Filteri
close
Tip rezultata
Svi rezultati uključeni
keyboard_arrow_down
Kategorija
Sve kategorije
keyboard_arrow_down
Opseg cena (RSD)
Prikaži sve
keyboard_arrow_down
Od
RSD
Do
RSD
Sortiraj po
keyboard_arrow_down
Objavljeno u proteklih
keyboard_arrow_down
Sajtovi uključeni u pretragu
Svi sajtovi uključeni
keyboard_arrow_down

Pratite promene cene putem maila

  • Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-1 od 1 rezultata

Broj oglasa

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream
1-1 od 1
1-1 od 1 rezultata

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream

Režim promene aktivan!

Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje

Izuzetno retko u ponudi s originalnim mekim koricama, koje su iskrzane. Rikna je popustila, trebalo bi da se ukoriči, ali sve 564 stranice su na broju, listovi nisu svuda prosečeni. Autor - osoba Šulek, Bogoslav Naslov Jugoslavenski imenik bilja / sastavio Bogoslav Šulek Vrsta građe rječnik Jezik srpski, bosanski, hrvatski Godina 1879 Izdavanje i proizvodnja 1879 ; Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (Zagreb : Dionička tiskara) Fizički opis XXIII, 564 str. ; 25 cm Napomene Bibliografija: str. XIII-XXIII Nekontrolirane predmetne odrednice botanika / rječnici Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište, 20. april 1816 – Zagreb, 30. novembar 1895) bio je hrvatski filolog, istoričar i leksikograf. Istakao se u stvaranju hrvatske terminologije u oblastima društvenih i prirodnih nauka, tehnologije i civilizacije. Šulek je bio Slovak po rođenju. Rođen je u Sobotištu, u selu koje se nalazilo u tadašnjoj ugarskoj županiji Njitra gdje je pohađao osnovnu školu. Studirao je na evangelističkom liceju u Bratislavi. Odlučio je da ne bude pastor, ali nije mogao da nastavi studije u Jeni, pa je došao kod svoga brata u Slavonskom Brodu u novembru 1838. godine. Uskoro je stupio u kontakt sa Ljudevitom Gajom, jednim od vođa Ilirskog pokreta i u jesen 1839. počinje da radi kao štampač za Franju Župana u Zagrebu. Počeo je da piše za Gajeve novine 1841. i bio je glavni urednik ilegalnih novina Branislav, koje su štampane u Beogradu, od 1844. do 1845. Bio je urednik Gajevih novina Novine Horvatske, Slavonske i Dalmatinske (1846–1849), Slavenski jug (1849), Jugoslavenske novine (1850). Tokom pedesetih godina 19. vijeka napisao je mnoge priručnike (npr. Naputak za one, koji uče čitati, Početnica za djecu, Prirodopis za niže škole, Biljarstvo za višje gimnazije itd.). U isto vreme, pisao je nemačko-hrvatski rečnik. Pisao je protiv srpske jezičke politike lingviste Vuka Stefanovića Karadžića. Rad Od 1858. do 1865. godine, Šulek je bio urednik Gospodarskog lista. Bio je jedan od pokretača časopisa Prozor (1867). Svoj najpoznatiji politički rad Naše pravice. Izbor zakonah, poveljah i spisah, znamenitih za državno pravo kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske od god. 1202—1868. izdao je 1868. godine. Bio je član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i njen sekretar od 1871. do smrti. Postao je doktor nauka 1867. na osnovu njegove studije o Ruđeru Boškoviću. Uticaj na hrvatsku, a posredno i srpsku terminologiju Šulekov Rječnik znanstvenog nazivlja (1874) Šulek je podržavao principe Zagrebačke filološke škole i promovisao je hrvatski jezički purizam. Zahvaljujući svom radu, Šulek je dobio naziv „otac hrvatskog naučnog nazivlja”. On je slobodno kovao neologizme i pozajmljivao reči iz ostalih slovenskih jezika, prvenstveno češkog, zatim ruskog a znatno manje iz slovenačkog, crkvenoslovenskog i poljskog. One bi poslužile kao zamena za neslovenske pozajmljenice. Kada nije postojala odgovarajuća štokavska reč za tuđicu, oslanjao se na kajkavske i čakavske leksičke zalihe i kada to nije bilo nedovoljno pozajmljivao je reči od slovenskih jezika kao što su češki, slovački, ruski i slovenački ili je predlagao svoje novotvorenice. Njegov rad ga je često dovodio u sukob sa „hrvatskim vukovcima” koji su se zalagali za upotrebu čistog narodnog jezika i podrugljivo su Šulekove neologizme i pozajmnice nazivali šulekizmi. Napisao je Rječnik znanstvenoga nazivlja (hrv.-nem.-tal.) (1874) U njegovom predgovoru sam autor kaže: „Nastojao sam što se više može upotrebljavati prave narodne rieči, a gdje sam mislio, da hrvatski narod neima svoje rieči, ili gdje je nisam mogao doznati, pozajmio sam ju od srodnih slavenskih plemenah, kad mi se učinila da je prema našem govoru; al sam uviek zabilježio jezik, od kojega je posuđena, da se znade, kojega je porekla`. Brojne reči su ušle u hrvatski a potom i srpski jezik posredstvom Šulekovih rečnika, npr. dobrobit, dojam, dražba, geslo, pelud, pojam, zasada, naslov, pokus, predmet, smer, sustav i dr. Sima Lukin Lazić je 1895. objavio pohvalnu knjigu o Nikoli Begoviću, Srbin od Srbina. U njoj je pored ostalog zapisao da je Begović, dok je služio u Perni 1860., sakupio srpsko narodno blago toga kraja (reči, pesme, običaje, poslovice...) i tim materijalom poslužio Bogoslavu Šuleku. U svom nemačko-hrvatskom rečniku, Šulek se na prvom mestu zahvalio Begoviću: Najviše su mi u tom poslu pomogli: punonaslovni gos. Nikola Begović... Lazić taj rečnik naziva „hrvatskim”, jer je materijal skupljen najviše zahvaljujući Srbinu Nikoli Begoviću i drugim mnogobrojnim Srbima, koje je on dugo obilazio i u svojoj kući sabirao, da bi sakupio što više narodnih reči. Bibliografija Deutsch-kroatisches Worterbuch – Njemačko-hrvatski rječnik, I–II (Zagreb, 1860) Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja, I–II. (Zagreb, 1874/75; preštampano: Zagreb, 1995) Jugoslavenski imenik bilja, (Zagreb, 1879) KC (L)

Prikaži sve...
11,990RSD
forward
forward
Detaljnije
Nazad
Sačuvaj