Christianu Thydellu ostvarila se najveća želja da objavi svoj roman ,,Sirena" i postane uspešan pisac. Međutim, njegov život čini se nesrećnijim nego ikad. Kada Erica Falck, spisateljica koja je otkrila njegov talenat, sazna da mu stižu anonimna preteća pisma, počinje da istražuje odakle ona stižu, ali i Christianovu misterioznu prošlost. Dok ona istražuje, nestaje Magnus, jedan od trojice Christianovih najboljih prijatelja, a u potragu za njim uključila se policija. Ericin muž, detektiv Patrik Hedstrom, zadužen za Magnusov slučaj, počinje da sumnja u povezanost Christianovog i Magnusovog slučaja. Detektiv Patrik i spisateljica Erica Falck zajedno raspliću zamršenu mrežu međuljudskih odnosa, porodičnih tajni skrivanih godinama i ljubavnih veza.

Sirena, Telemahova ženidba, Bezazlena Jelenina lukavost.

Nakon što su se dokopali hiperpuške, Chad Hunter i Frank Baldwin posle četiri godine započinju novu avanturu koja ih vodi od jugoistočne Aljaske do Skandinavije, pa natrag opet do Aljaske. U celu priču opet je upletena i Sirena, američka špijunka, koja sledi ubice iz Kopenhagena do američkog jugoistoka. U međuvremenu neko širom sveta diže u zrak imanja bogatih poslovnih ljudi. Niko ne shvata zbog čega, ni ko bi mogao to da bude. Tada jedna naučnica, koja radi na jednom on najtajanstvenijih vladinih oružanih sistema, biva oteta. Da li su svi ovi događaji povezani? To jedino može da otkrije fantastična trojka, Sirena, Chad i Frank. Oni shvataju da im vreme ističe i da moraju biti brzi, jer globalni hitac može pogoditi bilo gde i bilo kada, bez upozorenja.

Najlepše bajke sveta -Snežana i sedam patuljaka – Crvenkapa – Pepeljuga – Trnova Ružica – Pinokio -Mala sirena, -Petar Pan -Alisa u zemlji čuda Stvarnost, Zagreb, 1975 ćirilično izdanje. Tvrd povez, veliki format 33 x 26 cm ilustrovano u boji 132 ilustrovane strane. najlepše bajke sveta priredili Ljiljana Čubrić, Mara Ćurčić Stanje Vrlo dobro očuvano, bez pisanja podvlačenja, na uglovima poveza neznatno oštećenje, ostalo dobro.

Knjiga Mami Wata i more spasa autorice Natashe Bowen predstavlja očaravajuću fuziju povijesnih elemenata i mitologije zapadne Afrike, u kojoj sirene, poznate kao Mami Wate, igraju ključnu ulogu u tradiciji. Ovaj roman, koji je odmah osvojio čitatelje i zaslužio pohvale kritičara, vodi nas u svijet gdje se morske nimfe bore za pravdu i otkupljenje. Priča se vrti oko Simidele, Mami Wate sirene zadužene za prikupljanje duša preminulih u moru. Kada nehotice spasi života mladiću Koli, koji je bačen s broda, Simi krši drevna pravila i izlaže se opasnosti od kazne. Da bi ispravila svoju grešku i zaštitila ostale Mami Wate, Simi kreće u potragu za Stvoriteljem, suočavajući se s nizom izazova, uključujući osvetoljubive bogove, opasne terene i mitološka stvorenja. Kroz svoje putovanje, Simidele i Kola otkrivaju tajne koje bi mogle promijeniti sudbinu svijeta. Roman je hvaljen zbog svoje impresivne mitologije, bogate naracije i sposobnosti da čitatelje potakne na razmišljanje, čineći ga nezaobilaznim djelom za ljubitelje mitologije i fantastike.

Priča o Simonu Watsonu koji radi u knjižari i istinski je ljubitelj književnosti, naročito voli stare, polovne knjige. Međutim, kada jednog dana poštom primi knjigu nalik dnevniku njegov život će se u potpunosti promeniti. Simon Watson živi u staroj kući kojoj malo fali da se u potpunosti sruši. Njegovi roditelji su odavno mrtvi, a njegova mlađa sestra pridružila se cirkusu ugledajući se na njihovu majku. Naime, Simonova majka je radila u cirkusu glumeći morsku sirenu jer je mogla dugo da zadrži dah pod vodom. Dnevnik koji će uskoro primiti upravo govori o putujućoj cirkuskoj družini koji je na neki način čudno povezan sa ženskom lozom iz njegove porodice, cirkuzantama koje su glumile morske sirene. Ono što otkriva šokiraće ga - sve su se one do jedne udavile isti dan, 24. jula. Kada mu nakon šest godina sestra pokuca na vrata baš na taj dan, Simon će shvatiti da se tu možda radi o nekom prokletstvu i pokušaće da spasi svoju sestru. Da li će u tome uspeti?

