Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 116 rezultata
Prati pretragu "harmonika vrata -crna gora"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Knjiga Milana Skakuna „Sveta Gora Atonska Hilandar“ imala je dug i krivudav put da bi se konačno našla u rukama šireg kruga čitalaca. Prvo izdanje bilo je još 2006. godine. Hiljadu primeraka poklonjeno je Hilandaru u čijoj knjižari je rasprodano za godinu i po dana. Drugih hiljadu primeraka podeljeno je članovima Udruženja poštovalaca Svete Gore Atonske čijim prilozima je finansirano štampanje ove knjige. Nakon 17 godina, a povodom 825. godišnjice Hilandara pojavilo se, ovo, drugo, neizmenjeno izdanje. Sadržaj knjige nije podeljen na klasična poglavlja. Nakon detaljnog objašnjenja opšteg pojma monaštva navodi se da je Sveta Gora još u periodu rane antike bila naseljena mnogobožačkim stanovništvom. U srednjem veku širenjem vizantijske vlasti dolazi i do širenja hrišćanstva na Svetoj Gori, a ubrzo i do pojave eremitskog monaštva. Utemeljivačem današnjeg organizovanog monaštva na Svetoj Gori smatra se prepodobni Atanasije, osnivač Velike Lavre. Nekoliko narednih vekova proveli su Svetogorci u borbama za goli opstanak braneći se od inovernih vojski, gusara i raznih pljačkaša. Uporedo su tragali i za najboljim načinom organizovanja života u manastirima i u celokupnoj zajednici Svete Gore. Danas su svi manastiri opštežiteljni a njihova zajednica autonomna oblast u okviru Republike Grčke. Duhovna vlast nad Svetom Gorom pripada Vaseljenskoj patrijaršiji. Sledi sažet prikaz nastanka, istorijata i drugih važnih podataka o svim Svetogorskim manastirima. Izdvaja se Hilandar kome je posvećeno znatno više prostora. Osnovan 1198. godine od strane Simeona i Save ovaj manastir bio je mesto za Srbe koji su se odlučili za monaški život. Najveći procvat Hilandar doživljava za vreme vladavine kralja Milutina. U svesti Srba Hilandar se doživljava kao najveća svetinja najpre zbog svojih osnivača, Svetog Simeona i Svetog Save. Pored toga Hilandar poseduje najveću zbirku srednjevekovnog tekstila, starih ikona, povelja, jednu od najbogatijih biblioteka, najveću zbirku bogoslužbenih predmeta, najveću staru srpsku arhivu, najveću kolekciju crkvenog nameštaja, najveću kolekciju bakroreznih ploča, etnološku zbirku i zbirku predmeta primenjene umetnosti. Sve to svedoči o ravnopravnom učešću Srba u zajednici Svete Gore u kojoj je Hilandar bio ravnopravan sa grčkim, ruskim, bugarskim, gruzijskim i rumunskim manastirima. U knjizi je dat sveobuhvatan prikaz svetogorskog monaštva i ona u dobroj meri nadomešta nedostatak ove vrste literature u poslednjih 20 i više godina. Pisana je čistim jezikom i lepim stilom čime je prijemčiva širokom krugu čitalaca. Ilustrovana je brojnim fotografijama i reprodukcijama hilandarskih grafika (ukupno 136). Posebnu vrednost predstavljaju prozni tekst počivšeg akademika Vojislava Đurića pod naslovom „Srbi na svetogorskim stazama“, kao i pesme Matije Bećkovića „Bogorodica Trojeručica“ i Ljubomira Simovića „Deset obraćanja Bogorodici Trojeručici Hilandarskoj“, dati na kraju knjige. Neprolaznost teme čini ovu knjigu jednako aktuelnom kao i pre 17 godina. dr Pavković Vladimir Milan Skakun, rođen je 1948. godine u Požarevcu. Diplomirao na Pravnom fakultetu i Fakultetu političkih nauka. Magistrirao i doktorirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Bio je redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, Visokoj turističkoj školi strukovnih studija u Beogradu, a u zvanju višeg naučnog saradnika radio u Institutu za međunarodnu politiku i privredu. Objavio pedeset knjiga, monografija, udžbenika, priručnika i hrestomatija i oko sedamdeset članaka u naučnim i stručnim časopisima, Jedan je od autora koncepta i inicijator pokretanja međunarodne konferencije o turizmu VІTSO, kao i EX YU konkursa za grafiku. Povodom dva milenijuma hrišćanstva, 2000. godine osnovao je Udruženje poštovalaca Svete gore Atonske i postao njen prvi predsednik.
