Vjera i nevjera: Problem naših dana i Misterij naših duša / Mijo Škvorc Zagreb 1982. Tvrd povez, zaštitni omot, 709 strana. Knjiga je odlično očuvana V8 ČEMU KNJIGA O VJERI I NEVJERI? Da vjera i nevjera ne opsjedaju čovjeka otkad je čovjek, ne bi bilo ove knjige. No to duhovno svjetlo i sjena još uvijek postavljaju pitanja i traže odgovor. Ova knjiga nije zaobišla nijednoga teretnog pitanja. Pokušava pružiti bar donekle prihvatljiv odgovor. Vjera je, znamo, transcendentna vrijednost. Ne domišlja se niti se izrađuje isključivo u ljudskom duhu. Pruža je Bog i prihvaća čovjek. Zato je pitanje vjere obrazloženo ponajprije s te strane s izvorne strane sa strane Božje. Vjera je osvijetljena kao stvarnost nevezana uz filozofiju i znanstveno istrazivanje, s vlastitim područjem, vidicima i zakonitošću. Budući da vjera znači životvorni susret s Bogom, utječe božanskom snagom na čovjekovo područje života i rada. Knjiga se zaputila u sve te krajeve — misaonog istraživanja, moralnih zasada, religioznih intuicija, kulture i umjetnosti, svjedočenja i obraćenja. Pokazano je koliko je vjera držala čovjeka nad ponorima zla, kako mu je rješavala strašne muke vezane uz problem smrti. Uza sve to, knjiga nije htjela da bude neka školska apologetika, ni propovjednički kompendij. Ona iznosi osobno razmišljanje, potpomognuto mnogim velikim i uspjelim srcima, vjernicima i svecima, učiteljima i objaviteljima. Vjera nije uvijek nezamračeno sunce. Često je skriva mračan oblak nevjere. Trebalo je i o nevjeri iznijeti nekoliko ispravnih misli. Zato je pojava ateizma, izrasla u svesvjetski problem, gotovo u novovjeki misterij povijesti, zauzela drugu polovicu knjige. Pred ljude naših i budućih dana treba iznijeti samu genezu i korijenje nevjere. Njezin dinamizam i slabost. Njeno širenje i utjecaj. Kako se ateizam rađa iz raznih motiva, to se i nudi u raznim oblicima. Obrađen je i pučki — neobrazloženi ateizam, i ateizam znanosti, i ateizam filozofije, čak i ateizam religije (budizam). Ateizam je pojava isključivo čovjekova, kao i vjera. Obračun s Bogom kao i vjera. Stoga je ateizam stavljen pred sve probleme i misterije ljudskog opstanka kao i vjera. Mora dati kakav-takav odgovor i na ona pitanja od kojih najradije bježi, kao što je pitanje zla, grijeha, neuspjeha i smrti. O svemu tome u knjizi je riječ. Premda je djelo tematikom prilično široko, nije iscrpno. Još uvijek ostaje prilično nepregledana i neobrađena tla. No ovo što čitateljima nudimo, bratski je pokušaj da ih razumijemo, da ih kao ljude prihvatimo, da zajedno pitamo, da tražimo i bar nešto sigurno odgo vorimo. Knjiga nije školski priručnik. Ne mora se čitati strogim redom. Za ponekog čitatelja bit će dobro da počne s kojim lakšim poglavljem. Na primjer s prikazom vjere ili nevjere u književnosti i umjetnosti. Velikani stvara nja mogu nas potaknuti da dalje tragamo za blagom što su ga sami pronašli ili izgubili, makar mi toga ne znali prikazati poput njih. čini se da naše vrijeme ne zazire od težih djela. Kad je noć zamagljenija, potrebna su jača svjetla. Kad je bolest opasnija, nije naodmet opasnija operacija. Zato i za ovo vrijeme, duhovno i duševno neishranjeno, neće biti naodmet pružiti — da reknemo s Papinijem — ne sitne kolačiće, nego kruh od kile. I na kraju molba: neka nitko ne osjeti čitajući ovu knjigu bilo što protiv sebe, nego uvijek nešto za sebe! Bude li potrebno štogod u životu izmijeniti, neka to bude nabolje! A onda čovjek ne žali ni truda ni suza.