Iz recenzije : Ovo je priča o jednom gradu, jednoj zemlji i jednom vremenu. Ispričana je iz perspektive vozača taksija kroz čije vozilo prolaze brojni ljudi različitih sudbina, preokupacija, svjetonazora, zanimanja, podrijetla… a svi oni upotpunjuju mozaik našega društva. Upoznat ćete tako narkomane, šminkere, kokete i njihovu egzaltiranu bahatost, pijane maloljetnike koje se pod rame mora odvoditi do kućnih vrata, stare kriminalce i “madamme”, dijalizirane pacijente koje je snašao “fantastičan” termin od dva do pet sati ujutro, radnike, turiste… odnosno stalne i slučajne klijente koji koriste taksi prijevoz. Paralelno s dnevnim i noćnim svijetom jednoga grada teče i priča o jednoj prosječnoj obitelji koja je s vremenom došla do svoga kraja, a koju je uzdrmala očeva transformacija u neobuzdanog rokera (što priliči slobodnom pedeset i nešto godišnjaku do motora i otvorene ceste?) i njegov odlazak od kuće. A “krivnju” za to snose odrasla neuspješna djeca i mlađi sin koji nikako da završi srednju školu te “glupa žena koja je vječno plaćala policijske kazne za krivo parkiranje i pokrivala tatu pred nezahvalnom djecom koja nisu znala da se tata trudi, ali, eto, baš mu i ne ide…” A uza sve to pratit ćete i tragičnu sudbinu hrvatskog književnika Janka Polića Kamova “koji je tako minuciozno, iskreno i duboko opisao duševna stanja, kako svoja, tako i svih njemu bliskih ljudi, svoju obitelj, svoje sestre, svoju braću, njihovu smrt, svoje gradove, svoju zemlju, Europu, svoju materijalnu bijedu, strahove, demone koji ga guše, koji je tako iskreno govorio da su drugi rekli da je – psovač…”