Prelepa gravirana flasa za rakiju bez cepica. Visina 22cm. Stanje kao na slikama.

3 čašice za rakiju koje su se koristile 70-ih i 80-ih godina prošlog veka. Bez ikakvih oštećenja su kako se vidi i na slikama i kako je debelo staklo mala je verovatnoća da ćete ih brzo razbiti. Interesantno reckasto dno im daje neki poseban izgled pa ćete možda poželeti da uživate u ispijanju vašeg omiljenog “leka” iz ovakve čašice. Kako su stare preko 50 godina možda ih želite u Vašoj kolekciji starih predmeta. Stanje kao na slikama a za bolji pregled pogledajte uvećane slike. Za kolekcionare pravi kolekcionarski predmet.

čašice kom.3 visina 4cm otvor 4x4cm, dno 2,5xx2,5cm stanje odlično

Рак

Srbija 2001 Rak doplatna marka greška

Postanske marke rak je izleciv

Nominalna vrednost tabaka je 1000 dinara. Sve što vas eventualno zanima u vezi sa predmetom PITAJTE PRE KUPOVINE. *********************************************************************************************************************************** TAGS: Pošta Srbije, filatelija, PTT, poštanska marka, doplatna markica, pismo, kolekcionarstvo

Stanje kao na fotografijama 49cm x 69cm La Folie des grandeurs je francusko-hispansko-talijansko-njemački film redatelja Gérarda Ouryja, objavljen 1971. godine. Film je besplatno adaptiran iz Ruya Blasa Victora Huga, u Španjolskoj u sedamnaestom stoljeću govori o nezgodama neuglednog Don Sallustea, pohlepnog i licemjernog ministra financija španjolskog kralja, koji nakon svrgavanja pod svaku cijenu pokušava povratiti njegovim funkcijama i bogatstvom, manipulirajući svojim bivšim sobaricom Blazeom. Ideja o adaptaciji ove romantične drame u strip film Gérardu Ouryju je pala 1960. godine, kada je igrao predstavu u Comédie-Française. Veliki uspjeh njegovih filmova Le Corniaud 1965. i La Grande Vadrouille 1966. godine omogućio je da njegova ideja ugleda svjetlost dana. Bourvil i Louis de Funès, headlineri dvaju filmova, planirani su u ulogama Blazea i don Sallustea. Nakon Bourvilove smrti od raka u rujnu 1970., a na prijedlog Simone Signoret, Oury distribuira ulogu Blazea Yvesu Montandu. Koristeći se velikim proračunom od 18 milijuna franaka, ovaj se europski `blockbuster` snima u Španjolskoj i Francuskoj, posebno u raskošnoj palači Alhambra u Granadi. Glazbu za film komponira pop pjevač Michel Polnareff, koji parodira zvučne zapise `tadašnjih vesterna špageta`. Dizajnirali Georges Wakhévitch i Jacques Fonteray, scenografije i kostimi nadahnuti su djelima slikara Diega Vélasqueza. Objavljena u prosincu 1971., La Folie des grandeurs privukla je više od 5 milijuna gledatelja, vrlo častan rezultat, ali mnogo niži od rezultata Corniauda i La Grande Vadrouillea, razočaravajuće za producente. Tako se nalazi na 4. mjestu na francuskom blagajni godine, daleko iza Les Aristocatsa. Koristeći tijekom godina brojne televizijske emisije, film je postao kultni u Francuskoj. La Folie des grandeurs ostaje tako poznat po svojim linijama, sa scenama poput Buđenja don Sallustea od Blazea (i rime u `zlatu`) ili striptiza Alice Sapritch. Director Gérard Oury Scenario Gérard Oury Daniele thompson Marcel Jullian after Ruy Blas by Victor Hugo Music Michel Polnareff Main actors Louis de Funes Yves Montand Gaumont production companies Mars Movies Coral Films Paramount-Orion Filmproduktion Genre Historical comedy Duration 110 minutes Release 1971 Originalan filmski plakat Makedonija Film

RAZGLEDNICA STAROG BEOGRADA Razglednica kafane “Zlatan konj” – Reprodukcija slike Luke Mladenovića iz 1928. Edicija: Turistička štampa Beograd - korz umetnička dela Serija: Kafane Beograda Materijal izrade: karton Boja: kolor Država nastanka: SFRJ Jugoslavija Grad nastanka: Beograd Godina nastanka: oko 1970. godine Autorska radionica: “Primorski tisak” – Koper Dimenzija: Visina: 9 cm, Širina: 14 cm Opis: Razglednica na kartonu, standardiziranog formata poštanske dopisnice. Fotografija reproducirana štamparskom tehnikom. Tehnika izrade: print Detaljno stanje: Odlično Napomena:Razglednica nije putovala. Opis: Na poleđini štampano: Kafana”Zlatni konj” u Pop Lukinoj ulici Luka Mladenović Izdanje: Turistička štampa - Beograd * Ova slika je rad čuvenog beogradskog slikara i grafičara Luke Mladenovića (1909-1996). Beograd je ovekovečen na njegovim slikama zahvaljujući Vladislavu Ribnikaru, direktoru Politike koji je zapazio dečaka sa talentom: “Mladiću, ti ćeš da ideš u umetničku školu da učiš crtanje, daću ti stipendiju, a ti treba samo da budeš vredan, da sačuvaš lepotu starog Beograda, njegovih sokaka, kućeraka, dvorišta, kafana, da se duh jednog vremena nikad ne zaboravi, da se sačuva.” Slikar Luka Mladenović poklonio je svoju zaostavštinu Muzeju grada Beograda, grada koji je opredelio ceo njegov život i stvaralašto. Istorija: Prve kafanice u Beogradu, gde se počela uz kafu točiti i rakija, nikle su u hrišćanskim delovima varoši, na Varoš-kapiji i na Dorćolu, beleži Branislav Nušić Reč kafana potiče od turske reči i znači „kuća u kojoj se pije kafa“, a kako su na našim prostorima vladali pet vekova, pored džamija i hanova, nicale su jedna za drugom i kuće u kojima se pije kafa. Prvi grad koji je dobio kafanu bio je Beograd (1522. godine). Ta kafana nalazila se negde na starom Dorćolu. Vremenom, kafane postaju glavno mesto za okupljanje lokalnog stanovništva. To su mesta na kojima su „pali“ mnogi dogovori, gde su se rodile brojne ideje, održali veliki javni i tajni sastanci i politički skupovi. Tako je u kafani „Zlatni konj“ tekla prijava dobrovoljaca za Sremski front u I svetskom ratu… Kraj od Saborne crkve pa ka Savamali nazivao se Varoš-kapija, na onome šancu koji je opasivao celu varoš. Sve do bombardovanja 1862. godine, tu su kapiju čuvali turski nizami. Varoš-kapija je bila najživlji deo Beograda, jer tu je stanovalo čisto srpsko stanovništvo, dok je na Dorćolu bilo izmešano sa Turcima, Cincarima i Jevrejima. Bilo je prirodno da na tom mestu bude i najviše kafana. Naniže od Saborne crkve nalazila se živopisne kafane: `Varoš-kapija`. `Crni konj`, “Engleska kraljica”, “Zlatni grozd”… Na uglu gde se sretaju Pop-Lukina i Brankova (nekadanja Gospodska ulica), postojala je nekada kafana “Zlatan konj”, koju je ovekovečio slikar Luka Mladenović.