pisano grafitnom olovkom na prvoj praznoj strani (može da se obriše gumicom) i na poslednjoj ali tu ima i potpisa penkalom koji ne može da se ukloni knjiga je verovatno bila u mekom povezu pa prekoričena u tvrd ali tako da su meke korice zalepljene preko tvrdih prvo izdanje iz 1921 retko u ponudi Сарајево : Земаљска штампарија, 1921 31 стр. ; 17 cm Његова Белка / Бора Станковић кратка проза Borisav - Bora Stanković (Vranje, 22. III. 1876. - Beograd, 22. X. 1927), književnik. Biografski podaci 1875. - 31. III. rodio se u Vranju, gdje je završio osnovnu školu i maturu u tamošnjoj gimnaziji. (Datum rođenja naveden u knjizi Borisav Stanković: `Pripovetke`, Novi Sad-Beograd, 1970. ne slaže se s datumom iz `Opće enciklopedije``.) 1902. - završava Pravni fakultet u Beogradu i ženi se Angelinom Milutinović iz Beograda. 1903-1904. - provodi godinu dana u Parizu. 1904. - počinje svoje službovanje kao carinik; bio je zatim poreznik, kontrolor državne trošarine u Bajlonijevoj pivari, a pred Prvi svjetski rat postao je činovnik Crkvenog odeljenja Ministarstva prosvete. 1915. - povlači se iz Beograda, oktobra ostavlja porodicu u Kraljevu i odlazi u Niš, zatim u Crnu Goru, gdje je u Podgorici zarobljen; odatle su ga Austrijanci internirali u Derventu, odakle je pušten kući u Beograd. 1920. - činovnik Umetničkog odeljenja Ministarstva prosvete. 1927. - 22. X. umire u Beogradu. Književno djelo Javljajući se u vrijeme kad se mlađa generacija sve intenzivnije orijentira prema zapadnjačkim uzorima, ostaje privržen realističkim tadicijama i djelo mu je prožeto simpatijom za patrijarhalni svijet stare Srbije. Opisujući tragične ličnosti, junake koji propadaju kao `poetične žrtve ljubavi` dao je upečatljivu sliku zavičajnog Vranja, raslojavanje i degeneraciju starih trgovačkih porodica, prodiranje seoskog elementa u grad. Bio je slikar strasnih sukoba i nostalgije za mladošću, proza mu je nadahnuta osjećajem fatalizma i istočnjačke čulnosti. Pored pripovijetki i romana okušao se i kao dramski pisac. Beogradske prilike za I. svjetskog rata opisao je u memoarskom djelu `Pod okupacijom`. Ulazi u red značajnih imena srpske proze na početku XX. stoljeća i po Skerlićevim riječima `to je možda najjači talenat koji je ikada bio u srpskoj književnosti`. Bibliografija Knjige `Majka na grobu svoga jedinca`, prvi objavljeni rad, pjesma. `Golub`, 1. XI. 1894. `Iz starog jevanđelja`, Beograd, 1899. `Koštana`. `Komad iz vranjskog života u četiri čina s pevanjem`, Beograd, 1902 `Božji ljudi`, Novi Sad, 1902. `Stari dani`, Beograd, 1902. `Koštana`. Dramske priče, Sremski Karlovci, 1905. `Pokojnikova žena`, Beograd, 1907. `Nečista krv`, Beograd, 1910. `Njegova Belka`, Beograd, 1921. `Koštana`. `Komad iz vranjskog života s pevanjem`, Beograd, 1924. `Drame`. (Koštana. - Tašana. - Jovča. - Dramatizacija `Nečiste krvi`), Beograd, 1928. `Gazda Mladen / Pevci`, beograd, 1928. `Pod okupacijom`, Beograd, 1929. `Sabrana dela`, I-II, Beograd, `Prosveta`, 1956. Pripovijetke * * * (1902) * * * (1902) * * * (1902) `Baba Stana` (1907) `Bekče` (1901) `Biljarica` (1902) `Copa` (1902) `Č`a Mihailo` (1902) `Đurđevdan` (1898) `Jovan` (1902) `Jovča` (1901) `Jovo-to` (1909) `Ludi Stevan` (1902) `Ljuba i Naza` (1902) ``Mace` (1902) `Manasije` (1902) `Marko` (1902) `Menko` (1902) ``Mitka` (1902) `Moj zemljak` (1909) `Naš Božić` (1900) `Nuška` (1899) `Njegova Belka` (1920) `Oni` (1901) `Paraputa` (1902) `Pokojnikova žena` (1902) `Rista krijumčar` (1905) `Stanko `Čisto brašno`` (1902) `Stanoja` (1898) `Stari dani` (1900) `Stari Vasilije` (1906) `Stevan Čuklja` (1906) `Taja` (1901) `Tetka Zlata` (1909) `U noći` (1899) `Uvela ruža (iz dnevnika)` (1899) `U vinogradima` (1899) `Zadušnica` (1902)