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Drenica se prvi put pominje 1413, kada je Đorđe Branković, s majkom Marom i braćom Đurđem i Lazarom, poklonio selo Dobroševce manastiru Svetog Pavla na Svetoj Gori. Despot Đurađ Branković (1427—1456) je na reci Vlasi, koja je pritoka Kline, podigao manastir Devič. Pored Deviča u ovoj oblasti je bio veliki broj manastira koji su u kasnijim dobima uništeni. Zato se često moglo čuti da je Drenica „druga srpska Sveta Gora”, o čemu je napisana i knjiga.[3][4] U Drenici je posle Prvog svetskog rata vladala anarhija, zbog mnogih arnautskih kačaka, ali je ona, posle pogibije kačačkog vođe Azema Bejte u Galici 1924, i njegove pratilje Šote Galice, presečena. Slična situacija je bila i u doba komunizma, kada su Srbi retko zalazili u albanska sela, i uglavnom se ograničavali u većim naseljima. Krajem 20. veka ovde je bilo veliko uporište terorista i tu su počeli bitke albanske OVK sa srpskim snagama.[5] U međuratnom periodu je isečeno mnogo šume, naseljavani su ljudi iz drugih krajeva, npr. Bosanske krajine.
SIMPOZIJ O PETROVOJ GORI Naslov Simpozij o Petrovoj gori, Topusko, 10-13. studenog 1969 : u povodu 25-godišnjice III zasjedanja ZAVNOH-a / [glavni urednik Dušan Čalić] Vrsta građe zbornik Jezik hrvatski Godina 1972 Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Jugoslavenska akademija nauka i umetnosti, 1972 Fizički opis 656 str., [3] presavijena lista s geogr. kartama : ilustr. ; 24 cm Drugi autori - osoba Čalić, Dušan, 1918-1993 = Čalić, Dušan, 1918-1993 Antonovski, Ivan Prilog Kratak pregled osnovnih podataka o jedinicama i štabovima NOVJ formiranih na kordunsko-karlovačkom području u toku NOR-a 1941-1945. godine / Ivan Antonovski. - [14] presavijenih listova s tabelama ISBN (Pl.) Napomene Napomene i bibliografske reference uz tekst. Predmetne odrednice Narodnooslobodilačka borba 1941-1945 -- Hrvatska -- Zbornici Nekontrolisane predmetne odrednice Kordun / Karlovac / Gvozd / Petrova gora / Duga Resa / Topusko / Glina Pečati, ivice listova su malo požutele, ostalo je dobro očuvano. sd
Podgorica-Beograd 2004 48 str ilustrovana nečitana Vido D.Đurišić Iz prošlosti Lješnjana i Rovčana da se ne zaboravi sadržaj: -Lješanski Knez Bogdan Uskoković Legenda o Lješanskom Knezu Knez Bogdan žrtvuje sina 1535. Spisak lješanskih Vojvoda iz bratstva Uskokovića -Rovački Vojvoda Vuksan Bulatović -Velja Gora Istorijat Kratke pjesme o Veljoj Gori Iz istorije Crkve
Kosta St. Pavlovic- Zenidba kralja Petra Drugog prema britanskim dokumentima Nase delo, London, 1975. Mek povez, 120 strana, posveta autora. tags: drugi svetski rat, cetnik, cetnici, ravna gora, ravnogorci, draza mihailovic, djeneral, vojvoda, emigracija, kralj, kraljevina jugoslavija, milan nedic, dimitrije ljotic, zbor, srpski dobrovoljacki korpus, sdk, ljoticevci, tito, partizani, komunizam, dijaspora, zvonko vuckovic, desimir tosic...
Nova, nekorišćena Autor - osoba Radić, Radivoj, 1954- = Radić, Radivoj, 1954- Naslov Vizantija i Srbija : plamen i odsjaji / Radivoj Radić Vrsta građe naučna monografija ; odrasli, ozbilјna (nije lepa knjiž.) Jezik srpski Godina 2010 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Stubovi kulture, 2010 (Beograd : AMD sistem) Fizički opis 171 str. : autorova slika ; 21 cm Zbirka Stubovi kulture / [Stubovi kulture, Beograd] ; ǂknj. ǂ9 ISBN 978-86-7979-328-7 (broš.) Napomene Tiraž 1.000 Beleška o autoru: str. 169-170 Napomene i bibliografske reference uz tekst Registar. Predmetne odrednice Vizantija – Istorija – 13-15v Srbija – Istorija – Srednji vek Sveta Gora – Srednji vek Lakoćom vrhunskog poznavaoca Vizantije i njenog nasleđa, Radić savremenom čitaocu uverljivo, jasno i sa bogatstvom činjenica predstavlja mozaik neobičnih tema i neočekivanih tragova iz istorije ovih prostora. Sa podnaslovom Plamen i odsjaji on u jednoj knjizi razlaže izvorne vizantijske teme i njihovo produženo trajanje u elementima srpske istorije. Pisana sa nespornim autoritetom, Vizantija i Srbija pleni atraktivnim podacima i poređenjima a jasnoćom stila vodi čitaoca kroz lavirinte istorije kao kroz uzbudljivu proznu avanturu postavljajući mu jasne putokaze i garantujući mu istinska uzbuđenja. ključne reči: Vizantija , Srednji vek , Istorija Evrope , Istorija Srbije , Sveta Gora 2010; Broširani povez; ćirilica; 21 cm; 166 str.
