Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-1 od 1 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
1-1 od 1
1-1 od 1 rezultata
Prikaz
Prati pretragu "id:276952298"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Knjiga je potpuno nova, necitana, kao iz knjizare. Prva filozofija. Kritička povest ideja - Edmund Huserl Izdavač: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića Godina izdanja: 2012 Broj strana: 409 Format: 23 cm Povez: Broširani Pred nama su predavanja koja je Huserl držao 1923/24. Njihov značaj se pre svega sastoji u činjenici da je reč o prvom obuhvatnom delu koje za svoj predmet ima istoriju filozofije. Otuda ono predstavlja svojevrsni preokret u razvoju fenomenološke filozofije, koja je isprva bila naglašeno negativno nastrojena prema istoriji filozofije. Ukoliko je njen okret ka samim stvarima bio usmeren protiv tada vladajućeg pozitivizma i psihologizma, onda je barem u jednakoj meri bio neraspoložen spram samorazumljivog pozivanja na opšta mesta, i toliko uvreženog zaklanjanja iza autoriteta filozofske tradicije. Premda su u literaturi izuzetno česti prigovori usmereni protiv nepovesne, a time i anahrone ustrojenosti fenomenološkog mišljenja, treba naglasiti da se sadržaj kursa o prvoj filozofiji zapravo podudara sa Huserlovim planom za treći tom “Ideja za čistu fenomenologiju i fenomenološku filozofiju”. Premda je za Huserlovog života publikovan tek prvi tom sa podnaslovom “Opšti uvod u čistu fenomenologiju” (1913), ukupna predrasuda o fenomenologiji biva donekle promenjena čim uvidimo da je ideja specifično fenomenološkog prikaza istorije filozofije bila imanentno sadržana već u prvom sistemskom nacrtu fenomenološke filozofije. Sa takvim Hu-serlovim sistemskim projektom se teško može pomiriti uvreženo tumačenje, prema kojem se “čini da niko nije odlučnije od njega srušio mostove sa istorijom filozofije”.