivan Golubničij – „Stihovi” ● Rasel Edeson – „Pesme u prozi” ● Tomas Venclova – „Putujem, dakle postojim” ● Bela Hamvaš – „Velika riznica predaka” ● Artur Šopenhauer – „Svet kao volja i predstava” ● Česlav Miloš – „Teološki trakat” ● Konstantin Bibl – „Brodom koji prevozi čaj i kavu” ● Petr Kral – „Med zaokreta ili dodatak istoriji” ● Miroslav Horub – „Kratke refleksije” ● Džordž Karlin (George Carlin) – „Jedna divna poruka” [...] {KTJ30.016}

Odlično očuvano. Autor - osoba Vidović, Radovan, 1924-1994 = Vidović, Radovan, 1924-1994 Naslov Pomorski rječnik / Radovan Vidović Vrsta građe rečnik Jezik srpski Godina 1984 Izdavanje i proizvodnja Split : Logos, 1984 (Zagreb : Vjesnik) Fizički opis XXXI, 589 str. : ilustr. ; 25 cm Zbirka ǂBiblioteka ǂRječnici ; 1 ISBN (Karton) Napomene Tiraž 8.000 Predgovor: str. V-VII Registri. Predmetne odrednice Pomorstvo -- Rečnici, srpskohrvatsko-latinski Slovenačko-latinski rečnici, pomorski PREDGOVOR Ovaj pomorski rječnik obuhvata razdoblje od srednjega vijeka do vremena industrijske revolucije, to jest razdoblje brodova na vesla i jedra. Podijeljen je u dva dijela. Prvi dio sadržava termine iz izvora na našemu jeziku te riječi koje su u širem smislu vezane za život na moru i uz more, također figurativne, metaforičke izraze, žargonizme i frazeme iz dijalektalne tradicije, ponajvećma usmenoga porijekla. Drugi dio sadržava nazive i izraze iz naših izvora na latinskom jeziku. U izboru leksičke građe obuhvaćena su slijedeća područja: — brod (vrste brodova, dijelovi broda, oprema broda) — brodogradilište — brodogradnja — navigacija i manevar — život na brodu — pomorska meteorologija, astronomija — geomorfologija (koliko je u vezi s morem) Područja se, prema tome, uglavnom podudaraju s onima u upitniku II questionario dell’ALM (Bollettino dell’Atlante linguistico mediterraneo, 1, 1959, Venezia – Roma) za Lingvistički atlas Mediterana, te s onima što ih je u svojim uputama objavila Komisija za pomorsku terminologiju koja je 1949. godine bila formirana u Jadranskom institutu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (cfr. Blaž Jurišić: Pregled rada na pomorskoj terminologiji i toponomastici 1949–1954), Ljetopis JAZU, 60, Zagreb 1955). Građa ovoga rječnika potječe iz raznih čakavskih i štokavskih govora iz oko 60 mjesta od Istre do Boke kotorske. Budući da je veći dio građe sakupljen ili potvrđen na srednjodalmatinskom čakavskom ikavskom području, veći dio natuknica se donosi u tom dijalekatskom liku. Zbog grafičkih teškoća riječi nisu tiskane u onako preciznom fonetičko-grafičkom obliku kako se to inače običava u dijalektološkim radovima, pa su u većini slučajeva morale izostati i oznake za akcente. Veći dio podataka iz rukopisne anketne građe prije spomenute Komisije, koja se čuva u Zavodu za jezik u Zagrebu, priskrbio mi je kolega prof, dr Petar Simunović. Zadužili su me inž. Dobroslav Elezović iz Grohota na Solti i prof, mr Joško Božanić iz Komiže, koji su mi ustupili na upotrebu određenu količinu neob¬javljene rječničke građe sakupljene na terenu. U Splitu, na Braču i općenito u srednjoj Dalmaciji, osobito na otocima, davali su mi usmene informacije mnogi stariji pomorci i brodograditelji, ponajviše u Sutivanu, Milni i Trogiru (1972–1980. god.). U radu na ovome rječniku koristio sam se fondovima splitske Naučne biblioteke i knjižnicom splitskoga Pomorskog muzeja. Stručnim su mi savjetima i literaturom pomogli osobito kolege prof. dr Manlio Cortelazzo sa Sveučilišta u Padovi, prof. dr Žarko Muljačić sa Sveučilišta u Zapadnom Berlinu i prof. dr Petar Simunović iz Zavoda za jezik u Zagrebu. Svima izražavam svoju zahvalnost. Srdačno zahvaljujem akademiku prof. dru Vladislavu Brajkoviću i prof. dru Antunu Cvitaniću na recenzijama i stručnim savjetima. Svoju posebnu zahvalnost upućujem Izdavačkoj radnoj organizaciji „Logos“ i njezinim radnim ljudima koji su ovo moje djelo rado prihvatili i požrtvovano se angažirali da ga objave. Rukopis je predan izdavaču krajem srpnja 1983. godine, pa kasnije objavljena djela nisu mogla biti uzeta u obzir. Split, 1. rujna 1983. godine Autor MG14 (L)

