The Complete Practical Woodworker: A Comprehensive and Easy-to-Follow Course for the Home Woodworker Stephen Corbett Ovo je definitivan referentni vodič za početnike i iskusne entuzijaste u obradi drveta. Sa jasnim uputstvima korak po korak koja je lako pratiti i praćena veličanstvenom fotografijom u punoj boji, pruža sveobuhvatan kurs o obradi drveta sa opsežnim odeljcima o svakom aspektu zanata. Stolar (od praslavenskog stol[1]) ili sve rijeđe tišler (od njemačkog: tischler, od tish - stol[2]) je zanimanje koje se bavi obradom i izradom predmeta od drva. Stolari obrađujući drvo proizvode namještaj, građevinsku stolariju, oplate, obloge i razne upotrebne predmete. Na temelju tehničko-tehnološke dokumentacije (nacrta i opisa) ili šablona izabiru materijale, alate i mašine sa kojima mogu obaviti zadani posao. Na predmetima koje obrađuju, a to su najčešće ploče, daske ili letve, najprije vrše mjerenje]] i skiciranje (zacrtavanje), a zatim to oblikuju, tako da pile, blanjaju, bruse, buše, glodaju i dube.[3] Kako najčešće izrađuju predmete iz više dijelova, nakon njihove obrade moraju ih pripasati i spajiti. To obavljaju ljepilima, čavlima, vijcima i raznim vrstama okova.[3] Zavisno od poslova koje obavljaju, mjestu rada i konačnom proizvodu, razlikuju se; stolari zanatlije koji izrađuju namještaj i druge predmete za široku potrošnju, građevinski stolari koji izrađuju i ugrađuju prozore, vrata, stepenišne ograde i druge predmete od drva za potrebe građevinarstva i industrijski stolari koji rade u drvnoj industriji kao radnici na doradi industrijskih proizvoda.[3] Stolari koji rade kao samostalne zanatlije ponekad sami izrađuju tehničku dokumentaciju, troškovnike i određuju cijene svojih proizvoda. Pored tog što izrađuju predmete od drva, većina stolara bavi se i popravcima i zamjenom istrošenih dijelova stolarije.[3] Historija Najstariji primjeri stolarskog umjeća stari su više od 5000 godina, pronađeni u grobnici kralja Semerketa iz Prve dinastije Drevnog Egipta. I brojni faraoni pokopani su sa fino obrađenim stolarskim predmetima.[4] Prema nekim naučnicima Drevni Egipćani su izmislili prvo zaštitno sredstvo (nešto poput laka), kojim su premazivali svoju stolariju, iako se ni danas ne zna za njegov sastav.[4] Egipćani su koristili razne alate; sjekire, pile, dlijeta i bušilice, a razne komade spajali su perom i utorom, a od Novog kraljevstva 1570. - 1069. pne. počeli su koristiti i životinjska ljepila.[4] U Drevnoj Kini stolarsko umjeće počelo je oko 750. pne..[4] Arheolozi su u frigijskom Gordiumu pronašli neobično fino izrađene komade namještaja iz oko 800. pne. sa inkrustacijama od slonovače i metala.[4] Rimljani su izrađivali namještaj visoke kvalitete, a poznavali su gotovo sve alate današnjice, to je otkriveno u Pompejima gdje su arheolozi iskopali stolarsku radionicu zatrpanu erupcijom vulkana 79.[4] Za ranog srednjeg vijeka to znanje je poprilično nazadovalo, ali se počelo obnavljati od 11. vijeka naovamo.