Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! PREDGOVOR Ovaj pomorski rječnik obuhvata razdoblje od srednjega vijeka do vremena industrijske revolucije, to jest razdoblje brodova na vesla i jedra. Podijeljen je u dva dijela. Prvi dio sadržava termine iz izvora na našemu jeziku te riječi koje su u širem smislu vezane za život na moru i uz more, također figurativne, metaforičke izraze, žargonizme i frazeme iz dijalektalne tradicije, ponajvećma usmenoga porijekla. Drugi dio sadržava nazive i izraze iz naših izvora na latinskom jeziku. U izboru leksičke građe obuhvaćena su slijedeća područja: — brod (vrste brodova, dijelovi broda, oprema broda) — brodogradilište — brodogradnja — navigacija i manevar — život na brodu — pomorska meteorologija, astronomija — geomorfologija (koliko je u vezi s morem) Područja se, prema tome, uglavnom podudaraju s onima u upitniku II questionario dell’ALM (Bollettino dell’Atlante linguistico mediterraneo, 1, 1959, Venezia – Roma) za Lingvistički atlas Mediterana, te s onima što ih je u svojim uputama objavila Komisija za pomorsku terminologiju koja je 1949. godine bila formirana u Jadranskom institutu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (cfr. Blaž Jurišić: Pregled rada na pomorskoj terminologiji i toponomastici 1949–1954), Ljetopis JAZU, 60, Zagreb 1955). Građa ovoga rječnika potječe iz raznih čakavskih i štokavskih govora iz oko 60 mjesta od Istre do Boke kotorske. Budući da je veći dio građe sakupljen ili potvrđen na srednjodalmatinskom čakavskom ikavskom području, veći dio natuknica se donosi u tom dijalekatskom liku. Zbog grafičkih teškoća riječi nisu tiskane u onako preciznom fonetičko-grafičkom obliku kako se to inače običava u dijalektološkim radovima, pa su u većini slučajeva morale izostati i oznake za akcente. Veći dio podataka iz rukopisne anketne građe prije spomenute Komisije, koja se čuva u Zavodu za jezik u Zagrebu, priskrbio mi je kolega prof, dr Petar Simunović. Zadužili su me inž. Dobroslav Elezović iz Grohota na Solti i prof, mr Joško Božanić iz Komiže, koji su mi ustupili na upotrebu određenu količinu neob¬javljene rječničke građe sakupljene na terenu. U Splitu, na Braču i općenito u srednjoj Dalmaciji, osobito na otocima, davali su mi usmene informacije mnogi stariji pomorci i brodograditelji, ponajviše u Sutivanu, Milni i Trogiru (1972–1980. god.). U radu na ovome rječniku koristio sam se fondovima splitske Naučne biblioteke i knjižnicom splitskoga Pomorskog muzeja. Stručnim su mi savjetima i literaturom pomogli osobito kolege prof. dr Manlio Cortelazzo sa Sveučilišta u Padovi, prof. dr Žarko Muljačić sa Sveučilišta u Zapadnom Berlinu i prof. dr Petar Simunović iz Zavoda za jezik u Zagrebu. Svima izražavam svoju zahvalnost. Srdačno zahvaljujem akademiku prof. dru Vladislavu Brajkoviću i prof. dru Antunu Cvitaniću na recenzijama i stručnim savjetima. Svoju posebnu zahvalnost upućujem Izdavačkoj radnoj organizaciji „Logos“ i njezinim radnim ljudima koji su ovo moje djelo rado prihvatili i požrtvovano se angažirali da ga objave. Rukopis je predan izdavaču krajem srpnja 1983. godine, pa kasnije objavljena djela nisu mogla biti uzeta u obzir. Split, 1. rujna 1983. godine