Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-1 od 1 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
1-1 od 1
1-1 od 1 rezultata
Prikaz
Prati pretragu "id:279990394"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Omot iskrzan, repariran, unutra odlično očuvano. Autor - osoba Bulat-Simić, Anka, 1899-1987 = Bulat-Simić, Anka, 1899-1987 Naslov Vjekoslav Karas / Anka Bulat-Simić Vrsta građe knjiga Jezik hrvatski, nemački Godina 1948 Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Društvo historičara umjetnosti Narodne Republike Hrvatske, 1948 (Zagreb : Štamparski zavod ``Ognjen Prica``) Fizički opis 144 str., [26] str. s tablama : ilustr. ; 25 cm ISBN (Karton.) Napomene Napomene i bibliografske reference: str. 61-74 Bibliografija: str. 77-82. Résumé. Predmetne odrednice Karas, Vjekoslav, 1821-1858 – Slikarstvo Karas, Vjekoslav, hrvatski slikar (Karlovac, 19. V. 1821 – Karlovac, 5. VII. 1858). Učio u radionici karlovačkoga slikara Fridrika Hamerlića (1836–38). Potporom svojega mecene Franje Kosa von Kossena i imućnih rodoljuba iz Zagreba školovao se u Italiji (Firenca 1838–41, kratko Siena i Rim 1841–47). U Rimu je isprva bio pod utjecajem nazarenaca (Majka izlaže Mojsija na obalu rijeke, Marta se tuži Kristu), potom razvija vlastiti stil (Rimljanka s lutnjom, Rimska pučanka). Vrativši se u Karlovac (1848) slikao je portrete, likove i žanr-prizore iz pučkoga života (Portret Stjepka Ljuboja Lopašića, Slunjanka, Trgovac iz Sinja, Oproštaj serežana). Kratko vrijeme (1849–51) bio je učitelj na Risarskoj školi u Zagrebu, kada je nastao portret pjesnika Stanka Vraza. God. 1851. odlazi u Bosnu, gdje je portretirao Omer-pašu Latasa i njegovu kćer. Posljednje godine života proveo u siromaštvu u Zagrebu i Karlovcu, gdje je završio život samoubojstvom u Korani. U tom je razdoblju naslikao portrete koji se ubrajaju u njegova najvrsnija ostvarenja (Ana Krešić, Mijo Krešić, Dječak, Alojz Duquenois, Jozefina Barac-Bernardić). Njegovim je stvaralaštvom obilježen uspon i osamostaljenje hrvatskoga slikarstva u XIX. stoljeću. „Prvi ilirski slikar“ ujedno je prvi hrvatski slikar iz sjevernih krajeva koji se školovao u Italiji. U Rimu se Karas bavio glazbom (svirao je flautu i gitaru), skladanjem (solo pjesme i 38 skladbi za zbor, pretežito na rodoljubne tekstove) i pisanjem pjesama na talijanskom i hrvatskom jeziku. MG69 (N)