Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
101-125 od 2039 rezultata
Prati pretragu "harmonika vrata -crna gora"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Sumska vegetacija i fitocenoze Fruske Gora - Milorad M. Jankovic, Vojislav Misic Fruška Gora, šume, šuma, bukva, grab, kitnjakove šume sa festukom, festuka, sladun, cer, floristički sastav, lipa...
THE TREASURES OF TROY - Blago Troje Turistička brošura - harmonika na engleskom i turskom jeziku Sadrži turističku kartu regiona Čanakkale, osnovne informacije o Troji, fotografije i opis zlatnog nakita i drugih zlatnih predmeta pronađenih na ovom nalazištu. 15 x 21 cm, otvorene harmonike 41 x 34 cm
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Fruška gora u antičko doba : prilozi za staru istoriju i arheologiju / Petar Petrović, Milena Dušanić, Olga Brukner, Velika Dautova-Ruševljan ; urednik Nikola Tasić Novi Sad : Matica srpska ; Beograd : Arheološki institut, 1995 (Sremska Kamenica : Grafo-ofset) 173 str., [1] presavijen list : ilustr. ; 27 cm Na spor. nasl. str.: Fruška gora in ancient times Str. 7-8: Uz knjigu Fruška gora u antičko doba / Nikola Tasić Bibliografija i rezime na engl. jeziku uz svako poglavlje. Arheološka nalazišta - Fruška gora - Antičko doba Fruška gora Dunav
Petotomna edicija Leksikoni nacionalnih parkova Srbije zajednički je poduhvat Službenog glasnika, nacionalnih parkova Đerdap, Kopaonik, Tara, Fruška gora i Šarplanina, i Geografskog instituta „Jovan Cvijić“ SANU. Priređena je u uverenju da se priroda i njena čudesna lepota mogu sačuvati i zaštititi i knjigom. Posvećena je zaljubljenicima prirode, svima koji su makar jednom kročili u zaštićene predele i sa vidikovaca pogledali ka rekama, jezerima, planinama ili šumama koje ih okružuju. Posvećena je još pre onima koji će to tek učiniti, sa svešću o istinskoj nužnosti učenja i znanja o prirodi. - Djerdap - Fruska Gora - Kopaonik - Tara - Sar planina Knjige su nove i nekoriscene
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Najbolja skola za ucenje sviranja Dugmetarske harmonike Krnjevac knjie 1 i 2. Knjige su u PRF formatu. Krnjevac skola dumetarske harmonike 1-2
Фрушка Гора : геоморфолошка проучавања / Чедомир Милић 74 стр., [5] стр. с таблама, [2] пресавијена листа с геолошким картама : илустр. ; 24 cm Нови Сад : Матица српска, 1973 (Нови Сад : Будућност) Монографије Фрушке Горе = Monographie de la Fruška Gora Напомене уз текст Библиографија: стр. 70-72 Résumé: La Fruška Gora : études géomorphologiques. Fruška gora je ostrvska planina u Srbiji, u okviru koje se nalazi nacionalni park. Najveći deo Fruške gore se nalazi u severnom delu Srbije, u Sremu, delu autonomne pokrajine Vojvodine, dok mali deo zalazi u istočnu Hrvatsku, u Vukovarsko-srijemsku županiju. Fruška gora se prostire dužinom od oko 78 km i širinom od 12 do 15 km i zahvata površinu od 255 km². Deo Fruške gore je 1960. godine proglašena nacionalnim parkom[1] i time je postala prvi nacionalni park u Srbiji. Najviši vrh je Crveni Čot (539 m). Naziv Fruška potiče od reči starog slovenskog etnonima Frug, sinonima za Franke što daje značenje imenu planine kao „planina Franaka“. Prirodne odlike Fruška gora je ostrvska, stara gromadna planina. Najviši vrh je Crveni Čot (539 m), a ostali značajni vrhovi su Stražilovo (321 m), Iriški Venac (451 m) i Veliki Gradac (471 m). Biljni i