Halo Bing,intervju sa Maxom Bunkerom Halo Bing,intervju sa Maxom Bunkerom.Poklon Grunf poster.Izdavaci Sandorf/Vecernji list O knjizi Knjiga Halo Bing: intervju s Maxom Bunkerom donosi zanimljiv i zabavan razgovor izdavača Ivana Sršena i prevoditeljice Antonije Radić s tekstopiscem legendarnog stripa Alan Ford, koji je utjecao na brojne generacije stripovske publike u Hrvatskoj, ali i na području cijele bivše Jugoslavije. Za mnoge je taj karikaturalni crno-bijeli strip tamnih tonova predstavljao alternativno obrazovanje, formulu kako se nositi s nesmiljenim pritiskom života u velegradu, sebičnim i pohlepnim sugrađanima i političarima, luđacima i kriminalcima, kao i sa svakom drugom pošasti. Osamdesetogodišnji Max Bunker pristao je susresti se s autorima ove knjige uživo u svom uredu u Milanu i otvoriti im svoju dušu i svoj zaigrani, ironični um, što u pravilu ne čini. Između Bunkera i Sršena uslijedila je spontana prepiska o mnogim alanfordovskim i izdavačkim temama, a potom je, na prijedlog autora, Bunker pristao obaviti poduži intervju i time pokazao da zna koliko je njegov strip omiljen istočno od talijanske granice. Sršen je na pripremi intervjua radio s kolegicom Antonijom Radić te potom okupio suradnike na knjizi koji su redom fanovi Alana Forda: Marko Kovačić, talijanist i filolog, Darko Milošić, glavni urednik Sandorf, strip-crtač Josip Sršen, koji je osmislio karikaturalne viceve kao poseban retro-prilog na kraju knjige, Sandorfov talentirani i beskompromisni dizajner Nikša Eršek te na kraju Teofil Pančić, poznati zagrebačko-beogradski publicist. Knjiga Halo Bing predstavlja intimnu ispovijest nekolicine vjernih obožavatelja Bunkerovog stripa različitih generacija, životnih putova i interesa, koji su se udružili sa željom da odaju počast velikom zabavljaču, ironičaru, piscu i strip-umjetniku Lucianu Secchiju, poznatijem pod imenom Max Bunker. Izdanje obiluje originalnim ilustracijama, a pored intervjua s Maxom Bunkerom vođenog prošle godine u Milanu, knjiga donosi i teskt Ivana Sršena o odrastanju s Bunkerovim stripovima, tekstove Marka Kovačića o značenju Brixyjevog prijevoda i jezika za našu pop-kulturu i književnost općenito te esej Teofila Pančića o odjecima alanfordomanije u novinskim krugovima uoči raspada Jugoslavije