Autor - osoba Cvitković, Ivan Naslov Rječnik religijskih pojmova / Ivan Cvitković Vrsta građe enciklopedija, leksikon Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.) Jezik hrvatski Godina 2005 Izdanje 2., dopunjeno i prošireno izd. Izdavanje i proizvodnja Sarajevo : DES, 2005 (Sarajevo : DES) Fizički opis 496 str. : ilustr. ; 21 cm Predmetne odrednice Religija -- Leksikoni Razvojem filozofije, historije, psihologije, politologije, žurnalistike, a posebno sociologije religije, javila se potreba i za rječnikom religijskih pojmova s kojima se susreću studenti navedenih disciplina. Tako su se pojavili: „Leksikon judaizma i kršćanstva“ (Oleg Mandić, 1969), „Hrvatska kršćanska terminologija“ (Jeronim Setka, 1976), „Rječnik ezoterizma“ (Riffard Pierre, 1989), „Leksikon islama“ (Nerkez Smailagić, 1990), „Glosar religijskih pojmova“ (1999), „Mali teološki leksikon“ (2002), „Religijski rječnik“ (Adalbert Rebić, 1997), „Religijski leksikon“ (1999), „Teološki rječnik“ (Karl Rahner, 2004), itd. Većini njih je zajedničko da su u njima obrađeni pojmovi jedne ili dviju religija. Iznimku čini „Enciklopedija živih religija“, ali i u njoj je nedovoljno pojmova iz „europskih“ religija. Otud ideja da se u ovom rječniku obrade karakteristični pojmovi iz različitih religija: staroegipatskih; starogrčkih; staroslavenskih; starogermanskih; hinduizma; buddhizma; konfucijanstva; taoizma, lamaizma; shintoizma; židovske religije; islama; katoličanstva; pravoslavlja; protestantskih sljedbi; romskih i afričkih vjerovanja, itd. Možda će se netko zapitati zašto su u rječnik religijskih pojmova uvršteni i oni iz domena praznovjerja, magije. Odmah da kažemo: ne samo zbog teorijskih proturječnosti o odnosu magije i religije već i iz praktičnih potreba. Ovakav rječnik nije nikad bio tako potreban kao danas kad ponovo raste zainteresiranost za religiju. Očekujemo da će on dobro doći svima u multikonfesionalnom društvu da bi se, na najlakši mogući način, upoznali s osnovnim pojmovima iz religija svojih sugrađana. U pripremi Rječnika nailazilo se na dosta poteškoća. Kao osnovno, ni u jednoj od znanstvenih disciplina koje se bave proučavanjem religija, pa ni u sociologiji religije, ne postoji cjelovito izgrađeno nazivlje. To je zahtijevalo uporabu razne literature, mada se i u njoj, ponekad, nailazi na različita određenja istih pojmova. U tim okolnostima valjalo je izvršiti selekciju glavnih pojmova, te, u nekoliko redaka, dati njihova obilježja, običnim jezikom, razumljivim svima. Ipak, nužno je napomenuti da „Rječnik religijskih pojmova“ nikad ne može biti cjelovit i autor je toga bio svjestan kad je počeo rad¬ti na njegovoj pripremi. Po prvi put Rječnik se, u autorovoj nakladi, pojavio 1991. godine (3000 primjeraka). Ovo predstavlja dopunski i prošireni primjerak te naklade. Njim je obuhvaćeno 8.900 pojmova. Nadam se da će Rječnik dobrodoći svima: vjernicima i onima koji ne vjeruju; studentima teologije, sociologije, politologije i žurnalistike; svećenicima, sveštenicima, pastorima, vjerskim službenicima; svima onima čijem srcu je bliska knjiga. Rječnik je objavljen u povodu 60-godišnjice autorovg života i tiskanja njegove dvadesete knjige. Autor se zahvaljuje svima koji su sudjelovali u obilježavanju ovog skromnog jubileja, a osobito Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i Fondaciji Konrad Adenauer (Predstavništvo u Sarajevu/BiH) na podršci u objavljivanju Rječnika. Dugujem zahvalnost recenzentima, prof. dr. Dragoljubu Đorđeviću i dr. Hilmi Neimarliji. Osobitu zahvalnost dugujem svojoj obitelji, koja je bila uz mene svih proteklih godina u kojima sam radio na pripremi objavljenih naslova. Sarajevo, listopada 2004. Autor MG47