životinjski svet Doline i padine Fruške gore su prekrivene livadama, pašnjacima i žitnim poljima, na padinama su voćnjaci i vinogradi sa čuvenim vinskim podrumima, a delovi viši od 300 m su obrasli gustom listopadnom šumom. Na Fruškoj gori je najveća koncentracija lipove šume u Evropi. Oko 700 vrsta lekovitog bilja raste na ovoj planini. Neke od brojnih životinjskih vrsta su: srna, jelen, muflon, lasica, divlja svinja, kuna, divlja mačka, šakal, zec, itd. Kultura Na Fruškoj gori najznačajniji spomenik kulture predstavlja 16 manastira Srpske pravoslavne crkve raspoređenih po celoj planini. Podignuti su kao zadužbine srpskih vladarskih porodica, nakon što je, u kasnom srednjem veku pod pritiskom Turaka, težište srpske duhovne i kulturne baštine pomereno na sever. Fruškogorski manastiri su: Beočin Vrdnik Grgeteg Jazak Kuveždin Novo Hopovo Privina Glava Staro Hopovo Bešenovo Velika Remeta Đipša Krušedol Mala Remeta Petkovica Rakovac Vranjaš Šišatovac Dva manastira koja imaju blisku istorijsku vezu sa fruškogorskim manastirima su: Kovilj Fenek Manastir Novo Hopovo Fruška gora je bila inspiracija mnogim velikanima poezije, od Branka Radičevića, Jovana Jovanovića Zmaja, Milice Stojadinović Srpkinje; u manastirima su boravili Vuk Stefanović Karadžić, Dositej Obradović, Filip Višnjić, Karađorđe i mnogi drugi. Na planini se nalaze nekoliko utvrđenja, među kojim je Vrdnička kula koja je u ruševinama. Nedaleko od Čortanovaca se nalazi luksuzna vila Stanković, koju je 1930. godine podigao Radenko Stanković, a danas se nalazi u državnom vlasništvu. Naselja Veći gradovi kojima je okružena Fruška gora su Šid, Sremska Mitrovica, Ruma i Inđija na južnom delu, dok su severno od planine Sremski Karlovci, Novi Sad, Beočin i Bačka Palanka kao i Ilok u Hrvatskoj. Mnogi stanovnici ovih, ali i drugih gradova odmore i praznike provode u brojnim vikend-naseljima na padinama ove planine. Privreda Jezero Ledinci Danas veliki problem predstavljaju prometni regionalni putevi koji povezuju Srem, Banat i Bačku. Njima saobraća veliki broj vozila, posebno kamiona, koji zagađuju i uništavaju najlepše delove planine. Nekada je na Fruškoj gori bila razvijena i rudarska proizvodnja uglja u Vrdniku, ali je rudnik napušten pre više decenija. Na planini se nalaze više površinskih kopova, što napuštenih, što aktivnih. Na Fruškoj gori izgrađeno je 14 veštačkih jezera uglavnom na južnoj strani planine (sva osim Popovičkog i jezera kod Testere) u potočnim dolinama u cilju navodnjavanja, odbrane od bujica, ali i turizma i ribolova. Jezera od istoka ka zapadu su: jezero Ljukovo (kod Jarkovaca) jezero Šelovrenac (kod Maradika) jezero Dobrodol (kod Šatrinaca) jezero Međeš (kod Šatrinaca) jezero Borkovac (kod Rume) jezero na Popovici (kod vikend-naselja Popovica) jezero Kudoš (ili Pavlovačko; kod sela Pavlovci) jezero Mutalj (kod Bešenovačkog Prnjavora) jezero Testera (kod istoimenog odmarališta) jezero Manđelos (ili Vranješ; kod Manđelosa) jezero Čalma (kod istoimenog sela) jezero Moharač (između Vizića i Erdevika) jezero Burje (kod Erdevika) jezero Sot (kod istoimenog sela) Dva jezera su nastala nakon popunjavanja vodom dva napuštena površinska kopa: Ledinačko jezero (ili jezero Srebro; kod Starih Ledinaca) - u toku rekultivacija kopa jezero Beli Kamen (kod Bešenovačkog Prnjavora) Turizam Na Fruškoj gori postoje više poznatih turističkih