Filteri
close
Tip rezultata
Svi rezultati uključeni
keyboard_arrow_down
Kategorija
Sve kategorije
keyboard_arrow_down
Opseg cena (RSD)
Prikaži sve
keyboard_arrow_down
Od
RSD
Do
RSD
Sortiraj po
keyboard_arrow_down
Objavljeno u proteklih
keyboard_arrow_down
Sajtovi uključeni u pretragu
Svi sajtovi uključeni
keyboard_arrow_down

Pratite promene cene putem maila

  • Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-1 od 1 rezultata

Broj oglasa

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream
1-1 od 1
1-1 od 1 rezultata

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream

Režim promene aktivan!

Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje

14 x 14 cm savrseno ocuvana, nikad koriscena Srpska narodna nošnja zauzima istaknuto mesto u kulturi i tradiciji srpskog naroda. Njena uloga kroz istoriju je veoma bitna kao simbol etničkog identiteta, a ističe se i po likovnim i estetskim vrednostima. Do danas su uglavnom sačuvane odevne celine iz 19. i prve decenije 20. veka, sa raznolikim oblicima i ukrasima kako u ženskim, tako i u muškim nošnjama. Svaku oblast koju su nastanjivali Srbi kroz istoriju, karakterisala je posebna narodna nošnja. Po načinu odevanja prepoznavalo se ne samo odakle je ko nego, naročito u mešovitim etničkim sredinama, i kojoj etničkoj, odnosno nacionalnoj zajednici pripada. U svom istorijskom razvoju, narodna nošnja je imala višestruka značenja u životu naroda, ali su raznovrsne nošnje bile izložene i mnogobrojnim uticajima između različitih etnosa. Tako su, osim obeležja vremena u kome su rukotvorene i nošene, u njima sadržani i drugi elementi iz proteklih vremena. Na formiranje odevnih osobina, pored kulturno-istorijskih činilaca, znatno su uticali priroda tla i klimatski uslovi koji su pružali određene pogodnosti za razvoj jednog ili više načina privređivanja, čiji su proizvodi činili osnov života i svih pratećih elemenata. Prema ustaljenoj podeli rada, osim pojedinih odevnih oblika i nakita koji su bili proizvod zanatlija, odeću su gotovo u potpunosti rukotvorile žene za svoje ukućane. Njihov posao obuhvatao je radove oko gajenja i obrade tekstilnih sirovina, bojenje, tkanje platnenih i vunenih tkanina, pletenje, krojenje, šivenje, ukrašavanje vezom, čipkom i drugim apliciranim ukrasima. Iskustvo i umeće prenosilo se sa starijih na mlađe, s kolena na koleno, a narodnja nošnja je vremenom postajala zaštitni znak srpske tradicije. Delovi odeće koji se nosili u 19. veku u Srbiji, a danas su uglavnom deo folklornih igara i nastupa su: šajkača, anterija, zubun, tkanica (vrsta pojasa), čakšire, dolama, džemadan, jelek, libada, fistan, šalvare, čarape i opanci. Opanak, koji je vremenom postao jedan od simbola Srbije i čest suvenir koji turisti sa sobom ponesu odavde, predstavlja tradicionalnu obuću korišćenu u srednjovekovnoj Srbiji. Izrađuje se od kože, bez mnogo vezica ili pertli, dugo traje, šiljatog je oblika, koji se završava na prstima. Oblik šiljatog završetka opanka označava deo Srbije iz koga potiče, a naziv datira od rumunske reči “apinci”. Po ulozi u svakodnevnom životu i značenju etničkog identiteta, kao i po likovnim i estetskim vrednostima, narodna nošnja i sve njene varijante poznate su uglavnom na osnovu sačuvanih odevnih celina iz 19. i početka 20. veka. Odeća je pokazivala i razliku između gradskog i seoskog stanovništva, pa se tako građanska odeća razvijala pod tursko-orijentalnim, ali i pod evropskim uticajima, dok su seoske nošnje bile pretežno proizvod domaće, kućne i seoske radinosti.

Prikaži sve...
1,200RSD
forward
forward
Detaljnije
Nazad
Sačuvaj