Filteri
close
Tip rezultata
Svi rezultati uključeni
keyboard_arrow_down
Kategorija
Sve kategorije
keyboard_arrow_down
Opseg cena (RSD)
Prikaži sve
keyboard_arrow_down
Od
RSD
Do
RSD
Sortiraj po
keyboard_arrow_down
Objavljeno u proteklih
keyboard_arrow_down
Sajtovi uključeni u pretragu
Svi sajtovi uključeni
keyboard_arrow_down

Pratite promene cene putem maila

  • Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-1 od 1 rezultata

Broj oglasa

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream
1-1 od 1
1-1 od 1 rezultata

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream

Režim promene aktivan!

Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje

Geopoetika, 2006. Prevod Ivan Panović Peto izdanje Verovatno najvažniji Pamukov roman, i ključno delo zbog koga je dobio Nobelovu nagradu, njegova `Na Drini čuprija`. Odlično očuvana Posle ove knjige Istok nije ono što je bio pre. Neponovljivo putovanje u istoriju islamske kulture kakvu ne poznajemo. Orhan Pamuk ovoga puta vaskrsava čudesni svet Orijenta s njegovim bojama, njegovom umetnošcu, estetikom, njegovim tajanstvenim duhom. Zovem se Crveno je pripovest o umetnosti, ljubavi, sreći, životu, smrti, na trenutke rasprava o suštini islamske umetnosti i poimanja sveta, ispričana kroz sudbine slikara minijatura i kaligrafa u Carigradu s kraja 16. veka. Bogatstvo jezika, obilje slika, asocijacija, poniranje u bit islamske civilizacije i njene dodire s renesansnim duhom, jedinstvena kompozicija i struktura dela potvrđuju da je Orhan Pamuk jedan od najvećih pisaca dvadeset prvog veka. doc. dr Mirjana Marinkovic, upravnik Katedre za orijentalistiku Filološkog fakulteta u Beogradu Knjiga Zovem se Crveno koristi umetnost minijature kako bi istražila dušu nacije. Džon Apdajk Veza između prošlog i sadašnjeg vremena sadržana je i u boji. Crveno je boja osvete i smrti, ali, ponajviše, boja strasti, nadahnuća i umetnosti. A možda je, po Pamuku, ime univerzuma – Crveno! Odavno taj svet Zapada i Istoka, novog i starog, nije tako sažeto, a sveobuhvatno opisan kao u ovom remek-delu Ferit Orhan Pamuk je jedan od najpoznatijih turskih pisaca. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2006. i Nagrade za mir 2005. na frankfurtskom sajmu knjiga. Rodio se 7. juna 1952. u Istanbulu. Pamuk je tesno povezan s postmodernom književnošću. Jedan je od najpoznatijih turskih pisaca, i dela su mu prevedena na već više od trideset jezika. Dana 12. oktobra 2006. dobio je Nobelovu nagradu. On je prvi dobitnik Nobelove nagrade za književnost iz Turske, a u obrazloženju Švedske akademije nauka kaže se: „...u potrazi za melanholičnim duhom svog rodnog grada, otkrio nove simbole sudara i prožimanja raznih kultura” Dobitnik je međunarodne književne nagrade Milovan Vidaković 2016. godine[1] i nagrade „Književni plamen” 2017. godine. Pamuk je zbog svojih izjava da je nad Jermenima u Turskoj izvršen pogrom (tzv. Genocid nad Jermenima) i da se slično dešava i sa Kurdima danas došao u sukob sa turskom državom. Protiv njega je podignuta optužnica, a nacionalistički i fundamentalistički krugovi su ga optužili za izdaju. Sudski proces je, pod pritiskom svetske javnosti, okončan oslobađajućom presudom. Njegova izjava zbog koje je protiv njega podignuta optužnica glasi: „U ovoj zemlji(Turskoj) pobijeno je 30.000 Kurda i 1.000.000 Jermena, a niko se, osim mene, ne usuđuje da o tome govori” Dela prevedena na srpski jezik Bela tvrđava (Beyaz Kale), prevod: Ivan Panović, Geopoetika, Beograd 2002. Novi život (Yeni Hayat), prevod: Ivan Panović, Geopoetika, Beograd 2004. Prevod nagrađen nagradom Udruženja književnih prevodilaca Srbije, `Miloš N. Đurić`, 2004. Zovem se Crveno (Benim Adım Kırmızı), prevod: Ivan Panović, Geopoetika, Beograd 2006. Istanbul, prevela Mirjana Marinković, Geopoetika, Beograd 2006. Dževdet-beg i njegovi sinovi (Cevdet bey ve ogullari), za srpsko izdanje preveo s turskog Enver Ibrahimkadić, Geopoetika, Beograd 2007. Sneg (Kar), prevod: Ivan Panović, Geopoetika, Beograd 2007. Crna knjiga (Kara Kitap), prevod: Mirjana Marinković, Geopoetika, Beograd 2008. Muzej nevinosti (Masumiyet Müzesi), prevela Mirjana Marinković, Geopoetika, Beograd 2008. Druge boje (Öteki Renkler), prevod: Mirjana Marinković, Geopoetika, Beograd 2011. Tiha kuća (Sessiz Ev), prevod: Mirjana Marinković, Geopoetika, Beograd 2013.

Prikaži sve...
799RSD
forward
forward
Detaljnije
Nazad
Sačuvaj