odredišta. Letenka je poznato izletište i dečje odmaralište, na Brankovcu se nalazi napušteno odmaralište Pošte. Testera je dečje odmaralište, a nedaleko od nje na Andrevlju se nalazi odmaralište i konferencijski centar u državnom vlasništvu. Kod TV tornja na Iriškom vencu se nalazi hotel Norcev, kao i na Iriškom vencu koji je ujedno i poznato izletište. Na Stražilovu, izletištu iznad Sremskih Karlovaca, se nalazi grob Branka Radičevića. U Vrdniku se nalazi banja „Termal“ sa termalnom vodom i hotel sa pet zvezdica „Premijer akva“ sa kompletnim velnes programom i bazenima sa termalnom vodom kao i Vrdnička kula, koja je sagrađena na mestu utvrđenja iz rimskog doba. Pored pomenutih poznatih odredišta, značajnija su sledeća izletišta: Čortanovačka šuma, Partizanski put, Iriški venac, Glavica, Popovica, Zmajevac, Hajdučki breg, Ciganski logor, Rohalj baze, Lipovača i dr. Na svim ovim izletištima stvoreni su uslovi za jednodnevni boravak u šumi, šumskim proplancima i na livadama. čedomir milić monografija istrazivanje fruske gore geomorfologija ...
Један од наших највећих историчара, В. Ћоровић, у овој књизи обрађује комплетну историју Свете Горе и Хиландара рефлектујући истовремено кроз текст и комплетну историју Србије. Хиландар је, по њему, место које је и изворник српске духовности и гарант њеног даљег постајања и опстајања.
Aleksandar Fotic Sveta Gora i Hilandar u Osmanskom carstvu 15 - 17 vek Izdavac - Balkanoloski institut SANU, Beograd Godina - 2000. Atos, Istorija Hilandara, Sveta Gora, Hilandar Knjiga u odlicnom stanju,bez podvlacenja ili ostecenja,bez ispisane posvete,mek povez,ilustracije,format 27 cm,498 str. (67)
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Drenica se prvi put pominje 1413, kada je Đorđe Branković, s majkom Marom i braćom Đurđem i Lazarom, poklonio selo Dobroševce manastiru Svetog Pavla na Svetoj Gori. Despot Đurađ Branković (1427—1456) je na reci Vlasi, koja je pritoka Kline, podigao manastir Devič. Pored Deviča u ovoj oblasti je bio veliki broj manastira koji su u kasnijim dobima uništeni. Zato se često moglo čuti da je Drenica „druga srpska Sveta Gora”, o čemu je napisana i knjiga.[3][4] U Drenici je posle Prvog svetskog rata vladala anarhija, zbog mnogih arnautskih kačaka, ali je ona, posle pogibije kačačkog vođe Azema Bejte u Galici 1924, i njegove pratilje Šote Galice, presečena. Slična situacija je bila i u doba komunizma, kada su Srbi retko zalazili u albanska sela, i uglavnom se ograničavali u većim naseljima. Krajem 20. veka ovde je bilo veliko uporište terorista i tu su počeli bitke albanske OVK sa srpskim snagama.[5] U međuratnom periodu je isečeno mnogo šume, naseljavani su ljudi iz drugih krajeva, npr. Bosanske krajine.
Naslov: Sa harmonikom u razredu, priručnik za učenike I razreda pedagoških akademija Autor: Tomislav Bratić Izdavač i godina izdanja: Izdavačka ogranizacija Knjaževac, 1980. Dobro očuvana knjiga. Stanje kao na slici. Unutra listovi odlični, bez oštećenja. Na par strana ima beleški običnom olovkom pisanih, i hemijskom olovkom su štriklirani naslovi pesama (verovatno kao podsetnik za učenje), ali generalno bez oštećenja. Na zadnjoj strani knjige potpisana, na prednjoj korici inicijali. Napomena: Za detaljniji opis stanja - kontakt pre kupovine. Prodajem još dosta knjiga, pogledajte sve moje oglase, možda pronađete još nešto što Vas zanima.
