Filteri
close
Tip rezultata
Svi rezultati uključeni
keyboard_arrow_down
Kategorija
Sve kategorije
keyboard_arrow_down
Opseg cena (RSD)
Prikaži sve
keyboard_arrow_down
Od
RSD
Do
RSD
Sortiraj po
keyboard_arrow_down
Objavljeno u proteklih
keyboard_arrow_down
Sajtovi uključeni u pretragu
Svi sajtovi uključeni
keyboard_arrow_down

Pratite promene cene putem maila

  • Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-1 od 1 rezultata

Broj oglasa

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream
1-1 od 1
1-1 od 1 rezultata

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream

Režim promene aktivan!

Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje

Izuzetno retko ! BUĐENJE br 42, godina II - List za politička, nacionalna i društvena pitanja Organ Jugoslovenskog Narodnog Pokreta - ZBOR Urednik i izdavač lista bio je Milorad Mojić. Milorad Mojić (Veliki Bečkerek 1895 - Zagreb 1944) je bio istaknuti srpski nacionalni radnik, gradski funkcioner, novinar i sportski aktivista u međuratnom Velikom Bečkereku i Petrovgradu. Ostao je upamćen kao vatreni antisemita i pripadnik fašističkog pokreta `Zbor`. Milorad Mojić se rodio 1895. godine u porodici velikobečkerečkog prote Dragutina Mojića. Još kao dete zainteresovao se za sport i fizičko vaspitanje, pa je tako 1908. godine, u austrougarskom periodu, osnovao Velikobečkerečki fudbalski klub, koji je imao izrazito slovenski karakter. Kada je osnovano Sokolsko društvo u Velikom Bečkereku (1913), postao je njegov član, iako je to bilo protivno tadašnjim zakonima (budući da nije još bio punoletan). Pohađao je gimnaziju u Velikom Bečkereku kao stipendista zadužbine Đorđa Servijskog. U Prvom svetskom ratu, Mojić je učestvovao kao dobrovoljac u borbama na Solunskom frontu, gde se proslavio svojim herojstvom. Po završetku rata, vratio se u zavičaj i postao načelnik Sokola; na toj poziciji boraviće u periodu 1919-1920. Za to vreme osnovao je Banatski sportski savez, koji je bio jedan od prvih u novostvorenoj Kraljevini SHS. U jesen 1919. osnovao je Atletski klub “Obilić” (preko kog je Veliki Bečkerek stekao glas jednog od najboljih sportskih centara u zemlji), a šest godina kasnije (1925) i motociklistički klub “Budućnost”. Ovaj klub priredio je više uspelih javnih trka i biciklističku trku oko Banata – “Tur de Banat”. Mojić je 1927. osnovao rvačko-bokserski klub “Vitez”, ali on, nažalost, nije bio dugog veka – rasformiran je 1930. godine usled materijalnih poteškoća. U međuratnom periodu sportska štampa bila je zastupljena sa tri sportska lista, koliko u to vreme nisu imali ni mnogo veći centri, poput Beograda i Zagreba. Već 1919. Mojić je izdavao trojezični Banatski sport, ilustrovani, takođe trojezični Sport revi (“Sport revue”), koji je kasnije prerastao u Društvo i sport. Osim kao vatreni sportski aktivista i pregalac, Mojić je ostao upamćen i kao prilježan član Jugoslovenskog narodnog pokreta “Zbor” Dimitrija Ljotića. Uređivao je novinski list Buđenje, koji je u više navrata zabranjivan. Zajedno sa Hajnrihom Špirikom iz Apatina izdavao je nacional-socijalistički borbeni list (nem. National-soziales Kampfblatt) i glasilo “Zbora” na nemačkom jeziku pod imenom Erwache (Buđenje). List je izlazio jednom nedeljno i imao izrazito antisemitski karakter. Redakcija i administracija ovog lista nalazili su se u Petrovgradu, u ulici Save Tekelije br. 9. Savez jevrejskih crkvenih opština u Beogradu zbog toga je tužio Mojića 1936. godine, pa se ovaj našao pred sudom. Proces je budno pratila lokalna štampa, a okonačan je tako što je Mojićev list zabranjen. Kasnije je on ponovo pokretan i zabranjivan. Mojić je takođe objavio knjigu pod nazivom `Srpski narod u kandžama Jevreja` 1941. godine. U Drugom svetskom ratu Milorad Mojić učestvovao je kao major i komandant Petog puka Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Krajem rata, ovaj puk se praktično istopio u borbi sa partizanima u Srbiji. Mojić se povukao sa ostatkom bataljona, koji su činili grupa oficira i nešto vojnika do Zagreba. Na zagrebačkom kolodvoru, 7. decembra 1944. godine saletela ih je gomila ustaša i sve postreljala. tags: dimitrije ljotic, milan nedic, drugi svetski rat, jnp zbor, milorad mojic, antisemitizam, jevrejstvo, zidovi...

Prikaži sve...
12,000RSD
forward
forward
Detaljnije
Nazad
Sačuvaj