Naslov: Istina o Kalabiću 1. izd. Autor: Miloslav Samardžić Izdavač: Čačak : Legenda Pismo: ćirilica Br. strana: 263 ; ilustr. Format: 21 cm Povez: tvrdi Knjiga je u celosti (listovi korice povez) odlično očuvana, kao nova je: listovi su potpuno čisti i ravni, nigde nema podvlačenja, dopisivanja, obeležavanja, `magarećih ušiju` i sl. i odlično su povezani međusobno i sa koricama. Knjiga u tvrdom povezu, obogaćena mnogobrojnim fotografijama. Biblioteka Ravna gora Kompletan sadržaj možete da pročitate ukoliko drugu sliku uvećate do pune veličine. Nikola Kalabić | Istorijska građa | Draža Mihailović
Autor: Katrin Samonten Izdanje: Beograd 2008. Tvrdi povez Pismo: latinica Br. strana: 147 Ilustrovana! Pre nego što je Rim zaista postao Rim, Zidine i rimska graditeljska tehnika, Monumentalna vrata i slavoluci, Rim igara i dokolice, Rimski akvadukti, Rimske stambene kuće, Rimske palate.
Prilog istoriji Ravnogorskog pokreta Drugo dopunjeno izdanje Izdavač: Stupovi, Podgorica Priredila: Biljana Jakše Đelevića Umesto uvoda i pogovora: Zvonimir Vučković, jerej Velibor Džomić Povez: broširan Broj strana: 255 Ilustrovano. Veoma dobro očuvana. Materijal za ovu knjigu čine dve rukopisne beležnice. Jedna, vođena revnosno beleženim podacima tokom kretanja njegove 6. čete 31. pešadijskog puka u aprilskom ratu 1941. godine. Druga, nazvana „Početni stadijum Ravnogorskog pokreta“, pisana u emigraciji 1957. godine, u kojoj iznosi svoja sećanja i zapažanja događaja u Ravnogorskom pokretu. Zatim, Jakšini članci koji su bili objavljivani nizom godina u „Glasu kanadskih Srba“, njegove neobjavljene zabeleške, poema „Ravna Gora“ i svi njegovi crteži: izgledi Ravne Gore toga vremena i detaljno izrađen crtež prvog službenog znaka Ravnogorskog pokreta, kao i istorijat istog. Delovi pojedinih Jakšinih govora, održani na poziv nacionalnih organizacija u emigraciji, takođe su ovde uključeni. (K-144)
Hrvatska u prvom svjetskom ratu: hrvatsko-srpski politički odnosi / Bogdan Krizman Zagreb 1989. Tvrd povez, zaštitni omot, ilustrovano, 418 strana + strane sa fotografijama. Knjiga je odlično očuvana. J6 Sadržaj: Predgovor Uvod Prvo poglavlje: Otvaranje 1. Prvi sukobi uz muziku 2. Pitanje prešnosti produženja Nagodbe 3. Rasprava o indemnitetu 4. Pozadina pakta s grofom Tiszom Drugo poglavlje: Bura u Saboru 1. Prve čarke pred grmljavinu 2. Bura u Sabornici 3. Kazne i smirivanje Treće poglavlje: »Ratno saborisanje« 1. Hrvatsko pitanje 2. Nestanak iz Sabora Svetozara Pribićevića 3. Smrt cara i kralja Franje Josipa Četvrto poglavlje: Koalicija na vladi 1. Stranačko pregrupiranje 2. Govori disident Koalicije 3. »Hrvatski demokratski blok« 4. Razmatranje osnove zakona o izbornom redu Peto poglavlje: »Nacionalna koncentracija« 1. Zagrebačka deklaracija 2. Zaokret Stjepana Radića 3. Vruće političko ljeto 4. Govornički dvoboj I. Lorković — Sv. Pribićević Šesto poglavlje: Osnivanje »Narodnog vijeća SHS« u Zagrebu . 