PESME I IGRE NARODA JUGOSLAVIJE 1-4 Autori: Borislava Petrović, Đorđe Karaklajić Izdavač: Nota, Knjaževac Godina izdanja: 1970. Povez: mek Format: 21cm Stanje kao na slici. Očuvane dobro. Korice požutele i imaju fleke, pisano na par mesta, izuzev toga u dobrom stanju. harmonika , pesme za harmoniku , skola harmonike , note za harmoniku , ucenje sviranja na harmonici , notna sveska , partiture , knjiga sa notama
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Video škola je namenjena harmonikašima početnog i srednjeg nivoa i svima onima koji žele da nauče da sviraju narodnu muziku, poboljšaju svoju tehniku. Svi primeri su odsvirani u punoj brzini, zatim sporo, korak po korak, kako bi mogli jasno da vidite koji tonovi i trileri su odsvirani. Pored toga, tonovi su ispisani na ekranu tako da veoma brzo mozete naučiti da svirate poznata kola i foršpile. Pored svega, naučićete i da svirate harmoniju, pratnju, bas i terce. Ovo je prva video škola harmonike koja se bavi narodnom muzikom. Data cena je za jednu skolu(1 dvd disk) imamo 10skola za Dugmetaru i isto toliko za klavirnu harmoniku. 1. Osnova za pocetnike-1(tonovi leva i desna ruka, note, takt, pauze, linijski sistem, prstored, stepeni i polustepeni, povisilice, snizilice, akordi, razlaganje akorda Dur, mol, sedmica-leva ruka 2. Osnova za pocetnike 2(leva ruka, rumba, dur, mol 7,3/4, dvojka,9/8, skale leva ruka, figure, trileri) 3. Izvorni biseri-1(uzicko kolo, cacak) 4. Izvorni biseri-2(zikino kolo, gocino kolo) 5. Vlaska igranka(vlasko kolo-lj. bozinovic-28dela) 6. V. skola 6(cocek, gitarski cocek, sanjino kolo, a. kolo) 7. (planinski vihor, krainski dukat, trapava mecka, v. kolo. kodic) 8. Univerzalni forspili i improvizacije. 9. V. Skola 9. (zmija kolo, vlaski zaplet, cocek bozin, tinina igra, disko folk. ) 10. V. skola 10. (moravska setnja, moravski triler, kemisevo kolo, prstolomka) 11. V. Skola 11 forspili pesama (pukni zoro-Majko-Darko lazic, Kad sveca dogori-Jasar Ahmed
Gora Kalinova. Biljni svet u tradicionalnoj kulturi Slovena. Zbornik radova, uredila Zoja Karanović ------------------------------------------------------------------------------------------------ Knjiga je odlično očuvana. Samo prednja korica duž gornje ivice malo pohabana. Ali to je sasvim zanemarljivo. Sve ostalo odlično očuvano. Kao novo. Izdanje Udruženje folklorista Srbije i Univerzitetska biblioteka Beograd 2019. Meki povez,format 24 cm,416 strana,ćirilica.
Naslov: Sveta Gora i epirski Anđeli Autor: Božidar Ferjančić Izdavač: Beograd : Srpska akademija nauka i umetnosti - SANU, Hilandarski odbor Pismo: ćirilica Br. strana: 19-35 Format: 27 x 20 cm - veći format Povez: meki Separat iz Hilandarskog zbornika (Knj. 8, 1991, str. 19-35) veoma lepo očuvan: korice su kao na slici a listovi su potpuno čisti i ravni, nigde nema podvlačenja, obeležavanja, dopisivanja, `magarećih ušiju` i sl., i odlično su povezani međusobno i sa koricama; u vrhu prve strane sitno ispisana posveta sa potpisom autora. O autoru možete da pročitate više na Vikipediji: https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%91%D0%BE%D0%B6%D0%B8%D0%B4%D0%B0%D1%80_%D0%A4%D0%B5%D1%80%D1%98%D0%B0%D0%BD%D1%87%D0%B8%D1%9B Božidar Ferjančić (Beograd, 17. februar 1929 — Beograd, 28. jun 1998) bio je srpski istoričar i akademik SANU.