Erik Van Lustbader 1-10 komplet Erik Van Lustbader 1.Ninđa 2.Miko 3.Sirene 4.Nula 5.Oči anđela 6.Beli ninđa 7.Đian 8.Krvavi bodež 9.Francuski poljubac 10.Šan Izdavač: Dečje novine, Gornji Milanovac 1985-1991; tvrd povez sa omotom, 20 cm, stanje: Vrlo dobro, posveta na predlistu.

Iz recenzije : ’’Nakon dokumentarnog filma o riječkom rocku ’Ritam rock plemena’ Bernardina Modrića (ujedno i prvog riječkog dugometražnog filma) te box-seta ’Riječki novi val’, sa snimcima najvažnijih riječkih novovalnih bandova od 1978. do 1989. (a to je i prvi riječki box-set), svojevrsnu Ri rock trilogiju ovih dana zaključila je knjiga Velida Đekića ’91. Decibel’ u izdanju Meandar Medije Istodobno, to je prvi hrvatski rock vodič, jer je priča o gotovo pedeset godina riječkog rocka ispričana kroz 20 riječko-opatijskih toponima. U svakom poglavlju ispričana je i jedna ’podpriča’ o znamenitim riječkim bandovima. A njih, povijesno gledano, ima napretek, od Uragana, koji su bili prvi hrvatski rock band (osnovan 1960.) i Sirena, koje su bile prvi hrvatski ženski rock band, preko Parafa, prvog hrvatskog punk banda i Cacadou Looka, prvog all-girls banda koji je u bivšoj Jugoslaviji snimio album, do današnjih izvođača, koji po mnogo čemu obilježavaju hrvatsku rock scenu, a to su, prije svih, Let 3 i Urban & 4. Činjenica je da je riječka rock scena svojevrsni trademark grada i jedinstveno kulturno dobro, što je tijekom 50 godina uvijek bilo naglašavano, pa se Grad ni ovoga puta nije libio financijski poduprijeti ovu knjigu, kao što je bez problema ustupio gradske stanove zaslužnim rock pregaocima: Damiru Prodanoviću Prlji iz Leta 3 i Damiru Urbanu. Unikatan koncept rock vodiča sjedinio je mjesta za svirku, poput Dvorane mladosti, Circolla, kluba 48 u Opatiji i drugih s jedne strane, ali i onih mjesta koja su generirala rock kulturu, kao što je kavana hotela Continental, redakcija omladinskog magazina Val ili riječka žila kucavica – Korzo. Vrlo dobar esejistički stil Velida Đekića umnogome je pridonio da se knjiga čita u jednom dahu, bez obzira na to što su neka desetljeća zastupljenija i što poglavlja vremenski nisu povezana. Jednostavno, rock priče iz Rijeke na ovaj način nisu zanimljive samo sudionicima i pratiteljima te scene, nego i mnogo šire. Jer riječka rock scena uistinu je najvitalnija u ovim krajevima, neprestano se regenerira i oplođuje iznimnim postavama, koje potpisuju neke od najintrigantnijih albuma na hrvatskoj rock sceni. Stoga ova knjiga čak ima i udžbenički potencijal, kao prvo cjelovito ostvarenje o nekoj rock sceni u Hrvatskoj, od njezinih početaka do danas.’’ Bojan Mušćet

Knjiga "Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni" autora Emira O. Filipovića predstavlja detaljnu specijalističku studiju koja se bavi širenjem i afirmacijom viteške kulture u srednjovjekovnoj Bosni, smještajući je u širi europski kontekst. Autor posebnu pažnju posvećuje posrednicima viteštva iz Zapadne Europe u Bosnu, pri čemu ističe ulogu dalmatinskih komuna i Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Analizirajući obimne izvore, uključujući arhivske dokumente iz jedanaest različitih europskih arhiva, Filipović pruža uvid u različite aspekte viteštva u srednjovjekovnoj Bosni. Osvrće se na viteške titule i osobe koje su ih nosile, viteške ideale, životni standard, viteške igre i redove, ulogu vladara kao viteza, oružje i opremu bosanskih vitezova, kao i na simbole viteštva u heraldici i njihove tragove u onomastici. Bogato ilustrirana, ova knjiga predstavlja dragocjen doprinos proučavanju srednjovjekovne bosanske povijesti i viteštva, privlačeći zanimanje ne samo stručnjaka, već i šireg kruga čitatelja zainteresiranih za ovu tematiku.