1. Osnutak »Narodnog sveta« u Ljubljani 2. Pitanje pristupa Koalicije 3. Osnivački sastanak u Zagrebu 4. Konačno i Koalicija 5. Zbivanja na Rijeci Sedmo poglavlje: U traganju za čarobnom formulom 1. Brojne konferencije i prijedlozi 2. Informativna misija grofa Tisze 3. I ministar v. Spitzmiiller na jugu Monarhije 4. Situacija za »Centralne sile« sve gora i gora 5. Glasovi koji najavljuju agoniju Monarhije 6. Habsburškoj Monarhiji zvoni mrtvačko zvono Osmo poglavlje: »Prevrat« 1. Vijećanja o razlazu 2. Prijelomna sjednica Sabora 3. Pismo bana Mihalovicha caru Karlu 4. Nove vlade u Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu 5. Misija dr. Laze Popovića u Srbiji 6. Kalendar putovanja 7. Dušan T. Simović, delegat srpske Vrhovne komande u Zagrebu 8. »Ratna varka« potpukovnika Švabića 9. Pitanje najvažnije od sviju: ujedinjenje Deveto poglavlje: Krvoproliće na Jelačićevu trgu (5.XII. 1918) 1. Putovanje delegacije Narodnog vijeća 2. Prvi potezi Sv. Pribićevića 3. Adresa izaslanstva Narodnog vijeća 4. Svečanost u kući na Terazijama 5. Što se zbivalo u Zagrebu 5. XII. 1918 Što nam pokazuju spisi vojnog suda? Zaključak Kazalo osoba Kazalo autora
Sumadijska divizija II poziva 1914-1915 Djeneral Dragutin Milutinović Memoarski zapisi Priredio dr Aleksandar Životić *** NOVA KNJIGA *** Beograd, 2015. godine Mek povez, ilustrovano, 170 strana Verno svedočanstvo o najžešćim bitkama Srbije sa početka Velikog rata! Dragutin Milutinović (Beloševac, 16/28. septembar 1865 — Beograd, 5. januar 1941) je bio srpski i jugoslovenski divizijski general. Prvi svetski rat U Prvom svetskom ratu komandovao je Šumadijskom divizijom 2. poziva. U Cerskoj bici je avgusta 1914. sa svojom divizijom odolevao napadu celog austrougarskog 15. korpusa i na taj način vezao je velike neprijateljske snage. Tokom septembra 1914. njegova divizija je prešla Drinu, zauzela Višegrad i nastupala kroz istočnu Bosnu ugrožavajući komunikaciju Sarajevo-Zvornik. Za vreme Kolubarske bitke Šumadiska divizija 2. poziva odigrala je veoma važnu ulogu. Prema prvom planu Austrougarske Vrhovne komande proboj srpskog fronta se trebao izvršiti upravo na prostoru Šumadijske divizije. Iako je skoncentrisala velike snage austrougarska vojska nije uspela da se probije na prostoru Gojna Gora-Pranjani, pa se povukla nakon trodnevne bitke kod Pranjana.Za vreme protivofanzive Šumadijska divizija 2. poziva je 10. decembra 1914. prva izbila na obalu Drine. Zbog uspeha u toj bici odlikovan je Karađorđevom zvezdom sa mačevima o vratu. Oktobra 1915. preuzeo je zapovedništvo nad Vardarskom divizijom 1. poziva. Vardarska divizija je na Kačaniku odolevala daleko brojčano nadmoćnijim snagama, omogućavajući na taj način bezbedno povlačenje srpske vojske u Albaniju.Smenjen je sa položaja komandanta Vardarske divizije marta 1916, jer se regentu Aleksandru I Karađorđeviću nije dopalo njegovo mišljenje o držanju Vrhovne komande prilikom povlačenja kroz Albaniju. Posle toga postao je komandant srpske rezervne vojske u Bizerti u severnoj Africi. Početkom 1917. određen je za komandanta 1. srpske dobrovoljačke divizije u Rusiji, zamenivši na tom položaju Stevana Hadžića. Februarska i Oktobarska revolucija omeli su ga da sa divizijom učestvuje u bitkama. Tokom 1918. učestvovao je u proboju Solunskog fronta kao komandant skadarskih i jadranskih trupa. Nakon rata Unapređen je 1918. u divizijskog generala. Od 1920. do 1922. bio je inspektor pešadije, a od 1922. do 1923. kancelar kraljevih ordena. Od 1923. do 1926. bio je na službi u ministarstvu vojske i mornarice. Od 1926. bio je član vojnog saveta. Umro je 5. januara 1941. u Beogradu.