10 pravila koja treba prekršiti i 10 pravila koja treba uspostaviti Dozvolite da vas nova pravila oslobode da krenete u potragu za životom u izobilju, umesto da se zadovoljavate životnim kompromisima. Opis O autoru “10 pravila koja treba prekršiti i 10 pravila koja treba uspostaviti” je knjiga o preduzetništvu, marketingu i ličnom rastu. Bil Kvejn nas uči kako da oblikujemo svoju sudbinu. Neki ljudi to hoće, a neki neće. Pitanje je: Hoćete li vi? Dozvolite da vas nova pravila oslobode da krenete u potragu za životom u izobilju, umesto da se zadovoljavate životnim kompromisima! Bil Kvejn 10 pravila koja treba prekršiti i 10 pravila koja treba uspostaviti 10 PRAVILA KOJA TREBA PREKRšITI Izdavač: Finesa Godina izdanja: 2008 Br. str.: 135 Povez: broš Format: 24 cm Pismo: latinica U prvoj polovini knjige autor nas podstiče da prekršimo 10 opšteprihvaćenih pravila koja je svako od nas čuo ili izrekao bar jednom u životu. Te stare fraze i pravila možda su u prošlosti bila korisna i osnovana, ali se danas više ne mogu održati. Zapravo, 10 pravila koja treba prekršiti su pravila koja nas sputavaju. Da bismo napravili zaokret u životu i oblikovali vlastitu sudbinu, MORAMO prekršiti tih deset pravila počevši ovog trenutka! 10 PRAVILA KOJA TREBA USPOSTAVITI S druge strane, 10 pravila koja treba uspostaviti su pravila za sva vremena. Ta pravila nikada neće izaći iz mode. Kao deset zapovesti iz Biblije, 10 pravila koja treba uspostaviti su nepromenljivi, univerzalni zakoni. Ta pravila vrede u svim kulturama i za sva vremena. Svi moramo da sledimo ta pravila ili ćemo se, u suprotnom, izložiti riziku od neuspeha, isto kao što se i kapetan koji zanemaruje signale sa svetionika izlaže riziku da nasuče svoj brod na stenovitu obalu. Knjiga je NOVA ---------------------------- 10

Milorad Tomanić SRPSKA CRKVA U RATU I RATOVI U NJOJ Autor: Milorad Tomanić Izdavač: Medijska knjižara Krug Beograd Godina izdanja: 2001 Broj strana: 251 Format: 22 x 13cm Povez: Meki povez Opis i stanje: Posveta na prvoj strani i malo oštećenje na vrhu stranice, vidi se na slici, ostalo veoma dobro očuvano Knjigu preporučuje čitaocima Ivan Čolović. Tako je u decembru 1990. godine, nesumnjivo jednom od najznačajnijih meseci u svekolikoj istoriji Srba, srpski nacionalni brod dobio oba kormilara, i duhovnog i svetovnog. Ovog prvog, patrijarha Pavla, odabrao im je Duh Sveti, a ovog drugog, Slobodana Milosevića, izabrali su sami sebi. (Izabrali, pa se pokajali.) Verujući da `uvek onaj s brda vise vidi nego onaj pod brdom`, srpski narod je bezbrižno zaplovio sa svojim novim vođama. Plovidba je trajala punih deset godina. Neki su je trpeli bez pogovora, pokazujući priličnu dozu mazohizma, neki su manje ili vise gunđali, a neki, čini se oni najpametniji, razbežali su se i potražili spas u drugim zemljama, znajući izgleda od samog početka da je sa ovakvim kormilarima potonuće jedino što sleduje srpskom nacionalnom brodu. Sadržaj Predgovor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Novi srpski poredak. . . . . . . . . . . . . . . . . .. .. . . . . . . . . . . 7 Srpski trolatični cvet smrtonosno opojnog mirisa. . . . . . . 10 Koalicija bivših komunista i budućih episkopa. . . . . . . . . 13 Crkvena estrada hvali Slobodana Miloševića. . . . . . . . . . . 19 Kosovski i tevtonski vitezovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21 Kratkotrajna crkveno-državna idila. . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 Patrijarh srpski iz devetog kruga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Studentski zvižduci i aplauzi patrijarhu Pavlu. . . . . . . . . . 33 Za Slobu nejedinstveni, za rat jedinstveni. . . . . . . . . . . . . 37 Iskopavanje starih žrtava i ukopavanje novih. . . . . . . . . . 40 Sličnost između Adolfa Hitlera i svetoga Save. . . . . . . . . 44 ``… ne možemo da vam oprostimo ako nas prisilite da vas ubijamo`……………………………………………54 Opasne akademske igrarije………………………………..58 Srpski patrijarh podučava britanskog lorda ......... 64 Trećeg, ipak, ima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .68 Ko je koga naterao na zajednički život. . . . . . . . . . . . . . . .68 Ko s kim ne može da živi. . . ……………………………...70 Ko je morao da shvati. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .72 Civilizovana integracija u `novu NDH`................. 72 Zemlja se i produžila i proširila. . . . . . . . . . . . . . . Individualna odgovornost - kolektivna mržnja. . . . . . . . . .74 Konzervans zvani Božija reč o........................... 76 Srbi kao veleposednici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 Istina, istina, i samo istina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Tags: Pravoslavlje Političke nauke 08.12.2023.