’Ajduk je prvi nogometni klub na svitu koji je obiša sve kontinente. Igra je u stotine gradova, ali nidir ni u jednome gradu nije se dogodilo da je osta bez svoji drukeri. A kad Split, kad Dalmacija slavi svoga Ajduka i veseli se njegovim trijumfima osvojenim šampionatima i kupovima onda je to fešta nad feštama, spektakl nad spektaklima, teatar sa stotinu ijad protagonista kakvi se nikad i nidir na svitu ne more režirat. Sve ča se more micat, od sitnoga diteta do friško inkolpanoga starca, sve izajde na ulicu. Svak svakome čestita, raduje se, svak svakoga grli i jubi, piva se i plače od milinja, a zvona zvonidu, vapori fišćotadu, ferate zviždu, sirene zavijadu, maškule pucadu, rokete letidu, i sve ča u velikome gradu proizvodi zvukove, galamu, šušur sve se stavi u pokret. Pedeset ijad tonobili, kamioni, traktori, motori, sve trumbete, čarčajike, pirje, zvončići i i ramine stvoridu najveću buku od postanka svita do danas.

Iz recenzije: Izostavimo li iz pogleda na svijet idilične prizore „za pokazivanje“, one kojima smo svakodnevno zasuti na društvenim mrežama, život je, kako ga literarno preispituje Ksenija Kušec, jedna velika opća opasnost. Počinje to još u djetinjstvu, treniranjem strogoće osebujnih odgajateljica, pakosnih učitelja i nasilnički raspoložene djece u razredu i susjedstvu, a kasnije dolazi lančana reakcija socijalnih poraza, podlih bolesti, ljubavnih iskušenja i mnogih drugih lekcija opasnosti koje vrebaju na živućeg pojedinca. Pod tom zavijajućom sirenom sve je neizvjesno: i to hoće li kućni ljubimci preživjeti, i to hoće li nam netko zaplijeniti zidove i uspomene, i to hoće li nam itko doći na proslavu rođendana, i to hoće li slučajni susret u liftu završiti preljubom ili će „idiotski sretni“ muževi i žene toj općoj opasnosti naizgled odoljeti. Ksenija Kušec zna kako se život pretvara u priču, i kako se vješto ignorira granica između stvarnosti i književnosti. Jednako tako zna čitatelja navesti da se razgali, rastuži, iznenadi, upozna i prepozna – bez ikakve druge opasnosti osim one da se ovim pričama rado vraća kao bliskim i odnekud poznatim životnim postajama.

Iz recenzije: ’’Once Upon A War’’ – tako bi zvonio ovaj roman na engleskom govornom području. No rat iz potencijalnog naslova nije onaj koji razara mecima, granatama i tenkovima, nego ruši svjetove daleko od kulisa bojišnice – one koje su vojnici ostavili za sobom kad su otišli. Upravo tako urušio se svijet Damira Žagarića, junaka ’’Đavolje simfonije’’, čiji je brat uzeo pušku kako bi umirio savjest braneći domovinu. Bez svog uzora i jedinog životnog oslonca, Damir ostaje na brisanom prostoru sazrijevanja, prepušten sam sebi u formativnim godinama koje bi bile teške i bez nevolja koje su njega zatekle: brige za brata koji se mjesecima ne javlja s ratišta, neslaganja s ocem izgubljenim u teretu krivnje i misterija davne majčine smrti koji se neočekivano raspetljava. A Pula s početka devedesetih između dvije sirene za uzbunu nudi rizične alate za bijeg od stvarnosti – alkohol, dop, tabletice za onaj osjećaj, garažni rock, motore i djevojke koje same posežu za preponama naglo odraslih mladića. Jer nema kontrole, jer je roditeljska generacija izgubljena u svijetu porušenih starih, a neuspostavljenih novih vrijednosti. Junak iz priče ’’Dezerter’’, kojeg bi valjalo zamisliti sretnim, „dezertirao“ je u roman ’’Đavolja simfonija’’ kako bi nam zrelim autorskim glasom Davora Mandića ispričao – a dijelom i u stripu iscrtao – priču o prisilnom sazrijevanju, o nedostajanjima koja jačaju emocionalni imunitet i o žilavosti generacije čiji je svijet gurnut u zaleđe kolektivnog.